POŽEGA - Udruga Humanum, u partnerstvu s Gradom Požegom i Osnovnom školom Stjepana Radića Čaglin provodi projekt pod nazivom „I moj tata je sjajan tata III“. Navedeni se projekt provodi u okviru aktivne podrške roditeljstvu: poticanje očeva na veću uključenost u obiteljskom životu iaktivniju roditeljsku ulogu, a financiran je sredstvima Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade u iznosu od 9.346,23 eura.
Cilj projekta je: a- aktivna podrška roditeljstvu, poticanje očeva na veću uključenost u obiteljskom životu i aktivniju roditeljsku ulogu. Ciljane su skupine projekta:a) roditelji maloljetne djece koja pohađaju osnovnu školu, primarno očevi (muškarci), dobne skupine od 25 do 50 godine starosti,
b- djeca – opća populacija (oznaka 8), čiji će se roditelji uključiti u provedbu projektnih aktivnosti kroz sudjelovanje na radionicama, manifestacijama i predavanjima, a kroz međusobnu interakciju. Djeca će biti sudionici obilježavanja Svjetskog dana očeva, kroz sudjelovanje na sportskim igrama i zabavi, kao i fotografiranju s očevima. Djeca oba spola, dobna skupina 8 – 18 godina.
Iako se majka smatra najvažnijom osobom u djetetovu životu, osobom koja najviše utječe na djetetov razvoj, očev je utjecaj također od velikog značaja, a započinje, kao i majčin, već samim začećem. Tijekom posljednjega stoljeća pojam se očinstva promijenio. Klasični stereotip oca bio je autoritarni i nedostupan otac, a uloga očeva bitno se razlikovala od današnje. U vrijeme kada su nas naši djedovi i očevi odgajali, dobar i brižan otac bio je sinonim za muškarca koji se brine za materijalno stanje te financijsku sigurnost svoje obitelji.
Patrijarhalan otac uzdržavao je i prehranjivao svoju obitelj, brinuo za moral i ugled obitelji, provodio kućni red i disciplinu. Međutim, često je bio fizički ili emocionalno odsutan. Nekadašnjega oca – glavu obitelji, nepristupačnoga i krutoga, danas bismo mogli nazvati emocionalno hladnim i nedostupnim. Krajem 20. stoljeća, prihvatljiva je očinska figura liberalnija, fleksibilnija, toplija i mekša.
Uloga se očeva tijekom posljednjih dvadeset godina uvelike promijenila. Naime, većina očeva želi sudjelovati u odrastanju svoje djece – neki instinktivno znaju kako odgajati, drugi se polako uključuju, a većini treba pomoć kako bi izgradili samopouzdanje i stekli roditeljske vještine. Kao i majčina, i očeva je uloga u životu djece nezamjenjiva. Očeva ponašanja kojima je dijete izloženo te očevi stavovi i poruke koje prenosi djetetu izravno utječu na dijete, a često se pristup očeva razlikuje o pristupa majke. Upravo to i jest prava definicija odgoja.
Udruga Humanum kroz 2018./2019. te kroz 2021./2022. godinu provodila je vrlo uspješan projekt „I moj tata je sjajan tata“ u sklopu Poziva „Podrška obitelji i promicanje prava djece“, a koji je raspisalo tadašnje Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Projekt se provodio na području Požeško-slavonske županije. Zbog svog zanimljivog naziva i atraktivnih aktivnosti, projekt je privukao veliku pozornost medija i šire javnosti. Veliki je broj građana bio uključen u provedbu, a svi su predviđeni projektni rezultati ostvareni. I danas, nekoliko godina nakon završene provedbe, građani nam se obraćaju referirajući se na taj projekt te raspitujući se za nastavak aktivnosti. S jednakim entuzijazmom i veseljem, a na obostranu radost, projekt će se provoditi i tijekom 2023./2024. godine.
Jedna od projektnih aktivnosti tijekom godina provođenja projekta bilo je i istraživanje koje je Udruga Humanum provela među očevima s područja Požeško-slavonske županije. Središnja tema istraživanja bio je odgoj djece i stupanj sudjelovanja očeva u djetetovu odgoju, točnije uloga i aktivnosti očeva u različitim godinama djetetova života.
Autor: prometni stručnjak dr. sc. Željko Marušić
Foto: Screenshot Prigorski.hr
Što znači ‘cesta s nula zvjezdica za sigurnost po EuroRAP-u’, europskom programu za procjenu sigurnosnih značajki cesta? Za školsko objašnjenje zainteresirane bi trebalo odvesti na državnu cestu DC-22 između Orehovca i Guščerovca, poprište stravične nesreće u kojoj je su sinoć oko 22:15 poginula tri mladića (22, 26, 29) te kazati: “To je to!”
Nesreća se desila na opasnom zavoju, u kojem je brzina zbog oštećenog kolnika ograničena na 40 km/h, a na dolaznoj putanji cesta je ravna i s blagim padom, pa omogućava razvijanje velikih brzina. Problem je i što je u konkretnom zavoju, na kritičnom mjestu, kolnik poprečno nagnut pogrešno, prema vanjskom dijelu.
Krajnje neodgovorni vozač vozio je Audi A3 prevelikom brzinom, teško kršeći članak 54. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, usto brzinu nije prilagodio uvjetima na cesti (članak 51. st. 1) te je vozilom izletio s ceste. No sve to nije trebalo rezultirati trostrukom tragedijom.
Dodatni su problemi bili što najmanje dvije osobe u automobilu nisu bile vezane sigurnosnim pojasom (članak 163. st. 1) i što se nakon izlijetanja vozilo zabilo u gornji dio mosta i ogradu preko uzdužnog kanala uz cestu, izazvavši teška oštećenja i velike inercijske sile, uslijed kojih su nevezane osobe u automobilu izletjele iz karoserije, a sve su zadobile smrtonosne ozljede.
Cesta treba “opraštati pogreške”, a ne masakrirati osobe u vozilima, kao u konkretnom slučaju. Navedenu se prometnicu može nazvati Cestom koja zove smrt, na kojoj se već dogodio niz teških i tragičnih nesreća.
U Hrvatskoj je stotine kilometara cesta s ovakvim pogibeljnim zonama izlijetanja, na kojima godišnje gubimo desetke života. Stoga bi na prometnicama gdje postoje takvi pogibeljni kruti objekti u zonama izlijetanja trebalo postaviti zaštitnu ogradu, pred zavoje dodatnu signalizaciju i vibracijske trake. Na kraju ravne i spuštajuće (!) dionice korisna bi bila radarska kamera (ovo je školski primjer lokacije na kojoj je treba postaviti). Da smo sve to napravili, ne bismo izgubili tri mlada života.
Sve to nimalo ne amnestira krajnje neodgovornog vozača, koji je brutalno kršio prometne propise. Istraga će pokazati i je li, zbog velikog prekoračenja brzine, bila riječ i o kaznenom djelu Obijesne vožnje, K.Z. Članak 226.), te je li bilo dodatnih negativnih utjecaja na sigurnost vožnje – alkohol, nedozvoljene supstance…
No u svakom je slučaju vozač bezobzirno i brutalno kršio prometne propise, znajući da nema praktički nikakvog rizika da bi bio uhvaćen u prometnim prekršajima i kažnjen.
U konkretnom je slučaju, dakle, zatajila pasivna sigurnost (kad se nesreća desi da posljedice budu čim manje) – nevezivanje sigurnosnim pojasom i loše zaštitne značajke ceste. No, nesreću je izazvala kompromitacija aktivne sigurnosti: višestruko kršenje prometnih propisa, prvenstveno veliko prekoračenje dopuštene i prilagođene brzine, jer je vozač, na lokalnoj dionici, dobro znao da je izvjesnost kažnjavanja za prometne prekršaje – nula!
Ova užasna tragična nesreća ukazuje na nužnost sljedećih mjera:
1. Povećati izvjesnost kažnjavanja postavljanjem radarskih kamera na svim opasnim dionicama i u naseljima.
2. Kaznu za nevezivanje sigurnosnim pojasom (čl. 163. st. 8) povećati sa 130 na 260 eura.
3. Na dionice, poput DC-22 između Orehovca i Guščerovca, treba postaviti uspornike i/ili zaštitne ograde, a svako buduće postavljanje betonskog prilaza ili armiranobetonskog mostića preko uzdužnih odvodnog kanala uz prometnice treba biti moguće jedino nakon dozvole stručnih tijela.
Kako je bilo najavljeno i protekli vikend s ciljem osiguranja povoljnog stanja sigurnosti cestovnog prometa provedene su mjere pojačanog nadzora prometa, posebice usmjerene na tzv. 'četiri glavne ubojice u prometu' (alkohol, brzina, sigurnosni pojas i mobitel) kao i na recidiviste, odnosno višestruke počinitelje prometnih prekršaja.
Ciljana akcija nadzora brzine sudionika u prometu provodila se sa subote na nedjelju 9./10. rujna 2023. u vremenu od 19 do 1 sat.
Tijekom provođenja aktivnosti na području PU požeško-slavonske utvrđeno je ukupno 63 prekršaja, od čega izdvajamo osam prekršaja korištenja mobitela tijekom vožnje, 10 prekršaja upravljanja vozilom pod utjecajem alkohola i 35 prekršaja nepoštivanja dopuštenih brzina kretanja.
Najveća novčana kazna predviđena je za prekršaj koji se dogodio u subotu 9. rujna 2023. oko 20.35 sati u Požegi u Ulici Arslanovci gdje su policijski službenici prilikom nadzora prometa zaustavili osobni automobil kojim je pod utjecajem alkohola u organizmu u koncentraciji od 2,11 promila upravljao 42-godišnjak.
Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja 42-godišnjak je smješten u posebnu prostoriju policije te mu je izdan prekršajni nalog na novčani iznos od 1.320,00 eura i zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilima „B“ kategorije u trajanju od tri mjeseca.
U nedjelju 10. rujna 2023. oko 6.50 sati u Požegi u Frankopanskoj ulici, 22-godišnji vozač koji je pod utjecajem alkohola od 1,25 promila upravljao osobnim automobilom, uslijed neprilagođene brzine izgubio je nadzor nad vozilom te sletio s ceste i prednjim dijelom vozila udario u metalna ulazna vrata i kameni zid, a potom u zid obiteljske kuće.
Protiv 22-godišnjaka slijedi prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
Tijekom protekla 24 sata na području PU požeško-slavonske dogodio se i bijeg s mjesta prometne nesreće u Požegi u Njemačkoj ulici.
VELIKA - Općina Velika dana 6. rujna 2023. godine raspisuje Javni poziv za poticanje rješavanja stambenog pitanja mladih obitelji na području Općine Velika u 2023. godini. Javni poziv kao i dokumentacija potrebna za prijavu nalazi se u privitku.
Javni poziv traje do 15. listopada 2023. godine ili do iskorištenja sredstava.
BRESTOVAC - Započela je nova školska godina u Osnovnoj školi Dragutina Lermana u Brestovcu. Po riječima ravnatelja Marka Buće broj učenika se u odnosu na prošlu godinu smanjio za 20 i ove školske godine upisano je 208 učenika. U prvi razred upisalo se 15 prvašića za jedan više upoređujući s prošlom godinom.
Brestovačka škola nalazi se među 62 u Hrvatskoj u kojoj se provodi eksperimentalni program cjelodnevne škole. U školi je zaposleno 52 nastavnika i drugog tehničkog pomoćnog osoblja, a zbog cjelodnevne škole zaposlena su još tri nastavnika iz matematike, njemačkoj jezika i tjelesnog odgoja.
Za učenike država je osigurala besplatne školske udžbenike i zbog cjelodnevne škole sav potrebit radni materijal. Za učenike, Požeško slavonska županija osigurala je besplatan autobusni prijevoz. U školi su zaposlene 3 kuharice tako da će učenici imati osigurane doručak, ručak i užinu, za što će se izdvajati 2 eura po učeniku. Po riječima u svim programima podršku sa značajnim sredstvima sudjeluje Općina Brestovac, što umnogome pomaže školi u razvojnim programima.
U ovoj školskoj godini najavljenje su izmjene i dopuna namještaja u učionicama, te povećanje kapaciteta kuhinje i blagovaonice. Zbog promjena cjelodnevne škole znatno je smanjen broj učenika u Područnim školama, tako da školu u Pavlovcima pohađaju 3, a u Skenderovcima 2 učenika, dok Ivandol i Zakorenje nemaju više niti jednog učenika. Napomenimo i to da je razrednica prvašićima nastavnica Ivana Bešlić.
JAVNI POZIV - za podnošenje prijava za dodjelu bespovratnih potpora u 2023. godini iz Programa poticanja gospodarstva Općine Jakšić za razdoblje 2022.-2025. -
Na temelju članka 14. Programa poticanja gospodarstva Općine Jakšić za razdoblje 2022.-2025. („Službeni glasnik Općine Jakšić“ br. 2/22) i čl.47. Statuta Općine Jakšić („Službeni glasnik Općine Jakšić“ br. 5/21), općinski načelnik Općine Jakšić, raspisuje: J A V N I P O Z I V za podnošenje prijava za dodjelu bespovratnih potpora u 2023. godini iz Programa poticanja gospodarstva Općine Jakšić za razdoblje 2022.-2025.
Sve informacije vezane za podnošenje prijava su u prilogu ove objave.
Prijava se može poslati preporučeno poštom ili neposredno u Općinu Jakšić na adresu, Osječka 39, 34 308 Jakšić, s naznakom „Zahtjev za dodjelom potpora gospodarstvu“.
Sve obrasce za prijavu na Javni poziv, podnositelji zahtjeva mogu preuzeti u Općini Jakšić, Osječka 39, 34 308 Jakšić ili u prilogu ovog javnog poziva.
Rok za dostavu Zahtjeva otvara se danom objave na web stranici Općine Jakšić http://www.jaksic.hr, a prijave se dostavljaju zaključno do 31. listopada 2023. godine.
KUTJEVO - KUD Bektež organizirao je po drugi puta Smotru folklora starogradskih pjesama i plesova "Na te mislim" u Kino sali u Kutjevu. Smotra je održana pod pokroviteljstvom Grada Kutjeva i Požeško-slavonske županije, a sve u sklopu manifestacije "Kulturno ljeto 2023. Kutjevo". Na samo uvodu goste i učesnike na smotri te posjetitelje u kino dvorani pozdravili su Duško Bijelić, predsjednik KUD-a Bektež, Ivica Ribičić, savjetnik gradonačelnika grada Kutjeva i Ferdinand Troha, zamjenik županice koji je smotru i proglasio otvorenom.
U programu su nastupili Tamburaški orkestar grada Kutjeva, Folklorni ansambl Požega, Plesna skupina "Stari fijaker" iz Đakova, HKD "Lisinski" iz Našica, pjesnik i recitator Marinko Markota iz Pleternice i naravno domaćini iz KUD Bektež sa svojim a'capela izvedbama starogradskih pjesama. Svi učesnici su po dva puta izlazili na pozornicu sa svojim nastupom.
Nakon što je Povjerenik za informiranje upozorio Ministarstvo pravosuđa da mora Gongu odgovoriti na upit prvotno upućen još u svibnju ove godine, Ministarstvo je kazalo kako nije formirana radna skupina za jedan od najvažnijih zakona, onaj o izbornim jedinicama. Pitanje tko su osobe koje su pisale prijedlog zakona, Ministarstvo je jednostavno odlučilo ignorirati. Time se zapravo može potvrditi da “stručnjaka iz Ministarstva”, na koje su se ranije pozivali premijer i ministar pravosuđa, nije bilo, nego su, kao što su to mediji objavili, zakon najvjerojatnije uz ministra pisali političari vladajuće stranke, tzv. grupa MARŠ (Malenica, Anušić, Ressler i Šeks).
Gong je ponovno od Ministarstva, kojeg vodi Ivan Malenica, zatražio da odgovori: Tko je pisao zakon o izbornim jedinicama?
Osnivanje radne skupine inače je dio standardne procedure vladajućih prilikom donošenja zakona, koju Vlada detaljno opisuje i na svojim stranicama. I ne samo to nego je i, Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata Vlada i ovaj put odlučila ignorirati odbijanjem da se neovisni stručnjaci uključe u proces izrade jednog od najvažnijih zakona Republike Hrvatske, unatoč širokoj javnoj raspravi koja se godinama vodi o problematici izbornih jedinica.
Gong je u više navrata ukazivao na netransparentni i isključiv proces izrade zakona o temeljnim političkim pravilima koji se tiču svih političkih aktera, te je oko toga upozorio Venecijansku komisiju i OSCE/ODIHR.
U demokratskim društvima izborni zakoni mijenjaju se na transparentan način, uključujući opoziciju, stručnjake i civilno društvo. Time se stvara povjerenje u izborni proces od strane kandidata i birača, a kroz rasprave vladajućih, opozicije, struke i civilnog društva, nastoje se pronaći najbolja rješenja.
Vlada nastavlja sa spornom praksom skrivanja osoba koje stoje iza izrade zakona, a sad Ministarstvo pravosuđa poručuje da javnost ne treba znati ni tko piše organske zakone - one od izuzetne vrijednosti za ispravno funkcioniranje države, kako ih ističe Ustav Republike Hrvatske, a u koje spada izborno zakonodavstvo.
Ovo nije prvi put da su vladajući izigrali demokratske procedure prilikom izrade zakona. I ranije se događalo da nisu osnovane radne skupine za izradu zakona, a nadležna ministarstva nisu htjela otkriti javnosti tko su autori zakonskih prijedloga. Pogubno je za demokratska društva da se zakoni i javne politike kroje u stranačkoj kuhinju, u tajnosti, daleko od javnosti. To ugrožava temeljne demokratske vrijednosti poput uključivosti, transparentnosti i pluralizma i potkopava povjerenje građana u njene institucije.
ZAGREB – Hrvatska pošta pustila je u optjecaj petu po redu kriptomarku izdanu u obliku prigodnoga poštanskog bloka s jednom markom. Motiv na kriptomarki je najpoznatiji hrvatski, ovaj put animirani, znanstvenik – profesor Baltazar. Autori nove kriptomarke su zagrebački dizajneri Ivana Vučić i Tomislav-Jurica Kaćunić, a marka nominalne vrijednosti 7,80 eura tiskanaje u 30.000 primjeraka.
Peto izdanje kriptomarke, savršene kombinacije analognog i digitalnog, Hrvatska pošta realizirala je u suradnji s tvrtkama BitX i MarrowLabs.Kupnjom kriptomarke dobivate fizičku poštansku marku koju možete iskoristiti za slanje pošiljaka te digitalnu marku u obliku nezamjenjivog tokena (NFT-a) koji ima sakupljačku vrijednost jednako kao i fizičke marke.
Kako bi se i kolekcionarstvo vjerno prevelo u digitalni svijet, kriptomarke su podijeljene u različite digitalne kategorije s naglaskom na posebnosti i ekskluzivnosti. Motivi iz svijeta profesora Baltazara pojavljuju se u pet različitih kategorija: najekskluzivniji digitalni motiv prikazuje profesora Baltazara s epruvetom, a dostupan je u 2000 primjeraka, zatim krevet profesora Baltazara u 4000 primjeraka, robocikl u 6000 primjeraka, podmornica u 8000 primjeraka te i Baltazarov stroj s vjetrenjačom koji je dostupan u 10 000 primjeraka.
Profesor Baltazar, simpatičan čovječuljak koji uz pomoć svog stroja proizvodi čarobnu tekućinu kojom pomaže sugrađanima u različitim nevoljama, prvi je put na male ekrane stigao 1968. iz produkcije Zagrebačke škole crtanog filma. Trideset i osam epizoda koje traju po desetak minuta uveseljavale su najmlađe, ali i one malo starije sve do 1977. godine. Baltazar i danas, više od 50 godina nakon prvog pojavljivanja, i dalje uživa popularnost svih generacija te svojom porukom uči i podsjeća da je sreća u davanju, a znanje i dobrota vrijednosti koje moramo slijediti. 
