Tri pronalaska prilikom čišćenja i dragovoljna p'redaja bombe, puške i streljiva  -

FOTO: Ilustracija

U petak 22. svibnja 2026. na području Lipika, građanin je prilikom čišćenja pronašao ručnu bombu za koju je utvrđeno da je zaostala iz Domovinskog rata.

Istoga dana, u mjestu Jakšić, građanin je pronašao i dragovoljno policijskim službenicima predao zračnu puški i 11 komada streljiva.

Također istoga dana, na području Pakraca, građanin je dragovoljno policijskim službenicima predao ručnu bombu i 45 komada streljiva.

Navedeno je izuzeto i pohranjeno u prostorije policije do uništenja.

I dalje je u tijeku akcija "Manje oružja - manje tragedija".

Dogodile su se tri prometne nesreće u Jakšiću, Gradcu i Mihaljevcima -

FOTO: Ilustracija

U petak 22. svibnja 2026. oko 20.45 sati u mjestu Jakšić u Osječkoj ulici, 70-godišnji vozač koji je upravljao osobnim automobilom, uključivao se u promet sa asfaltnog proširenja, a da nije propustio sva vozila koja se kreću cestom. Tom prilikom došlo je do udara prednjeg dijela motocikla kojim je upravljao 23-godišnjak u zadnji lijevi dio vozila kojim je upravljao 70-godišnjak. Također je utvrđeno da vozač motocikla nije imao upisanu kategoriju te je na glavi imao zaštitnu kacigu koja nije bila propisana i homologirana.

U prometnoj nesreći 23-godišnjak je lakše ozlijeđen i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a protiv 70-godišnjaka slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Tijekom protekla 24 sata na području Policijske uprave požeško-slavonske dogodile su se i prometne nesreće s materijalnom štetom u mjestu Gradac te u blizini mjesta Mihaljevci.

Vozač je uhićen i smješten u posebnu prostoriju policije te će uz optužni prijedlog u kojem je predložena novčana kazna u iznosu od 2.930,00 eura, zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilima B kategorije u trajanju od 12 mjeseci -

FOTO: Ilustracija

U petak 22. svibnja 2026. oko 17.15 sati u mjestu Poljana u Antunovačkoj ulici, policijski službenici su u prometu zatekli 46-godišnjeg vozača koji je za vrijeme dok mu je vozačka dozvola ukinuta i oduzeta zbog negativnih bodova i pod utjecajem alkohola od 2,77 promila upravljao osobnim automobilom. Također za vrijeme vožnje nije koristio sigurnosni pojas.

Vozač je uhićen i smješten u posebnu prostoriju policije te će uz optužni prijedlog u kojem je predložena novčana kazna u iznosu od 2.930,00 eura, zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilima B kategorije u trajanju od 12 mjeseci biti priveden na Općinski sud u Bjelovaru.

Istoga dana, oko 16.55 sati u Požegi u Frankopanskoj ulici, policijski službenici su u prometu zatekli 39-godišnjeg vozača koji je pod utjecajem alkohola od 2,15 promila upravljao osobnim automobilom.

Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja vozač je smješten u posebnu prostoriju policije do prestanka djelovanja opojnog sredstva i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

​Mnogi Hrvati ovo će ljeto provesti na otvorenom, kako u vlastitom dvorištu, tako i na plaži. Dok se vrući dani bliže, nova analiza cijena s platforme Shoptok.hr otkrila je koliko zapravo košta opremanje za boravak na otvorenom, kako kod kuće, tako i na moru.

Opremanje za ljeto na plaži u Hrvatskoj jeftinije je od opremanja vlastitog dvorišta ili terase. Komplet osnovne opreme za more stoji oko 659 eura, dok potpuni kućni “ljetni paket” doseže 735 eura. 

Prema dostupnim podacima, čak 71 posto Hrvata ljetuje unutar granica vlastite zemlje, a more ostaje daleko najpopularnija destinacija s oko 1,5 milijuna višednevnih privatnih putovanja na obalu godišnje, što čini otprilike 40 posto svih domaćih ljetnih putovanja.​

​Ipak, iza te statistike krije se i druga strana priče: procjene sugeriraju kako si trećina Hrvata ljetovanje uz more ne može priuštiti, a inflacija i visoki troškovi smještaja na vrhuncu sezone dodatno su skratili prosječnu duljinu boravka.

Za sve više kućanstava, dvorište, balkon ili terasa tako nerijetko postaju primarna stanica za odmor. Za analizu je iskorišten ilustrativni izračun; odabrani su najpopularniji proizvodi osnovnog cjenovnog razreda za svaki scenarij sezone na otvorenom.

Za kućni scenarij analizirani su ventilator, vrtna ležaljka, prijenosni hladnjak za piće, vrtni suncobran, dvorišni bazen i roštilj, a za plažu ležaljka, šator, suncobran, hladnjak i SUP daska, uz jeftinije dodatke kao što su madrac na napuhavanje, maska s disalicom i ručnik.

Plaža je po toj računici jeftinija za 76 eura, a imala bi i manju cijenu bez SUP daske, koja sama čini gotovo polovicu ukupnog troška njezinog paketa. Bez nje, osnovna oprema za more pada na svega 340 eura. 

S druge strane, roštilj je najskuplja pojedinačna stavka u opremi za dom, a bez njega kućni paket iznosi 555 eura. Koji će scenarij biti skuplji uvelike ovisi o tome što smatrate nužnim dijelom ljetnog rituala.

Detaljniji pregled kategorija otkriva zanimljiv obrazac. Oprema za plažu u godinu dana ukupno je poskupjela za oko sedam posto, ponajviše zbog rasta cijena SUP dasaka i suncobrana, što odražava rastuću popularnost aktivnog ljetovanja uz more. 

Kućni paket ostao je gotovo na istoj razini, uz simboličan pad od manje od jedan posto, premda s jednom iznimkom: bazen za dvorište pojeftinio je za četvrtinu, dok je roštilj, paradoksalno, porastao za gotovo petinu cijene u odnosu na prošlu godinu.​

​Kad se ti iznosi stave u kontekst prosječne neto plaće u Hrvatskoj, koja je u veljači iznosila 1.527 eura, otkriva se koliko prosječan Hrvat mora štedjeti za kompletno opremanje. Uz ilustrativnu pretpostavku da se za ljetnu opremu odvaja desetak posto mjesečnih primanja, osnovna oprema za plažu bez SUP-a dostupna je za otprilike 2,2 mjeseca takve štednje. Puni plažni paket zahtijeva oko 4,3 mjeseca, a kućni scenarij s roštiljem gotovo 4,8 mjeseci.

Nije slučajno što Google svake godine bilježi nagli porast pretraživanja pojmova vezanih uz roštilj upravo u travnju, svibnju i lipnju, s intenzitetom koji uvelike ovisi o vremenskim uvjetima. Kultura roštilja tako postaje svojevrstan barometar raspoloženja, odnosno prvi signal da je sezona boravka na otvorenom službeno počela.

Bez obzira na to provodi li se ljeto uz šum mora ili u hladu vlastitog dvorišta, analiza pokazuje da razlika u cijeni opremanja između ta dva scenarija nije dramatična, osobito ako se izostave premium stavke poput SUP daske ili roštilja. Priča se u konačnici svodi na osobne prioritete i potrebe, no ljudi koji se odluče za plažu svakako će izdvojiti manje na kompletnu opremu za odmor i razonodu.

Upis se provodi na novi način – dostavljanjem Upitnika na adresu prebivališta novaka koji se ispunjen može poštom, e-mailom ili osobno dostaviti u nadležni područni odjel za poslove obrane

ZAGREB - Ministarstvo obrane Republike Hrvatske provodit će od 1. lipnja do 31. prosinca 2026. na području Republike Hrvatske redovno godišnje uvođenje novaka u vojnu evidenciju.

Riječ je o redovnoj aktivnosti koja se provodi u skladu s odredbama Zakona o obrani (čl. 21.b), a od ove godine postupak se provodi na novi način – dostavljanjem Upitnika prijave za uvođenje u vojnu evidenciju na adresu prebivališta novaka u Republici Hrvatskoj.

Obvezi uvođenja u vojnu evidenciju u 2026. podliježu muške osobe – hrvatski državljani rođeni 2008. i starija godišta koji do sada nisu uvedeni u vojnu evidenciju, a imaju prebivalište na području Republike Hrvatske ili boravište/prebivalište u inozemstvu.

Postupak uvođenja u vojnu evidenciju provodit će se dostavljanjem Upitnika prijave za uvođenje u vojnu evidenciju na adresu prebivališta novaka u Republici Hrvatskoj. Upitnik s uputama bit će dostavljen putem pošte u službenoj omotnici (kuverti). Novak je Upitnik dužan popuniti, potpisati te ga poštom, e-mailom odnosno osobno dostaviti u nadležni područni odjel za poslove obrane.

U slučaju da se novak u trenutku dostave Upitnika ne nalazi na adresi prebivališta, osobno ili putem članova obitelji treba se telefonom javiti nadležnom područnom odjelu za poslove obrane radi dogovora o načinu izvršenja uvođenja u vojnu evidenciju.

Novaci starijih godišta koji do sada nisu uvedeni u vojnu evidenciju dužni su na temelju općeg poziva javiti se u područni odjel za poslove obrane prema mjestu prebivališta.

Novaci koji borave u inozemstvu dužni su javiti se diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske u državi u kojoj borave.

Za dodatne informacije i objašnjenja nadležni su područni odjeli za poslove obrane prema mjestu prebivališta: https://www.morh.hr/podrucni-odjeli-za-poslove-obrane/

ZAGREB - Prijedlog novog modela obavljanja poslova zaštite na radu, prema kojem bi se poslodavcima propisivao minimalni broj sati za obavljanje tih poslova, za velik broj mikro i malih poduzetnika mogao bi značiti novo administrativno i financijsko opterećenje. UGP upozorava: sigurnost radnika mora biti cilj, ali ne kroz fiksne administrativne modele koji ne razlikuju stvarni rizik od birokratske forme.

Zaštita na radu je važna. Radnici moraju biti sigurni. Pravila moraju postojati. Tu nema spora. Problem nastaje kada se zaštita na radu počne mjeriti tablicom sati, a ne stvarnim rizikom na radnom mjestu.

U Udruzi Glas poduzetnika ističu kako nije isto ima li poslodavac 40 ljudi u uredu, trgovini, proizvodnji ili na terenu. Broj zaposlenih jest važan podatak, ali ne može biti gotovo jedino mjerilo.

Prema prijedlogu o kojem se raspravlja, poslodavci do 49 radnika morali bi osigurati najmanje pet sati tjedno za poslove zaštite na radu, osim u posebnim slučajevima poslova malog rizika. To znači oko 20 sati mjesečno. Ako mali poduzetnik te poslove ne može organizirati interno, nego ih mora ugovarati izvana, takva obveza može predstavljati značajno dodatno financijsko i administrativno opterećenje.

Za veliku tvrtku to je možda samo jedna stavka u tablici. Za malog poduzetnika to je često razlika između ulaganja u radnika, opremu ili dodatnih troškova koje nova regulativa nameće poslovanju.

Primjeri su jednostavni. Mala trgovina s 12 zaposlenih, uredska tvrtka s 45 ljudi i poduzetnik koji je upravo prešao s 49 na 51 zaposlenog ne mogu se tretirati po istom automatizmu kao poslodavci s bitno složenijim i opasnijim radnim uvjetima. Rizici nisu isti, pa ni obveze ne bi smjele biti iste.

UGP ne traži manje sigurnosti za radnike. Tražimo pametniji, pravedniji i provediviji sustav.

Zaštita na radu mora se temeljiti na stvarnom riziku: kakav se posao obavlja, gdje se obavlja, koliko je lokacija, koliko ima ozljeda na radu, kakva je oprema i koje su stvarne preventivne potrebe.

Ako toga nema, zaštita na radu pretvara se u formalnost. Poslodavac plaća sate jer mora, stručnjak ispunjava satnicu jer pravilnik tako traži, a radnik na kraju ne dobiva nužno veću sigurnost.

Fiskalizacija, evidencije, izvještaji, pravilnici, obrasci i rokovi — svaka nova obveza pojedinačno možda djeluje mala, ali njihov zbroj za male poduzetnike postaje ozbiljno administrativno i financijsko opterećenje.

UGP je također istaknuo potrebu detaljnije procjene financijskih i administrativnih učinaka ovakvih obveza na mikro, male i srednje poduzetnike.

Zato UGP traži da se sporne odredbe o fiksnoj minimalnoj satnici izbrišu ili bitno izmijene, posebno za mikro i male poslodavce.

Sigurnost radnika mora biti cilj. Ali sigurnost se ne postiže tako da se svakom poslodavcu propiše isti birokratski kalup.

Poruka UGP-a je jasna: zaštita na radu — da. Novi administrativni nameti za male poduzetnike — ne.

Na sjednici Vlade Republike Hrvatske usvojen je Program državne potpore za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi za 2026. godinu u iznosu od gotovo 15 milijuna eura -

Ovim Programom državne potpore utvrđuju se mjere, ciljevi, uvjeti, korisnici i financijske omotnice za provedbu mjera u tekućoj godini.  - Cilj je ovih mjera očuvati održivost i unaprijediti uzgoj u sektoru mliječnog govedarstva i u sektoru svinjogojstva, proizvodnji duhana, maslinova ulja te očuvati proizvodnju domaćih i udomaćenih sorti poljoprivrednog bilja uz stabilnost dohotka poljoprivrednika - rekao je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić.
 
Provedbom Programa osigurava se državna potpora za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi za 2026. godinu u iznosu od 14.958.247,00 eura, a isplate za zahtjeve podnesene u ovoj godini bit će tijekom 2027. godine.
  - Navedeni iznos predstavlja godišnju granicu za stvaranje obveza državnog proračuna za provedbu Programa“, naveo je ministar Vlajčić uz napomenu da ako ukupna godišnja vrijednost zahtjeva za plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima premaši omotnicu u navedenim sektorima, maksimalni iznosi potpore proporcionalno se smanjuju, to jest ako ukupna godišnja vrijednost zahtjeva za plaćanja bude manja od omotnice za sektor, razlika se raspoređuje na one sektore u kojima su zahtjevi premašili omotnice.
 
Mjere za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi od 1. siječnja 2019. godine uređuju se Programom državnih potpora za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi koji se donosi Odlukom Vlade Republike Hrvatske pojedinačno za svaku godinu.

Odabir hrane je jedan od najučinkovitijih načina očuvanja biološke raznolikosti  -

Biološka raznolikost temelj je života na Zemlji, no danas nestaje alarmantnom brzinom. Uništavanje staništa, krčenje šuma i klimatske promjene među glavnim su uzrocima izumiranja biljnih i životinjskih vrsta diljem svijeta. Povodom Međunarodnog dana biološke raznolikosti, koji se obilježava 22. svibnja pod sloganom „Djeluj lokalno za globalni utjecaj”, Prijatelji životinja podsjećaju da svakodnevni izbori hrane imaju velik utjecaj na očuvanje prirode, životinjskih vrsta i ekosustava.

Milijunima vrsta prijeti izumiranje zbog ljudskih aktivnosti

Biološka raznolikost obuhvaća sve oblike života, životinje, biljke, gljive i mikroorganizme, koji zajedno čine složenu mrežu života na Zemlji. Upravo ta raznolikost omogućava funkcioniranje ekosustava i osigurava hranu, pitku vodu, lijekove, oprašivanje biljaka i stabilnu klimu, odnosno sve ono o čemu ovisi opstanak ljudi i drugih bića.

No ljudske aktivnosti sve snažnije narušavaju ravnotežu prirode. Prema izvještajima svjetskih organizacija za zaštitu prirode, populacije sisavaca, ptica, riba, gmazova i vodozemaca smanjile su se u prosjeku za čak 73 posto od 1970. godine, dok je milijun biljnih i životinjskih vrsta danas suočeno s izumiranjem.

„Odabir biljne hrane jedan je od najučinkovitijih osobnih izbora za očuvanje biološke raznolikosti. Izbacivanjem mesa i mliječnih proizvoda smanjuje se potreba za golemim poljoprivrednim površinama za uzgoj stočne hrane, a smanjuje se i krčenje šuma i uništavanje prirodnih staništa, koji su među vodećim uzrocima nestanka divljih životinja”, ističu Prijatelji životinja.

Proizvodnja mesa snažno opterećuje prirodu i ekosustave

Više od dvije trećine ukupnog poljoprivrednog zemljišta koristi se za uzgoj hrane za životinje, dok se samo mali dio koristi za proizvodnju hrane izravno namijenjene ljudima. Više od trećine kopnene površine planeta i gotovo 75 posto svjetskih zaliha slatke vode danas služi poljoprivredi i stočarskoj proizvodnji.

Istraživanja pokazuju da upravo intenzivna proizvodnja mesa značajno pridonosi deforestaciji, zagađenju voda, degradaciji tla i gubitku prirodnih staništa. Uništavanje šuma radi stvaranja pašnjaka i plantaža stočne hrane ugrožava bezbrojne vrste, od orangutana i slonova do ptica, kukaca i biljaka koji nestaju sa svojim staništima.

Prijatelji životinja navode da biljna prehrana ne doprinosi samo zaštiti životinja nego i očuvanju šuma, rijeka, tla, oprašivača i brojnih ugroženih vrsta o kojima ovisi stabilnost cijelog ekosustava.

„Zaštita biološke raznolikosti počinje lokalno i osobno, na našem tanjuru. Svaki biljni obrok korak je prema održivijem i suosjećajnijem svijetu”, poručuju Prijatelji životinja.

Dodaju da je priroda iznimno otporna kada joj se pruži prilika za oporavak te da smanjenje pritiska na okoliš, odgovornije korištenje resursa i prelazak na održivije prehrambene sustave mogu pomoći obnovi ekosustava i očuvanju života na Zemlji.

Pozivaju sve da u sklopu obilježavanja Međunarodnog dana biološke raznolikosti pogledaju nagrađivani dokumentarni film „Eating Our Way to Extinction”, koji kroz svjedočanstva vodećih znanstvenika i stručnjaka prikazuje razorne posljedice stočarske industrije na prirodu, klimu, šume, oceane i opstanak brojnih životinjskih vrsta. Više informacija o veganstvu i održivom načinu života može se pronaći na www.prijatelji-zivotinja.hr.                       

VELIKA - U Vatrogasnom domu DVD velika održana je Redovita izvještajno izborna skupština Vatrogasne zajednice Požeško-slavonske županije, na kojoj je nazočilo 36 delegata Vatrogasnih centara općina i gradova i Vatrogasnih zajednica Požeštine, VZ Pakrac-Lipik i VZ grada Požega. Izvješća o radu podnio je predsjednik VZ županije Dragutin Žnidarec, a sva izvješća, uključujući i financijska jednoglasno su usvojena.

Na području Požeško-slavonske županije djeluje 54 dobrovoljna vatrogasna društava sa svojim postrojbama kao osnovnim ustrojstvenim elementima te 2 profesionalne vatrogasne postrojbe - Javna vatrogasna postrojba Grada Požega (22 djelatnika) i Javna vatrogasna postrojba Požeško-slavonske županije sa sjedištem u Pleternici (20 djelatnika dislociranih u središnjim postrojbama gradova i općina osim Grada Požega).

Sva DVD-a djeluju na dobrovoljnom principu i u cijelosti sa dobrovoljnim članstvom, osim DVD Požega s 3 uposlena djelatnika (1 vatrogasac/serviser vatrogasnih aparata, 1 serviser vatrogasnih aparata i 1 spremačica), DVD Pakrac sa 5 uposlenih djelatnika (2 vatrogasca/servisera vatrogasnih aparata, 1 domar, 1 administrativni radnik koji radi za sva DVD-a s područja VZ Pakrac-Lipik i 1 spremačica na pola radnog vremena), DVD Brestovac i DVD Jakšić po jednog djelatnika - spremištara.

Temeljem Zakona o vatrogastvu i kategorizacije vatrogasnih postroji JVP Grada Požega i JVP Požeško-slavonske županije su vatrogasne postrojbe vrste 1b, a DVD Požega, DVD Pakrac, DVD Lipik, DVD Pleternica, DVD Kutjevo, DVD Brestovac, DVD Velika, DVD Kaptol, DVD Čaglin i DVD Jakšić su središnje (stožerne) vatrogasne postrojbe svojih gradova i općina, što je potvrđeno i sadašnjim Procjenama ugroženosti od požara i Planovima zaštite od požara gradova, općina i Požeško-slavonske županije.

Sve vatrogasne postrojbe na području Požeško-slavonske županije udružene su u dvije područne vatrogasne zajednice te jednu gradsku vatrogasnu zajednicu, a to su:

VZ područja Požeštine (2 djelatnika koji obavljaju sve stručne, administrativne i knjigovodstvene poslove za DVD-a) koja objedinjava rad 38 DVD-a iz 7 jedinica lokalne samouprave (općine Brestovac, Velika, Kaptol, Čaglin i Jakšić te gradovi Pleternica i Kutjevo) i JVP Požeško-slavonske županije,

VZ područja Pakrac-Lipik (sve stručne i administrativne poslove za DVD-a obavlja djelatnica DVD Pakrac) koja objedinjava rad 15 DVD-a iz 2 jedinice lokalne samouprave (gradovi Pakrac i Lipik),

VZ Grada Požega koja objedinjava rad 2 DVD-a s područja Grada Požega (DVD Požega i DVD Gornji Emovci) i JVP Grada Požega.

Vatrogasne postrojbe koje su udružene u područne zajednice imaju sukladno statutu Zajednice, ustrojenih 5 općinskih i 4 gradska vatrogasna (požarna) centra kao pomoćna strukovna tijela bez pravne osobnosti, a nositelji vatrogasnih centara su DVD-a u sjedištima gradova Pakrac, Lipik, Pleternica i Kutjevo, te općina Brestovac, Velika, Kaptol, Čaglin i Jakšić. Navedene vatrogasne zajednice sukladno Zakonu o vatrogastvu udružene su u VZ Požeško-slavonske županije (1 djelatnik – županijski vatrogasni zapovjednik kroz Ugovor o radu i predsjednik Zajednice kroz Ugovor o djelu), a ista je udružena u Hrvatsku vatrogasnu zajednica (HVZ).

            Prema posljednjim podacima, na području Požeško-slavonske županije djeluju ukupno 4.937 članova vatrogasnih postrojbi sa raznim statusima. Broj članova vatrogasnih organizacija koji su sukladno pozitivnim propisima osposobljeni za intervencije je 2.167. Status operativnog člana vatrogasne postrojbe ima 916 vatrogasaca, od čega 632 operativnih dobrovoljnih vatrogasaca koji zadovoljavaju sve uvjete utvrđene temeljem Zakona o vatrogastvu i podzakonskim propisima (osposobljenost za određena zvanja, uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti te pripadajuću osobnu i zaštitnu opremu te osiguranje od nesretnog slučaja-nezgode u različitim intervencijama).                

Prema statusu u organizaciji u vatrogasnim organizacijama na području županije stanje je slijedeće: vatrogasna mladež 608 članova, podmladak 703 članova, izvršni članovi 836, operativni članovi 918, ostali članovi 526, počasni članovi 70, pomažući članovi 659, pričuvni članovi 407, profesionalni članovi PVP 42, te vatrogasni veteran 168.

                 Prema provedenima osposobljavanjima za zvanja i kase u vatrogastvu, aktivni vatrogasci imaju slijedeću kvalifikacijsku strukturu zvanja:

U sastavu VZ županije u vatrogasnim postrojbama nalaze se slijedeća vatrogasna vozila: Navalna vatrogasna vozila za gašenje požara 65, Auto ljestve 5, Tehnička vozila 10, Vozila za akcidente 1, Zapovjedna vozila 11, Vozila za prijevoz vatrogasaca 28, Opskrbno vozilo 1, Specijalna vozila 1, Plovila 3, - ukupno 125 vozila.

Kako je ovo bila i Izborna skupština prešlo se na glasovanje, jer su bila dva kandidata, pa se glasovalo na glasačkim listićima tajnim glasovanjem. Nakon prebrojavanja glasova Ivan Baša dobio je 18 glasova, Dragutin Žnidarec 17 glasova a jedan listić je bio nevažeći. Za dopredsjednika je izabran Darko Musulin iz VZ Pakrac-Lipik. Nakon proglašenja rezultata, dosadašnji predsjednik Žnidarec čestitao je novom predsjednika VZ PSŽ Ivanu Baši koji dolazi iz Vatrogasnog centra Jakšić.

Uslijedile su čestitke novom rukovodstvu i obraćanje gostiju - Berbard Grijić ispred Općine Velika, VZ grada Zagreba, Služba CZ Požega Slavko Marinac, počasni član i predstavnik tvrtke za vatrogasnu opremu Nenad Radojčić koji je poklonio i hrvatsku vatrogasnu kacigu, predstavnici Vatrogasnih zajednica iz Slavonije i VZ Hrvatske, a na kraju se obratio i novi predsjednik Ivan Baša, koji je najavio samo nastavak rada u kontinuitetu, bez podjela i u zajedništvu.

Za veliki doprinos u radu i razvoju vatrogastva i VZ PSŽ plakete su uručene Vinku Jušiću, Draganu Tusu Sedlaru, Tomislavu Stokiću, Antoniju Matiću, Ivanu Radičeviću, Slavku Lončareviću i Željki Baričević.

Dogodile su se dvije prometne nesreće  -

FOTO: Ilustracija

U četvrtak 21. svibnja 2026. oko 8.50 sati u Kutjevu u Ulici Republike Hrvatske, 77-godišnji vozač koji je upravljao osobnim automobilom, skretao je u desno na obilježeni parkirni prostor te udario prednjim lijevim dijelom vozila u desnu bočnu stranu osobnog automobila, a kojeg je prethodno parkirala 40-godišnjakinja.

U prometnoj nesreći nije bilo ozlijeđenih osoba, a vozaču je na mjestu događaja naplaćena novčana kazna zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Tijekom protekla 24 sata na području Policijske uprave požeško-slavonske dogodila se i prometna nesreća s materijalnom štetom u Požegi u Ulici Pavla Radića.