Spoznaja da u prehranu treba uvesti mnogo svježeg voća i povrća, što baš i nije nekakvo pitanje novca i ekonomičnosti, nego ponajprije našega osobnog zdravlja. Dok pak „divovi“ prehrambene industrije, ne žele da se spoznaju činjenice sve većeg problema pretilosti, poslije pušenja, najvećeg uzroka smrti današnjice. Tako je u SAD-u pretilost proglašena epidemijom, pa se stoga i postavlja pitanje, tko je odgovoran za to, i gdje tu prestaje osobna odgovornost?

Dakle, SAD postaje najdeblja nacija svijeta, i dok se lagano podsmjehujemo, jesmo li se zapitali koliko smo mi daleko od tog problema? Nadalje recimo, da su restorani brze prehrane već tu, u našem susjedstvu, pa je tako postao i običaj proslaviti rođendan u njima, jer tako je lakše i modernije. I nema kuhanja, hrpe gostiju u stanu i pranja posuđa nakon proslave, sve je pod kontrolom drugih, a tu je i dječje igralište, i igračka na dar i teta koja se brine o dječjoj zabavi. U cijeloj toj priči zaboravljamo, da time fast food navike od malih nogu usađujemo našoj djeci.

Zapravo, ključ problema se nalazi u promjeni načina života, jer se nekada jelo u restoranima samo u posebnim prigodama, dok danas „većinu“ obroka jedemo vani, pa tako u restoran brze prehrane svaki dan ide 25 posto Amerikanaca. Postavlja se pitanje, jesu li samo proizvođači hrane krivi za epidemiju pretilosti, te isto tako, pitanje je kolika je educiranost stanovništva o nutritivnoj vrijednoj i nutritivno manje vrijednoj hrani, znamo li razliku? No moramo ovdje posebno istaknuti, da pretilost za sobom nosi mnoge zdravstvene probleme (visok krvni tlak, srčane bolesti, moždani udar, artritis, rak dojke, prostate i debelog crijeva, starački dijabetes), dok je pak od najopasnijih šećerna bolest tipa II. Kažimo i ovo, da su u početku restorani brze prehrane imali jednu veličinu porcije pomfrita, poslije su uvedene nove, kao što je mala, srednja i velika porcija, tako mala porcija ima 200 kcal, a velika tri puta više (600 kcal).

Očito, restorani nastoje povećati apetite svojih kupaca, pa je stoga rezultat epidemija pretilosti, a sve češća u dječjoj i adolescentnoj dobi. Također istaknimo, da se prerađena hrana brzo probavlja, tj. brzo prolazi kroz probavni sustav, pa se nedugo nakon jela javlja opet glad, a i ovisnost o takvoj hrani. Stručnjaci obrazlažu, zašto su prisutne upravo takve kombinacije namirnica koje dovode do ovisnosti, primjerice, mesni odrezak s topljenim sirom. Jer sir je prepun endorfina, opijata koji izaziva ovisnost, upravo takva kombinacija namirnica osvaja kupce, a i miris je presudan kod izbora neke vrste hrane. Stoga kod pizze najprije osjetimo miris topljenog sira, koji nas navodi da se odlučimo pojesti je, isto je i s lazanjama, a uz takvu hranu servira se zašećereni sok ili frappe, još jedan udarac nastojanju da se održi normalna tjelesna težina. Pa onda za šećer kažemo, da je to namirnica koja se vrlo brzo probavlja, i odmah ulazi u krvotok, a svaki višak šećera (dnevno se preporučuje unositi dvije žlice šećera) prelazi u masnoće koje se nagomilavaju kao masne naslage. Isto tako, moramo priznati, da prehrambena industrija uvelike utječe na naš izbor hrane, dok restorani brze hrane zarađuju milijune prodajući nezdrave porcije. I velik novac se izdvaja i za reklamiranje, za razliku od udruga koje se bave educiranjem ljudi o zdravoj prehrani, koji raspolažu skromnim sredstvima, i ne mogu konkurirati televizijskim reklamama s omiljenom tinejdžerkom zvijezdom. Dočim sama taktika smanjenja pretilosti počinje otkrivanjem i napadanjem njezina korijena, prije nego što se razvije u odraslih, a to se postiže informiranjem o pravilnoj prehrani već u predškolskoj i školskoj dobi.

Tada je primjena preporuka jednostavnija, jer teško je kod odraslih mijenjati ustaljene principe prehrane. Zapravo, najveći su izazov djeca koja su cijeli život okružena reklamama za fast food i junk food, stoga treba educirati i roditelje, naglasak staviti upravo na smanjenje unosa masnih i rafiniranih (prerađene) namirnica, te postupno unošenje nutritivno bogatih namirnica. Pa za kraj recimo, ako bi javnost povećala profitabilnost kupnjom više zdrave hrane, industrija brze hrane bi vjerojatno pozitivno odgovorila, nije baš vjerojatno da će želja za brzom hranom brzo splasnuti ili nestati. Stoga je valja učiniti zdravom, a da se ne izgubi specifičan okus u kojem uživaju i djeca i odrasli, važno je javnost educirati o cjelovitoj, izvornoj hrani, jer populacija koja se hrani odgovarajućom, nutritivno bogatijom hranom živjet će dulje i kvalitetnije.

(Herner Ivica)

ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE OBAVJEŠTAVA -

Zavod za javno zdravstvo Požeško-slavonske županije obavještava javnost da cijepljenje protiv gripe započinje na nivou cijele Republike Hrvatske, pa tako i u našoj Županiji od danas 02. studenog.

Za županiju je osigurano 5.040 doza cjepiva protiv gripe namjenjenog zaštiti od tipova virusa koji se očekuju u ovoj sezoni. Koristi se uobičajeno sezonsko cjepivo, koje se ni po čemu ne razlikuje od dosadašnjih sezonskih cjepiva koja su godinama u upotrebi. U njegovom su sastavu sojevi virusa A (H1N1 i H3N2) i soj virusa B.

- Cijepljenje je namijenjeno u prvom redu starijim osobama, kroničnim bolesnicima bez obzira na dob i zdravstvenim djelatnicima. Kronični bolesnici se cijepe kod svojih izabranih liječnika, a ostali (stariji od 65 god. i zdravstveni djelatnici) mogu se cijepiti i kod svojih liječnika i u Županijskom zavodu za javno zdravstvo – ističe ravnatelj Mato Matijević, dr. med. vet.

- Cijepljenje u Zavodu za javno zdravstvo može se obaviti ponedjeljkom, srijedom, petkom od 7,00 do 10,00 h počevši sa 02. studenog a u Pakracu utorkom i četvrtkom od 08,30-10,00 h – kaže voditelj službe za epidemiologiju Ante Vitalija, dr. med. epidemiolog.

Prošle godine u Hrvatskoj je od gripe oboljelo preko 21.000 osoba od kojih je umrlo devet osoba, stoga u ZJZ pozivaju posebno starije osobe da se obvezno cijepe. Dolazak gripe očekuje se krajem prosinca i traje do ožujka, a prvi simptomi bolesti su visoka temperatura, bol u mišićima i glavobolja uz respiratorne probleme.

Tekst: Kronika požeško-slavonska Foto: ilustrativna fotografija

Završen je petodnevni Nyéléni Europe forum za prehrambeni suverenitet koji je započeo 25. listopada u rumunjskom gradu Cluj-Napoca na kojemu su među 500 sudionika iz 40 zemalja sudjelovali i predstavnici Hrvatske. Brojni poljoprivrednici, šumari, radnici u poljoprivrednoj proizvodnji i distribuciji hrane kao i organizacije civilnog društva, aktivisti i potrošači okupili su se kako bi zajednički raspravili o tome kako se oduprijeti korporativnoj kontroli proizvodnje i distribucije hrane i kako postići rješenje kojim bi se poljoprivreda vratila u ruke malih proizvođača.

Najveći doprinos ovog foruma bio je jačanje pokreta u Istočnoj Europi i Centralnoj Aziji te povezivanje s partnerima iz ostalih europskih regija. Većina zemalja u regiji s kojom se i mi možemo poistovjetiti ima podjednako veliku i vitalnu populaciju seljaka znatno ugroženu otimačinom zemljišnih resursa, jačanjem moći velikih korporacija i trgovačkih lanaca te pritiskom industrijalizacije poljoprivrede, a na nekim područjima i ratnim razaranjima. Seljačka poljoprivreda predstavlja život i temelj našega prehrambenog sustava i moramo se zalagati za njezin opstanak.

Hrvatski predstavnici dobili su priliku predstaviti svoje organizacije kao i cjelokupni pokret za prehrambeni suverenitet u našoj zemlji te sudjelovati u brojnim radionicama i raspravama koje su obuhvaćale održive i solidarne modele proizvodnje i distribucije hrane, pravo na prirodne resurse i javna dobra, povećanje prava radnika i socijalnih uvjeta unutar prehrambenog sustava.

Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske Život, koju su predstavili Miroslav Kovač i Danijela Laslo, prvi je put sudjelovala na međunarodnom forumu za prehrambeni suverenitet predstavljajući 460 OPG-ova. Seljak mora biti rješenje problema proizvodnje zdrave hrane, a nikako žrtva špekulacija poljoprivrednim zemljištem, slobodnog tržišta, koncentracije kapitala, ugroženosti lokalnog i domicilnog stanovništva i zakonskih isključenosti, pa sve do njegova napuštanja tog proizvodnog resursa, s kojim onda nestaje znanje i iskustvo života. Udruga je poduprla širenje organizirane pomoći seljacima i sama podnijevši usmeni zahtjev za članstvo u svjetskoj mreži La Via Campesina – međunarodni pokret koji okuplja milijune seljaka, malih i srednjih poljoprivrednika.

Na forumu su još sudjelovali iz Hrvatske, Udruga ekoloških proizvođača Dalmacije – Dalmacija EKO, Zelena mreža aktivističkih grupa – ZMAG, Zadruga za dobru ekonomiju i Brodsko ekološko društvo – BED.

JUDO KLUB „JUDOKAN“ POŽEGA NA OSJEČKOM MEĐUNARODNOM TURNIRU -

OSIJEK – U subotu 29. listopada džudaši Judo kluba „Judokan“ Požega nastupili su na 11. Međunarodnom judo turniru u Osijeku. Na turniru se natjecalo 400 džudaša iz 8 država, a požeški klub je nastupio sa 20 mladih boraca, koji su unatoč svojoj mladosti kući donijeli čak 19 medalja (9 zlatnih, 4 srebrene i 6 brončanih).

Zlatne medalju osvojili su: Dea Pečur, Angeca Legac dvije (u svojoj i starijoj kategoriji), Petra Raguž, Dolores Devčić u svojoj kategoriji, Šimun Begović, Niko Radić, Leon Galović u svojoj kategoriji i Jakov Begović. Srebrenu medalju osvojili su: Monika Pavličević u kategoriji kadeti, Petar Pečur, Edi Bojčić i Luka Obradović. Brončanu medalju osvojili su: Monika Pavličevič (juniori), Dolores Devčić (stariji uzrast) Leon Drašković, Marin Sabo, Branimir Banko, Leon Galović (stariji uzrast).

Za klub su u Osijeku još nastupili Ante Begović, Ivan Hrvat, Lovro Raguž, Alen Pirović i Marko Nekić koji su ovaj put ostali bez medalje ali su odradili odlične borbe. Pod vodstvom trenera Dane Milobara i Ivana Grbeš Judo klub Judokan Požega u ukupnom poretku klubova osvojio je 4. mjesto i okitio se s još jednim peharom.

Medaljama se okitili i džudaši iz Čaglina

Na Međunarodnom judo turniru Josip Potnek sudjelovali su i džudaši Judo kluba "Kutjevo" sa sekcijom Čaglin. Nastupili su sa 21 natjecateljem, a kući se vratili sa 11 medalja.

Zlata su osvojili Petar Marijanović, Lana Knaus, Matija Dražetić i Goran Miloš, srebrni su bili Ivona Bošnjak, Petra Grgurić dok su brončanu medalju osvojili Jona Šipoš, Nina Barić, Sara Antunović, Lorena Grgurić i Marta Vidmar. Treneri su zadovolji ostvarenim uspjehom svojih džudaša te se nadaju da će i u budućnosti nastaviti sa ovakvim uspjesima.

Tekst: Kronika požeško-slavonska Foto: Judo klub Judokan

Praktično svi stanovnici Hrvatske konzumiraju sir u nekoj od formi u kojoj dolazi ova namirnica (tvrdi i polutvrdi sir, topljeni sir, svježi sir, sirni namaz). Najčešće ga konzumiramo u sendviču, omiljen je pritom tvrdi sir, dok su emmentaler i gouda domaćim potrošačima najdraže vrste sira

Sir jede 99,1% hrvatskih potrošača. Neki češće, neki rjeđe. Natpolovična većina njih (51,4%) ističe da sir jede nekoliko puta tjedno, a nekoliko puta mjesečno ovu namirnicu konzumira njih 28,6%. Značajan je i broj onih koji sir jedu svaki dan, ima ih 14% u ukupnom uzorku, a da sir jedu rijetko ističe 5% ispitanika.

Sir se najčešće konzumira u sendviču. To, naime, kao svoj odgovor o načinu konzumacije navodi 44,2% ispitanih građana, a potom je najviše onih koji sir konzumiraju samostalno (31,3%). Manje udjele imaju konzumacija sira kao dodatak jelu (12,9%) i kao namaz (11,6%).

Tvrdi sir je najpopularniji među domaćim potrošačima s obzirom na to da ovu vrstu sira preferira čak 63,8% ispitanika. Vrijedne udjele imaju još i svježi sir s 19,2% i topljeni sir s 14%, dok su manje zastupljeni mozzarella s 2,2% i ribani sir s 0,8% udjela.

Trgovina je, sasvim očekivano, dominantno mjesto na kojem domaći potrošači nabavljaju ovu namirnicu. U trgovini sir kupuje 86,7% sudionika ankete, od proizvođača to čini njih 6,3%, na tržnici njih 3,7%, u trgovini delikatesa 1,9%, a da pak rade vlastiti sir ističe 1,4% ispitanika.

Na kraju smo upitali i da konzumenti sira navedu koja im je konkretna vrsta sira najdraža. Dvije vrste su se pritom izdvojile od konkurencije. Naime, na vrh poretka popeo se emmentaler s 34,9% udjela, a za njim dolazi gouda s 25,1%. Osjetno manje udjele, pak, imaju edamer (9,6%), feta (7%), parmezan (5,4%), mozzarella (4,4%), tilzit (2,1%), trapist (0,7%) i grana padano (0,7%).

Da nemaju najdraži tj. da su im svi sirevi podjednako dragi navodi 4,3% anketiranih građana, a neke druge vrste mimo navedenih preferira njih 6%.

Istraživanje su proveli Ja TRGOVAC magazin i agencija Hendal tijekom listopada 2016. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 građana Republike Hrvatske starijih od 15 godina. Tijekom istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz metodu slučajnog odabira kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.

U Mariboru na Memorijalnom groblju Dobova, hrvatska i slovenska izaslanstva održale su komemoraciju i pokop posmrtnih ostataka žrtava komunističkih zločina nakon Drugog svjetskog rata. Komemoraciji i pokopu nazočila je i Kristina Čuljak iz Požege, nezavisna vijećnica i dopredsjednica Skupštine PSŽ u ime Inicijalnog odbora „Putevima golgote hrvatskog naroda“

U zajedničku grobnicu na groblju Dobova u Mariboru uz obrede pokopano je 800 žrtava od njih ukupno 3000, koliko se prema procjenama krije u napuštenom rudniku Barbarin rov u mjestu Tezno pokraj Laškog. Radi se o zarobljenim civilima između Celja i Zidanog Mosta, a likvidirani su u Hudoj jami u svibnju 1945. godine. Među skeletima je pronađeno ostataka nekoliko desetaka ženskih i dječjih dijelova tijela. Smatra se da je u lipnju 1945, na istom mjestu ubijena i veća skupina slovenskih domobrana koje su Britanci vratili iz zarobljeničkih logora u Austriji. Ubijeno je nekoliko stotina civila koje je lokalna OZNA uhitila u Celju i okolici, većinom bogatih građana, Nijemaca ili onih za koje je ocijenjeno da su s njima u vrijeme rata kolaborirali. Roman Leljak tvrdi da je egzekucije u Hudoj jami izvodio lokalni slovenski bataljun KNOJ-a, kojima je zapovjednik bio živ u vrijeme otkrivanja tog stratišta, a u svojoj knjizi „Sam protiv svih“, objavio je i imena članova „likvidatorskih“ postrojbi, te o Hudoj jami snimio i dokumentarni film koji se trenutno promovira po Hrvatskoj.

- Bez obzira što ne znamo jesu li to možda kosti naših djedova, očeva, majki i sestara Hrvati nakon ove komemoracije osjećaju djelomičan uzdah olakšanja, te istovremeno obavezu i nužnost dubokog promišljanja o činjenicama iz povijesti koje nismo dostojanstveno ugradili u temelje ove države. U Mariboru smo pokopali žrtve komunističkog zločina obilježivši time razdoblje u kojem se antifašizam pretvorio u fašizam. Ponosna sam što sam nazočila ukopu posmrtnih ostataka stotina Hrvata i Hrvatica unatoč tome što nije bilo moguće izvršiti njihovu pojedinačnu identifikaciju, ali mi je žao što nisu pokopani u Hrvatskoj, što Hrvatska za njih nema groblja, nema mjesta, nema spomenika i nema urođenog osjećaja za povratak svojih mrtvih sunarodnjaka. Obiteljima poginulih hrvatskih branitelja Domovinskog rata uz gorak uzdah veliko je olakšanje zapaliti svijeću znajući gdje počiva tijelo njihovih najmilijih, ali obitelji nestalih to olakšanje ne mogu doživjeti dok god tijela njihovih najmilijih ne budu ležala na groblju njihovih predaka – istakla je Kristina Čuljak nakon povratka iz Maribora.

Čuljak napominje da i na našem području ima masovnih grobnica i jama, samo na području grada Požege nalazi se desetak jama u kojima su doslovno istovarena tijela nevinih žrtava Drugog svjetskog rata ili su pogubljena i samo zatrpana. Takva mjesta su obilježena križem, ali nisu ekshumirana, niti su ostaci tijela identificirani i pokopani uz vjerska obilježja. Jedno od najvećih je masovna grobnica na groblju u Gornjim Emovcima u kojoj leže tijela hrvatskih vojnika, domobrana, ali i civila. Poratni komunistički zločini su išli toliko daleko da su ubijali i pripadnike partizana koji su bili neistomišljenici i protivnici okrutnih zločina, osobito intelektualce na kojima je trebala počivati tzv. država koju su tada stvarali. - Mi mlađi koji smo i za vrijeme Domovinskog rata bili djece živimo budućnost, suvremene tehnologije. Postali smo dio Europe, proživljavamo neke nove ratove globalnog svijeta, ali Domovina je jedna i samo je ona vrijedna. Po prošlosti se ne pljuje, iz prošlosti se uči, ali se od nje ne živi. Stoga, smatramo da svaku hrvatsku žrtvu treba označiti, pronaći počinitelje, ostvariti nacionalno pomirenje i živjeti budućnost jer toliko dugujemo našim pokojnicima i stoljetnoj težnji hrvatskog naroda – zaključuje Kristina Čuljak koja dodaje da joj je žao što nisu pokopani u Hrvatskoj, što Hrvatska za njih nema groblja, nema mjesta, nema spomenika i nema urođenog osjećaja za povrataka svojih mrtvih sunarodnjaka. Obiteljima poginulih hrvatskih branitelja Domovinskog rata uz gorak uzdah veliko je olakšanje zapaliti svijeću znajući gdje počiva tijelo njihovih najmilijih, ali obitelji nestalih to olakšanje ne mogu doživjeti dok god tijela njihovih najmilijih ne budu ležala na groblju njihovih predaka.

Tekst: Kronika požeško-slavonska Foto: Kristina Čuljak

GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA POŽEGA PRIKUPLJA KRV POČETKOM STUDENOG -

POŽEGA – Hrvatski crveni križ, Gradsko društvo crvenog križa Požega organizira novu akciju dobrovoljnog darivanja krvi. Pozivaju se dosadašnji ali i budući dobrovoljni darivatelji krvi da dođu u prostorije Crvenog križa Požega, Osječka ulica broj 12, u srijedu 02. studenog, četvrtak 3. studenog i petak 4. studenog u vremenu od 10 – 18 sati.

Iz Crvenog križa podsjećaju da darivatelj krvi može bioti svaki zdravi čovjek od 18 do 65 godina. Darivanje krvi je bezbolan akt koji ne narušava zdravlje darivatelja. Dobrovoljnim davanjem krvi ujedno kontrolirate svoje zdravlje. Krv kao lijek je nezamjenjiva a kapima svoje krvi spašavate nečiji život.

Crveni križ Požega za svakog dobrovoljnog darivatelja osigurava besplatan obrok nakon čina darivanja krvi, te čašu crnog vina ili bezalkoholno piće. Iz dosadašnjih iskustava svakog dana dobrovoljnom darivanju krvi pristupi od 100 do 150 osoba, pa ovaj puta odazovite se i vi, uključite se u veliku porodicu dobrovoljnih darivatelja krvi, te svojim kapima krvi pomognite u spašavanju nečijeg života.

Povodom Dana darovatelja krvi požeški Crveni križ uručit će na svečanosti 31. listopada priznanja višestrukim darivateljima krvi.

Tekst: Kronika požeško-slavonska Foto: ilustrativna fotografija

DA LI ĆE I DUHANCI POŽEŠTINE PRIJEĆI NA UZGOJ KAMILICE KAO U VIROVITIČKO-PODRAVSKOJ ŽUPANIJI -

Područje Požeštine dugi niz godina bilo je poznato po proizvodnji duhana, sa stotinama kooperanata u selima, a još više toj proizvodnji je bilo okrenuto područje Virovitičko-podravske županije. No unazad nekoliko godina, a posebno ove godine veliki broj duhanaca prešao je na uzgoj kamilice na svojim poljima, a u sušarama duhana sada se suši kamilica. Uz to kamilica se pokazala i dohodovnijom od nekada dohodovnog duhana, jer se za kilogram sušene kamilice može dobiti dobra cijena od 2 eura za kg, pa je kamilica sada tamo prisutna na oko 2.500 ha a uzgaja ju oko 400 poljoprivrednika.

Nije na to samo utjecalo preuzimanje hrvatskog duhanskog biznisa u Hrvatskoj od tvrtke British American Tobacco, nego najviše upravo da su još samo ove godine duhanci mogli računati na poticaje za proizvodnju od EU, koji su u ukupnom dohotku sudjelovali s gotovo trećinom. Druga velika činjenica za prelazak na kamilicu, je daleko manje ulaganje nego u proizvodnju duhana, manje rada i relativno je manje zahtjevna proizvodnja kamilice. Sve te činjenice, posebno nesigurnost duhanskih kooperanata u buduću proizvodnju, potakla je dio duhanaca da se opredijele na kamilicu.

Po priči ovogodišnjih velikih proizvođača koji su gotovo ili polovično napustili duhan i prešli na kamilicu, dohodak od 10 ha kamilice je 100 tisuća kuna, no nema ulaganja, nema špricanja, nema dodatnih gnojenja, nema tretiranja, nema štetnika i nametnika, a u žetvi nema puno ljudskog rada, koji uz to što je skup, sve veći je problem sada naći berače.

Brojni duhanci sada su na prekretnici i sve oči su ponovno uprte u državu Hrvatsku, jer ona može iz sredstava poticaja vlastite omotnice osigurati poticaje za duhan i dalje, te zadržati proizvodnju duhana koja je na našem području bila kvalitetna i bitna za seoski prostor osiguravajući mu dobar financijski učinak te zapošljavanje uglavnom nekvalificirane radne snage u sezoni duhana. Trebaju li duhanci ovoj državi, ona će se morati vrlo brzo odrediti.

Tekst: Kronika požeško-slavonska Foto: Hrvatski duhani

OPĆINA VELIKA I UHDBDR VELIKA POSTAVILI SPOMEN PLOČU POGINULIMA U POLJANSKOJ NA DOMU HRVATSKIH BRANITELJA -

POLJANSKA – Komemoracijom u Poljanskoj uz budući Dom hrvatskih branitelja inicijativom Općine Velika i UHDBDR ogranak Velika podignuta je spomen ploča za dva poginula hrvatska branitelja s područja općine Velika. Na tada prvoj crti bojišta 25. listopada 1991. godine poginuli su Zdravko Bešlić i Ivan Stožicki.

- Na današnji dan prije 25 godina poginuli su branitelji s našeg područja, Zdravko Bešlić i Ivan Stožicki, a ranjeni su bili Mario Lukić i Ivan Mužević. Zajedno s našom udrugom branitelja odlučili smo se postaviti spomen ploču. Trebalo je biti ujedno i otvaranje novo uređenog Doma hrvatskih branitelja koje kasni zbog lošeg vremena. Bit će za 15-ak dana. danas ćemo odati počast našim braniteljima i našim sumještanima – rekao je načelnik Općine Vlado Boban, koji kaže da ovaj projekt uređenja doma stoji oko 450 tisuća kuna, potpomognut je sredstvima Ministarstva regionalnog razvoja, a služit će hrvatskim braniteljima, jer je ovo bila prva crta bojišta 1991. godine ali i svim mještanima Poljanske. Upravo i dom će biti predan na upotrebu uz 25. godišnjicu pogibije branitelja.

Na otkrivanju spomen ploče nazočili su roditelji i rodbina poginulih branitelja, njihovi ratni drugovi, članovi UHDBDR Velika, UDVDR Požega, članovi udruga branitelja proisteklih iz Domovinskog rata, pripadnici vojske i brojni mještani. Učenici OŠ Ivan Goran Kovačić Velika recitirali su pjesmu i pročitali esej o domovini i braniteljima. Spomen ploču otkrili su najmlađi članovi obitelji poginulih a spomen ploču i sve nazočne blagoslovio je župnik župe Stražeman vlč. Robert Mokri.

Okupljenima se obratio i zamjenik župana za društvene djelatnosti Ferdinand Troha. – Ova spomen ploča će trajno svjedočiti vremenima iz Domovinskog rata i cijeni koju su dali hrvatski branitelji za slobodu. četvrt stoljeća je prošlo nama u trenu, a obiteljima poginulih nažalost to proživljavaju svakodnevno. Najmanje što možemo reći je hvala i to smo rekli s ovim velikim brojem dolaska ovdje na otkrivanje spomen ploče – istakao je Ferdinand Troha, koji se zahvalio Općini Velika koja je potakla ovo postavljanje i uređenje koji će biti trajni spomen na žrtve položene prije četvrt stoljeća da mi svi danas u Hrvatskoj uživamo slobodu.

1 B. HRVATSKA ŠAHOVSKA LIGA -

ŠIBENIK - Prvenstvo 1. B Hrvatske šahovske lige održano je od 07. do 16. listopada u Šibeniku u sklopu 25. Ekipnog prvenstva Republike Hrvatske. Šahisti Gradskog šahovskog kluba "Požega" prošle sezone nakon dugog niza godina ispali su iz 1. A lige te su se ove godine natjecali u 1. B. ligi. GŠK Požega je u 1. B. ligi osvojio odlično treće mjesto u konkurenciji 10 ekipa. Za Požegu su igrali Grand majstori (velemajstori) Csaba Horvath (1. ploča), Josef Horvath (2), Ivan Leventić (3), Mišo Cebalo (4) te FIDE majstori Pero Aščić (5), Nenad Vlašić (6) i Davor Vlahov (7). Požeški šahisti u devet odigranih susreta ostvarili su dvije pobjede, šest remija i samo jedan poraz osvojivši 10 bodova. GŠK Požega poražen je samo od prvoplasirane Rijeke koja je zajedno s drugoplasiranom Podravkom (Koprivnica) osigurala plasman u 1. A ligu.

Tekst/foto: Jurica Bešlić