POŽEGA - Osnovna škola „Dobriša Cesarić“ u Požegi 20. svibnja 2025. održala je završnu svečanost školskog cjelogodišnjeg projekta „Šume“, koji se ove godine provodi po 11. put zaredom. Projekt je dio šire inicijative „Zeleni tjedan“, a njegovu koordinaciju i ovogodišnje aktivnosti vodila je Sandra Halt-Ćuže, profesorica mentorica, uz suradnju prof. Julijane Madaj Prpić, izvrsne savjetnice, učiteljice Julijane Banovac, savjetnice, te učiteljice Maje Burić, voditeljice UZ „Slap“.

Projekt je osmišljen s ciljem razvijanja ekološke svijesti kod učenika i poticanja njihove aktivne uloge u očuvanju okoliša. Kroz cijelu školsku godinu učenici su sudjelovali u raznim praktičnim aktivnostima – od sadnje stabala u suradnji s Hrvatskim šumama, izrade uporabnih i ukrasnih predmeta od recikliranih materijala u okviru učeničke zadruge „Slap“, do kvizova znanja i kreativnih radionica.

Završni dan projekta obilježio je i stručni doprinos Gorana Urha, dipl. ing. silv. iz Hrvatskih šuma Požeško-slavonske županije, koji je održao predavanje o važnosti šuma i njihovu očuvanju. Osim predavanja, osmislio je i edukativni kviz za učenike, u kojem je pobijedila skupina „Dabrovi“ (6.c), pokazavši zavidno znanje iz geografije i bioraznolikosti.

Jedna od posebno zapaženih aktivnosti bila je terenska nastava „Šumska geometrija“, koju su proveli učenici 6.b razreda pod vodstvom razrednice Julijane Madaj Prpić. Učenici su u park-šumi Stari grad koristili vlastoručno izrađene klinometre za mjerenje visine stabala te pomoću aplikacije Pl@ntNet prepoznavali biljne vrste. Ova je aktivnost uspješno spojila sadržaje iz matematike, biologije i geografije, istovremeno potičući timski rad, istraživačko učenje i boravak u prirodi.

Projekt „Šume“ pokazao je kako integrirani pristup učenju – koji povezuje razne školske predmete, svakodnevni život i lokalnu zajednicu – može rezultirati kvalitetnim obrazovnim iskustvom. Sudjelovali su učenici različitih razrednih odjela, kao i učenici u produženom boravku, što dodatno naglašava uključenost i timsku suradnju svih sudionika obrazovnog procesa.

U duhu indijanske mudrosti: „Zemlju nismo naslijedili od svojih predaka, već smo je posudili od svojih potomaka“, ovim se projektom nastavlja njegovanje vrijednosti održivog razvoja, odgovornog ponašanja prema prirodi i te se stvara temeljza ekološki osviješteno građanstvo budućnosti.

Piše: S. Halt-Ćuže

Foto: D. Čokrlić

POŽEGA / ORAHOVICA – U nedjelju, 18. svibnja 2025. godine, članovi Hrvatskog planinarskog društva „Sokolovac“ Požega, zajedno s ljubiteljima prirode iz Bršljana, uspješno su realizirali izlet pod nazivom „Izlet Stari grad-Oršulić, Ružica grad, manastir sv. Nikole“. Unatoč najavama nestabilnog vremena i određenim izazovima na stazi, jedanaesteročlana ekipa provela je aktivan i ispunjen dan u prirodi.

Polazak auto posadama bio je organiziran u 8:30 sati od popularnog okupljališta „Ćiro“ u Požegi, odakle su se planinari uputili prema Kutjevu. Vozila su ostavljena na prijevoju između Kutjeva i Orahovice, kod kamenoloma, što je označilo početak pješačke avanture.

Prvi dio staze vodio je prema Kapovcu, gdje su novi članovi Društva imali priliku ovjeriti svoje planinarske iskaznice žigom Hrvatskog planinarskog puta (HPO). Nakon toga, grupa se spustila prema Starom gradu Oršuliću, nastavljajući put prema impozantnoj Ružici gradu.

No, dionica staze između Starog grada Oršulića i Ružice grada pokazala se zahtjevnijom od očekivanog. Zarasla vegetacija i nedostatak jasnih markacija otežali su kretanje, no iskusni planinari Sokolovca uspješno su pronašli put.

Dolazak do jezera u Duzluku bio je pravo osvježenje. Uz jezero je organizirana duža pauza za okrjepu, ručak iz ranca i odmor. Prisutnost otvorenog kafića bila je dodatno ugodno iznenađenje za umorne planinare.

Nakon zasluženog odmora, uslijedio je uspon prema srednjovjekovnoj utvrdi Ružica gradu. Razgledavanje ovog povijesnog lokaliteta ostavilo je snažan dojam na sve prisutne.

Sljedeća postaja bio je manastir sv. Nikole. Iako je dio staze prema manastiru bio obilježen srušenim stablima i nedostatkom markacija, uporna ekipa pratila je ugaženu stazu kroz visoku paprat i sigurno stigla do cilja. Sam manastir, koji je bio otvoren unatoč fazi obnove, pružio je uvid u bogatu kulturnu i duhovnu baštinu ovog kraja.

Povratak prema vozilima vodio je uz pitoreskni potočić Iskricu, a šum njegovog žubora pratio je planinare do ceste. Unatoč prognozama grmljavinskog nevremena, izlet je protekao gotovo bez padalina, s tek nekoliko kapi kiše na samom kraju.

Cijela tura trajala je oko šest sati, a vodio ju je iskusni Branimir Bartolović, koji je svojim znanjem i iskustvom osigurao sigurnost i dobro raspoloženje cijele grupe. Izlet je još jednom potvrdio ljepotu i raznolikost prirode Požeštine te povezao članove HPD-a „Sokolovac“ i njihove goste u zajedničkoj ljubavi prema planinarenju i boravku u prirodi.

Protiv njega slijedi kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu  -

FOTO: Ilustracija

Policijski službenici su dovršili kriminalističko istraživanje nad 42-godišnjim hrvatskim državljaninom s područja Lipika kojeg se sumnjiči da je počinio kazneno djelo „Krađa“.

Naime, on je 17. travnja 2025. oko 12.15 sati u Pakracu na Trgu dr. Franje Tuđmana, iz bankomata otuđio novac u vlasništvu 59-godišnjaka.

Protiv njega slijedi kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu.

Protiv 65-godišnjeg vozača slijedi prekršajni nalog  -

FOTO: Ilustracija

U utorak 20. svibnja 2025. oko 9.30 sati u Požegi na raskrižju Šokačke i Osječke ulice, 65-godišnji vozač koji je upravljao osobnim automobilom, skretao je ulijevo da nije propustio vozilo koje dolazi iz suprotnog smjera. Tom prilikom došlo je do udara prednjeg dijela osobnog automobila kojim je upravljao 64-godišnjak u desni bočni dio vozila kojim je upravljao 65-godišnjak.

U prometnoj nesreći lakše je ozlijeđena 58-godišnja putnica koja se nalazila u vozilu kojim je upravljao 64-godišnjak, a protiv 65-godišnjeg vozača slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Tijekom protekla 24 sata na području Policijske uprave požeško-slavonske dogodio se bijeg s mjesta prometne nesreće u Požegi u Vukovarskoj ulici te prometna nesreća s materijalnom štetom u Pakracu u Ulici Matice hrvatske.

48-godišnjaku je na mjestu događaja naplaćena novčana kazna  -

FOTO: Ilustracija

U utorak 20. svibnja 2025. oko 5.40 sati u Požegi u Ulici Jurja Križanića, 48-godišnji vozač koji je upravljao osobnim automobilom, dolaskom do pružnog prijelaza nije zaustavio vozilo kako bi propustio vlak te je udario u desni bočni dio vlaka kojim je upravljao 58-godišnjak. Nakon udara došlo je do odbacivanja vozila u putni kanal.

48-godišnjaku je na mjestu događaja naplaćena novčana kazna zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

S ciljem povećanja razumijevanja i svijesti o važnosti pčela, Ujedinjeni narodi su 2017. godine 20. svibnja proglasili “Svjetskim danom pčela”.

Inicijativu za proglašenjem ovog dana pokrenula je Republika Slovenija, a datum je odabran u spomen na rođenje Antona Janše, oca modernog pčelarstva. Stoljećima su pčele pružale brojne koristi biljkama i ljudima. Klimatske promjene utjecale su na ponašanje pčela, koje su zbunjene i nervozne zbog čestih i naglih promjena vremena, a probleme pčelarima zadaje i korištenje insekticida i herbicida u poljoprivrednoj proizvodnji.

Međutim, pčele nisu jedine koje održavaju život na Zemlji. Prenošenjem peludi s jednog cvijeta na drugi, pčele, leptiri, ptice, šišmiši i drugi oprašivači olakšavaju i poboljšavaju proizvodnju hrane, pridonoseći tako sigurnosti hrane i prehrani. Oprašivanje također ima pozitivan utjecaj na okoliš pomažući očuvanju bioraznolikosti i ekosustava o kojima ovisi poljoprivredna proizvodnja.

U Europi su oprašivači primarno kukci, poput pčela i leptira, a neke od tih vrsta su udomaćene poput pčela medarica. Međutim, njihova pojavnost i broj vrsta se drastično smanjio. Smanjenje je najviše zabilježeno kod divljih pčela i leptira te je prema europskoj Crvenoj listi ugroženih životinja jedna od deset vrsta pčela i leptira pred izumiranjem. Najugroženiji su bumbari kod kojih na svake četiri vrste dolazi jedna vrsta koja je pred izumiranjem dok je i kod ostalih oprašivača zabilježeno smanjenje populacija i brojnost vrsta. Oko 78 % divljih biljaka u umjerenom pojasu Europe razmnožava se pomoću oprašivača. Kod 84 % svih usjeva oprašivači imaju veliki utjecaj na njihovu količinu i kvalitetu te se procjenjuje da su direktno zaslužni za oko 15 milijardi eura godišnje poljoprivredne proizvodnje. Direktne prijetnje oprašivačima predstavljaju promjene u korištenju i uporabi zemljišta, intenzivna poljoprivreda i uporaba pesticida, zagađenje okoliša, invazivne strane vrste, patogeni te promjene u klimi. Kako bi se pčele i oprašivači zaštitili, potrebno je održavati i obnavljati staništa oprašivača u poljoprivrednim i urbanim sredinama te promicati biološku kontrolu štetnika i ograničavanje korištenja pesticida.

Jeste li znali da…

• U pčelinjoj koloniji (zajednica) postoje tri vrste pčela: matica, radnice (radilice) i trutovi
• Jedna pčelinja zajednica se sastoji od 20 000 - 80 000 radilica, nekoliko tisuća trutova i jedne matice
• Pčelinja matica može dnevno snesti do 2000 jaja i time premašiti vlastitu težinu
• Pčelinja matica može živjeti do 5 godina
• Pčele su jedini kukac na svijetu koji proizvodi hranu koju jedu i ljudi
• Proizvodi pčela su med, pelud, propolis, matična mliječ i otrov
• Svaki treći zalogaj kojeg konzumiramo u svojoj prehrani ovisan je o pčeli
• Pčele koriste sunce za navigaciju, a međusobno komuniciraju pokretom – plesom
• Pčele znaju računati, te se orijentiraju računajući udaljenosti i kutove od objekata u prirodi

• Nektar prikupljen s dva milijuna cvjetova daje kilogram meda
• Iako su male pčele medarice mogu prilično brzo letjeti (između 40-60km/h)
• Korisni radijus leta pčela je od 1 do 2 km, ali ponekad traži hranu i na 5 km od košnice
• Ako je vanjska temperatura zadovoljavajuća, pčela radi dok ima svijetla (u ljeti od 4 sata ujutro do 21 sat navečer)
• Kako bi jedna pčela sakupila jednu žličicu peludi treba marljivo raditi cijeli mjesec po minimalno osam sati na dan
• Prosječni životni vijek pčele radilice u radnoj sezoni je od 4 do 6 tjedana
• Pčela tijekom zime živi od 4 do 6 mjeseci
• Medonosne pčele ne spavaju
• Pčele su oprašivači potrebni za oprašivanje velikog broja različitih biljaka
• Pčele med proizvode na isti način najmanje 150 milijuna godina
• Kod sakupljanja nektara i peludnog praha pčela posjeti dnevno oko 1.000 cvjetova
• Pčela imaju elektrostatički nabijene dlačice, zato se pelud lakše hvata za njihove nožice
• Slike iz pećina koje prikazuju sakupljanje meda starije su od 13.000 godina prije Krista
• Med u zatvorenim teglicama pronađen je u Tutankamonovoj faraonskoj grobnici
• U Hrvatskoj imamo više od 20 sortnih vrsta medova
• Pčele radilice žalac koriste prvenstveno za obranu od drugih kukaca, dok trutovi nemaju žalac
• Pčela umire nakon što ubode čovjeka

Pčele od boja razlikuju bijelu, plavu, žutu, narančastu, zelenu i njihove nijanse te vide u ultraljubičastom spektru.

Hrvatska obrtnička komora uputila je u svibnju kroz postupak elektronskog savjetovanja svoje komentare na Nacrt Zakona o mirovinskom osiguranju te Zakon o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode, ocijenivši oba generalno pozitivnima, uz niz prijedloga koji bi spomenute propise unaprijedili na dobrobit obrtnika.

ZAGREB - Hrvatska obrtnička komora podržava donošenje novog Zakona o mirovinskom osiguranju, a osobito nove odredbe koje imaju za cilj širenje kruga umirovljenika koji mogu raditi uz istovremenu isplatu mirovine, pri čemu se taj krug širi i na obrtnike za koje se predviđa mogućnost nastavka obavljanja obrtničke djelatnosti. U prijedlogu propisa predviđena je u tom slučaju isplata pola iznosa ostvarene mirovine, uslijed čega je HOK uputio zahtjev da se obrtniku koji ostvari uvjete za starosnu mirovinu, a nastavi obavljati djelatnost obrta, isplaćuje puni iznos starosne mirovine. Također, zatraženo je i omogućivanje otvaranja obrta nakon ostvarivanja prava na starosnu mirovinu, kao i mogućnost nastavka rada u obrtu koji je obrtnika bio sporedna djelatnost nakon ostvarivanja prava na starosnu mirovinu.

HOK je ukazao i na različit tretman obrtnika u odnosu na njihove zaposlenike u dijelu priznavanja prava na beneficirani staž odnosno staž s povećanim trajanjem. Tako, primjerice, obrtnici u djelatnosti cestovnog prijevoza ili ribari nemaju pravo na beneficiju, dok za svoje radnike s kojima rade u istom obrtu imaju i obvezu i mogućnost uplate dodatnih doprinosa radi ostvarivanja prava na staž s povećanim trajanjem. Predloženo je da se ova nejednakost ukloni kroz izmjene posebnog zakona iz tog dijela mirovinskog osiguranja.

„Nova odredba o širenju kruga umirovljenika koji mogu raditi i primati mirovinu je od izuzetne važnosti za obrtnike, na ovaj način se vrednuje njihov rad i pazi na njihov standard te se snažno potiče i podržava obrtništvo, ali i stariji i zaslužni članovi našeg društva. Naravno, uputili smo i niz zahtjeva koji bi dodatno unaprijedili uvjete za život i rad naših obrtnika umirovljenika, koji itekako imaju još mnogo toga dati društvu i gospodarstvu – radne navike, iskustvo, znanje i vještine stečene uslijed nekoliko desetljeća rada te želju da svoj rad nastave i onda kada mnogi zasluženo odmaraju“, ističe predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil.

Hrvatska obrtnička komora je također, u interesu svojih članova – obrtnika i malih poduzetnika – pozdravila donošenje Zakona koji će unaprijediti primjenu jedinstvenog sustava zaštite zemljopisnih oznaka za obrtničke i industrijske proizvode na razini Europske unije. Pritom je istaknula zahtjev da se naknade troškova postupka propisuju posebnim propisima, uz poštivanje načela razmjernosti kako visina naknada ne bi predstavljala prepreku za obrtnike kao mikro i male proizvođače. HOK stoga predlaže da se u podzakonskim aktima o naknadama predvide oslobođenja ili smanjene naknade za mikro i male proizvođače, kao i mogućnost elektronske predaje zahtjeva te produženje roka za podnošenje zahtjeva za pokretanje zaštite na EU razini nakon ostvarivanja nacionalnih prava s tri na šest mjeseci.

„Uvažavanjem naših zahtjeva  bi se osiguralo da sustav bude inkluzivan i poticajan za sve obrtnike, u skladu s ciljevima EU propisa o jačanju konkurentnosti tradicionalnih proizvoda. Napominjemo da zaštita zemljopisnog podrijetla povećava konkurentnost malih proizvođača i olakšava im izlazak na inozemna tržišta, stoga financijske i administrativne barijere za ulazak u sustav trebaju biti minimalne“, zaključuje predsjednik Kratohvil.

Važnost zaštite oznake zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode bile su tema konferencije koju su u Hrvatskoj obrtničkoj komori organizirali Državni zavod za intelektualno vlasništvo u suradnji s Europskom komisijom i Uredom Europske unije za intelektualno vlasništvo. Glavna tajnica HOK-a Violeta Jelić tom je prilikom istaknula kako će Hrvatska obrtnička komora u suradnji s Državnim zavodom za intelektualno vlasništvo imati veliku ulogu u informiranju proizvođača o postupku registracije te će im biti na raspolaganju da  što lakše prođu kroz postupak i dođu do znaka zemljopisnog podrijetla.

Na dragovoljno vojno osposobljavanje u vojarnu u Požegi stiglo je 133 mladića i 29 djevojaka iz svih krajeva Hrvatske među kojim i četvero vrhunskih sportaša  -

ZAGREB / POŽEGA - U Bojni za temeljnu vojnu obuku Središta za obuku pješaštva i oklopništva u Požegi, danas 19. svibnja 2025. godine, započela je temeljna vojna obuka drugog ovogodišnjeg, ujedno 46. naraštaja ročnika na dragovoljno vojno osposobljavanje.

U vojarnu „123. brigade HV“ u Požegi pristigli su mladići i djevojke iz svih krajeva Republike Hrvatske, a riječ je o 162 ročnika, odnosno 133 mladića i 29 djevojaka koji će dragovoljno vojno osposobljavanje provoditi po standardnom programu. Na dragovoljno vojno osposobljavanje prijavilo se i četvero vrhunskih sportaša: skijaš Tvrtko Ljutić, atletičari Filip Pravdica i Roko Farkaš te jedriličarka Elena Vorobeva.

Potpisivanjem Ugovora o dragovoljnom vojnom osposobljavanju ročnici su započeli osmotjednu obuku usmjerenu na usvajanje temeljnih vojnih vještina. Nakon zaduživanja opreme i rasporeda u postrojbe, obuka se provodi pod stručnim nadzorom instruktora i zapovjednika, a vrhunski sportaši, koji su dio ovog naraštaja, po završetku svečane prisege nastavljaju osposobljavanje u svojim matičnim sportskim klubovima.

Atletičar Roko Farkaš odlučio se za dragovoljno vojno osposobljavanje kako bi upoznao nove vojne taktike i završio temeljnu vojnu obuku: “Zadovoljan sam što ću proces vojne obuke dijeliti s još troje kolega sportaša."

Njegov kolega Filip Pravdica prijavio se s ciljem da iskusi red, rad i disciplinu te ovlada osnovnim vojničkim vještinama – od higijene do svakodnevnih radnih obveza.

"Vojni rok se razlikuje od sporta u kojem imaš nekakav cilj, dok na vojnoj obuci očekujem stjecanje vještina koje se ne mogu steći u sportu," rekao je Pravdica.

Skijaški reprezentativac Tvrtko Ljutić kazao je kako je među prijavljenima kako bi stekao nova iskustava vezana uz vojsku.

Valentina iz Županje, Livio iz Slatine i Josip iz Saborskog među mladima su koji su se odlučili na dragovoljno vojno osposobljavanje, svatko sa svojim osobnim motivima.

Valentina se prijavila na dragovoljno vojno osposobljavanje "zbog domoljublja i boljih prilika u životu", a Livio iz Slatine priznaje da osjeća malu nervozu jer, kako kaže, ulazi u novo poglavlje, ali naglašava kako je dragovoljno vojno osposobljavanje za njega čast i prilika za novo iskustvo. Josip iz Saborskog ističe da su mu prvi dojmovi lijepi te dodaje: "Najveća mi je želja služiti Domovini. Otac mi je ratni vojni invalid i zato i ja želim iskusiti život vojnika."

Zapovjednik 3. obučne satnije, satnik Milan Matošević, očekuje ročnike i ročnice u svojoj satniji, uključen je u cijeli proces prijema od zaduživanja opreme, smještaja do sigurnosnog informiranja. Nakon dolaska svih polaznika, upoznat će ih s tijekom obuke, pravilima i standardima koje trebaju zadovoljiti tijekom osmotjednog programa.

Prva dva tjedna bit će posvećena prilagodbi na vojno okruženje, a nakon polaganja svečane prisege, slijedi glavni dio obuke. U tom razdoblju ročnici će raditi na povećanju psihofizičke spremnosti, obavljanju pripremnih gađanja i izvršavanju vojničkih zadaća u realnim uvjetima, dok se posljednjih tjedana objedinjuju sva znanja i vještine stečene kroz dotadašnju obuku.

Kraj dragovoljnog vojnog osposobljavanja obuhvaća završno ocjenjivanje, nakon kojega slijedi natjecanje za najboljeg ročnika i ročnicu.

Za većinu mladića i djevojaka koji su se prijavili, ovo je prvi korak prema profesionalnoj vojnoj karijeri. Naime, uspješnim završetkom dragovoljnog vojnog osposobljavanja ispunjavaju uvjet za specijalističku vojnu obuku i potpisivanje ugovora o djelatnoj vojnoj službi. Ročnici koji se po završetku temeljne obuke ne odluče za vojnu karijeru postaju pripadnici razvrstane pričuve.

U 2024. godini, broj smrtno stradalih vozača i putnika mopeda i motocikala predstavlja gotovo jednu trećinu smrtno stradalih osoba u prometnim nesrećama na području Republike Hrvatske  -

FOTO: Ilustracija

U razdoblju od 21. do 23. svibnja 2025. godine, policijski službenici Policijske uprave požeško-slavonske provest će temeljem ROADPOL-ovog Plana aktivnosti za 2025. godinu na području država članica pojačani nadzor vozila na dva kotača tzv. „Two Wheelers“.

Ovo je nova operativna akcija koja se provodi u sklopu ROADPOL-a, europske mreže prometne policije, a potaknuta je porastom prometnih nesreća u kojima sudjeluju tzv. vozila na dva kotača, kako na području Republike Hrvatske, tako i na području ostalih zemalja Europske unije.

U 2024. godini, broj smrtno stradalih vozača i putnika mopeda i motocikala predstavlja gotovo jednu trećinu smrtno stradalih osoba u prometnim nesrećama na području Republike Hrvatske.

Na području PU požeško-slavonske ove godine nisu zabilježene prometne nesreće sa smrtno stradalima.