Cilj akcije je smanjenje broja prometnih nesreća kojima je uzrok nepropisna brzina  - 

FOTO: Ilustracija

U petak 29. svibnja 2026. na području PU požeško-slavonske u vremenu od 12 do 17 sati provodit će se preventivno-represivna akcija u prometu usmjerena na nadzor brzine kretanja vozila.

Uz nadzor brzine kretanja pojačano će se nadzirati i sankcionirati i ostali teži prekršaji koji dovode do prometnih nesreća s najtežim posljedicama, kao i vožnja pod utjecajem alkohola i droga, nepropisno korištenje mobitela tijekom vožnje te korištenje sigurnosnog pojasa u vozilima, ali i svi ostali prekršaji u cestovnom prometu.

Cilj akcije je smanjenje broja prometnih nesreća kojima je uzrok nepropisna brzina, te podizanje razine prometne kulture i sigurnosti prometa na cestama, budući da je nepropisna i neprilagođena brzina jedan od najčešćih uzroka prometnih nesreća s najtežim posljedicama.

Udruga Pragma je predstavila novi školski kalendar „Rast kroz promjene“ koji se bavi prijelazima u obrazovanju i dodijelila Nagrade novinarima koji promiču vrijednosti obrazovanja -

Polazak u prvi razred, prijelaz iz četvrtog u peti, upis u srednju školu, odlazak na fakultet ili u prvi posao, sve su to trenuci koji djeci i mladima donose uzbuđenje, ali i stres, anksioznost i osjećaj gubitka onoga poznatog. O upravo tim prekretnicama govorilo se danas u Zagrebu, na skupu udruge Pragma povodom dvadeset godina rada te udruge.

Autori četrnaestog školskog kalendara „Rast kroz promjene“, Jelena Adamlje, Nedjeljko Marković, Mirjana Soljačić i Angelina Krsnik, istaknuli su da svaki prijelaz može razvijati socio-emocionalne vještine djeteta i graditi ga u zreliju, samostalniju osobu, ali i obrnuto.

„Ako prijelaz nije kvalitetno popraćen, posljedice se vide u padu školskog uspjeha, izostancima, gubitku motivacije, pa i u preranom napuštanju školovanja. Posebno se to odnosi na prijelaz iz osnovne u srednju školu, koji se podudara s adolescencijom, te na prijelaz prema fakultetu ili tržištu rada, gdje istraživanja pokazuju da od početne studentske populacije čak četrdeset do četrdeset i pet posto mladih ne završi studij u predviđenom roku ili odustane“, istaknuo je u uvodnom govoru Nedjeljko Marković, predsjednik Pragme.

Iz Pragme poručuju da škola u svim tim razdobljima treba biti čvrst most, stabilan, predvidljiv i podržavajući. Roditelji koji prenose pozitivne stavove i sigurnost, nastavnici koji vide i „nevidljivu“ djecu - povučene, tihe, marljive, ali ranjive, te zajednica koja nudi savjetovališta i mentorske programe, zajedno čine razliku između bolnog i uspješnog prijelaza.

O kalendaru je u razgovoru govorila i jedna od recenzentica, profesorica Lidija Padovan Đirlić, ravnateljica Doma učenika srednjih škola Antun Gustav Matoš iz Zagreba, koja je istaknula kako u učeničkim domovima primjećuju povećan broj učenika koji u prvih mjesec dana odustaju od izabrane srednje škole. Pravovremenim dijeljenjem informacija o prijelazima, kaže, pomoglo bi se i nastavnicima i samim roditeljima, a Pragmin kalendar prepoznaje moguće probleme i daje konkretne upute.

Publikacija, koja tiskana u nakladi od 3000 primjeraka,upućena je u sve vrtiće, osnovne i srednje škole, učeničke domove, te odabrane socijalne ustanove u Hrvatskoj.

O Godišnjoj nagradi

Trinaestu godinu zaredom udruga Pragma dodijelila je Godišnju nagradu za novinarske radove koji promiču vrijednosti obrazovanja. Ovogodišnja tema bila je „Rast kroz promjene - prijelazi u obrazovanju“, a posebnost je ove nagrade što o pobjednicima ne odlučuje stručni žiri, već učenici, nastavnici, stručni suradnici i roditelji u školama i učeničkim domovima diljem Hrvatske, koji su slušali i analizirali pristigle novinarske radove.

U kategoriji radijskog priloga nagradu je osvojila Vesna Vujević s Radio Kampusa, sveučilišnog studentskog radija, za rad pod naslovom „Da je prijelaz lak, volio bi ga svak“. U kategoriji online priloga dodijeljene su dvije jednakovrijedne nagrade - Maji Šubarić Mahmuljin s portala Generacija.hr za tekst „Vjeroučiteljica iz Zagreba: ‘Naši zaigrani petaši imaju jednostavne dječje želje, a najviše ih muči jedno’“, te Hrvoju Debeljaku s portala Srednja.hr za rad „Kako prebroditi prijelaz u peti razred i nove predmete u sedmom? ‘Potrebna je dobra organizacija’“.

Iz Pragme poručuju da je cilj Nagrade ne samo promicanje kvalitetnog novinarstva nego i razvoj medijske pismenosti i kritičkog mišljenja kod učenika koji sami vrednuju radove jer kad mladi biraju što je dobar prilog, uče i kako čitati medije, te kako prepoznati glas djece i obitelji u javnoj raspravi.

Zaključci Skupa

Ne može škola sama, ne mogu roditelji sami, ne može zajednica izvana - to je zajednička poruka skupa „Rast kroz promjene“ koji je danas u Zagrebu okupio stručnjake, nastavnike, novinare i predstavnike javnih tijela. U raspravi su sudionici izmjenjivali osobna iskustva prijelaza - od polaska u osnovnu školu, kojeg se mnogi sjećaju kao stresnijeg za roditelje nego za samu djecu, do napuštanja roditeljskog doma i upisa fakulteta u drugom gradu.

Iz Pragme upozoravaju da je upravo suradnja svih sustava u djetetovu životu ono što istraživanja prepoznaju kao najvažniji zaštitni čimbenik. Posebno se to vidi u podacima o studentskoj populaciji, gdje stopa depresije u dobi od osamnaest do dvadeset i pet godina prema istraživanjima dostiže najviše vrijednosti, a velik dio mladih odustaje od studija već u prvoj godini.

Konkretne preporuke iz današnjeg skupa idu u nekoliko smjerova: vrtići i škole trebaju razmjenjivati informacije o djeci prije polaska u prvi razred; razrednici i predmetni nastavnici trebaju se češće formalno susretati uoči prelaska u peti razred; srednjim školama preporučuje se mentorstvo starijih učenika i dani otvorenih vrata, a fakultetima jačanje karijernog savjetovanja i potpora studentskim savjetovalištima. Roditeljima se poručuje kako trebaju imati povjerenje u dijete i u školu, te osvještavati vlastite strahove prije nego što ih nesvjesno prenesu na djecu.

Skup je praćen glazbenim nastupom učenika Glazbene škole Rudolfa Matza i Osnovne škole Augusta Šenoe iz Zagreba, Klarom Houra i Jerkom Markovićem, a završen je s brazilskom skladbom „Tico Tico no Fubá“, kao podsjetnik da, kad svi sviraju u istom ritmu, i najteži prijelaz može zazvučati lijepo.

Programske aktivnosti provode se uz potporu Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, Ministarstva zdravstva i Grada Zagreba. Sadržaj je u isključivoj odgovornosti Pragme i niti pod kojim uvjetima ne održava mišljenje ugovornih tijela.

Vezano za navedeno slijedi posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu  -

FOTO: Ilustracija

Policijski službenici dovršili su kriminalističko istraživanje nad 50-godišnjom hrvatskom državljankom s područja Brestovca koju se sumnjiči da je počinila kazneno djelo Prijevara.

Naime, osumnjičena je tijekom travnja 2026. putem društvene mreže s 52-godišnjakom s područja Grubišnog Polja dogovorila prodaju automobila. Prilikom prodaje vozila dogovorili su se da će ona platiti troškove police osiguranja, a što do danas nije učinila.

Vezano za navedeno slijedi posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu.

Slijedi posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu  -

FOTO: Ilustracija

U četvrtak 28. svibnja 2026. oko 12.05 sati u mjestu Rajsavac, 84-godišnji vozač upravljao je neregistriranim i neosiguranim traktorom kojem je bio pridodan poljoprivredni priključak, za vrijeme dok mu je isteklo važenje vozačke dozvole. Uključivao se u promet s autobusnog ugibališta te je skretao ulijevo na kolni ulaz, a da se nije uvjerio da tu radnju može obaviti bez opasnosti za ostale sudionike u prometu. U tom trenutku njegovo je vozilo pretjecao 64-godišnji vozač teretnog vozila.

Tom prilikom došlo je do udara prednjeg lijevog bočnog dijela traktora u desnu bočnu stranu poluprikolice. Nakon udara došlo je do prevrtanja i odbacivanja traktora u putni kanal. U prometnoj nesreći 84-godišnjak je smrtno stradao.

Očevidom je rukovodila zamjenica Županijskog državnog odvjetnika iz Slavonskog Broda.

U  vremenu od  12.20 do 16.45 sati, državna cesta D51 bila je zatvorena i promet se odvijao alternativnim pravcima.

Slijedi posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu.

U prometnoj nesreći 46-godišnjak je teško ozlijeđen i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a 78-godišnjak je lakše ozlijeđen i protiv njega slijedi kaznena prijava zbog počinjenog kaznenog djela Izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu  -

FOTO: Ilustracija

U srijedu 27. svibnja 2026. oko 6.10 sati u mjestu Kukunjevac u Ulici Franje Filipovića, 78-godišnji vozač koji je upravljao osobnim automobilom, prešao je vozilom na  suprotnu prometnu traku te udario prednjim lijevim djelom vozila u prednji lijevi dio osobnog automobila kojim je iz suprotnog smjera pod utjecajem alkohola od 0,54 promila upravljao 46-godišnjak.

U prometnoj nesreći 46-godišnjak je teško ozlijeđen i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a 78-godišnjak je lakše ozlijeđen i protiv njega slijedi kaznena prijava zbog počinjenog kaznenog djela Izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu.

Tijekom protekla 24 sata na području Policijske uprave požeško-slavonske dogodio se i bijeg s mjesta prometne nesreće u Požegi u Njemačkoj ulici.

Protiv 20-godišnjaka slijedi optužni prijedlog  - 

FOTO: Ilustracija

U srijedu 27. svibnja 2026. oko 8.05 sati u mjestu Trapari, policijski službenici su tijekom nadzora prometa zaustavili teretni automobil kojim je upravljao 20-godišnjak koji nije koristio sigurnosni pojas. Kod njega je također pronađena marihuana.

Protiv 20-godišnjaka slijedi optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o suzbijanju zlouporabe droga i prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Slijedi daljnje kriminalističko istraživanje, dok će zaprimljena kaznena prijava biti proslijeđena nadležnom državnom odvjetništvu -

FOTO: Ilustracija

U srijedu 27. svibnja 2026., policijskim službenicima je prijavio 45-godišnjak s područja Požege da je tijekom svibnja 2026. na svoj mobilni telefon zaprimio SMS poruku da mu ističe pristup digitalnom bankarstvu te da za nastavak korištenja klikne na link koji je zaprimio u poruci.

Nakon što je kliknuo onemogućen mu je pristup bankarstvu, a naknadno je shvatio da mu je s računa skinut novac.

Slijedi daljnje kriminalističko istraživanje, dok će zaprimljena kaznena prijava biti proslijeđena nadležnom državnom odvjetništvu.

Dragovoljna predaja ručne bombe i dragovoljna predaja streljiva  -

FOTO: PU požeško-slavonska

U utorak 26. svibnja 2026. na području Pakraca, građanin je dragovoljno policijskim službenicima predao ručnu bombu.

Također, na području Pakraca, građanin je dragovoljno predao 15 komada streljiva.

Navedeno je izuzeo policijski službenik za protueksplozijsku zaštitu i pohranio u prostorije policije do uništenja.

Dragovoljna predaja ručnog bacaća granata  -

FOTO: PU požeško-slavonska

U srijedu 27. svibnja 2026. na području Pakraca, građanin je dragovoljno policijskim službenicima predao ručni bacač granata.

Navedeno je izuzeo policijski službenik za protueksplozijsku zaštitu i pohranio u prostorije policije do uništenja.

I dalje je u tijeku akcija "Manje oružja - manje tragedija".

31. svibnja obilježava se Svjetski dan nepušenja, a Hrvatska u njega ulazi s alarmantnom statistikom. Otprilike 38% odraslih u zemlji puši uz veliki udio onih koji puše kutiju ili više na dan, a osim katastrofalnih posljedica za zdravlje, postoje i ekonomske.

Analiza platforme za usporedbu cijena Shoptok.hr pokazuje da hrvatski pušač koji puši 20 ili više cigareta dnevno godišnje potroši između 8 i 9 posto ukupnih prihoda samo na cigarete. U prijevodu, to je gotovo cijeli preporučeni godišnji iznos štednje.

Tko i koliko puši u Hrvatskoj?

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj puši 37,9% odraslih, što se prevodi u oko 1,2 milijuna pušača. Prosječni pušač pritom, prema procjenama, popuši između 15 i 24 cigareta dnevno. Što se cijena tiče, prosječna maloprodajna cijena kutije od 20 cigareta iznosi 3,86 eura, a medijan je 4,10 eura.

Ipak, najpopularnije marke kreću se između 4 i 4,60 eura po kutiji pa su za analizu uzete dvije referentne cijene; 4 eura, koja odgovara jeftinom rubu popularnog cjenovnog razreda, te 4,5 eura, koja bolje odražava stvarni trošak. 

Također, kao referentna točka dnevnog trošenja cigareta uzeta je kutija na dan, tj. 20 cigareta, što odgovara sredini ranije spomenutog raspona.

Što kutija na dan znači za kućni budžet?

Rezultati govore da pušač koji puši kutiju na dan za 4 eura pritom troši 122 eura mjesečno i 1460 eura godišnje. Pri cijeni od 4,5 eura, ti iznosi rastu na 137 eura mjesečno i 1643 eura godišnje.

Uz prosječnu neto plaću od 1555 eura za ožujak 2026., to znači da cigarete oduzimaju između 7,8 i 8,8 posto ukupnih godišnjih prihoda. Brojne financijske preporuke ističu kako je poželjna stopa štednje 10 do 15 posto plaće, što bi značilo da pušač koji kupuje skuplje marke na cigarete troši gotovo cijeli preporučeni iznos.

Na razini cijele zemlje, 1,2 milijuna pušača prema toj računici zajedno potroši između 1,75 i 1,97 milijardi eura godišnje na cigarete, ovisno o odabranoj cijeni.

Što se može kupiti za taj novac?

Godišnji trošak cigareta od 1460 do 1643 eura odgovara nizu konkretnih stavki. Primjerice, za taj je iznos moguće priuštiti tjedan dana odmora u Barceloni za dvoje ili dva do tri vikend putovanja u europske gradove poput Beča, Praga ili Rima.

Također, prema aktualnim cijenama, za manje je novca moguće kupiti nove modele iz serija iPhone 17 (1322€) i Samsung Galaxy S26 (1249€), novi laptop ili televizor iz premium linije proizvoda te tako zadovoljiti dugogodišnje potrebe u kategoriji tehnike.

U kontekstu svakodnevnih troškova, godišnji trošak cigareta prosječnog hrvatskog pušača prema tome pokriva od 1,5 do 2 mjesečne stanarine u Zagrebu. Usporediva je i s godišnjom potrošnjom goriva za prosječnog vozača koji u 12 mjeseci prijeđe 15.000 kilometara. Prosječni vozač tim iznosima pokrije i dva do tri godišnja servisa automobila, uz komplet novih guma.

Hrvatska pri vrhu Europe

Hrvatska je, prema podacima WHO-a i Eurostata, jedna od zemalja s najvećom stopom pušenja u Europi. Unutar Europske unije bila je peta po udjelu dnevnih pušača; europski prosjek iznosi oko 24 posto odraslih, dok Hrvatska bilježi od 35 do 38 posto, ovisno o izvoru i metodologiji.

Pušenje je vodeći preventabilni uzrok smrti u svijetu, povezano s kardiovaskularnim bolestima, plućnim bolestima i nizom karcinoma, a hrvatski pušači taj hobi konzumiraju više od drugih. Eurostatovi podaci iz 2019. govore da je Hrvatska tada bila četvrta u Europi prema broju pušača koji dnevno popuše jednu kutiju cigareta ili više. Iznad su bile samo Srbija, Turska i Bugarska.

Ako pušite kutiju cigareta dnevno, dakle, godišnje ćete po prilici popušiti i godišnji odmor u inozemstvu, novi pametni telefon ili do dvije mjesečne stanarine u glavnom gradu. Hrvatska pritom ostaje jedna od zemalja s najvišom stopom pušenja u Europi, što nosi velike zdravstvene i ekonomske posljedice na stanovništvo.