Posljednja istraživanja pokazuju da će se brojnost životinjskog i biljnog svijeta do 2020. smanjiti za dvije trećine, stoji u objavljenom WWF-ovom „Izvještaju o stanju planeta 2016.“
Životinjski i biljni svijet mogao bi do kraja ovog desetljeća doživjeti drastičan pad od čak 67 posto u odnosu na brojnost prije pola stoljeća, što je posljedica ljudskih aktivnosti na Zemlji, ističe se u danas objavljenom WWF-ovom „Izvještaju o stanju planeta 2016“. Djelovanje ljudi poražavajuće je za planet Zemlju. WWF poziva na neophodne promjene društva kada su hrana i gorivo u pitanju.
Prema izvještaju, globalne populacije riba, ptica, sisavaca, vodozemaca i gmazova već su pale za 58 posto između 1970. i 2012. godine, od kada datiraju posljednji dostupni podaci. To dovodi naš planet u opasnost mogućeg dvotrećinskog pada biološke raznolikosti u razmaku od pola stoljeća, zaključno s 2020. godinom.
Srećom, 2020. je godina koja i mnogo toga obećava. Te godine na snagu stupaju obveze preuzete u okviru Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, kao i prve mjere zaštite okoliša u okviru novog globalnog Plana održivog razvoja. Ako ih se provede, tim će se mjerama (zajedno s postizanjem međunarodnih ciljeva biološke raznolikosti do 2020.) pridonijeti ostvarivanju potrebnih reformi unutar svjetskih sustava za proizvodnju hrane i energije u svrhu zaštite divljih vrsta diljem svijeta.
„Tijekom našeg životnog vijeka vrste nestaju dosad neviđenom brzinom,” izjavio je Marco Lambertini, generalni direktor WWF Internationala. „Nije riječ samo o prekrasnim vrstama koje svi volimo; biološka raznolikost je temelj zdravih šuma, rijeka i oceana. Nestanu li vrste, svi će ti ekosustavi propasti i sa sobom odnijeti i čisti zrak, vodu, hranu i klimatske uvjete koje nam pružaju. Imamo sve potrebne alate da riješimo to pitanje i moramo ih početi odmah upotrebljavati ako želimo sačuvati živući planet radi našeg osobnog opstanka i boljitka.”
„Ljudskim ponašanjem potiče se smanjenje populacija divljih vrsta diljem planeta, a utjecaj se posebno vidi u slatkovodnim staništima. Međutim, važno je naglasiti da je riječ o smanjenjima, a ne još o izumiranju. Na nama je da promičemo oporavk kako tih populacija, tako i očuvanja prirode i karizmatičnih vrsta u našoj regiji. Povratak velikih zvijeri poput medvjeda, risa i vuka pokazuje da se uz političku volju i zakonske regulative, te uz suradnju s dionicima priroda može oporaviti,” istaknuo je direktor WWF Adrije Martin Šolar.
Iskorištavanje planeta do samih granica
„Izvještaj o stanju planeta 2016.“ temelji se na velikom istraživanju o opsegu i utjecaju ljudskih aktivnosti na naš planet. Jedan od tih modela, koji je izradila organizacija Stockholm Resilience Centre, dokazuje da je čovječanstvo prekoračilo četiri od devet planetarnih granica (o klimatskim promjenama, integritet biosfere, promjene korištenja zemljišta i tokova fosfora i dušika), tj. sigurnih pragova najvažnijih procesa sustava na Zemlji kojima se održava život na planetu.
Izvještaj uključuje i istraživanje organizacije Global Footprint Network kojim se pokazuje da čovječanstvo trenutačno troši resurse 1,6 planeta, kako bi osiguralo robu i usluge kojima se služimo svake godine.
„Budući da trošimo resurse koje nemamo, došli smo do kritičnog trenutka kada možemo iskoristiti postojeća rješenja. Sustave prehrane, energije i financija potrebno je usmjerili prema održivim modelima“, izjavila je Andrea Štefan, voditeljica odjela za politike i zagovaranje u WWF Adria. „WWF Adria potiče dijalog s poslovnim sektorom i donosiocima odluka i donosi rješenja koja traže promjenu načina poslovanja kako u Hrvatskoj tako i u regiji.“.