Prikazujem sadržaj po oznakama: požega

GRADSKA KNJIŽNICA I ČITAONICA POŽEGA ORGANIZIRALA PREDAVANJE -

POŽEGA – Dvorana čitaonice Gradske knjižnice Požega dugo nije imala ovakvu posjećenost jednoj priredbi, jer interes za predavanje i predstavljanje knjiga Krešimira Mišaka, novinara, rock glazbenika i pisca znanstvene fantastike bio je takav da je izvan dvorane ostalo još toliko ljudi koliko je bilo smješteno u čitaonici. Znači još uvijek se čita ali i nešto nepoznato ljude intrigira i zanima.

Mišak je najpoznatiji kao voditelj emisije „na rubu znanosti“ koja se emitira nekoliko godina na HTV-u, a iako se emitira u kasnijim noćnim satima očito je vrlo gledana.

Nakon što su ga predstavili požeškoj publici vrlo duhovito je rekao – I sam se pitam tko je taj čovjek?

- Kako sam se zarazio, kako sam počeo s time. Pa evo moj stari je skupljao knjige, gomile knjiga i starih stripova. To sam ja čitao nekoliko puta, a onda je počeo izlaziti Marty Misteria. U srednjoj školi sam imao malo druge prioritete a onda su opet devedesetih počele izlaziti holografske knjige, svemir i časopisi i ja sam u toj temi već bio duboko. Sama je emisija došla kao ideja, evo jedna emisija na rubu znanosti.

Ja sam oduvijek htio biti Marty Misterija i to mi se sviđa uvijek u potrazi za nekim starim i novim civilizacijama – istakao je Mišak pričajući kako je sve počelo.

Emisije idu svojim tijekom, nikada nitko nije vršio nikakav pritisak na njega kao voditelja. Emisija izgleda kao svijet fantastike, ali kaže Mišak da ima još jako puno nerazumnih stvari koje ne razumijemo.

Nakon predavanja predstavio je svoje tri knjige, „Sretan vam kraj svijeta“, „Sve piše u novinama a ponešto i ne“, „Putovati kroz vrijeme, zašto ne“, te odgovorio na neka pitanja.

BOŽICA I ANDRIJA PAVIĆ OBILJEŽAVAJU JUBILEJ RADA U UGOSTITELJSTVU -

POŽEGA – Obljetnica je uvijek trenutak kada se malo zaustavimo i vratimo sjećanja, sjetimo trenutaka lijepih i ružnih, sjetimo tih početaka, a upravo ovih dana Božica i Andrija Pavić sjetili su se svojih početaka iz rujna 1982. godine kada su počeli sa prvim ugostiteljskom radnjom, kada su otvorili prvi Caffe bar „Boba“ u požeškoj Zagrebačkoj ulici, danas ulici sv. Roka.

- Da prošlo je čak 30 godina od tada, mi smo se oboje vratili iz Njemačke gdje smo također radili u ugostiteljstvu u jednom restoranu u centru Frankfurta. Stekli smo tamo bogato iskustvo i nešto novca i tada u to vrijeme otvorili jedan od prvih caffe barova u Požegi, tada vrlo popularnih. Ubrzo je to postalo kultno sastajalište mladih a posebno motorista – sjeća se Andrija tih lijepih dana, naravno bio je i puno mlađi pa mu je i bilo sve ljepše. Na toj lokaciji zadržali su se četiri godine.

- Preselili smo onda u Županijsku ulicu, na uglu s Mesničkom, a ostala je Caffe bar Boba. Nije bilo lako, trebalo je otvoriti lokal rano ujutro, nabaviti sve potrebno, raditi, jer u početku smo radili sami, tek kasnije smo zaposlili prvog konobara, pa do kasnih sati. Ali nama nije bilo teško, a težili smo da otvorimo nešto veće i to nas je vodilo dalje. U Županijskoj smo bili punih 5 godina i preselili u ulicu Stjepana Radića, danas Cehovsku gdje smo otvorili Bistro „Boba“ – prisjeća se Božica, koja kaže da unatoč svim teškoćama kojih je bilo u poslu ne žali, a taj posao i danas voli zbog stalnog kontakta s ljudima, druženjem.

- Bilo je to vrijeme rata kada je zaista bilo teško raditi u ugostiteljstvu, imati lokal jer svašta se dešavalo. No mi smo ustrajali i u to vrijeme kupili ovaj današnji prostor gdje je sada Kavana Boba, na Trgu sv. Trojstva pod boltama. No uvijek je u poslu bila cijela obitelj, pa i danas kada je kavanu preuzeo naš sin Richard, Riki. Mi smo oboje otišli u mirovinu ali smo još uvijek tu i pomažemo sinu. Zadovoljan sam jer smo napravili jedan lokal koji ima jedan stari štih kavane, ugodnu atmosferu koji mnogi cijene. Kod nas su već na kavu dolazili i predsjednici i premijeri, brojni političari, gospodarstvenici i umjetnici, glumci i pjevači i okupljalište je brojnih Požežana. Kroz Bobu je prošlo puno naših gostiju koji su se u Bobi i upoznali, kasnije zasnovali svoje obitelji, a sada evo i njihova djeca naši su stalni gosti – kaže Andrija, koji razmišlja i želi da u dvorišnom prostoru napravi jedan miran restoran, s ponudom hrane koju će znati cijeniti pravi gurmani, koji bi služio poslovnim ljudima za nastavak rada uz druženje. Puno on toga još planira, kaže Božica, ali ne znam hoćemo li uspjeti, ali Andrija ne posustaje, napravit će on i to.

Božica i Andrija se zahvaljuju svojoj djeci Andreji i Rikiju koji su isto tako dali dio sebe u ovaj posao, te se nadaju da će i unuci Rea, Borna, Filip i Adam znati održati i očuvati tradiciju „Bobe“.

OSNOVANA UDRUGA DOMARA SREDNJIH ŠKOLA -

POŽEGA – Na inicijativu Vjekoslava Hrčke domara Obrtničke škole i Stipe Krizmanića domara Đačkog doma sastao se inicijativni odbor domara koji rade na srednjim školama i đačkom domu u Požeštini s prijedlogom formiranja Udruge domara srednjih škola Požeško-slavonske županije.

Udruga bi radila na zaštiti domara i utjecala na rad Uprava srednjih škola radi poboljšanja uvjeta rada u kojima rade domari, te razmjene iskustava i međusobnog druženja. U udrugu se mogu učlaniti domari 12 srednjih škola i đačkih domova s područja županije.

Za prvog predsjednika izabran je Krešimir Vodička, a u upravni odbor Ivica Abramović, Ivica Blim i Stjepan Krizmanić.

UČENICI EKONOMSKE ŠKOLE OSIM PEKARSKIH PROIZVODA ORGANIZIRALI -

POŽEGA – Tradiciju obilježavanja Dana kruha i zahvalnosti za plodove zemlje provode i učenici 1. razreda Ekonomske škole, a ove godine uz izložene brojne pekarske proizvode bila je i zanimljiva izložba starih premeta koji su se upotrebljavali u kućanstvu, neobičnog povrća, a organiziran je i nagradni kviz za one koji točno pogode sve nazive.

- Učenici prvih razreda svih profila zajedno sa svojim majkama, bakama, i očevima pripremili su tradicionalne slavonske pekarske proizvode, krofne, kuflice, buhtle, savijače, salenjake, čvarnjače, domaćeg kruha, a učenici koji imaju vrtove to su potkrijepili s domaćim voćem i povrćem. Priredili smo stoga jednu malu izložbu povrća sa pitalicama. Oni koji točno odgovore dobivaju i nagradu. Dodatak tome su i tradicijski predmeti za pripremu hrane i pitalice o točnim nazivima tih predmeta. Učenici cijele škole su se za vrijeme odmora mogli osladiti i okušati u pogađanju točnih naziva – rekla je Višnja Menđel Troha, profesorica mentorica.

Uz izložbu su pomagali oko pitalica Ines Orlić i Marijana Hećimović iz 3. K, te Tomislav Lucić iz prvog razreda koji je bio obučen u graničarsku nošnju iz Zagrađa. Na blagovanju pekarskih proizvoda i pogađanju pitalica zatekli smo upravo 1. K razred, a kako smo vidjeli neobično povrće je zadavalo svima problema.

- Zahvaljujemo se roditeljima na pomoći, a ovo je dio našeg školskog preventivnog i zdravstvenog programa gdje učenike učimo pravilno jesti, hranu koja se priprema kod kuće, da nauče složiti jedan stol, kako prići stolu, kako jesti, kako ostaviti stol, veseliti se i cijeniti hranu. Učenici se dosta vesele tom programu – dodala je prof. Menđel Troha.

RAZNOVRSNI SADRŽAJI IZLETIŠTA „ZLATNI LUG“ SVE OMILJENIJA OKUPLJALIŠTA LJUBITELJA PRIRODE -

EMOVAČKI LUG - Zahvaljujući pitomim obroncima ali i blizini grada Požege, od kojega je udaljeno tek pet kilometara, izletište „Zlatni lug“ sve je omiljenije okupljalište ljubitelja prirode. Tu rado dolaze ne samo Požežani već i mnogi ljubitelji prirode iz cijele Hrvatske koji tu pronalaze svoj mir ali i različite sadržaje u kojima mogu uživati.

Svjesni da gosti neće slučajno doći a još manje da će se zadržati ukoliko nema sadržaja obitelj Pandžić i lani je imala velika ulaganja na svom imanju koje se prostire na 70-ak hektara površine.

- Još prije šest-sedam godina naša je prva investicija bila u ribnjake za koje smo iskoristili prirodne izvore, a kako bi posjetiteljima osigurali što ugodniji boravak u slavonskom su stilu uređene i okolne kućice. Tu su igrališta za različite sportove od pointbola do malonogometnog i odbojkaškog terena pa do mogućnosti gađanja lukom i strijelom. Tu su i dječja igrališta ali i poučna staza za djecu. Oni koji dođu mogu se prošetati i nešto naučiti o biljnim i životinjskim vrstama. Zapravo imamo mali zoološki vrt s domaćim životinjama kao što je slavonsko srijemski podolac, zaštićena vrsta goveda, ali i crne slavonske svinje - kaže Thomas Pandžić podsjećajući kako su i lani na okolnim pitomim obroncima uredili čak 29 mjesta opremljenih za roštiljanje sa stolovima i sjenicama. Sve je prilagođeno obiteljima i njihovoj brojnosti pa su i sjenice različite veličine

- Imamo čak i jednu mini sanjkašku stazu koji smo ove godine otvorili a što se s obzirom na velike količine snijega pokazalo punim pogotkom jer su mnogi dolazili na sanjkanje. Tu smo održali i sada već 2. „Slavonske igre“ koje su okupile veliki broj posjetitelja. Ove godine nastavljamo s ulaganjima. Rade se novi projekti jer planiramo otvoriti kamp odmorište, prvo u Slavoniji i Baranji, a četvrto u Hrvatskoj. To će biti kamp stajalište namijenjeno jednoj grupaciji ljudi kojih ima izuzetno puno. Na žalost to do sada nismo prepoznali. Jedna Italija ima 1.350 kamp odmorišta,a Hrvatska tri. Razgovarajući s jednim kamperima koji su bili kod nas došli smo do te ideje koja je dobra i treba nam jer smo mi na ruti prolaska do Grčke i dolje prema Istoku. Jako puno kampera prolazi no na žalost nisu do sada imali destinaciju gdje će stajati. Od ove će godine to imati na „Zlatnom lugu“. Vjerujem da ćemo uspjeti u tome - kaže dalje naš sugovornik dodajući kako će ove godine raditi na proširenju smještajnih kapaciteta pa ćemo uskoro imati barem 30 ležaja.

Među zadnjim objektima koji su nedavno svečano uz nazočnost mnogih gostiju otvoreni je vinoteka i kušaonica vina. Tu se na jednom mjestu mogu naći vina svih vinara s područja Požeštine od kutjevačko-kaptolačkog do pleterničko-požeškog vinogorja dok su nekadašnje gospodarske zgrade iz 1940. godine preuređene u kušaonicu i tradicionalnu krčmu. Ovih dana uz krčmu smo izgradili dodatne restoranske smještaje za veće grupe gostiju. Puno je vremena trebalo za to, no trud se isplatio. Planova i želja u obitelji Pandžić je mnogo, a kako im ne manjka ni volje svoje obiteljsko gospodarstvo „Zlatni lug“ polako ali sigurno pretvaraju u jednu od najljepših i najzanimljivijih turističkih destinacija u ovom dijelu Slavonije.

V.Re.

DJEČJI VRTIĆ SV. LEOPOLDA MANDIĆA ZAHVALIO -

POŽEGA – Obilježavajući Dan kruha i zahvaljujući se za plodove zemlje djeca i odgojiteljice Dječjeg vrtića sv. Leopold Mandić pripremili su za roditelje priredbu. Odgojne skupine manje i veće djece vrtićkog uzrasta i Montesori skupine izvele su niz plesnih točaka uz pjesmu, recitacija i igrokaza na temu kruha i plodova zemlje.

- Mi smo danas svečano proslavili dane kruha i dane zahvalnosti za plodove zemlje, a za svoje roditelje i goste priredili smo prigodan program, sastavljen od igrica, brojalica, recitacija pjesama, plesa, o svemu što dozrijeva u jesen. Što je karakteristično za jesen, za sve plodove i izrazili svoju zahvalnost dragom Bogu za te darove. Mame, bake i odgojiteljice su sa djecom danima pripremali i pekli kolačiće, kiflice a to sve danas prinijeli na zajednički stol. Danas su ovdje izloženi svi pekarski krušni proizvodi, kolači, ali i voće i povrće, šumski proizvodi i sve što nam bogat5a jesen donosi – istakla je Ružica Franić, ravnateljica dječjeg vrtića.

Nakon prigodnog programa Jozo Jurić, župnik župe sv. Leopolda Mandića posvetio je sve prisutne i svu hranu na zajedničkom stolu nakon čega su djeca zajedno s roditeljima blagovali.

POŽEŠKI PRVAŠIĆ DVIJE GODINE DRŽAVNI PRVAK U ŠAHU -

DERVIŠAGA - U kategoriji od šest do osam godina sedmogodišnji požeški prvašić Erik Hajpek postao je državni prvak u šahu unatoč što ga je baš tada mučila alergija. Noć prije natjecanja zbog toga nije ni spavao.

-Nemojte se ništa čuditi, Topusko je moja lokacija pa tamo sam i prošle godine bio prvak – ponosno nam je kazao Erik iz požeškog prigradskog naselja Dervišaga, jedini koji se uspio izboriti i za sudjelovanje na svjetskom prvenstvu koje će se iduće godine održati u Južnoafričkoj Republici.

Ponosan na njega je otac Tomislav, majka Jasminka, dvije godine stariji brat Egon, djed Blagoje Stojković te treneri Zoran Briški i Nenad Vlašić iz GŠK Požega.

-Za nas je uvijek uspjeh izuzetno velik. Pobijedio je dječak kojeg treneri besplatno treniraju za razliku od klubova iz velikih gradova čija su se djeca također natjecala a koji imaju zaposlene profesionalce. Godišnje dobivamo za rad s mladima samo 5.000 kuna. Međutim, unatoč tome mi već tri godine zaredom imamo prvake države u toj kategoriji, a Erik je drugi dječak, nakon Tibora Kakuka koji ide i na svjetsko prvenstvo – ističe trener i sportski direktor kluba Nenad Vlašić.

Trener Briški dodaje da se kod Erika šahovski talent prepoznao već na samom početku. To nije ni čudno jer cijela njegova obitelj je posvećena šahu. Djed Blagoje prvo je naučio igrati šah njegovog brata koji je prošle godine bio državni prvak u svojoj kategoriji, a onda je šahovska strast prešla i na Erika.

-Imao sam četiri ili pet godina kada me djed naučio igrati. To mi je zabavna igra i drago mi je što idem djedovim stopama koji jako voli igrati šah. Sada smo brat i ja podjednaki, nekad ja pobijedim njega, a nekad on mene – ističe Erik koji bi volio ići i na gimnastiku.

Iako je sada postao faca u razredu, curu još nema, a tata u šali dodaje da za nju nema još ni vremena jer mu šah oduzima dosta vremena. - Kada dođem iz škole prvo pišem zadaću, a onda se igra šah – objašnjava Erik koji tri puta tjedno dolazi na trening u klub, a ostale dane igra kod kuće s bratom, mamom, tatom ili djedom. Požalio nam se da brat u zadnje vrijeme baš ne želi s njime igrati jer ga je zbog intenzivnijeg treninga prije natjecanja stalno 'dobivao'. S druge strane Erik najmanje voli igrati s djedom jer njega je i najteže pobijedi, ali mu i to ponekad uspije. Svjestan je da je sada postao i neka faca u razredu, ali da i dalje treba puno trenirati. Zato odmora nema i već je sada počeo s pripremama za svjetski nastup. Voli putovati tako da se raduje i svome najdužem putu do sada i prvom s avionom, na jug Afrike. Tamo će vjerojatno biti jedini koji ima trenera amatera, ali njega to ne zabrinjava. (a.t.)

BRDSKO BICIKLISTIČKI KLUB POŽEGA -

POŽEGA - Završila je i četvrta godina Otvorene brdsko biciklističke lige Scott 2012... Tijekom sezone 2012. održano je ukupno 13 utrka koje su vožene u Slavonskom Brodu, Kutjevu, Požegi, Orahovici, Slatini, Donjem Miholjcu, Osijeku, Našicama, Lipiku, Daruvaru i Velikoj. Većina utrka bila je kružnog karaktera, a samo su utrke u Kutjevu, Velikoj i Slavonskom Brodu bile od točke do točke. I ove godine vozilo se u pet kategorija od kojih su četiri natjecateljske i boduju se za klupski plasman: elite, junior, master, žene.

- Kao jedini Požeški klub bodovan u ukupnom plasmanu, BBK Požega je na svakoj utrci imao svoje predstavnike koji su marljivo sakupljali bodove te pridonijeli da klub osvoji izvrsno drugo mjesto u ukupnom redoslijedu. Uspjeh je tim veći jer je u ligi ove godine nastupilo 16 klubova iz Hrvatske i Srbije. Najuspješniji članovi BBK Požega bili su Marko Batori (1. junior), Goran Pavić (2. master), Tomislav Horvat (3. elite) i Jelena Vukosavljević (3.žene). Tijekom sezone u ligi je nastupilo je ukupno 14 natjecatelja BBK Požega od kojih su zapažene uspjehe postigli još i Adam Marinović (12. elite), Mateo Verhas (5. junior), Matej Batori (7. junior), Dinko Zima (6. sport) i Milan Vidić (10.sport) – istakao je predsjednik BBK Požega Dinko Zima, zadovoljan ovogodišnjim uspjehom iako se potajno nadao da bi povodom desete obljetnice postojanja klub mogli doći i do prvog mjesta. Iskazao je vjeru da će se iduće godine natjecateljima priključiti još Požežana, pogotovo u juniorskoj kategoriji i kategoriji žena. Zaključio je da je Požega prepoznata u cijeloj Hrvatskoj kao grad iz kojega dolazi puno dobrih biciklista.

STO GODINA ELEKTRIFIKACIJE POŽEGE -

POŽEGA – Svečanom akademijom u Gradskom kazalištu obilježena je 100-ta godišnjica elektrifikacije Požege. Povijesni trenutak Požege iz 1912., njeno okruženje i politička previranja, život u gradu prije stotinu godina analizirao je Tomislav Radonić, voditelj Državnog arhiva u Požegi, a u neka starija vremena uveo nas je HKUD Vijenac izvodeći nekoliko skladbi starih glazbenih majstora.

- Cijelo je stoljeće prošlo od kada je prva žarulja zasvijetlila u našoj Slavonskoj Ateni i tim trenutkom Požega nije zasjala samo izvana, nego i iznutra svojom bogatom kulturno-povijesnom baštinom. Žarna nit u staklenoj kugli nadanja, novih mogućnosti i snova o budućnosti. Bio je to pozdrav novom dobu i nepovratno zbogom starom. I ne zaboravljajući sve ono, dobro i veličajno, što je pod škrtim svjetlom petrolejki i uljanih svjetiljki snažilo i pronosilo čast i ugled slobodnog kraljevskog grada Požege kroz njegovo duhovno i materijalno bogatstvo . Danas se priklanjamo novom, težeći još boljem i novijem, kako bi vrata budućnosti, obasjana još snažnijim svjetlom, bila otvorena i za one koji dolaze. Uz poštovanje onoj prvoj požeškoj žarulji, neka nam ovo stoljeće svjetla bude tek početak novih još svjetlijih stoljeća u slobodnoj, samostalnoj i neovisnoj Hrvatskoj, u zajednici europskih naroda. Datum 6. listopada 1912. godine ostat će upisan zlatnim slovima u prebogatu požešku povjesnicu – rekao je u svom obraćanju požeški gradonačelnik Zdravko Ronko. 

Čestitajući ovu visoku obljetnicu na svečanoj akademiji obratili su se član Uprave HEP-a za proizvodnju Zvonko Ercegovac, koji je najavio nastavak ulaganja Elektre Požega u razvoj na području Požege u iznosu od 19 milijuna kuna.

Čestitke je uputio i ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović, istakavši da svoju konkurentnost temeljimo na razvoju, koji mora biti pametan i održiv, a upravo takav on vidi na primjeru Požege. Čestitajući jubilej potpredsjednica Sabora Dragica Zgrebec je istakla da je grad Požega podsjeća na grad Čakovec, jer oba grada su bili pioniri u razvoju proizvodnje i korištenju električne energije, a tada je Hrvatska u tome prednjačila, upravo domovina i Nikole Tesle. Danas stoga ova Vlada prepoznaje potrebu razvoja energetike i u tom pravcu idu dalje njene kapitalne investicije.

Prenoseći čestitke predsjednika RH Ive Josipovića, njegov izaslanik akademik Zvonko Kusić, predsjednik HAZU, pohvalio je Požegu koja je uvijek njegovala jedan kulturni građanski stil života, kroz svojih osam stoljeća postojanja, a takav gaji i danas, uvažavajući znanost, obrazovanje i šireći optimizam.