POŽEGA - Na idućoj, 26. sjednici Gradskog vijeća Grada Požege koja će se održati u četvrtak 29. veljače 2024. godine, vijećnici će odlučivati o šest točaka dnevnog reda – Izvješću o radu gradonačelnika za razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca 2023. godine, prijedlogu Odluke o dodjeli javnih priznanja Grada Požege u 2024. godini, prijedlogu Odluke o dopuni Odluke o izradi IV. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Požege, prijedlogu Odluke o davanju suglasnosti za provedbu ulaganja u nerazvrstane ceste u naselju Novo Selo, Vinorodna ulica, prijedlogu Analize stanja sustava civilne zaštite za Grad Požegu u 2023. godini i Godišnjeg plana razvoja sustava civilne zaštite s financijskim učincima za trogodišnje razdoblje za Grad Požegu za 2024.-2026. godinu te prijedlogu Odluke o odricanju od prava prvokupa na nekretnini k.č.br. 1419/2, u k.o. Požega.

Najvažnija Odluka zbog koje se i saziva ova 26. Sjednica je Odluka o dodjeli javnih priznanja Grada Požege u 2024. godini, pa tako iz dostavljenih materijala za sjednicu doznajemo tko su dobitnici javnih priznanja.

U povodu Dana Grada, 12. ožujka, dodjeljuju se javna priznanja Grada Požege, kako slijedi:

I  - POČASNI GRAĐANANIN GRADA POŽEGE - TIN KOLUMBIĆ

Tin Kolumbić rodio se u Svetoj Nedjelji na otoku Hvaru 11. srpnja 1936. godine, a  Dominikansku klasičnu gimnaziju završio u  Bolu na Braču te Višu pedagošku školu u Mostaru.

U Požegi je živio i radio od 1965. do 1989. godine kao nastavnik hrvatskog jezika pri čemu je na mnoge generacije požeških učenika ostavio značajan trag i utjecaj. Utemeljio je Kazalište mladih u Požegi iz kojega je poniklo nekoliko poznatih hrvatskih glumaca poput Nade Gaćešić, Tomislava Rališa i Antonije Stanišić.

      Sredinom šezdesetih godina prošlog stoljeća počeo je objavljivati svoja djela, a tijekom svog gotovo tridesetogodišnjeg života i rada u Požegi objavio je ukupno devet  knjiga (San o bijeloj ptici (pjesme) vl. naklada, Požega, 1976.; Igramo se (igrokazi) vl. naklada, Požega 1979.; Izgubljeno djetinjstvo (priče), vl. naklada, Požega, 1966.; Slobodan kao vrijeme (pjesme), Matica hrvatska, Požega, 1968.; Živjeli mrtvi pijetli (pjesme), vl. naklada, Požega, 1970.;  Balada o Jeleni (pjesme), vl. naklada, Požega, 1979.; Vratit ćemo snove (pjesme/igrokazi), vl. naklada, Požega, 1981.; U gradu svjetlosti (pjesme), vl. naklada, Požega, 1983.; Panonsko more (pjesme), Matica hrvatska, Požega, 1991.).

       Tin Kolumbić je u Požegi 1971. godine kao predsjednik Ogranka Matice hrvatske pokrenuo i uređivao književno-kulturni List Hrvatska pokrajina koji je 1972. godine nakon nasilnog gašenja Hrvatskog proljeća zbog „nacionalizma" sudski zabranjen.

Nakon odlaska iz Požege i dalje nastavlja aktivno stvarati te objavljuje brojna djela (npr. Dobro more (pjesme), Matica hrvatska, Opatija, 1992.; U ime mira (eseji/pjesme), Školske novine, Zagreb, 1995.; Vonj murtele, duša matere (pjesme), ICR - Rijeka, 1996.; Umijeće ljubavi i smrti (pjesme), Knjigotisak, Split, 2000.; Izabrane pjesme, DHK - Rijeka, 2001.; Bašćina u šarcu (pjesme), Alfa, Zagreb, 2006.; Ljubavni brevijar (pjesme), vl. naklada, Hvar, 2008.; Šutnja nije zlato (eseji), vl. naklada, Hvar, 2010.; More, modra molitva (pjesme), vl. naklada, Hvar, 2012.; Hvar gledan srcem (proza i poezija) - vl. naklada, Hvar, 2008.; U Hvaru sam doma (proza i poezija), Muzej hvarske baštine, Hvar, 2016.; Svjetlost na vratima vremena (pjesme), Muzej hvarske baštine, Hvar, 2016.; S Hrvatskom u srcu (pjesme); Alfa, Zagreb, 2021.; Nagrada za prozu „ Dubravko Horvatić", Hrvatsko slovo, 2021.)

Pjesme, pripovijetke, književne prikaze, eseje i druge priloge objavio je u listovima i periodici (npr. Hrvatski književni list, Omladinski tjednik, Telegram, Život, Forum, Večernji list, Školske novine, Hrvatsko slovo, Hrvatska revija, Književna Rijeka, Ognjište, Čakavska rič, Fokus, Kolo, Vjesnik, Republika, Vijenac, Glas koncila i Zadarska revija). Izvjestitelj je za Glas koncila, a bio je i dopisnik Slobodne Dalmacije.

Surađivao je u dječjim listovima Modra lasta, Radost, Smib, Cvitak, Oblutak i Prvi izbor. Otmica Helene (priče), ICR - Rijeka, 1988.; Priča o Sunčici (roman), ICR - Rijeka, 1989.; Sunčano zvono (pjesme), Naša djeca, Zagreb, 1989. Priče iz Petrova uha, Alfa, Zagreb, 1998. i Sat ljubavi (igrokazi za djecu i  mladež), Školska knjiga, Zagreb, 2004.; Majčina jabuka od zlata (pjesme o majci), Alfa, Zagreb - 2014.

Zastupljen je u brojnim antologijama i zbornicima. Pjesme su mu uglazbljene, snimljene na nosačima zvuka i uvrštene u zbirke Skladbe za mlade op. 65 (Split, 1981.) i Spavaj, spavaj, zlato moje (Zagreb, 1991.). Izbor pjesama preveden mu je na talijanski jezik i objavljen pod naslovom Vivere errando, La Sfinge - Napoli, 1983.

Nakon odlaska iz Požege, 1990. dolazi u Opatiju, gdje osniva i vodi književnu tribinu, a 1995. vraća se na rodni otok, u grad Hvar gdje je bio predsjednik Ogranka Matice hrvatske i urednik Matičina glasila Hanibalova luč do 1998. godine. Suradnik je Dramskog studija mladih Hvar za koji piše dramske tekstove.

Višestruki je dobitnik nagrade „Drago Gervais", a 2007. godine primio je književnu nagradu „Dubravko Horvatić" za poeziju.

Član je Društva hrvatskih književnika.

II - NAGRADA ZA ŽIVOTNO DJELO dodjeljuje se ŽELJKU BALOGU

Željko Balog, rođen je 3. ožujka 1949. u Tomašancima, Đakovo, školovao se u Požegi i u Zagrebu. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu te 1973. godine postaje stalni profesor engleskog jezika u požeškoj Gimnaziji. Izdvajajući se kao organizator, preuzeo je brigu o Kino klubu "Gimnazija", 1988. godine prešao na novo radno mjesto predavača materinskog jezika za djecu gastarbajtera u Švicarskoj.

Posebno se istaknuo tijekom Domovinskog rata kada je kao snimatelj za Narodnu zaštitu dokumentirao ključne trenutke u Požegi, uključujući oslobađanje požeške kasarne 17. rujna 1991.  godine (snimke su kasnije predstavljene na svjetskim televizijskim stanicama). Aktivno se uključio u rad Press centra Požege, koordinirajući snimanja za televiziju i doprinoseći novinarskom izvještavanju. Gospodin Balog je također bio ključni sudionik Hrvatskog filmskog saveza, a od 1997. do 2018. bio je član Izvršnog odbora svjetske filmske organizacije UNICA-e. Osim toga, inicirao je i organizirao Hrvatski festival jednominutnih filmova, najstariji međunarodni filmski festival u Hrvatskoj, koji je postao prepoznat na globalnoj razini. Za svoj izniman doprinos tehničkoj kulturi, Željko Balog je nagrađen Državnom nagradom tehničke kulture Faust Vrančić 1993. godine. Njegova dugogodišnja predanost filmu nastavila se i nakon umirovljenja, s brojnim programima i inicijativama koje je pokrenuo, poput "Art kina" i "Požeškog filmskog tjedna". Svoj doprinos razvoju tehničke kulture prepoznala je i Hrvatska zajednica tehničke kulture, dodijelivši mu povelju povodom 50. obljetnice.

Zeljko Balog, uz podršku suradnika, ostavio je neizbrisiv trag u filmskoj kulturi Požege te dao veliki doprinos raznovrsnim kulturnim događanjima u Požegi.

i GEORGIJU DIKLIĆU

Georgije Diklić, rođen je 14. studenog 933. godine u Dopsinu, općina Vladislavci gdje je pohađao Osnovnu školu, a kao đak požeške Gimnazije maturirao je 1953. godine. Diplomirao je na Medicinskom i na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu.

Nakon završetka studija zaposlio se u Medicinskom centru u Požegi. Upućen je na specijalizaciju iz radiologije u Klinički bolnički centar Zagreb, a nakon završene specijalizacije 1970. godine utemeljio je Odjel radiologije u požeškoj bolnici. Georgije Diklić objavio je značajan broj radova kao prvi autor iz područja kliničke radiologije, u za to doba istaknutim časopisima. Aktivno je sudjelovao na jugoslavenskim kongresima radiologa, zatim na europskim kongresima u Beču, Parizu i Hamburgu te na svjetskom kongresu u Rio de Janeiro u Brazilu. U Požegi je organizirao Osmi znanstveni skup radiologa na kojemu je sudjelovalo 150 radiologa. Cijeli radni vijek proveo je u Medicinskom centru u Požegi i požeškoj bolnici. Kao pomoćnik ravnatelja dao je značajan doprinos u izgradnji požeške bolnice.

U vremenskom razdoblju od 1936. do 1980. godine, akademski naslov primarijus su dobila  četiri liječnika požeške bolnice među kojim je bio i radiolog Georgije Diklić, dr.med. koji su utrli put stručnom i znanstvenom radu požeške bolnice.

Pored liječničkog poziva osnovao je kinološku udrugu u Požegi, bavio se sindikalnim radom a osobito se angažirao u kulturnom i vjerskom životu Požege i Hrvatske. Značajan doprinos dao je u organizaciji arheološkog iskapanja benediktinske opatije svetog Mihovila na lokalitetu Rudine kada je aktivno surađivao sa biskupom Đurom Kokšom, a aktivno surađuje i s Gradskim muzejom Požega u očuvanju kulturne baštine Požege.

U Domovinskom ratu bio je Predsjednik mirotvornog pokreta koji je pridonio mirnoj predaji požeške vojarne, a kao kršćanin dao je neprocjenjiv doprinos ekumenizmu u intenzivnoj suradnji s kardinalom Franjom Kuharićem, biskupom Đurom Kokšom, požeškim biskupom Antunom Skvorčevićem,  episkopom Emilijanom Marinovićem, don Živkom Kustićem, uglednim požeškim svećenicima Josipom Dumićem i Vjekoslavom Marićem te akademikom Matkom Peićem i drugima.

Kao član Republičke vjerske komisije sudjelovao je u organizaciji dolaska Pape Ivana Pavla II u Hrvatsku 1994. godine.

Objavio je nekoliko samostalnih publikacija (Iskrice duha, 2002.; Didine pjesmice, 2008.; Zavičajne ravni, 2010.; Izazovi pogleda, 2021. i Promišljanja, 2023.), a u pripremi je monografija o plemićkoj obitelji Kraljević. Pisao je o kulturi čitanja, obrazovanju, oprostu i zaboravu, o starosti i mladosti, razumu i osjećajima, vjeri i znanosti, prijateljstvu i raznim ljudskim dilemama.

Životni put primarijusa Georgija Diklića, dr.med. je put hrabrog i dosljednog liječnika, kršćanina i humanista. Temelj njegovog životnog djela je poštivanje svakog ljudskog bića, njegovog identiteta te uvažavanje i spajanje različitosti. Svojim životom ističe jedinstvo fizičke i psihičke komponente čovjeka, frankovski im dodaje nedjeljivu duhovnu komponentu, a štamparovski dodatno i socijalnu. Istom takvom nedjeljivošću promatra i vlastiti odnos prema obitelji i zajednici, prema sredini u kojoj živi. Iako nije rođeni Požežanin, postao je prototip Požežanina, jer običan građanin želi makar mali dio njegove samosvijesti, poštenja, ponosa i mladenačke gizdavosti u devedesetprvoj godini života kojoj dodaje svoju životnu i dobnu pronicljivost.

III -  POVELJA HUMANOSTI dodjeljuje se NADI UŠURIĆ

Nada Ušurić, rođena 23. studenog 1957. godine u Požegi, a svoj radni vijek od 1976. do 1996. godine provela je u tvornici Zvečevo, da bi potom deset godina radila u tvrtki Mungos kao pirotehničarka  i sve do umirovljenja 2006. godine.

Gospođa Ušurić je bila sudionica Domovinskog rata kroz Civilnu zaštitu, a kao uspješna sportašica istaknula se svojom igrom u Rukometnom klubu Zvečevo (u tzv. zlatno doba požeškog rukometa).

Osim rada u tvrtki Mungos bila je začetnica i jedna od osnivačica Sindikata pirotehničara koji se  izborio da se pirotehničari priznaju kao profesija i da imaju svoja prava, pogotovo u slučaju stradavanja.

Nada Ušurić dobitnica je ordena Katarina Zrinska za dobrovoljno darivanje krvi (75 puta), a sveukupno do sad, darovala je  krv 96 puta i po tome je jedinstvena na našem području.

Zahvaljujući Nadi Uršić kao i njenim radnim kolegama koji nisu razmišljali o ugrozi svojih  života, Požeško-slavonska županija je od studenog 2022. godine i službeno županija bez minsko sumnjivih područja. Ministar Božinović je u svezi navedenog uručio certifikat županici Antoniji Jozić, a gradonačelnici Pakraca Anamariji Blažević „posljednju minu“ koja simbolizira posljednju pronađenu i uništenu minu na pakračkom području na teško dostupnim obroncima Papuka.

IV - GODIŠNJA NAGRADA dodjeljuje se MARINI MIHELČIĆ

 Marina Mihelčić, rođena je Zagrebu, a udajom postaje Požežanka. Gospođa Mihelčić  svojih 40 godina uspješnog radnog vijeka posvetila je plesu i radu sa mladima o čemu svjedoče brojne medalje i priznanja osvojena diljem Hrvatske i u inozemstvu, a time i promociji Grada Požege na brojim međunarodnim i svjetskim natjecanjima s Požeškim mažoretkinjama, plesačima Plesnog studija Marine Mihelčić, Twirling kluba i Plesnog kluba Boa.

Marina Mihelčić započela je svoj plesni put kroz školu za klasični balet te je kao dijete često plesala u baletnim predstavama u Hrvatskom Narodnom kazalištu, da bi potom školovanje nastavila u međunarodnoj baletnoj školi u Primoštenu kod poznatog baletnog pedagoga, Oskara Harmoša i Ane Roje. U Požegu dolazi 1979. godine nakon udaje za dr. Ivicu Mihelčića, a prije nego je osnovala Plesni studio, iza sebe je imala zanimljiv plesni put. Započela ga je u Zagrebu u školi za Balet i ritmiku na Ilirskom tegu. Nakon toga je svoje obrazovanje nastavila u SAD-u, na sveučilišnom plesnom centru u Salt lake City-u. Prvi plesni počeci u Požegi započeli su 1983. godine u kojoj je tada kao jedini prisutan oblik plesnog izričaja bio folklor. Sljedeće godine gđa. Mihelčić započinje s radom u Glazbenoj školi i tada se rađa ideja o otvaranju vlastite plesne škole, te počinje držati sate plesa u sadašnjoj Sportskoj dvorani „Tomislav Pirc”, a prvo priznanje uručeno joj je od strane gđe. Silvije Hercigonja nakon nastupa u Kazalištu Trešnja.  Zaslužna je za osnivanje Požeških mažoretkinja koje su svoje nastupe okrunile brojnim medaljama te logičan slijed postaje osnivanje Twirling klub Požega koji ubrzo postao dio HOO-a, a 2007. godine Marina Mihelić postaje predsjednica Hrvatskog Twirling Saveza i vodi isti već sedamnaest godina. U međuvremenu je položila i dobila licencu za trenera i međunarodnog suca.

Zahvaljujući gospođi Mihelčić i članovima klubova na Svjetskom prvenstvu u Portugalu 2021. godine osvojeno je prvo mjesto na kvalifikacijama za DWC i prvo mjesto u mažoretu, u Lignanu 2022. godine, u Plovdivu 2023. godine da bi danas požeške plesačice i plesači, s mažoretom i twirlingom našli na samom s vrhu hrvatske plesne scene. Marina Mihelčić je kroz 40 godina svojim pedagoškim radom i kreativnošću dala veliki doprinos kulturnoj sceni u gradu Požegi i zaslužni je promotor aktivnosti za kvalitetno provođenje slobodnog vremena djece i mladih.

i GORANU MATIJEVIĆU

Goran Matijević, rođen je 13. ožujka 1974. godine u Požegi, obrazovao se u Požegi, Valbadonu i Zagrebu i ima stečena zvanja inženjera riječnog prometa, diplomiranog inženjera cestovnog prometa, mastera prava - smjer sigurnost i kriminalistika, te doktora znanosti iz područja ekonomije (poslovno upravljanje u logistici), da bi 2023. godine bio izabran u nastavno-znanstveno zvanje docenta iz užeg znanstvenog područja - menadžment.

Radni vijek započeo je u realnom sektoru (Spin Valis, Požega), a od 1994. godine zaposlen je u Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske gdje danas, u zvanju glavnog policijskog inspektora obavlja poslove vezane uz nadzor, planiranje i prevenciju. Inicijator je, osnivač i član aktualnog Vijeća za prevenciju za Grad Požegu kroz koje je realizirao brojne preventivne projekte (npr. projekt Lily, studeni 2023.; obilježavanje Međunarodnog dana osoba s invaliditetom; Sigurnost na bazenu, Budi navijač, ne razbijač; Siguran Lov i drugi).

Gospodin Matijević bio je sudionik Domovinskog rata (HRVI) i nesebični je darivatelj krvi (62 puta) te je za navedeno primio odlikovanja i priznanja kao i priznanja za rad u službi i zajednici (npr. priznanje Nacionalnog pozivnog centra za žrtve kaznenih djela za podizanje razine podrške zaštite žrtava i podrške, 2023. godine; Zahvalnica za dragovoljno darivanu krvi, zahvalnica požeškog Biskupa i sl.).

Pobornik je cjeloživotnog obrazovanja te je tijekom svog rada, organizirao i sudjelovao na više znanstvenih i stručnih skupova, edukacija, kako u Hrvatskoj, tako i u inozemstvu, proveo je više stotina edukacija iz područja prevencije u zajednici, namijenjenih skupinama od najmlađih do umirovljenika, od kojih velik broj na temu položaja i zaštite žrtava i svjedoka.

Autor je jednog Sveučilišnog priručnika, više znanstvenih i stručnih radova te je upisan je u registar znanstvenika Republike Hrvatske i član je kluba znanstvenika udruge Presten, Zagreb.

Doc.dr.sc. Goran Matijević, svojim radom i djelovanjem, kroz svoj radni vijek, a posebice u posljednje dvije godine nesebično se žrtvovao, zalagao, osmišljavao i provodio, te znanstveno evaluirao aktivnosti na planu prevencije nasilja i zaštite najranjivijih skupina u zajednici, na području grada Požege i Požeško-slavonske županije, što je rezultiralo brojnim dostignućima koja su imala za rezultat podizanje razine sigurnosti u zajednici, svijesti o problematici nasilja, zasititi žrtava, te podizanja stupnja prevencije na visoku razinu te je isto svrstalo Grad Požegu na kartu gradova koji dosljedno provode brojne nacionalne strategije i planove, i koji u konačnici u Požegi donose rezultate.

V -  KOLEKTIVNA NAGRADA dodjeljuje se DOBROVOLJNOM VATROGASNOM DRUŠTVU POŽEGA

Počeci vatrogastva u požeškom kraju sežu još od staroga vijeka kada se organizacija vatrogasne službe proširila iz Rimskog carstva na njegove pokrajine. Tada se nastojalo preventivnim mjerama, organizacijom ljudi i nabavom vatrogasne opreme suprotstaviti se tada čestim požarima. U 18. stoljeću pojačana je aktivnost u obrani požara tako Marija Terezija donosi naredbu „požarnički propis“ po kojoj zemlje monarhije u čijem je sastavu bila i Hrvatska trebaju donijeti detaljan propis za svoje područje. Potaknuti naredbom, Kraljevsko vijeće Hrvatske, Slavonije i Dalmacije 1768. godine donosi propis „Osnova kako bi se mogli spriječiti požari u slobodnim kraljevskim gradovima i trgovištima“. Takav prvi propis za Požegu donesen je 1824. i 1834. godine.

Grad Požegu su kroz povijest često pogađali požari i poplave. Jedan od najvećih požara u 18. stoljeću bio je 12. studenog 1779. godine kada je izgorjelo 16 kuća, 5 trgovina i Gradska vijećnica. Još jedan veliki požar dogodio se 29. travnja 1842. godine kada je izgorjelo 166 kuća, Gradska vijećnica s gradskim arhivom, franjevačka crkva s knjižnicom i arhivom, zatim županijska zgradam crkvica sv. Roka te sv. Filipa i Jakova. Kod gašenja požara sudjelovala je Gradska četa, a kod sanacije štete sudjelovali su razni dobrotvori. Osim požara i poplava, grad su pogađale i velike oluje koje su nanosile velike štete. Čuvanje grada od požara prije osnivanja Dobrovoljnog vatrogasnog društva išlo je putem županijske oblasti, odnosno gradova.

Krajem 18. stoljeća gradska uprava vodi brigu o sustavnijem vatrogastvu te izdaje „Popis sprava i oruđa protiv požara. Na poticaj gradonačelnika Stjepana Pavišića održan je 18. siječnja 1874. godine u Gradskoj vijećnici skup građana radi osnutka Dobrovoljnog vatrogasnog društva. 22. travnja  ih je potvrdila Kraljevska zemaljska vlada,  a 13. svibnja sazvana je Prva glavna skupština na kojoj je za prvog predsjednika izabran Svetozar Kušević, poznati parlamentarac i saborski zastupnik. Zastavu DVD-a oslikao je hrvatski slikar Ferdo Kikerec, s jedne strane je izradio sv. Florijana, a s druge strane grb grada Požege. Već u proljeće 1875. godine odbor nabavlja glavne vatrogasne sprave. Ubrzo su uvedeni vatrogasni tečajevi, izdaju se vatrogasna glasila, a 1884. godine povodom desete obljetnice društva gradi se vatrogasno spremište pokraj zgrade Gimnazije. Iste godine Upravni odbor sklapa sporazum s Gradskim poglavarstvom o korištenju Gradske glazbe za svoje potrebe uz godišnju naknadu. Požeško dobrovoljno vatrogasno društvo od prvih godina svoj utemeljenja sudjeluje u javnim svečanostima koje su od značaja za grad Požegu. S ciljem spašavanja života i imovine, iz godine u godinu DVD Požega sudjeluje u sve većem broju intervencija, pokazujući spremnost na velik broj nevolja koji je zahvaćao grad tijekom proteklog vremena.

Požeški vatrogasci najstarije su vatrogasno društvo na području Požeško-slavonske županije te šesto vatrogasno društvo po starosti u Slavoniji. Uvijek na prvoj crti obrane od nepogoda nesebično spašavaju živote i imovinu. Svojim doprinosom i dobrovoljnim radom te pozitivnim primjerom posljednjih 150 godina potiču i druge na volonterski rad.  

Dnevni red 26. sjednice Gradskog vijeća Grada Požege.

POŽEGA - Nastavljaju se radovi na rekonstrukciji vodovodne mreže u naselju Dervišaga u sklopu projekta „Izgradnja magistralnog i opskrbnog vodovoda Požega – Pleternica“. U sklopu ovih radova u naselju Dervišaga predviđena je izgradnja 1.778 m magistralnog vodovoda, 1.369 m opskrbnog vodovoda i 1.101 m priključnih vodova za kućne priključke. Trasa obuhvaćena radovima je u pojasu državne ceste D 38, u ulici Stjepana Radića u Dervišagi.

Ukupna vrijednost ugovorenih radova „Izgradnje magistralnog i opskrbnog vodovoda Požega – Pleternica“ iznosi 1.569.302,24 € (11.823.907,70 kn). Do sada je projekt realiziran u iznosu od 437.033,60 € što predstavlja udio od 27,8 % Okvirnog sporazuma. Izvođač radova je zajednica ponuditelja Vodoprivreda Vinkovci d.d., Vinkovci i Niskogradnja Marijanović d.o.o., Kaptol, a nadzor nad radovima provodi tvrtka MARS inženjering d.o.o., Požega.

U sklopu cjelovitog projekta trenutno je rekonstruiran magistralni cjevovod u dužini od 2.017 m od ukupno projektom predviđenih 7.844 m. Ugovorena vrijednost dionice Dervišaga iznosi 399.963,76 €, a predviđeno vrijeme za završetak svih radova na dionici radova u naselju Dervišaga je 30. rujna 2024. god. Projekt će se financirati iz Nacionalnog programa otpornost i oporavak 80%, sredstava Hrvatskih voda 10 % i sredstava JLS 10 % (Grad Požega).

Obzirom da se radovi odvijaju uz državnu cestu i veliki intenzitet prometovanja vozila i pješaka te u gusto naseljenom području, iz Tekije d.o.o. pozivaju sve sudionike u prometu na pojačan oprez, a mještane naselja mole za razumijevanje i strpljenje tijekom izvođenja radova.

Podsjetimo, u naselju Dervišaga postojeća vodovodna mreža izgrađena je od PVC cijevi prije više od 40 godina i u dotrajalom je stanju što uzrokuje česta curenja vode i havarije na cjevovodu pri čemu nastaje materijalna šteta na objektima uz cestu, oštećenja nogostupa, kolnih prilaza za stambene objekte itd. Također pri tim događajima dolazi do velikih istjecanja i gubitaka pitke vode.

Reagiranje i odgovor na objavljeni tekst Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu: -  dana 15. veljače 2024. godine na internetskom portalu www.pozeska-kronika.hr u tekstu pod naslovom „PROMETNA PATROLA - Prometna struka reketari hrvatski prometni sustav i kriva je za loše stanje sigurnosti“, autora Željka Marušića, objavljene su netočne i neosnovane informacije u kojima je spomenuta prometna struka kao krivac lošeg prometnog sustava Republike Hrvatske i informacija kako prometna struka reketari prometni sustav.
Sukladno članku 56. stavku 1. Zakona o medijima ovim putem Sveučilište u Zagrebu Fakultet prometnih znanosti, kao pravna osoba s kojom su objavljene informacije u izravnoj vezi, jer već 39 godina školuje prometne stručnjake, iste informacije poriče kako bi zaštitila ugled prometne struke, te se stoga zahtijeva u skladu s odredbama čl. 56. i 57. Zakona o medijima objaviti odgovor kako slijedi: „Prof. dr. sc. Željko Marušić, unatoč svojim velikim postignućima u akademskim i stručnim krugovima iz područja strojarstva, motora i vozila nije stručnjak u području prometnog inženjerstva koje se odnosi na cestovnu infrastrukturu i sigurnost cestovne infrastrukture. Njegov profesionalni fokus i doprinosi nisu usmjereni ni na projektiranje, ni na reviziju, niti na implementaciju projekata prometne infrastrukture. Slijedom navedenog proizlazi kako profesor Marušić može imati samo djelomično razumijevanje složenog procesa i specifičnosti projektiranja i održavanja prometnica što dovodi do zaključka da kritike prometne struke koje iznosi prof. Marušić nisu utemeljene te da njegovo mišljenje o prometnoj struci ne odražava stvarno stanje i kompleksnost tog područja. Dalje, zakonski okviri poput akata o gradnji i akata iz područja sigurnosti cestovnog prometa jasno definiraju procedure i standarde koji reguliraju projektiranje prometne infrastrukture. Prometni inženjeri, kao ključni sudionici u ovom procesu, moraju se pridržavati visokih profesionalnih standarda, etičkih kodeksa i tehničkih specifikacija. Važno je naglasiti i da prometni inženjeri ne izrađuju i ne ovjeravaju samostalno glavne građevinske projekte cestovne infrastrukture, što dodatno potvrđuje da je odgovornost za projektiranje i sigurnost distribuirana među više stručnjaka i regulirana strogim procedurama. Izjave poput onih koje je dao prof. Marušić, mogu biti štetne i neprimjerene jer promiču pogrešno shvaćanje uloge i odgovornosti prometnih inženjera, kao i procesa koji su nužni za postizanje visoke razine sigurnost prometne infrastrukture. Takve izjave ne pridonose konstruktivnoj raspravi ili poboljšanju prometne sigurnosti, već mogu dovesti do nesporazuma i nedovoljnog povjerenja u profesionalnu zajednicu koja je posvećena zaštiti života i sigurnosti u prometu.

Zaključno, iako je važno razmatrati sve kritike i prijedloge, ključno je da se one temelje na točnim informacijama, dubokom razumijevanju prometnog inženjerstva i poštovanju prema profesionalcima koji kontinuirano rade na poboljšanju sigurnosti i efikasnosti prometne infrastrukture. Prometna struka je duboko posvećena unaprjeđenju sigurnosti prometa, vođena rigoroznim standardima, etičkim načelima i zakonskim regulativama.
Sveučilište u Zagrebu, "Fakultet prometnih znanosti“ - reagiranje i odgovor potpisuje dekan, izv. prof. dr. sc. Marko Šoštarić.

Ekspertni tim Prometni stručnjaci, sastavljen od istaknutih pojedinaca iz cestovnog prometa, proglasio je Toyota C-HR za Hrvatski automobil 2024. godine te najbolji izbor po kriteriju hrvatskog tržišta  -

Autor: prometni stručnjak dr. sc. Željko Marušić

Toyota C-HR je u tržišno najzanimljivijem crossover C-segmentu ponudio optimalan spoj dizajna, funkcionalnosti, sigurnosti i ekologičnosti. Atraktivna izvedba, napredni pogoni, informacijska povezivost, funkcionalnost te povoljan omjer plaćenog i dobivenog čine ga najboljim novitetom na hrvatskom tržištu u 2024., izjavio je prof.dr.sc. Željko Marušić, voditelj Ekspertnog tima Prometni stručnjaci. Osvojio je titulu Hrvatski automobil 2024. godine.

Proglašeni su i najbolji automobili po kategorijama i posebnim disciplinama te zaslužni pojedinci iz branše, koji su osvojili Zlatne plakete 2024. godine.

Električni automobil 2024. godine: MG MG4 EV
Automobil B-segmenta 2024. godine: Toyota Yaris
Automobil C-segmenta 2024. godine: Volkswagen Golf 8.5
Poslovni automobil 2024. godine: Škoda Octavia
Obiteljski automobil 2024. godine: Renault Austral
Premium automobil 2024. godine: Mercedes-Benz C-klase
SUV 2024. godine: Kia EV9
Crossover 2024. godine: Jeep Avenger
Hibridni automobil 2024. godine: Toyota Prius Plug-in Hybrid
Najisplativiji automobil 2024. godine: Suzuki S-Cross
Najsigurniji automobil 2024. godine: Volvo EX30
Novitet 2024. godine: Dacia Duster

Zlatna plaketa 2024. godine za pouzdanost: Toyota/Lexus
Zlatna plaketa 2024. godine za rabljena vozila: AS Kramar
Zlatna plaketa 2024. godine za ekologiju: nonCarbon
Zlatna plaketa 2024. godine za servis: Autowill d.o.o.
Zlatna plaketa 2024. godine za odnose s javnošću: Marina Jelinek (Dacia i Renault)
Zlatna plaketa 2024. godine za sigurnost cestovnog prometa: Denis Pavela
Automobilski novinar 2024. godine: Kristijan Tićak (Auto motor i sport)

Medijski pokrovitelj izbora: Autoportal.hr

PLETERNICA - Kroz osam dana u Pleternici se održavaju Dani hrvatske glagoljice i glagoljaštva, a prvog dana u Interpretacijskom centru Muzeja bećarca održan je okrugli stol sa temom "Glagoljica, pismo koje spaja" te promocija knjige "Brendiranje kulturom: glagoljica, autorica prof. dr. sc. Jasne Horvat i prof. dr. sc. Josipe Forjan, a razgovaralo se i o Glagoljaškoj poemi AZ. Dani hrvatske glagoljice održavaju se u suradnji s gradom Novska, a na Okruglom stolu sudjelovali su i predstavnici grada Novska..

Svoje temelje i poveznice s glagoljicom Pleternica nalazi u staroj crkvi sv. Dimitrija u Brodskom Drenovcu. Sve o tome pojasnila je Jasna Hofman, ravnateljica Javne ustanove Pleternica, a o crkvi sv. Dimitrija i glagoljskim zapisima na zidovima crkve prikazan je i kratki dokumentarni film.

Sve je kao domaćin ovog skupa pozdravila gradonačelnica Pleternice Marija Šarić. - Pozdravljam vas u Muzeju bećarca, mjestu u kojem se spojila želja da očuvamo izvorno i baštinsko bogatstvo, te ga prezentiramo drugima i sačuvamo za generacije koje dolaze. Upravo je Muzej mjesto u kojemu svjedočimo kako se od jedne male ideje, napornim radom može doći do velikih priča za naš grad, za naše sugrađane i u konačnici za naše gospodarstvo. Upravo smo po tome slični s gradom Novskom, našim prvim prijateljskim gradom. Uz pomoć bespovratnih sredstava brojne prilike pretvaramo u nove projekte kojima povećavamo kvalitetu života naših sugrađana. Pismo koje nas spaja, glagoljica, otvara nam neke nove zajedničke priče. Mislim da mi sami još nismo svjesni kud nas to može odvesti, ali upravo smo zato danas ovdje. Uživajte u putovanju na koje krećemo i uživajte u gradu Pleternici.

Gostima i uzvanicima obratila se i požeško-slavonska županica Antonija Jozić. - Pismo glagoljica, hrvatsko pismo, pismo kojem su pisali naši preci, pismo koje se pronalazi i na kontinentu iako je onako nama svima nepojmljivo da je može biti na ovome dijelu. Neprocjenjiva je i nevjerojatna ta hrvatska baština i hrvatski identitet koji se nastoji očuvati, u konačnici i donošenjem Zakona o hrvatskom jeziku kojeg je upravo na inicijativu Matice hrvatske usvojena u Hrvatskom saboru. To su neke bitne identitetske odrednice našega naroda. Prošle godine, dana 17. veljače otvoren je Muzej bećarca, isto tako bećarac kao identitet naroda i ovoga prostora, slavonskog čovjeka, njegovog inata i ponosa, koji se pjeva ne samo u Slavoniji nego u Baranji i Srijemu. Ponosna sam na svoj grad Pleternicu, na prijateljski grad Novsku što su napravili ovaj korak dalje i uspostavili međugradsku suradnju upravo kroz ove Dane hrvatske glagoljice i glagoljaštva. S ovog mjesta veliki pozdrav upućujem ministru Marinu Piletiću čija je ideja ovo i bila. On je profesor hrvatskoj jezika i on je potaknuo dvije gradonačelnice da krenu u ovom smjeru. Na tragu te suradnje, prijateljstava i svega onoga što zajedništvo i ljubav prema Domovini može ostvariti, želim nam uspješne Dane hrvatske glagoljice i glagoljaštva.

Puna dojmova i impresija nakon višednevnog boravka u Požegi i Pleternici, potpisivanju sporazuma o financiranju s Požeško-slavonskom županijom, zahvalila se predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji Jasna Vojnić, koja je sudjelovala na Okruglom stolu o glagoljici.

Uz moderiranje izv. prof. Martine Mirkut nakon Okruglog stola održana je promocija najnovije knjige „Brendiranje kulturom: glagoljica“  autorica prof. dr. sc. Jasne Horvat i prof. dr. sc. Josipe Forjan, koje su istakle da se glagoljica može kao brand primijeniti u brojnim umjetnostima, gospodarstvu, društvenom životu i posebno kao suveniri u turizmu. Jasna Horvat je još 2015. godine u Hrvatskoj knjižnici i čitaonici Pleternica predstavila svoj prvi roman o glagoljici "AZ", pa se na kratko dotakla i svog romana, a najavljena je i Glagoljaška poema AZ.

Protiv 20-godišnjaka slijedi optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o suzbijanju zlouporabe droga  -

U četvrtak 22. veljače 2024. oko 13 sati na području grada Požege, 20-godišnjak je policijskim službenicima dragovoljno predao manju količinu cannabis marihuane.

Protiv 20-godišnjaka slijedi optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o suzbijanju zlouporabe droga.

Dogodile su se dvije prometne nesreće  -

U četvrtak 22. veljače 2024. oko 11.30 sati u Pakracu na raskrižju ulica Osječke i Križnog puta, 20-godišnji vozač koji je upravljao teretnim automobilom, skretao je ulijevo, a da nije propustio bicikl kojim je upravljao 88-godišnjak. Tom prilikom došlo je do udara prednjeg dijela vozila u desnu stranu bicikla. Nakon udara došlo je do pada vozača i bicikla na kolnik.

U prometnoj nesreći 88-godišnjak je teško ozlijeđen dok protiv 20-godišnjeg vozača slijedi kaznena prijava zbog počinjenog kaznenog djela „Izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu“.

Istoga dana, oko 15 sati u Požegi u Zrinskoj ulici, 18-godišnja vozačica koje je upravljala osobnim automobilom, nepropisno se prestrojavala ulijevo te je udarila prednjim dijelom vozila u desni dio motocikla kojim je upravljala 34-godišnjakinja.

U prometnoj nesreći lakše je ozlijeđena 34-godišnjakinja dok protiv 18-godišnje vozačice slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Novi slučaj visokopatogene influence ptica, podtip H5N1, u populaciji divljih ptica potvrđen je 20. veljače 2024. godine u crvenokljunog labuda na području općine Križ u Zagrebačkoj županiji.  Od početka ove godine u Republici Hrvatskoj zabilježena su četiri izbijanja VPIP u divljih ptica i to u Vukovarsko-srijemskoj, Virovitičko-podravskoj i Zagrebačkoj županiji te jedan u domaće peradi u Brodsko-posavskoj županiji.

Od 18. studenoga 2023. godine na snazi je Naredba o mjerama za sprječavanje pojave i širenja influence ptica na području Republike Hrvatske (objavljena u 138/2023). Mjere propisane predmetnom Naredbom se odnose na područje cijele Republike Hrvatske, a određuju obvezno držanje sve peradi i ptica u zatočeništvu u zatvorenim nastambama kako bi se spriječio svaki kontakt s divljim pticama. Vodena perad (patke i guske) moraju se držati odvojeno od ostale peradi, a obavezna je provedba higijenskih i biosigurnosnih mjera u uzgojima peradi.  

U peradi oboljele od influence javljaju se sljedeći znakovi bolesti:

• · iznenadna uginuća bez kliničkih znakova bolesti,

• · potištenost, nakostriješenost perja, kašalj, šmrcanje, sinusitis, disanje na otvoreni kljun,

• · cijanoza kreste i podbradnjaka,

• · sitna točkasta krvarenja po sluznicama te potkožna krvarenja uočljiva u perjem  nepokrivenim područjima nogu,

• · značajan pad nesivosti i valivosti te loša  kvaliteta ljuske jajeta,

• · živčane smetnje (grčevi, kretnje u krug, paraliza, otežano kretanje),

• · krvarenja krijeste i podbradnjaka.

Ministarstvo poljoprivrede osiguralo je pripravnost na broju telefona 099/4392-507 na koji građani mogu dojaviti svako povećano uginuće ili znakove bolesti u ptica.

I ovim putem podsjećamo subjekte da poštuju biosigurnosne mjere u uzgojima te da svaku promjenu zdravstvenog stanja, parametara proizvodnje ili uginuća životinja bez odgađanja prijave svom veterinaru.

Jedan od najplodnijih pjesnika, Pejo Šimić, izdao je svoju 21. zbirku pjesama. Čitateljima portala Kronika požeško-slavonska je dobro poznat jer je nekoliko puta gostovao u knjižnicama u Požeštini i više smo puta pratili njegove promocije u Požegi i Pleternici 2022. godine. Pjesnik Pejo Šimić već 53 godine piše pjesme i na književnoj je sceni u Hrvatskoj i BiH, ali i sve više i u svijetu, sudjelujući sa svojim pjesmama u desetcima novina, časopisa, simpozija i pjesničkih susreta. Više od tridesetak pjesama mu je uglazbljeno. Za zbirku pjesama „Nebeske vibracije“ u Rijeci je 2021. dobio nagradu Književno pero, o čemu smo također pisali. Ovo mu je druga zbirka u kojoj pretežu duhovne i misaone pjesme. Pejo je pjevao o ljubavi o domovini, o Vukovaru i Škabrnji, za što je dobio i književno priznanje "Jean-Michel Nicolier". Dobio je priznanje i na međunarodnoj pjesničkoj smotri Struške večeri poezije u Ohridu (Republika Sjeverna Makedonija).

U ovoj najnovijoj zbirci je 178 novih duhovnih i misaonih pjesama, za koju su recenzije napisali mr. sc. p. Dragan Majić i dr, Vlado Nuić a uvodnu riječ prof. dr. sc. Srećko Tomas.

- Da bismo ispravno ocijenili neko djelo, treba kao prvo upoznati čovjeka, jer ne veli se bez razloga – kakav čovjek, takvo djelo - istakao je Dragan Majić, koji Peju Šimića upoređuje s velikim pjesnikom Antunom Brankom  Šimićem jer su isti po plemenu i korijenima. Bez sumnje da je i njega činjenično nadahnjivala ona poznata misao vodilja A. B. Šimića: „Čovječe pazi da ne ideš malen ispod zvijezda,“ (jer si nešto manji od Boga).

 - Konačno treba reći da je pjesnik Pejo Šimić dobio dovoljno talenata koje bi trebao koristiti za dobro ljudi na zemlji. Dovoljno dugo pratim pjesnika da se sada objavom stihova u ovoj zbirci usudim reći da je pjesnik dosegao duhovnu zrelost. On ohrabruje duboko zalutale kako nije kasno jer i pokajnika razbojnika prima u raj. U pjesmi životni pratioci Pejo govori o duhovnoj ljepoti čovjeka. Konačno pjesnik poručuje, čovječe prizemlji se, što je nit vodilja ove zbirke Teško je bilo što dodati o pjesniku ili o pjesmama ako on srce podloži umu a um ima svoj temelj u svom Stvoritelju - ističe Vlado Nuić u svojoj recenziji.

Naslovna fotografija sa gostovanja u Hrvatskoj knjižnici i čitaonici Pleternica,

2022. godine povodom obilježavanja "Mjeseca hrvatske knjige".