ČAGLINČANI NEZADOVOLJNI ODGOVOROM IZ HŽ-A ZA PRUGU PLETERNICA-NAŠICE  -

ČAGLIN -  "Ovakva odluka predstavlja političku, ekonomsku, kulturnu i svaku drugu diskriminaciju čaglinskog kraja što on nije zaslužio. Otkud političarima pravo odlučivati što je za nas dobro? Vi niste gospodari hrvatskog naroda već bi trebali biti naše sluge." Navodi se ovo, među ostalim, u dopisu koji Udruga za zaštitu prava

čovjeka Aleksander iz Čaglina namjerava poslati u hrvatski Sabor i Hrvatskim željeznicama. Odgovor je to na prije nekoliko dana pristigli dopis iz HŽ infrastruktura u kojemu se Udruga obavještava kako u ovoj godini neće biti moguće ponovo uspostaviti željeznički promet na dionici Pleternica-Čaglin-Našice.

- Pisali smo Saboru i Predsjedniku Josipoviću i tražili pomoć a onda smo dobili iz HŽ ovakav odgovor. HDZ je dok je bio na vlasti obustavio prometovanje prugom a SDP ga ne želi obnoviti što dokazuje da su isti. Vlakovi ne voze već dvije godine i da su u to vrijeme postepeno mijenjali stare pragove, sad bi se već vozili makar od Pleternice do Čaglina - kazao je predsjednik udruge Nenad Fumić.

Općina Čaglin zbog ekonomske nerazvijenosti već dugo ima status područja od posebne državne skrbi, a ukidanje prometovanja željeznicom, uvjereni su članovi udruge, potaknut će iseljavanje domicilnog stanovništva. - Ovdje živi oko 3.000 ljudi i nama je jasno da je to mali broj potencijalnih putnika ali, zar mi nemamo nikakva prava? Kako misle da će se mladi na ovaj način zadržati u čaglinskom kraju? Neka

nas onda sve 'humano presele' - rekla je Nataša Lašak.

Željko Galić i Emilija Starčević rado bi ostali živjeti u čaglinskom kraju, ali... - Subotom vozi jedan autobus dnevno, nedjeljom niti jedan. Nema svatko automobil pa mi mladi ne možemo za razliku od naših vršnjaka ni vikendom se otići nekamo zabaviti - rekla je Emilija.

U udruzi Aleksander ističu kako ih posebno zabrinjava što u dopisu iz HŽ-a nema nikakvih najava o tome do kada će voziti zamjenski autobusi.

Zbog svega toga kažu kako će slijedećih dana pokušati animirati druge nevladine udruge, pa i političke stranke, te dogovoriti daljnje aktivnosti. - Ne mirimo se s ovim odgovorom HŽ-a jer, ako se pruga sada ne počne popravljati, nikada više ovim krajem vlakovi neće voziti - zaključio je Nenad Fumić.     (vm)

NA RANČU UZ KONJE I KOZE ŽIVI I LANE KOJE JE OSTALO BEZ MAJKE

ŠEOVICA -  Kada se prije deset mjeseci iz obližnjeg šumarka na ranču Lidije Bašnec u Šeovici, selu između Pakraca i Lipika, pojavilo lane koje je tek ugledalo svijet, izgledi da preživi bili su mali no, njegovi domaćini nisu željeli dići ruke od nesretne životinje. – Lane je bilo skroz vlažno a još mu se vidjela i pupčana vrpca. Vjerojatno

mu je netko uplašio majku i otjerao dalje u šumu a ono je slučajno dolutalo k nama. Dali smo mu da sisa jednu našu kozu, spremno je prihvatilo i tako je preživjelo - kazala je Lidija.

Osim što je lane prihvatilo koze, i one su 'rekle DA'  uljezu tako da je ono proteklih mjeseci postalo ravnopravan član stada koje čini dvadesetak koza i jarac Jaroslav. Lane je pokazalo iznenađujuću odvažnost i pred mnoštvom konja koji slobodno pasu okolo, kao i pred velikim psom Donom pa ga se može vidjeti po cijelom ranču, u dvorištu ali i na cesti. - Jednog iznimno hladnog dana ove zime zatvorili smo ga u štalu s konjima da se ugrije ali je tulio cijelu noć. Više ga nismo zatvarali jer očito želi boraviti na otvorenom iako ne pokazuje nikakvu želju da ode s ranča - dodala je Lidija.

Neobičnom stanovniku ranča u Šeovici posebno se vesele seoska djeca ali i ona koja s roditeljima preko vikenda dođu iz raznih gradova.

Nikolina Grujić iz obližnje Japage na kratko druženje s lanetom dovela je svoje dvije djevojčice, trogodišnju Dijanu i šestogodišnju Natašu. Nakon početnog opreza, znatiželja je ubrzo prevagnula pa su obje ubrzo pošle pomilovati ga i ponuditi mu klip kukuruza.

Po dolasku na ranč lane je dobilo ime Bandita, jer su domaćini željeli izbjeći najčešći naziv Bambi, a s vremenom se to pretvorilo u Mala. - Kako je poraslo klinci se šale pa ga zovu Gulaš i Paprikaš no, sasvim sigurno ono neće završiti ni u gulašu ni u paprikašu. Bit će na ranču dokle god bude željelo - kazala je Lidija Bašnec.   (vm)

PEARL IDE U LIKVIDACIJU A 35 RADNIKA NA ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE

BRESTOVAC – Ionako slabo gospodarstvo općine Brestovac, koja je područje od posebne državne skrbi, ostalo je ovih dana bez konfekcijske tvrtke Pearl koja nakon dvadesetak godina rada ide u likvidaciju. Svih 35 zaposlenika, od kojih je najviše žena iz brestovačkog kraja i Požege, odlaze na Zavod za zapošljavanje iako neke od njih imaju gotovo dvadeset godina radnog staža.

Tvrtka je radila u iznajmljenim prostorima nekadašnje školske zgrade, nekada je bila i uspješan izvoznik, a  posljednjih nekoliko godina kao kooperanti šivali su uglavnom košulje za druge domaće konfekcijske kuće.

- Isplaćena nam je jedna i pol plaća čime nisu zadovoljena naša potraživanja jer nismo dobili otpremnine ni putne troškove – kazala nam je jedna sada već bivša zaposlenica Pearla koja je željela ostati anonimna.

Dodala je da bivše zaposlenice, koje uglavnom imaju od 5 do 20 godina radnog staža, iz tih razloga nisu htjela potpisati odluke o otkazima. Riječ je o poslovno uvjetovanim otkazima zbog gospodarskih razloga jer je tvrtki otkazana dosadašnja suradnja, a  čelnici tvrtke ne vide mogućnosti sklapanja ugovora sa novim partnerima koji bi im jamčili sigurnu i stalnu zaposlenost.

Radnice su najavile da će pokušati svoja potraživanja ostvariti sudskim putem, a od pravnog savjetnika Ureda SSSH Požeško-slavonske županije zatražile su tumačenje svojih radnih prava u novonastalim okolnostima.

- Ostali smo bez posla iako smo imali ugovorenu proizvodnju deset tisuća konfekcijskih predmeta, a ugovor je iznenada prekinut – ističe Marko Marijanović, direktor i vlasnik Perla, te dodaje da će zaposlenicima isplatiti sve plaće za koje imaju zakonsku obavezu.

- Ja sam se osobno privatno zadužio da to mogu bivšim radnicama riješiti, no za otpremnine jednostavno nemamo novca – zaključio je Marijanović.   (T)

DOSADAŠNJA PREDSJEDNICA MARIJA BAJT PODNIJELA IZVJEŠĆE O STANJU NA VELEUČILIŠTU

Nakon 14 godina rada Veleučilišta u Požegi, prvi put, prije isteka mandata, ministar znanosti, obrazovanja i sporta Odlukom o imenovanju i razrješenju članova Upravnog vijeća Veleučilišta u Požegi, za Dan grada Požege, imenovao je nove članove Upravnog vijeća mr. sc. Snježanu Jakobović, dipl. ing., Sanju Vukelić, dipl. oec., mr. sc. Ivana Čolaka a razriješio mr. sc. Katarinu Aladrović Slovaček, Želimira Janjića, prof. i Mariju Bajt, prof.

Prema Statutu Veleučilišta i Poslovniku Upravnog vijeća, sazvala sam sjednicu novog saziva Upravnog vijeća Veleučilišta u Požegi za petak, 23. ožujka 2012. god.

S obzirom na to da sam osnivala Veleučilište i od početka njegova rada, u svim mandatima, bila član Upravnog vijeća i izabrana predsjednica, zbog upita nekolicine novinara smatrala sam obvezom da vas izvijestim o stanju na Veleučilištu u Požegi.

Veleučilište u Požegi osnovano je Uredbom Vlade Republike Hrvatske 21. svibnja 1998. godine. Od tada do danas kroz Veleučilište su prošla 9.163 studenata. Od 1998. do 2007. godine studij su upisala 6.433 studenta, a diplomiralo ih je 846, ili 13,15 %.

Nakon dolaska nove uprave na Veleučilište, od 2007. do 2012. godine, od upisanih 2.730 studenata diplomiralo ih je 1.224 ili 44,84 %. Zbog smanjenih upisnih kvota, Veleučilište u akademsku godinu upisuje 420 novih studenata.

Nakon osnutka, Veleučilište nije imalo vlastito stručno nastavno osoblje. 2004./2005. akademske godine zaposleno je 10 predavača kojima je proveden izbor u zvanje, a te godine za vanjsku suradnju nastavnika Veleučilište je platilo 1,58 milijuna kn.

Danas Veleučilište ima 52 zaposlenika. Omjer zaposlenika i vanjskih suradnika je 92 % prema 8 %. Za akademsku godinu 2010./2011. Za vanjsku suradnju plaćeno je 158 tisuća kn.

Prema potrebama Veleučilišta i u interesu nastavnika odobravano je školovanje na postdiplomskim studijima (do 2007. godine magisterij, postdiplomski specijalistički studij, a kasnije doktorati). Na magisterije je upućeno 13, a na doktorate 17 nastavnika. Troškovi Veleučilišta za njihovo školovanje iznose 1,4 milijuna kn (doktorati milijun kn, magisteriji 350 tisuća kn). Danas Veleučilište ima 8 doktora znanosti i 8 magistara znanosti (5 ih je napustilo Veleučilište i oštetilo ga za 112 tisuća kn). Proveden je izbor u zvanje (predavači, viši predavači) za 20 zaposlenika i za 9 vanjskih suradnika.

Osnutkom, Veleučilište je od Ministarstva obrane dobilo na korištenje prostor bivšeg Doma JNA koji je 28. veljače 2005. godine dodijeljen gradu Požegi u vlasništvo s isključivom namjenom za Veleučilište.

Do 2007. godine Veleučilište je uređivalo i održavalo dijelove prostora u gradu Požegi koje je koristilo (Rektorat Veleučilišta u Gimnaziji, dio podruma Poljoprivredne škole, zgrada Sokola, Županijski centar), ustrojilo vozni park, te uz pomoć matičnog ministarstva gradilo nastavni objekt u Vetovu, ulagalo u trajne nasade, laboratorij, računalnu i komunikacijsku opremu.

Nakon odlaska prvog dekana dr. sc. Stjepana Madjara 2007. Godine Veleučilište je raspolagalo s 9 milijuna kuna. U proteklih 5 godina, Veleučilište je u investicije, radi poboljšanja uvjeta rada i studija, u građevinsko obrtničke radove na zgradama Veleučilišta u Požegi i Vetovu, igralištima za studente, laboratorijsku i podrumarsku opremu utrošilo 11,5 mil. kn. (2010./2011. akademske godine 4 mil. kn.).

Danas, za vrijeme mandata dekana dr. sc. Ivana Budića, Veleučilište raspolaže sa 16,5 mil. kn. koje prema postojećem programu, ima plan utrošiti za unapređenje i daljnji razvoj Veleučilišta, nastavnu opremu i pomagala, nove studije, napredovanje u zvanja i slično.

Nakon osnivanja 1998. godine Veleučilište je poslovalo s privremenim dopusnicama za izvođenje studija, a tijekom godina dokazivanja kvalitete programa rada i studija dobilo je trajne dopusnice. Nakon međunarodne evaluacije 2009. godine, Veleučilište od 2010. godine  ima trajne dopusnice za svih pet studija i za specijalistički diplomski stručni studij Trgovinskog poslovanja. U tijeku je dobivanje specijalističkog studija Vinogradarstva i vinarstva.

Od 2008. god. pokrenute su međunarodne aktivnosti Veleučilišta: Međunarodna konferencija Valis aurea koja će se ove godine održati treći put (s oko 150 radova) i ERASMUS, razmjena studenata i nastavnika koji odlaze na usavršavanje u partnerske institucije diljem Europe.

Godine 2011. dobiven je standard za kvalitetu ISO 9000.

Veleučilište još čeka, prema Agenciji za znanost i visoko obrazovanje i prema Zakonu, provjera sustava kvalitete za cjelokupan proces rada.

Kroz projekt EU Veleučilište je dobilo certifikat za tri edukacijska programa: UPC (upravljanje projektnim ciklusima), ECDL (računalni operater) i Vinogradar - podrumar. Veleučilište njeguje i suradnju s gospodarstvom u sklopu koje studenti obavljaju stručnu praksu.

Početkom ove godine uređena je nova WEB stranica Veleučilišta u Požegi.

Tijekom proteklih 14 godina održano je 88 sjednica Upravnog vijeća. Veleučilište u Požegi ima svu potrebnu i urednu dokumentaciju (statut, poslovnik, pravilnike, odluke) u skladu sa zakonskim propisima.

Tijekom proteklog vremena bilo je pokušaja ukidanja Veleučilišta u Požegi, pojedinih studija, ukidanja upisnih kvota, mreže prema kojoj je Veleučilište trebalo dobiti studije za koje nije bilo niti stručne niti materijalne osnovice, ali je Upravno vijeće uvijek u suradnji s dekanom uspijevalo zadržati stabilnost i sigurnost institucije.

Iskreno se nadam da će tako biti i ubuduće u interesu studenata, Veleučilišta u Požegi i cijelog sustava visokog školstva u Republici Hrvatskoj.

Marija Bajt

POŽEGA - Tijekom noći sa srijede na četvrtak, 21./22. ožujka 2012. godine u Požegi, u Industrijskoj ulici, s prostora željezničkog kolodvora HŽ-a otuđeno je 190 metara telekomunikacijskog kabela. Kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je da su ovo kazneno djelo počinili 19-godišnjak i 20-godišnjak, obojica s požeškog područja. Tom prilikom 20-godišnjak je policijskim službenicima pokazao gdje je sakrio kabel koji mu je oduzet i vraćen vlasniku. Protiv obojice slijedi posebno izvješće kao nadopuna kaznene prijave.

ČAGLINČANI OBILJEŽILI SVJETSKI DAN VODA  -

SOVSKI DOL - Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjem Požeško-slavonske županije i Osnovna škola Stjepana Radića iz Čaglina ove godine zajedno su obilježili Svjetski dan voda na Sovskom jezeru. Zajedničkom akcijom očistili su okoliš Sovskog jezera, te očistili prošle godine postavljene info table na Tematsko-poučnoj stazi "Sovsko jezero". U ovoj aktivnosti su sudjelovali učenici od petog do sedmog razreda, učiteljica Slađana Švajda, te Predrag Livak, nadzornik u Javnoj ustanovi.

Svjetski dan voda obilježava se sličnim aktivnostima diljem svijeta na dan 22. ožujka

Poznat je veliki utjecaj vode na ljudsko zdravlje jer je voda sastavni dio većine stanica u ljudskom tijelu, donosi hranu i kisik u stanice, a iznosi štetne tvari. Približno pet milijuna ljudi umre svake godine od bolesti koje se prenose prljavom vodom, a gotovo 80% svih bolesti nastaju zbog nečiste vode za piće. Stoga je važno kod ljudi poticati svijest o očuvanju vodotoka čistim i urednim posebice kod mladih osoba. Ovakvim akcijama djecu se uči da čuvaju prirodu i u prirodi se ponašaju čuvari okoliša.

ŽUPANIJA POMAŽE U OPREMANJU PROGRAMA ZA STARIJE OSOBE  -

POŽEGA – Županija požeško-slavonska je za potrebe programa „Dnevni boravak i pomoć u kući“ koji skrbi za 205 korisnika, starijih osoba nabavila dva mopeda. – Ovaj program provodi se od kolovoza 2010. god. i trenutno je u programu zaposleno 14 djelatnika. Brine se za preko 200 korisnika s područja općine Brestovac, općine Jakšić i grada Požege. Do sada je županija nabavila jedan automobil i osam bicikala prošle godine. Svakodnevno obilazeći korisnike programa djelatnici su iskazali potrebu i za mopedima. Pa evo ja sada simbolično predajem ove registarske pločice za dva skutera i kacige za koje je županija izdvojila 20 tisuća kuna – istakao je zamjenik župana za društvene djelatnosti Ferdinand Troha.

Mopede je primila voditeljica programa Pomoć u kući za starije osobe Irena Martinek koja je istakla da će im mopedi dobro koristiti jer pokrivaju zaista veliki prostor, pa se do najdaljih korisnika gubi puno vremena na odlazak. – Teren je jako velik a svaki dan od nas 14 zaposlenih,12 djelatnika je na terenu. Skuterima će se koristiti oni koji prelaze najviše kilometara. Najdalje naselje gdje imamo korisnika je Striježevica, na području općine Brestovac, do kojega imamo preko 30 kilometara. Bez obzira gdje je korisnik mi moramo do njega doći, jer ta osoba treba našu pomoć iz programa – istakla je Irena Martinek.

Sada će svakako biti brže doći do korisnika koji su udaljeniji i stići obići više korisnika u danu, jer će vrijeme putovanja biti daleko kraće.

KANIŽLIĆI UGOSTILI KNJIŽEVNICU ZA MLADE ŽELJKU HORVAT VUKELJA  -

POŽEGA – Osnovna škola Antuna Kanižlića danas je ugostila književnicu za mlade, Željku Horvat Vukelja, glavnu urednicu časopisa za mlade Modra lasta. Pisanjem se bavi od mladih dana, a napisala je stotinjak kratkih priča, uglavnom objavljenih u tiskovinama za mlade i na radiju. Piše igrokaze za djecu, izdala je zbirku priča Šiškabališka, roman Putovanje patuljka Zvončića i slikovnice Poplava iz šalice kave, Balončica, Panjoglav, Hrabrica i Slikopriče.

S svojim „pričokazom“ družila se s prvašićima u matičnoj školi i područnoj školi Vidovci. Posebno je interesantan bio njen način pričanja priča, jer je za djecu to bilo nešto novo. – Ja djeci pričam priče na meni svojstven način, a ja to nazivam Pričokazom. To je jedna forma koja se sastoji od klasičnog pričanja priče i igrokaza. Imam torbu s rekvizitima, razni uporabnih predmeti koji u priči ožive s mojim pričanjem a djeca mi u tome asistiraju. Oni su moji glumci i moji asistenti, a cilj je da na taj način involviramo djecu u samo pričanje priče. Priče su kratke, od tri minute do desetak minuta, zbog uspješnog održavanja dječje koncentracije. Priče su uglavnom objavljene a pričam one koje još nisu objavljene i ja ih sada usmjeravam da te priče čitaju – istakla je Željka Horvat Vukelja.

Čitanju djecu privlače i kroz časopis Modra lasta, jer ga stalno usmjeravaju u pravcu da bude zanimljiv, posebice onima od 12-te godine, ali vrlo rado za njim posežu i desetogodišnjaci, kaže Željka. Pripremljene su teme koje interesiraju djecu, problemi odrastanja, odnosa u školi, kako međuvršnjačkog, tako i nastavnicima, roditeljima, okolinom.

HRVATSKA SELJAČKA STRANKA POSTAVLJA PITANJA  -

Interesantna je činjenica da se u javnosti gotovo svi potezi Milanovićeve vlade prezentiraju kao jako dobri i bez kritika, stoga HSS drži svojom dužnošću oštro protestirati protiv dva Vladina poteza. Odricanja hrvatske nacionalne naftne kompanije INE prihoda od Sirijskih naftnih izvora i najnovijeg poteza eutanazije Hrvatske poljoprivredne komore.

Koji je to djelomični politički suverenitet koji će hrvatska država zadržati po ulasku u EU ako već sada mora slijediti takve, za Hrvatsku samoubilačke poteze kao što su sankcije EU prema Siriji i to unatoč činjenici da Švicarske pa i Francuske kompanije uvoze i trguju čak i naftom iz Irana usprkos dugogodišnjim sankcijama?

Zašto je obavezno članstvo i plaćanje članarine hrvatskih tvrtki u Hrvatskoj gospodarskoj komori, što ju čini najbogatijom hrvatskom institucijom, tako dobra stvar za hrvatske radnike i poduzetnike, a postojanje poljoprivredne komore tako loša stvar za hrvatske poljoprivrednike da poljoprivrednu komoru treba uništiti? HSS-ovo protivljenje uništavanju te poljoprivredne institucije ne proizlazi iz činjenice da je HSS seljačka stranka nego se protivimo zbog toga jer je poljoprivreda jedan od najznačajnijih razvojnih resursa Hrvatske. HSS-u je prijedlog izmjena Zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori potpuno neprihvatljiv jer predstavlja udar na organiziranje poljoprivrednika kao partnera Vlade, Ministarstva poljoprivrede te regionalne i lokalne samouprave.

Radi li se ovdje o nespretnosti i nerazumijevanju ili se potvrđuje teorija da ovoj Vladi očuvanje sela i proizvodnje hrane nisu u nikakvim prioritetima?

VETOVO – Dragovoljac od 21.12.90. i branitelj iz Domovinskog rata, prvo u policiji, pa onda u HV-u, više puta ranjavan, s još nekoliko gelera u tijelu, nije bio baš oduševljen kada su ga poslali u mirovinu po završetku rata. Mirko Kuliš je osjećao da još može nešto raditi, da još može biti od neke koristi, a ne samo da se povuče u kuću ili da vrijeme provodi u kafićima. I nakon razmišljanja odlučio se za vinogradarstvo. Posadio je na lokaciji Starac iznad Vetova tri hektara vinograda, koji je posađen po svim pravilima i posebno uredan.

- Zasadio sam merlot, cabernet souvignon, shiraz i graševinu, oko 10.000 trsova. Sada je to u punom rodu, no ne idem na maksimalan urod. Evo vidite sada u rezanju već određujem koliko će grožđa biti. Režemo ga na jedan lucanj i jedan reznik, tako da možemo po trsu očekivati od 1-1,5 kg grožđa. Idem na maksimalnu kvalitetu, jer samo tako možeš prodati grožđe – kaže Mirko, kojega smo u vinogradu zatekli baš na izvozu loze nakon rezanja. U rezanju, izvozu trsa, ali i u ostalim poslovima pomažu mu njegovi prijatelji, također branitelji, brat i cijela obitelj.

Volim raditi u društvu mojih prijatelja, branitelja, tako nam posao lakše ide. Družimo se nešto ispečemo a imamo i vina jer sam pomalo krenuo s pokusnom proizvodnjom. Sve teže ide s prodajom grožđa. Prošle godine sam imao odličnu kvalitetu i zato sam uspio prodati Krauthakeru, Čamaku i Jakoboviću, ali kako će ići dalje neznam. Mnogima je ostalo puno grožđa prošle godine ili su ga prodali pošto poto. Stoga ću krenuti graditi i podrum, nabaviti bačve i početi proizvoditi i vino. I u sadnju vinograda sam krenuo vlastitim sredstvima i kreditom koji sam dignuo u banci. Nisam mogao dobiti nikakva poticajna sredstva zato što imam mirovinu – dodaje Mirko.

Lijep vinograd je podigao, sve je na drvenim stupovima, a pokazuje još jedan komad zemlje na brdu uz graševinu. – Evo tamu ću zasaditi još 1,5 ha vinograda, moram požuriti prije nego što uđemo u EU. Bit će posla za one koji vole raditi, a i budućnosti za moju djecu – kaže Mirko i nakon predaha uz koji smo malo prezalogajili dobre slanine i kobasice i zalili crnim vinom, sjeda na traktor koji je već pun loze. Razmišlja da bi i tu orezanu lozu trebao nekako bolje iskoristiti, a ne samo zapaliti, nego iskoristiti za grijanje.

Uskoro trebamo od ovog vrijednog dragovoljca umirovljenika očekivati i Vetovačku graševinu sa Starca.