
Vladimir
48-godišnji vozač na željezničkom prijelazu na "vojnoj cesti" udario u vlak - srećom bez ozlijeđenih osoba
48-godišnjaku je na mjestu događaja naplaćena novčana kazna -
FOTO: Ilustracija
U utorak 20. svibnja 2025. oko 5.40 sati u Požegi u Ulici Jurja Križanića, 48-godišnji vozač koji je upravljao osobnim automobilom, dolaskom do pružnog prijelaza nije zaustavio vozilo kako bi propustio vlak te je udario u desni bočni dio vlaka kojim je upravljao 58-godišnjak. Nakon udara došlo je do odbacivanja vozila u putni kanal.
48-godišnjaku je na mjestu događaja naplaćena novčana kazna zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
Danas 20. svibnja – obilježavamo Svjetski dan pčela
S ciljem povećanja razumijevanja i svijesti o važnosti pčela, Ujedinjeni narodi su 2017. godine 20. svibnja proglasili “Svjetskim danom pčela”.
Inicijativu za proglašenjem ovog dana pokrenula je Republika Slovenija, a datum je odabran u spomen na rođenje Antona Janše, oca modernog pčelarstva. Stoljećima su pčele pružale brojne koristi biljkama i ljudima. Klimatske promjene utjecale su na ponašanje pčela, koje su zbunjene i nervozne zbog čestih i naglih promjena vremena, a probleme pčelarima zadaje i korištenje insekticida i herbicida u poljoprivrednoj proizvodnji.
Međutim, pčele nisu jedine koje održavaju život na Zemlji. Prenošenjem peludi s jednog cvijeta na drugi, pčele, leptiri, ptice, šišmiši i drugi oprašivači olakšavaju i poboljšavaju proizvodnju hrane, pridonoseći tako sigurnosti hrane i prehrani. Oprašivanje također ima pozitivan utjecaj na okoliš pomažući očuvanju bioraznolikosti i ekosustava o kojima ovisi poljoprivredna proizvodnja.
U Europi su oprašivači primarno kukci, poput pčela i leptira, a neke od tih vrsta su udomaćene poput pčela medarica. Međutim, njihova pojavnost i broj vrsta se drastično smanjio. Smanjenje je najviše zabilježeno kod divljih pčela i leptira te je prema europskoj Crvenoj listi ugroženih životinja jedna od deset vrsta pčela i leptira pred izumiranjem. Najugroženiji su bumbari kod kojih na svake četiri vrste dolazi jedna vrsta koja je pred izumiranjem dok je i kod ostalih oprašivača zabilježeno smanjenje populacija i brojnost vrsta. Oko 78 % divljih biljaka u umjerenom pojasu Europe razmnožava se pomoću oprašivača. Kod 84 % svih usjeva oprašivači imaju veliki utjecaj na njihovu količinu i kvalitetu te se procjenjuje da su direktno zaslužni za oko 15 milijardi eura godišnje poljoprivredne proizvodnje. Direktne prijetnje oprašivačima predstavljaju promjene u korištenju i uporabi zemljišta, intenzivna poljoprivreda i uporaba pesticida, zagađenje okoliša, invazivne strane vrste, patogeni te promjene u klimi. Kako bi se pčele i oprašivači zaštitili, potrebno je održavati i obnavljati staništa oprašivača u poljoprivrednim i urbanim sredinama te promicati biološku kontrolu štetnika i ograničavanje korištenja pesticida.
Jeste li znali da…
- U pčelinjoj koloniji (zajednica) postoje tri vrste pčela: matica, radnice (radilice) i trutovi
- Jedna pčelinja zajednica se sastoji od 20 000 - 80 000 radilica, nekoliko tisuća trutova i jedne matice
- Pčelinja matica može dnevno snesti do 2000 jaja i time premašiti vlastitu težinu
- Pčelinja matica može živjeti do 5 godina
- Pčele su jedini kukac na svijetu koji proizvodi hranu koju jedu i ljudi
- Proizvodi pčela su med, pelud, propolis, matična mliječ i otrov
- Svaki treći zalogaj kojeg konzumiramo u svojoj prehrani ovisan je o pčeli
- Pčele koriste sunce za navigaciju, a međusobno komuniciraju pokretom – plesom
- Pčele znaju računati, te se orijentiraju računajući udaljenosti i kutove od objekata u prirodi
- Nektar prikupljen s dva milijuna cvjetova daje kilogram meda
- Iako su male pčele medarice mogu prilično brzo letjeti (između 40-60km/h)
- Korisni radijus leta pčela je od 1 do 2 km, ali ponekad traži hranu i na 5 km od košnice
- Ako je vanjska temperatura zadovoljavajuća, pčela radi dok ima svijetla (u ljeti od 4 sata ujutro do 21 sat navečer)
- Kako bi jedna pčela sakupila jednu žličicu peludi treba marljivo raditi cijeli mjesec po minimalno osam sati na dan
- Prosječni životni vijek pčele radilice u radnoj sezoni je od 4 do 6 tjedana
- Pčela tijekom zime živi od 4 do 6 mjeseci
- Medonosne pčele ne spavaju
- Pčele su oprašivači potrebni za oprašivanje velikog broja različitih biljaka
- Pčele med proizvode na isti način najmanje 150 milijuna godina
- Kod sakupljanja nektara i peludnog praha pčela posjeti dnevno oko 1.000 cvjetova
- Pčela imaju elektrostatički nabijene dlačice, zato se pelud lakše hvata za njihove nožice
- Slike iz pećina koje prikazuju sakupljanje meda starije su od 13.000 godina prije Krista
- Med u zatvorenim teglicama pronađen je u Tutankamonovoj faraonskoj grobnici
- U Hrvatskoj imamo više od 20 sortnih vrsta medova
- Pčele radilice žalac koriste prvenstveno za obranu od drugih kukaca, dok trutovi nemaju žalac
- Pčela umire nakon što ubode čovjeka
Pčele od boja razlikuju bijelu, plavu, žutu, narančastu, zelenu i njihove nijanse te vide u ultraljubičastom spektru.
Obrtnici trebaju primati punu mirovinu i bez naknade zaštititi svoje proizvode na EU razini
Hrvatska obrtnička komora uputila je u svibnju kroz postupak elektronskog savjetovanja svoje komentare na Nacrt Zakona o mirovinskom osiguranju te Zakon o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode, ocijenivši oba generalno pozitivnima, uz niz prijedloga koji bi spomenute propise unaprijedili na dobrobit obrtnika.
ZAGREB - Hrvatska obrtnička komora podržava donošenje novog Zakona o mirovinskom osiguranju, a osobito nove odredbe koje imaju za cilj širenje kruga umirovljenika koji mogu raditi uz istovremenu isplatu mirovine, pri čemu se taj krug širi i na obrtnike za koje se predviđa mogućnost nastavka obavljanja obrtničke djelatnosti. U prijedlogu propisa predviđena je u tom slučaju isplata pola iznosa ostvarene mirovine, uslijed čega je HOK uputio zahtjev da se obrtniku koji ostvari uvjete za starosnu mirovinu, a nastavi obavljati djelatnost obrta, isplaćuje puni iznos starosne mirovine. Također, zatraženo je i omogućivanje otvaranja obrta nakon ostvarivanja prava na starosnu mirovinu, kao i mogućnost nastavka rada u obrtu koji je obrtnika bio sporedna djelatnost nakon ostvarivanja prava na starosnu mirovinu.
HOK je ukazao i na različit tretman obrtnika u odnosu na njihove zaposlenike u dijelu priznavanja prava na beneficirani staž odnosno staž s povećanim trajanjem. Tako, primjerice, obrtnici u djelatnosti cestovnog prijevoza ili ribari nemaju pravo na beneficiju, dok za svoje radnike s kojima rade u istom obrtu imaju i obvezu i mogućnost uplate dodatnih doprinosa radi ostvarivanja prava na staž s povećanim trajanjem. Predloženo je da se ova nejednakost ukloni kroz izmjene posebnog zakona iz tog dijela mirovinskog osiguranja.
„Nova odredba o širenju kruga umirovljenika koji mogu raditi i primati mirovinu je od izuzetne važnosti za obrtnike, na ovaj način se vrednuje njihov rad i pazi na njihov standard te se snažno potiče i podržava obrtništvo, ali i stariji i zaslužni članovi našeg društva. Naravno, uputili smo i niz zahtjeva koji bi dodatno unaprijedili uvjete za život i rad naših obrtnika umirovljenika, koji itekako imaju još mnogo toga dati društvu i gospodarstvu – radne navike, iskustvo, znanje i vještine stečene uslijed nekoliko desetljeća rada te želju da svoj rad nastave i onda kada mnogi zasluženo odmaraju“, ističe predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil.
Hrvatska obrtnička komora je također, u interesu svojih članova – obrtnika i malih poduzetnika – pozdravila donošenje Zakona koji će unaprijediti primjenu jedinstvenog sustava zaštite zemljopisnih oznaka za obrtničke i industrijske proizvode na razini Europske unije. Pritom je istaknula zahtjev da se naknade troškova postupka propisuju posebnim propisima, uz poštivanje načela razmjernosti kako visina naknada ne bi predstavljala prepreku za obrtnike kao mikro i male proizvođače. HOK stoga predlaže da se u podzakonskim aktima o naknadama predvide oslobođenja ili smanjene naknade za mikro i male proizvođače, kao i mogućnost elektronske predaje zahtjeva te produženje roka za podnošenje zahtjeva za pokretanje zaštite na EU razini nakon ostvarivanja nacionalnih prava s tri na šest mjeseci.
„Uvažavanjem naših zahtjeva bi se osiguralo da sustav bude inkluzivan i poticajan za sve obrtnike, u skladu s ciljevima EU propisa o jačanju konkurentnosti tradicionalnih proizvoda. Napominjemo da zaštita zemljopisnog podrijetla povećava konkurentnost malih proizvođača i olakšava im izlazak na inozemna tržišta, stoga financijske i administrativne barijere za ulazak u sustav trebaju biti minimalne“, zaključuje predsjednik Kratohvil.
Važnost zaštite oznake zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode bile su tema konferencije koju su u Hrvatskoj obrtničkoj komori organizirali Državni zavod za intelektualno vlasništvo u suradnji s Europskom komisijom i Uredom Europske unije za intelektualno vlasništvo. Glavna tajnica HOK-a Violeta Jelić tom je prilikom istaknula kako će Hrvatska obrtnička komora u suradnji s Državnim zavodom za intelektualno vlasništvo imati veliku ulogu u informiranju proizvođača o postupku registracije te će im biti na raspolaganju da što lakše prođu kroz postupak i dođu do znaka zemljopisnog podrijetla.
Započelo 46. dragovoljno vojno osposobljavanje u vojarni Požega za 29 djevojaka i 133 mladića
Na dragovoljno vojno osposobljavanje u vojarnu u Požegi stiglo je 133 mladića i 29 djevojaka iz svih krajeva Hrvatske među kojim i četvero vrhunskih sportaša -
ZAGREB / POŽEGA - U Bojni za temeljnu vojnu obuku Središta za obuku pješaštva i oklopništva u Požegi, danas 19. svibnja 2025. godine, započela je temeljna vojna obuka drugog ovogodišnjeg, ujedno 46. naraštaja ročnika na dragovoljno vojno osposobljavanje.
U vojarnu „123. brigade HV“ u Požegi pristigli su mladići i djevojke iz svih krajeva Republike Hrvatske, a riječ je o 162 ročnika, odnosno 133 mladića i 29 djevojaka koji će dragovoljno vojno osposobljavanje provoditi po standardnom programu. Na dragovoljno vojno osposobljavanje prijavilo se i četvero vrhunskih sportaša: skijaš Tvrtko Ljutić, atletičari Filip Pravdica i Roko Farkaš te jedriličarka Elena Vorobeva.
Potpisivanjem Ugovora o dragovoljnom vojnom osposobljavanju ročnici su započeli osmotjednu obuku usmjerenu na usvajanje temeljnih vojnih vještina. Nakon zaduživanja opreme i rasporeda u postrojbe, obuka se provodi pod stručnim nadzorom instruktora i zapovjednika, a vrhunski sportaši, koji su dio ovog naraštaja, po završetku svečane prisege nastavljaju osposobljavanje u svojim matičnim sportskim klubovima.
Atletičar Roko Farkaš odlučio se za dragovoljno vojno osposobljavanje kako bi upoznao nove vojne taktike i završio temeljnu vojnu obuku: “Zadovoljan sam što ću proces vojne obuke dijeliti s još troje kolega sportaša."
Njegov kolega Filip Pravdica prijavio se s ciljem da iskusi red, rad i disciplinu te ovlada osnovnim vojničkim vještinama – od higijene do svakodnevnih radnih obveza.
"Vojni rok se razlikuje od sporta u kojem imaš nekakav cilj, dok na vojnoj obuci očekujem stjecanje vještina koje se ne mogu steći u sportu," rekao je Pravdica.
Skijaški reprezentativac Tvrtko Ljutić kazao je kako je među prijavljenima kako bi stekao nova iskustava vezana uz vojsku.
Valentina iz Županje, Livio iz Slatine i Josip iz Saborskog među mladima su koji su se odlučili na dragovoljno vojno osposobljavanje, svatko sa svojim osobnim motivima.
Valentina se prijavila na dragovoljno vojno osposobljavanje "zbog domoljublja i boljih prilika u životu", a Livio iz Slatine priznaje da osjeća malu nervozu jer, kako kaže, ulazi u novo poglavlje, ali naglašava kako je dragovoljno vojno osposobljavanje za njega čast i prilika za novo iskustvo. Josip iz Saborskog ističe da su mu prvi dojmovi lijepi te dodaje: "Najveća mi je želja služiti Domovini. Otac mi je ratni vojni invalid i zato i ja želim iskusiti život vojnika."
Zapovjednik 3. obučne satnije, satnik Milan Matošević, očekuje ročnike i ročnice u svojoj satniji, uključen je u cijeli proces prijema od zaduživanja opreme, smještaja do sigurnosnog informiranja. Nakon dolaska svih polaznika, upoznat će ih s tijekom obuke, pravilima i standardima koje trebaju zadovoljiti tijekom osmotjednog programa.
Prva dva tjedna bit će posvećena prilagodbi na vojno okruženje, a nakon polaganja svečane prisege, slijedi glavni dio obuke. U tom razdoblju ročnici će raditi na povećanju psihofizičke spremnosti, obavljanju pripremnih gađanja i izvršavanju vojničkih zadaća u realnim uvjetima, dok se posljednjih tjedana objedinjuju sva znanja i vještine stečene kroz dotadašnju obuku.
Kraj dragovoljnog vojnog osposobljavanja obuhvaća završno ocjenjivanje, nakon kojega slijedi natjecanje za najboljeg ročnika i ročnicu.
Za većinu mladića i djevojaka koji su se prijavili, ovo je prvi korak prema profesionalnoj vojnoj karijeri. Naime, uspješnim završetkom dragovoljnog vojnog osposobljavanja ispunjavaju uvjet za specijalističku vojnu obuku i potpisivanje ugovora o djelatnoj vojnoj službi. Ročnici koji se po završetku temeljne obuke ne odluče za vojnu karijeru postaju pripadnici razvrstane pričuve.
U sklopu ROADPOL-a policija najavljuje akciju pojačanog nadzora vozila na dva kotača "Two Wheelers" od 21. do 23. svibnja
U 2024. godini, broj smrtno stradalih vozača i putnika mopeda i motocikala predstavlja gotovo jednu trećinu smrtno stradalih osoba u prometnim nesrećama na području Republike Hrvatske -
FOTO: Ilustracija
U razdoblju od 21. do 23. svibnja 2025. godine, policijski službenici Policijske uprave požeško-slavonske provest će temeljem ROADPOL-ovog Plana aktivnosti za 2025. godinu na području država članica pojačani nadzor vozila na dva kotača tzv. „Two Wheelers“.
Ovo je nova operativna akcija koja se provodi u sklopu ROADPOL-a, europske mreže prometne policije, a potaknuta je porastom prometnih nesreća u kojima sudjeluju tzv. vozila na dva kotača, kako na području Republike Hrvatske, tako i na području ostalih zemalja Europske unije.
U 2024. godini, broj smrtno stradalih vozača i putnika mopeda i motocikala predstavlja gotovo jednu trećinu smrtno stradalih osoba u prometnim nesrećama na području Republike Hrvatske.
Na području PU požeško-slavonske ove godine nisu zabilježene prometne nesreće sa smrtno stradalima.
Predstavljanje pokretnih kuhinja Muzeja u loncu
POŽEGA - U okviru Programa osuvremenjivanja stalnih postava Ministarstva kulture i medija, uz pomoć Grada Požege i Fakulteta turizma i ruralnog razvoja,Gradski muzej Požega je nabavio pokretne kuhinje, iznimno vrijedno pomagalo u interpretaciji nematerijalne kulturne baštine, temeljeno na muzeološkoj metodi osmišljenoj i razrađenoj u okviru projekta Muzej u loncu.
Ova neuobičajena muzeološka metoda je predstavljena pred brojnim iznenađenim i zadovoljnim posjetiteljima u okviru programa obilježavanja Međunarodnog dana muzeja16. svibnja 2025. godine u dvorištu muzeja.
Uz pripremu Radetzky riže i Majskog vina, zaboravljene slastice i napitka iz rukopisnih kuharica starih požeških obitelji, uspješno je interpretirano razdoblje „ludih dvadesetih“ prošlog stoljeća u Požegi kao nastavak šetnje kroz muzejski stalni postav.
Ne bez razloga za pripremanje jela su bile odabrane Rajka Martinčić i Ilijana Lončar, dvije požeške snahe, pedagoginje i umjetnice koje su udajom u Požegu s poštovanjem spremno prihvatile nasljeđe obitelji i sredine u koje su se udale. Dok su se interaktivno s posjetiteljima uz dobro raspoloženje, na novim kuhinjama koje je dizajnirala Gordana Boban, pripremale Radetzky riža i Majsko vino, Maja Žebčević Matić voditeljica projekta Muzej u loncu uz pomoć dvjestotinjak izabranih obiteljskih fotografija Kluba čitatelja vlastite prošlosti je pojasnila vezu odabranih jela i duha globalnih promjena koje su dvadesetih godina prošlog stoljeća zahvatile i Požegu. Kao vrhunac i osjetilna potvrda usvajanja ovog uzbudljivog dijela požeške baštine, svakako je bilo oduševljeno kušanje pripremljenog jela i napitka.
Obzirom da je zadovoljnim posjetiteljima ovom jedinstvenom muzeološkom praksom zadovoljena potreba za novim znanjima, pobuđena sva čula, asocirana sjećanja na pretke uz osjećaj ugode i pripadnosti, Požega s razlogom može reći da je njihov muzej, doista postaje dobra navika.
Prije stjecanja prava na upravljanje ali je 49-godišnjak vozio pod utjecajem alkohola od 1,64 promila - prenoćio u policijskoj postaji
Vozač je smješten u posebnu prostoriju policije do prestanka djelovanja opojnog sredstva i protiv njega slijedi prekršajni nalog -
FOTO: Ilustracija
U ponedjeljak 19. svibnja 2025. oko 18.30 sati u mjestu Kneževac, policijski službenici su u prometu zatekli 49-godišnjeg vozača koji je prije stjecanja prava na upravljanje i pod utjecajem alkohola od 1,64 promila upravljao osobnim automobilom. Također kod sebe nije imao osobnu iskaznicu niti bilo koji drugi dokument kojim bi se provjerio njegov identitet.
Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja vozač je smješten u posebnu prostoriju policije do prestanka djelovanja opojnog sredstva i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama i Zakona o osobnoj iskaznici.
Predviđena novčana kazna za navedene prekršaje iznosi 2.660,00 eura, zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od šest mjeseci i 12 negativnih prekršajnih bodova.
Članovi HPD Gojzerica na pohodu u Arboretum Lisičine
VOĆIN / VRANIĆ - Ove nedjelje ''Gojzerice'' su se okupile kako bi posjetile Arboretum Lisičine, koji se nalazi u istoimenom naselju u neposrednoj blizini Voćina. Organizator ovog izleta i njihov stručni vodič, bila je Anita Savić - licencirani vodič i čuvarica planinske prirode pri HPS-u.
U proljeće nas priroda obasipa mirisima, zvukovima i bojama pa je prava šteta nedjelju provesti u zatvorenom. Zato su planinari HPD Gojzerica ovu svibanjsku nedjelju proveli uživajući u arboretumu Lisičine u blizini Voćina. Arboretum je, iako u ne baš respektabilnom stanju, i dalje mjesto gdje možete vidjeti najveću zbirku četinjača u Hrvatskoj, prašumu bukve, razno drveće i grmlje iz čitavog svijeta te, trenutno najveći hit – rododendrone. Iako je vremenska prognoza bila kiša/sunce, nisu trebale ni kabanice ni kišobrani. Bio je užitak gledati sve te nijanse zelene boje oko sebe, upijati mirise i slušati zvukove prirode uz sunce i pomalo vjetra.
Nakon šetnje arboretumom slijedio je obilazak kamenoloma Trešnjevica jednog od najljepših geoloških lokaliteta u Hrvatskoj, gdje se vidi magmatska žila dužine nekoliko stotina metara koja probija 300 milijuna godina starije metamorfne stijene Papuka. A među svim tim stijenama mogu se pronaći šumske jagode. Vrlo brzo su nestale…
Za kraj izleta je ostao obilazak pjeskokopa u blizini napuštenog sela Vranić. Pijesak se koristio za proizvodnju stakla, no nakon što je otkriveno da taj pijesak krije mnoštvo fosila, eksploatacija je prekinuta. Tamo su dom pronašle ptice pčelarice te stvorile zanimljivu zvučnu kulisu pri obilasku.
Kiša ih je obišla, društvo je bilo odlično (malo su pomogle i lizalice) tako da je ova nedjelja provedena na najbolji mogući način – s dragim ljudima u prirodi.
Mlade članice Tenis kluba Požege uspješne na nekoliko natjecanja
SPLIT - Protekla dva tjedna su bila aktivna za natjecatelje. Lucija Grbeš je nastupala na Prvenstvu Hrvatske do 12 godina u Splitu i osvojila 3. mjesto u parovima, te se plasirala među najboljih 8 u pojedinačnoj konkurenciji.
OSIJEK - Na natjecanju do 12 godina u Osijeku su nastupile Luciana Prpić, Erika Soldo i Anica Manović u kvalifikacijskim susretima.
VALPOVO - Korina Ivanković je na natjecanjima do 10 godina u Valpovu bila druga u brončanoj skupini.
VUKOVAR - Protekli vikend u Vukovaru je Korina Ivanković osvojila 1. mjesto brončane skupine, nakon 6 odigranih susreta.