Prometne nesreće su se dogodile u Požegi u Zrinskoj ulici te između mjesta Pakrac i Omanovac  -

U petak 16. veljače 2024. oko 18.35 sati u Požegi u Zrinskoj ulici, 51-godišnji vozač koji je pod utjecajem alkohola od 1,35 promila upravljao osobnim automobilom, uslijed neprilagođene brzine prednjim dijelom vozila je udario u zadnji dio osobnog automobila kojim je upravljao 52-godišnjak, a koji se zbog gustoće prometa nalazio zaustavljen ispred prijelaza ceste preko željezničke pruge.

U prometnoj nesreći lakše je ozlijeđena 32-godišnja putnica iz vozila kojim je upravljao 52-godišnjak, kao i 51-godišnjak koji je smješten u posebnu prostoriju policije do otriježnjenja.

Protiv počinitelja slijedi prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Nešto kasnije, oko 20.10 sati između mjesta Pakrac i Omanovac 19-godišnji vozač koji je upravljao osobnim automobilom, uslijed neprilagođene brzine izgubio je nadzor nad vozilom te sletio u putni kanal.

U prometnoj nesreći lakše su ozlijeđeni putnici starosti 14 i 16 godina, kao i vozač protiv kojeg slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Upozoravamo sve sudionike u prometu da se pridržavaju prometnih propisa  -

Policijski službenici PU požeško-slavonske će tijekom nadolazećeg vikenda provoditi pojačane aktivnosti nadzora prometa usmjerene na sprječavanje i sankcioniranje najtežih prometnih prekršaja, a posebno će se nadzirati i sankcionirati vožnja pod utjecajem alkohola, vožnja nedopuštenom brzinom, nepropisno korištenje mobitela tijekom vožnje te korištenje sigurnosnog pojasa u vozilima, ali i svi ostali prekršaji u cestovnom prometu.

Provodit će se i nadzor recidivista odnosno višestrukih počinitelja prekršaja prema kojima će se primjenjivati sve zakonom propisane mjere.

U noći sa subote na nedjelju 17./18. veljače 2024. provoditi će se preventivno represivna akcija usmjerena na nadzor alkoholiziranosti i droga kod sudionika u prometu.

Upozoravamo sve sudionike u prometu da se pridržavaju prometnih propisa.

Ministarstvo poljoprivrede je u petak 16. veljače 2024. godine u e-Savjetovanje pustilo pet novih programa državne potpore za sektore stočarstva vrijedna 25 milijuna eura, a nastavno na jučer doneseni Program razvoja sektora mljekarstva u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2030. godine i Akcijski plan za provedbu Programa razvoja sektora mljekarstva u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2025. godine.

Ovim programima Ministarstvo poljoprivrede nastoji poduprijeti obnovu (povećanje) proizvodnje mlijeka, poduprijeti jačanje ekstenzivnog stočarstva, pomoći malim mljekarama u sakupljanju mlijeka, poduprijeti napore i mjere županija u očuvanju i jačanju sektora mljekarstva kao i razvoj i jačanje kapaciteta uzgojnih udruženja u provedbi njihovih programa.
 
Za provedbu Program potpore za obnovu narušenog proizvodnog potencijala u sektoru mliječnog govedarstva, ovčarstva i kozarstva osiguran je iznos od 10 milijuna eura. Cilj Programa je pružanje financijske pomoći primarnim proizvođačima u sektoru proizvodnje mlijeka kupovinom rasplodnih grla u cilju obnove narušenog proizvodnog potencijala. Potporom će se obnoviti proizvodni potencijal sektora proizvodnje kravljeg mlijeka za 20% te ovčjeg i kozjeg mlijeka za 30% koliko je u razdoblju od 2018. godine narušen. Potpore će biti usmjerene na obiteljska poljoprivredna gospodarstva male i srednje veličine u rangu mikro, malih i srednjih poduzeća koja uzgajaju goveda, ovce i koze radi proizvodnje mlijeka.
 
Za provedbu Programa potpore županijskim programima u sektoru mliječnog govedarstva u razdoblju 2024. - 2026. godine osiguran je iznos od 250 tisuća eura po godini provedbe Programa, sveukupno 750 tisuća eura za trogodišnje programsko razdoblje. Cilj Programa je pružanje financijske pomoći jedinicama područne (regionalne) samouprave u provođenju programa pomoći proizvođačima u sektoru mliječnog govedarstva. Potporom se nastoji očuvati likvidnost gospodarstava koja se bave proizvodnjom mlijeka, ali i pomoći u povećanju obujma proizvodnje i genetskog unaprjeđenja populacije mliječnih krava u Republici Hrvatskoj.
 
Za provedbu Programa potpore malim mljekarama za nadoknadu troškova sabiranja mlijeka od 2024.-2026. godine osigurano je ukupno 4,650 milijuna eura, odnosno za svaku godinu provođenja programa po 1,550 milijuna eura. Cilj programa je pružanje financijske pomoći subjektima koji su suočeni sa problemima uzrokovanim povećanjem troškova goriva koji sudjeluju s visokim udjelom u troškovima njihovog poslovanja te uzrokuju značajno povećanje troškova sabiranja i transporta sirovog mlijeka od isporučitelja do objekata za preradu. Dodjelom potpore zadržala bi se postojeća razina proizvodnje i prikupljanja kravljeg, ovčjeg i kozjeg mlijeka te omogućio nastavak rada malih mljekara, a samim time i očuvala proizvodnja mlijeka na malim gospodarstvima u Republici Hrvatskoj.
 
Za provedbu Programa državne potpore za razvoj stočarstva na području krških pašnjaka i parkova prirode osigurano je 7 milijuna eura. Područje krških pašnjaka i pašnjaka u parkovima prirode predstavljaju područja s prirodnim ili ostalim posebnim ograničenjima gdje se poljoprivrednici suočavaju s višim troškovima proizvodnje, gdje se stočarstvo bazira na izrazito ekstenzivnom načinu uzgoja. Osim prirodnih ograničenja za stočarsku proizvodnju u obliku geoloških i geomorfoloških ograničenja, nepovoljnih vremenskih uvjeta i elementarnih nepogoda, negativan utjecaj očituje se i kroz stradanja stoke od zvijeri i grabežljivaca.
Ovi pašnjaci i teško dostupne lokacije su udaljene od glavnih i sporednih prometnica te od dostupnih prerađivačkih kapaciteta što otežava i poskupljuje stočarsku proizvodnju na područjima krških pašnjaka i područjima pašnjaka u parkovima prirode. Imajući u vidu otežane uvjete izrazito ekstenzivne stočarske proizvodnje kakva je ona na područjima krških pašnjaka i na pašnjacima u parkovima prirode koja je dodatno opterećena udaljenošću od sve dostupne infrastrukture, predložen je Program državne potpore za razvoj stočarstva na području krških pašnjaka i parkova prirode kojim se nastoji osnažiti ovaj vid stočarske proizvodnje.
 
Programom potpore za sufinanciranje rada uzgojnih udruženja u području stočarstva za razdoblje 2024. - 2026. godine vrijednim  2,4 milijuna eura omogućiti će se kontinuirana i vjerodostojna provedba uzgojnih programa uz implementaciju modernih znanstveno potvrđenih selekcijskih metoda ima dvostruki značaj u uzgoju stoke. Sa stajališta dohodovnosti, primarni značaj uzgojno selekcijskog rada je uzgoj jedinki boljih proizvodnih svojstava. S druge strane, uzgojno selekcijski rad važan je u očuvanju specifičnih genotipova i značajan je alat planskog vođenja programa očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja. Prilagodbom udruga uzgajivača stoke aktualnoj zakonskoj regulativi ona stječu status priznatih uzgojnih udruženja i ovlašteni nositelji provedbe uzgojnih programa u Republici Hrvatskoj. Program također ima za cilj učinkovitija provedba programa uzgoja stoke u Republici Hrvatskoj.

ZAGREB  - Požežanka Lana Derkač sudjelovala je na tribini „Bez cenzure“ koju je organiziralo Društvo hrvatskih književnika u Zagrebu, a vodila ju književnica Lada Žigo Španić. Osim Lane Derkač na tribini su sudjelovale i književnica Diana Burazer i književnica te kantautorica Lidija Bajuk. One su pokušale odgovoriti na pitanje li hrvatska kultura i danas mahom patrijarhalna ili je riječ o medijskom populizmu.

Osim svog osobnog viđenja položaja žena umjetnica u Hrvatskoj i njihovoj prisutnosti u javnom prostoru, požeška autorica analizirala je statističke pokazatelje o nagrađivanju žena u književnosti u 2023. godini, ali i u zadnjih deset godina. Ti podaci pokazuju da su žene znatno manje priznate, ali činjenica je da u povjerenstvima nije malo žena pa iz toga proizlazi da je velik dio odgovornosti za takvo stanje i na njima samima. Zanimljivo je da o diskriminaciji govore upravo one najnagrađivanije i najprisutnije autorice, a one kvalitetne i tihe često ostaju po strani. Vidljivosti neke autorice često pogoduju izvan književni razlozi poput javnih prozivki ili dobro osmišljenih medijskih istupa. Požežanka je ukazala i na brojne aforizme iz različitih vremenskih razdoblja i različitih dijelova svijeta koji govore o najraznovrsnijem tretmanu žena.

A osim sudjelovanja na tribini, Lana Derkač je svojom književnom djelatnošću prisutna i u inozemstvu. Pjesme su joj upravo objavljene na grčkom jeziku u književnom časopisu Exitirion, a preveo ih je Sotirios Pastakas.

Pokrenuto je 4. izdanje uspješnoga natjecanja povodom Dana Europe na koje su pozvani učenici i učenice iz cijeloga svijeta. Organizacijom i provedbom natjecanja Ekonomska škola Požega dodatno obogaćuje svoje međunarodno djelovanje

Profesorice Martina Budimir i Jelena Kovačević kao  nastavnice stranih jezika u Ekonomskoj školi Požega s dugogodišnjim iskustvom u međunarodnim natjecanjima i projektima, odlučile su, uz potporu škole, i ove godine organizirati Međunarodno natjecanje za učenike i učenice diljem svijeta, ali i za studente koji se uklapaju u propisane dobne kategorije, a s naglaskom na obilježavanje Dana Europe. Radni su jezici natjecanja engleski i njemački. Kako bi se ostalo u okvirima Dana Europe, a ujedno pozvalo škole diljem svijeta, a ne samo iz Europske unije, biraju se univerzalne teme i poruke koje Unija promiče. Tako je ove godine odabrana sljedeća podtema povodom europskih izbora 2024.:

“The best way to predict the future is to create it.”

„Der beste Weg, die Zukunft vorauszusagen, ist, sie zu gestalten.“

Abraham Lincoln

Namjera je organizatorica istaknuti važnost građanskog sudjelovanja, posebno mladih.

Ciljevi su natjecanja:

• povećati razinu svjesnosti o značenju Europske unije i njenih ciljeva
• proslaviti Europsku demokraciju
• prenijeti poruku ujedinjenosti u raznolikosti
• poticati učenje i primjenu stranih jezika
• poticati kreativnost
• povećati razinu samopouzdanja.

Pozvani su učenici i učenice u dvije dobne skupine (10-14 i 15-19) da kroz  medij kratkoga filma (do 1 minute trajanja), pjesme (audiozapis ili videozapis do 2 minute trajanja, učenik/ca kao autor/ica uglazbljenoga teksta) ili crteža/slike/digitalne umjetnosti na kreativan i originalan način daju svoje viđenje teme. Detaljno su razrađene moguće interpretacije teme te kriteriji slanja i vrednovanja radova. Natječaj traje od 11. veljače do 15. travnja 2024. godine, a virtualna dodjela priznanja i nagrada održat će se 12. svibnja 2024. godine, tj. u nedjelju nakon Dana Europe.

U 2021. godini odaziv na natjecanje je bio izvrstan sa 131 radom učenika/ca iz 14 zemalja s tri kontinenta. U 2022. odaziv je bio još veći sa 148 radova iz 14 zemalja, s tim da su po prvi puta stigli i radovi iz Južne Amerike čime se broj kontinenata u dvije godine povećao na četiri. Prošle su godine stigla 133 rada iz 15 zemalja. Ukupno je do sada na natjecanje stiglo 412 radova iz 22 zemlje.

Svi će učenici/sve će učenice i njihovi mentori/njihove mentorice dobiti  priznanja za sudjelovanje na međunarodnome natjecanju, a nagrađeni učenici / nagrađene učenice i primjerene nagrade edukativnog karaktera ili uporabne prirode koje će i ove godine osigurati brojni pokrovitelji. Nagrade dobivaju učenice i učenici koji osvoje 1., 2. i 3. mjesto u obje dobne skupine.

Više informacija o uvjetima natjecanja na poveznicama:

1. Uvjeti natjecanja (eng)
2. Uvjeti natjecanja (njem)
3. Stranica natjecanja

Poziv sastavile: mr. Martina Budimir, prof. i Jelena Kovačević, prof.

Saborski zastupnik Socijaldemokrata Domagoj Hajduković optužio je u utorak Vladu da sustavno ignorira gotovo četvrtinu milijuna hrvatskih građana čiji računi su blokirani i koji žive na rubu siromaštva.

„Ti su ljudi okrutno ostavljeni sami na milost i nemilost inflacije i ekonomskog tsunamija kojem se ne nazire kraj. Opetovano upozoravam na ovaj problem, slao sam otvorena pisma predsjedniku Vlade, no sve to nije dovoljno da se Vlada pokrene, a posebno brine činjenica da je broj građana čiji su računi u dugotrajnoj blokadi, odnosno dulje od godinu dana, u stalnom porastu“, istaknuo je Hajduković.

Broj blokiranih potrošača u dugotrajnoj blokadi krajem 2020. je bio 160.000, krajem 2021. ih je bilo 175.000, a 2022. preko 180.000, dakle oko 75% ukupnog broja blokiranih. Riječ je o ljudima koji neće biti u stanju brzo se financijski konsolidirati i koji preživljavaju od iznosa koja im se isplaćuje na zaštićeni račun. Mnogi od njih nemaju plaće pa žive od primitaka koji su zaštićeni od ovrhe poput doplataka za djecu, invalidnine i slično.

Njihova situacija je još gora kada se uzme u obzir činjenica da različite agencije otkupljuju dugovanja i nemoralnim i rubno zakonitim radnjama tjeraju ljude u dužničko ropstvo. Oni žele vratiti dug, ali lihvarsko žmikanje im to onemogućuje, a u periodu galopirajuće inflacije krpanje kraja s krajem postaje im nemoguća misija.

Hajduković je najavio kako će Socijaldemokrati u saborsku proceduru uputiti prijedlog izmjena zakona kako bi adresirali neke od problema s kojima se ti ljudi susreću, obzirom kako je jasno da im Vlada ne namjerava pomoći.

„Ono što mi Socijaldemokrati predlažemo jest povećanje iznosa plaće, odnosno mirovine, koji može biti zaštićen od ovrhe što će omogućiti onima koji su likvidniji da brže saniraju dug, te da se promijeni redoslijed naplate duga na način da se prvo otplaćuje glavnica, a onda kamata, a ne obrnuto kao što je sada slučaj, kako bi se izbjeglo dužničko ropstvo blokiranih. Ako Vlada nema svoje, neka preuzme naše mjere kako bi što prije pomogli našim sugrađanima koji su u paklu dužničkog ropstva. Socijaldemokrati glasno pozivaju - Napravite to i napravite to brzo! Ako nećete vi, mi ćemo!“, zaključio je Hajduković iz Socijaldemokrata.

Dogodile su se dvije prometne nesreće  -

U četvrtak 15. veljače 2024. oko 18.20 sati u Požegi u Njemačkoj ulici na parkiralištu, 66-godišnji vozač koji je upravljao osobnim automobilom, nepropisno se kretao vožnjom unazad te je zadnjim dijelom vozila udario u zadnji dio osobnog automobila kojim je upravljao 23-godišnjak.

Počinitelju je uručena obavijest o počinjenom prekršaju iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Tijekom protekla 24 sata na području Policijske uprave požeško-slavonske dogodio se i bijeg s mjesta prometne nesreće u mjestu Striježevica.

Posljednjeg dana siječnja 2021. Hrvatska je imala 10.372 aktivna obrta u građevinarstvu, dok istoga dana ove godine 13.583 obrta ima registrirano građevinarstvo kao glavnu djelatnost, prema NKD-u najviše njih u kategoriji Uvođenje instalacija vodovoda, kanalizacije i plina i instalacija za grijanje i klimatizaciju (1.882 obrta), ostali završni građevinski radovi (1.716 obrta) te u postavljanju podnih i zidnih obloga (1.466 obrta). Unatrag godinu dana otvoreno je 1.420 novih građevinskih obrta. Prema informacijama Državnog zavoda za statistiku, protekle godine su izdane 11.564 građevinske dozvole odnosno 3,6 posto više nego 2022., a predviđena vrijednost radova iznosila je nešto više od sedam milijardi eura što je oko 21 posto više nego godinu ranije.

 S obzirom na ekspanziju građevine, ali i paralelnu potrebu za ostvarenjem energetskih ciljeva do 2030., pokrenut je projekt CRO skills RELOAD na kojem sudjeluju Građevinski fakultet iz Zagreba, Hrvatski savjet za zelenu gradnju, REA Sjever, Zajednica graditeljskih škola RH te Hrvatska obrtnička komora. Cilj projekta je ponovno uspostaviti Nacionalnu kvalifikacijsku platformu te poboljšati Nacionalne smjernice za kontinuiranu izobrazbu građevinskih radnika, a napravljena je i sveobuhvatna analiza građevinskog sektora te obrazovanja u Republici Hrvatskoj.

 Analiza je pokazala da nedostatak kvalificirane radne snage u građevinskom sektoru rezultira dramatičnim povećanjem uvoza radnika, često iz zemalja s drugačijim obrazovnim sustavima i tehnološkim pozadinama. Edukacija tih radnika o energetski učinkovitim tehnologijama postavlja značajan izazov za postizanje ciljeva do 2030. godine. Analizom ankete obrtnika otkrili smo da između 40 i 60 posto njih, ovisno o vrsti radova, smatra da im nedostaje znanja o energetski učinkovitim tehnologijama te izražava želju za dodatnim obrazovanjem. Provedena je temeljita analiza trenutno dostupnih kolegija na visokim učilištima, koja ukazuje na to da tek mali broj studenata izlazi na tržište rada s kompetencijama povezanim uz EnU-om i obnovljivim izvorima energije. U dokumentu se procjenjuje da je potrebno 24.530 strukovnih radnika i 5800 inženjera kako bi se postigli ciljevi energetske učinkovitosti u zgradarstvu do 2030. godine. Iz priložene analize proizlazi da je godišnje potrebno obučiti najmanje 500 građevinskih radnika, 500 radnika za OIE, 435 inženjera građevinarstva, 290 arhitekata, 145 inženjera strojarstva i 145 inženjera elektrotehnike kako bi stekli potrebne vještine i znanja.

Ove i sve druge aktualne teme u sektoru graditeljstva poput konstrukcijske obnove, problematike u procesu gradnje, obrazovanja i budućnosti radne snage te kružne ekonomije u graditeljstvu obradit će se kroz predavanja i panel rasprave svih ključnih dionika u resoru na Susretu graditelja u Sisku 1. i 2. ožujka u organizaciji Hrvatske obrtničke komore, a domaćin je Obrtnička komora Sisačko-moslavačke županije.

 „Građevinarstvo je IN, raste u svakom segmentu, a tome u prilog govori činjenica da je u tri godine 3200 građevinskih obrta više.  Također, povećan je upis u srednje strukovne škole za građevinska zanimanja i otvaraju se dodatni razredi. Osim što ćemo se dotaknuti svih ključnih tema za ovaj resor važan za hrvatsko gospodarstvo, predstavit ćemo i nove tehnologije izgradnje te obnove nakon potresa“, naglašava potpredsjednik Hrvatske obrtničke komore, predsjednik Obrtničke komore Zagreb i predsjednik Organizacijskog odbora Susreta graditelja Antun Trojnar.

Zagreb – Objavom natječaja na koji se mogu prijaviti svi gradovi u Hrvatskoj započelo je novo izdanje ekološkoga projekta Coca-Cole, Konzuma, Jutarnjega lista i Udruge gradova Od izvora do mora. Projekt je usmjeren na pružanje potpore urbanomu pošumljavanju – sadnji drveća u gradovima s ciljem smanjenja ispuštanja ugljikova dioksida (CO₂) i snižavanja temperature zraka. Također, cilj je promicanje zaštite vodnoga bogatstva Hrvatske i poticanje na primjereno odlaganje otpada.

Projekt Od izvora do mora provodit će se u nekoliko faza, a prva je započela objavom natječaja koji traje mjesec dana, do 15. ožujka.

Pravo sudjelovanja na natječaju imaju svi gradovi koji žele pošumiti određene prostore na području svojega grada. Obveza prijavljenih gradova bit će da u razdoblju od 15. travnja do 14. lipnjaorganiziraju jednodnevnu akciju čišćenja u suradnji s mjesnim nevladinim udrugama i volonterima. Boduju se broj okupljenih volontera i količina prikupljenoga otpada, a tri najuspješnija gradapodijelit će nagradni fond od 45.000 eura namijenjen kupnji sadnica drveća za urbano pošumljavanje. U dogovoru s pobjednicima akcije sadnje održat će se od listopada do prosinca te će im biti dodijeljene i posebne plakete.

„Prateći trendove na području održivosti, prošle smo godine unaprijedili projekt i proširili ga na sadnju drveća u urbanim sredinama. Iznimno smo zadovoljni ostvarenim rezultatima te time što je javnost prepoznala važnostprojekta. Na prošlogodišnji se natječaj prijavilo 28 gradova koji su s gotovo pet tisuća volontera u akcijama čišćenja iz prirode uklonili 152 tone ambalažnoga otpada i primjereno ihodložili. Još jednom čestitamo Varaždinu, Lipiku i Vinkovcima, koji su bili najuspješniji. Pozivamo gradove da se prijave na natječaj i time izravno doprinesu dugoročnoj kvaliteti života na svojemu području”, izjavio je Bruno Jelić, direktor Odjela za korporativne poslove i održivost u Coca-Coli HBC Adria.

Projekt Od izvora do mora Coca-Cola je u Hrvatskoj pokrenula 2018. godine u suradnji s Vladinim institucijama i udrugama civilnoga društva. Prije tri godine kao partner se pridružio i Jutarnji list, 2022. godine Konzum, a od prošle godine i Udruga gradova. Podršku projektu dali su Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja te Fakultet šumarstva i drvne tehnologije iz Zagreba.

Od izvora do mora dio je dugoročnoga sveobuhvatnog plana Svijet bez otpada, kojim se Coca-Cola, među ostalim, obvezala da će do 2030. godine prikupiti i reciklirati količinu boca i limenka koja odgovara onoj koju stavlja na tržište, a da će udio recikliranih materijala u potrošačkoj ambalaži biti najmanje 50 %. Također, do 2025. godine sva potrošačka ambalaža moći će se u potpunosti oporabiti, što je u Hrvatskoj već ostvareno. U proteklimgodinama samo uporabom lakših boca smanjena je ukupna uporaba plastike za četvrtinu. Novi iskorak prema ostvarenju vizije Svijet bez otpada Coca-Cola je napravila krajem svibnja 2023. godine kad je potrošačima na hrvatskome tržištu predstavila neodvojive zatvarače za plastične boce.

POŽEGA - Galerija svjetlosti Gradske knjižnice i čitaonice ugostila je izložbu "Živio strip! Živjele strip reklame" koja će biti postavljena do 14. ožujka. O izložbi stripa i samom autoru upoznala nas je ravnateljica knjižnice Aleksandra Šutalo, predstavila samog autora, najavila urednika strip revije "Patak", Jelenka Topića a o stripu i njegovom čitanju u Gradskoj knjižnici Požega govorila je Diana Klarić. Tako smo i saznali da se strip odlično čita u Gradskoj knjižnici, da se često stripovi posuđuju, da ima svoju istančanu publiku, ali i da se strip u Požegi i crta.

Autor izložbe je kustos Veljko Krulčić, novinar i publicist, a svoj prvi tekst o stripu objavio je sa nepunih 17 godina. Kao kustos organizirao je više od pedeset tematskih, skupnih i pojedinačnih izložbi. Najvažnija je izložba "Strip u Hrvatskoj 1867 - 1985., kojom je strip prvi puta ušao u našoj zemlji u muzej, među ostalima i one u Zagrebu, Parizu, Vinkovcima, Rijeci, Pazinu, Ajacciu, Ohridu, Beogradu, Virovitici, Kotoru, Banjoj Luci, Nišu, Fažani, Novom Sadu, Zrenjaninu i sad i u Požegi.

Osim samog stripa i njihovih priča i junaka koje prati, brojni crtači i crtačice, istakao je Krulčić, okušali su se i bili više nego uspješni u izradi reklamnih stripova a s istim profesionalnim žarom kao i u svakom drugom stripu. Izložba posebno obrađuje brojne reklamne stripove iz bivše i današnje države, a na ovoj izložbi predstavljeni su radovi 33 domaća autora.