UDRUGA ZA SPORT I REKREACIJU „JOSIP KNEŽEVIĆ“  -

NOVA LJESKOVICA - Udruga za sport i rekreaciju „Josip Knežević“ Nova Ljeskovica održala je 25. ožujka 2012. godine redovnu godišnju skupštinu, na  kojoj je istaknuta dobra aktivnost u prošloj godini. Svečano je obilježena 20. obljetnica pogibije hrvatskog branitelja Josipa Knežević a i ulica u mjestu dobila je njegovo ime. Udruga je sudjelovala u otkrivanju spomen obilježja za šest poginulih pripadnika 1. Gardijske brigade ZNG RH nedaleko od Erduta. Spomen obilježje je podigla „Udruga zagrebačkih branitelja Vukovara“. Predstavnici udruge sudjelovali su i na obilježavanju 21. obljetnice  osnutka Jedinice za specijalne namjene u Rakitju.

Posebno su članovi udruge aktivni u svom mjestu. Tako su na sportskom terenu sela izradili i postavili 6 stolova i 23 klupe, te tako omogućili „komotnije“ praćenje sportskih događanja, posebno malonogometnog turnira kojemu su domaćini. Malonogometna ekipa udruge sudjelovala je na 11 turnira širom Županije. Za još jednu uspješnu godinu rada svi članovi udruge zahvalili su se svima koji su na bilo koji način pomagali rad udruge, prigodnim zahvalnicama i plaketom.

DRŽAVNO NATJECANJE IZ INFORMATIKE – RAČUNALSTVA INFOKUP 2012   -

PRIMOŠTEN – Ove godine  na Infokupu 2012. u Primoštenu natjecalo se 195 učenika osnovnih i srednjih škola koji su se plasirali na školskim natjecanjima u kojima je sudjelovalo 5.000 učenika i na županijskim natjecanjima u kojima je sudjelovalo 2000 učenika. Učenici su se natjecali u  tri kategorije: Algoritmi, Razvoj softvera i Osnove informatike.

Najbolji predstavnici Požeško slavonske županije stekli su pravo sudjelovanja na državnoj razini, i trodnevno natjecanje su završili s zapaženim rezultatima. Učenik Gimnazije Požega, Antun Tonko Jakobović (2. razred) postigao je 3. mjesto u skupini prirodoslovno - matematičkih gimnazija, za što je nagrađen priznanjem, medaljom i prigodnim poklonom. Njegova mentorica bila je profesorica Sanja Grabusin. Mario Borna Mjertan učenik je Osnovne škole fra Kaje Adžića u Pleternici (6. razred) i osvojio je 4. mjesto u skupini natjecatelja osnovnih škola. Njegova mentorica bila je profesorica Marijana Škvorc. Učenik Tehničke škole Požega, Marko Adžić (4. razred) osvojio je 7. mjesto u skupini natjecatelja strukovnih škola. Markova mentorica bila je profesorica Marina Mirković.

Uz pripreme za natjecanje kroz rješavanje brojnih zadataka, učenici su u slobodno vrijeme upoznali znamenitosti Primoštena, grada koji je  osvojio zlatnu medalju i prestižnu nagradu Zlatni cvijet Europe 2007. godine, za hortikulturno i urbano uređenje mjesta.

Organizatori natjecanja Infokup 2012. su  Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Agencija za odgoj i obrazovanje i DUMP Udruga mladih programera, a suorganizator je Hrvatska akademska istraživačka mreža CARNet.

IZLOŽBA RUČNIH RADOVA U MALOM SALONU MUZEJA  -

POŽEGA – Ovih dana u Malom salonu Gradskog muzeja Požega postavljena je vrlo interesantna izložba ručnih radova vez na platnu i ukrasnih predmeta ukrašenih u salvetnoj tehnici, interesantna po uradcima, ali i zato što su je postavili majka i kćerka Jadranka i Marija Mikačić. Majka Jadranka je već nekoliko godina umirovljenica, pa se ručnim radom koji je naučila davno sada bavi intenzivnije. – Vezom se sada bavim naravno jer imam više vremena, ali i kao umirovljenica sa malom mirovinom pokušavam pomoći svom kućnom budžetu. Radim svaki dan, prvenstveno iz svoje ljubavi prema tome. Vezem na platno uglavnom cvjetne motive i motive iz naše baštine, nešto iz glave, nešto iz brojnih časopisa, nešto sa starih uzoraka. To su uglavnom ukrasi za stolove i klub stoliće, za fotelje, komode, a nekada su se obvezno ukrašavali i zidovi u kući – istakla je Jadranka.

Kćerka Marija pak bavi se drugačijim ručnim radom, ona ukrašava brojne uporabne predmete salvetnom tehnikom, boce, čaše, tacne, kutijice.

Izložba je prodajnog karaktera a mogu se kupiti i neki stari premeti, od ručnika i stolnjaka, prekrivača, starih sto i više godina, koje je Jadranka renovirala, sašila nove čipke umjesto onih uništenih, te popravila uništeno tkanje. – Za iznenađenje, kupuju jednako i stariji i mlađi, uglavnom oni koji cijene ručni rad, kod kojih se nekada u kući radio ručni rad. Nekima je draže kinesko, no ovo je sve izrađeno ručno, s našim motivima – dodaje Jadranka.

MLADI HDSSB-A IZRAZILI SVOJE NEZADOVOLJSTVO STANJEM DRUŠTVA   -

POŽEGA – Mladi HDSSB-a tiskovnom konferencijom su izrazili svoje nezadovoljstvo stanjem u društvu grada Požege i Požeško-slavonske županije u kojoj nitko ne rješava probleme mladih. – U gradu i županiji ne postoji nikakva aktivna udruga mladih i netko tko okuplja mlade po pitanju života mladih. Mi želimo mlade uključiti i probuditi im svijest, istaći koliko je bitno da djeluju u svemu u čemu sudjeluju i seniori - rekao je Igor Čorković, povjerenik Mladeži HDSSB-a.

- U Požegi ima problema što se tiče sporta i rekreacije jer ne postoji dovoljno infrastrukture. Zašto na vidiku nema sportske dvorane na Ratarnici, zašto nema zatvorenog bazena i zašto se ne radi na izgradnji atletskog stadiona koji je nestao. Mladež HDSSB-a podupire sve projekte koji će se baviti izgradnjom igrališta i mjesta za igru djece i mladeži. Mi smatramo da svaki kvart i svako naselje zaslužuje svoje igralište, kao i ideju mladih sa Sajmišta da dobiju svoje igralište. Treba u organizaciji grada urediti prostor za mlade nešto kao kulturni dom u kojemu bi oni imali prostoriju za društvene igre, druženje – istakao je Marko Bulj.

Igor Gelenčir smatra da je najveći problem mladih nezaposlenost jer mladi sve više ostaju u mjestima gdje su otišli na školovanje. - Ne vraćaju se više u Požegu jer ovdje nema nikakve perspektive, nema uvjeta za zapošljavanje niti za otvaranje obrta. Mi tražimo da se što više stipendira mladih u deficitarnim zanimanjima, tako da se mladi nakon školovanja vraćaju u Požegu. Nema nikakvog kulturnog doma za okupljanje mladih pa se mladi neorganizirano okupljaju u parkovima Stari grad ili kod Orljave.

30. PAPUČKI JAGLACI PRIVUKLI PREKO 2000 PLANINARA  -

VELIKA – Tradicionalni 30. po redu Papučki jaglaci na veličke livade i okolna izletišta privukli su preko dvije tisuće planinara iz cijele Hrvatske, te planinara iz BiH. Ovogodišnji Papučki jaglaci kao jubilarni održani su na sjećanje na Ivana Jakovinu, poznatijeg kao Mali Pajdo, koji je bio jedan od pokretača ove planinarske manifestacije i kreator imena koje je postalo simbol najmasovnije planinarske manifestacije u Hrvatskoj.

Ove godine organizator Planinarsko društvo Sokolovac Požega i općina Velika za planinare su sa suorganizatorom Javnom ustanovom Park prirode Papuk pripremili šest staza koje su sve kretale s veličkih livada, pa do do Veličkog grada, Jankovca, Duboke, Trišnjice i Mališčaka, a prilagođene su željama planinara po dužini hodanja od 2-4 sata.

Nakon podneva s najkraćih staza već su se na veličke livade počeli vraćati planinari s kraćih staza. Na livadama je za njih priređen ručak po želji, iz naprtnjače ili grah sa slaninom i kobasice koje su pripremili članovi Sokolovca po popularnim cijenama. Izuzetno dobri domaćini priredili su i okrjepu za sve planinare u jaglac baru, a svi su počašćeni i domaćim kolačima koje su pripremili vrijedni članovi Sokolovca. Odlično je bez prestanka cijeli dan svirao glazbeni sastav Amor, koji je svojom svirkom i umorne planinare nakon višesatnog hodanja podigao na noge za ples ali i kolo. Sve su budno pratili i djelatnici Gorske službe spašavanja i ostale žurne službe, no ove godine je sve proteklo u redu na zadovoljstvo planinara, koji su oduševljeni ovogodišnjim Papučkim jaglacima obećali ponovno dolazak i slijedeće godine.

DAN NARCISA – POSVEĆEN OSOBAMA OBOLJELIMA OD RAKA DOJKE  -

POŽEGA – Ovogodišnji Dan narcisa – dan koji je posvećen osobama oboljelima od raka dojke provodio se u 30 gradova Hrvatske. U gradu Požegi akciju obilježavanja Dana narcisa i prodaje cvijeća organizirali su Zavod za javno zdravstvo županije, Liga borbe protiv raka županijska podružnica i Klub žena liječenih na dojci Požega.

Na štandu u pješačkoj zoni Požege dijelile se edukativne brošure i prodavali cvjetovi narcisa. Sva prikupljena sredstva i ovaj puta usmjerena su za pomoć u ranom otkrivanju raka dojke, te za pomoć ženama oboljelima od raka dojke. Dosadašnjim akcijama i prikupljenim sredstvima, koja su iz godine u godinu sve veća, učinjeno je puno za podizanje opće razine svijesti o vodećem uzroku smrti od karcinoma kod žena.

– Svake godine sredstva su sve veća i tu smo izuzetno zadovoljni i zahvaljujemo svim sugrađanima koji su iz godine u godinu sve svjesniji potrebe da nekome treba više pomoći. Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke ide već sedmu godinu, do sada su bila dva ciklusa mamografije, krenuo je treći ciklus na kojemu imamo još bolji odaziv, što govori da su žene sve svjesnije. Možemo reći da je sada 7 od 10 žena pod redovnom kontrolom i imamo još ove tri od deset koje moramo obuhvatiti. Pojavnost raka dojke u našoj županiji je u prosjeku s pojavnosti u RH, ali moramo istaći da smo u prednosti i imamo bolji prosjek odziva žena na kontrolne pregleda – istakla je dr. med.  Jasmina Kovačević iz Zavoda za javno zdravstvo županije. Ona je još jednom pozvala i sve žene koje se do sada nisu odazvale na mamografski pregled da se odazovu. Svaka žena s navršenih 50. godina života mamografski pregled treba napraviti bar jednom u dvije godine.

PILOT PROJEKT PRERADE KULENA U KUTJEVAČKOJ INDUSTRIJSKOJ ZONI PET GODINA ČEKA ZAVRŠETAK  -

BJELIŠEVAC - Slavonski je kulen, uz dalmatinski pršut i maslinovo ulje, trebao biti prepoznatljiv domaći izvozni brend za zahtjevno europsko tržište. Zato je država, još prije sedam godina, donijela Operativni program proizvodnje slavonskog kulena. I to u dogovoru s proizvođačima, Udrugom 'Slavonski kulen – kulin', a za provedbu osigurala 47 milijuna kuna. Tim se novcem trebala kreditirati i potaknuti njegova proizvodnja, ali i izgradnja i povećanje suvremenih preradbenih kapaciteta. Pilot projekt za proizvodnju izvornih suhomesnatih proizvoda bila je kulenarska obitelj Hruška iz Bjeliševca. Povrat kapitalnih ulaganja još čekaju, a njihov objekt u industrijskoj zoni Kutjeva već petu godinu stoji nedovršen i prazan.

- Trebali smo biti pioniri u tome, pilot projekt za još tridesetak sličnih objekata za preradu prema europskim standardima. Vlastitim kreditom od milijun kuna i državnom subvencijom krenuli smo u taj projekt još 2007. Za godinu dana, sve je bilo pod krovom, a iz kapitalnih ulaganja trebalo ga je opremiti najsuvremenijom opremom. A onda je izišao novi pravilnik i počeli su naši problemi. Prema članku 12. novog propisa, ukoliko je projekt sufinancirala država, nemamo pravo na povrat kapitalnih ulaganja što je za nas prava katastrofa - kaže Vjenceslav Hruška koji je u izgradnju novoga preradbenog objekta u industrijskoj zoni Kutjeva krenuo prema starom pravilniku i potpuno drugačijim 'pravilima'. Unatoč obećanjima bivših dužnosnika Ministarstva poljoprivrede pa i samog bivšeg ministra Čobankovića, kapitalna ulaganja od 480 tisuća kuna do danas nije dobio. Nakon višegodišnje prepiske, čekanja, dopuna dokumentacije koju je Hruška morao doplatiti, lani pred izbore stigla je i odbijenica uz dobro poznato obrazloženje – kosi se s važećim pravilnikom.

Objekt u kojemu se na godinu trebalo preraditi 25 tona kulena i suhomesnatih proizvoda 'zjapi' golih zidova iako je odavna trebao vraćati kredit čije rate uredno stižu svakoga mjeseca. S pet puta manjom proizvodnjom na svojemu gospodarstvu, obitelj Hruška je pred zidom, na rubu bankrota.

'Zlatne' medalje i pehari za vrhunsku kakvoću i izvornost njegovih proizvoda birokraciju ne zanimaju. Ne zanima nikoga ni to što je domaća proizvodnja svinja pala na niske grane, a uvoz i dalje jednako caruje. Od donedavnih gotovo 80 svinjogojaca Požeškog kraja s kapacitetom 700 rasplodnih krmača i 6.500 tovljenika, danas ih je ostalo malo. Trebali su biti sirovinska baza za proizvodnju izvornih domaćih proizvoda poput kulena, šunki, kobasica, slanine, no od ambicioznog projekta nije ostalo gotovo ništa, ističu u Udruzi svinjogojaca.

- Pali smo na niske grane. Za samo nekoliko godina ostalo nas je tridesetak uzgajivača. Nekada smo svaki držali po 30 do 40 krmača, a sada smo na pet do 10 rasplodnih grla. Sve su to ljudi koji su uistinu pokušali spasiti i održati svinjogojsku proizvodnju, ali zadnje potpore dobili smo 2009., a u međuvremenu glavnina poticaja u ovoj je grani stočarstva ukinuta - kaže Zvonko Štimac u kojega su novi objekti za tov svinja gotovo potpuno prazni pa o ulaganju u preradu više i ne razmišlja.

Standardi koje u proizvodnji autohtonih mesnih proizvoda traži Europska unija su strogi. Dosadašnji način i uzgoj neće biti mogući, a država o tome nije pravodobno razmišljala. Iako je slavonski kulen trebao biti izvozna perjanica s oznakom izvornog, prave strategije nije bilo, upozorava Zdravko Klesinger, jedan od osnivača požeške udruge kulenara. Kaže kako mjerodavne institucije nisu pratile kulinare i proizvodnju izvornih suhomesnatih proizvoda na način kako su to činile primjerice vinogradarsko vinarske ustanove i zavodi.

Uz to nema kontroliranog uzgoja, organizirane domaće proizvodnje pa je od nekada ambicioznog projekta malo ostalo. Ne bude li više dobre volje mjerodavnih i to ubrzo, sudbina 'zlatne' kulenarske obitelji Hruška i njima sličnih mogla bi doći pod upitnik, a od izvornog slavonskog kulena kao izvoznog brenda tek jedna od dobrih zamisli bez konkretnog rezultata.

(SN)

20. FESTIVAL JEDNOMINUTNOG FILMA U POŽEGI   -

POŽEGA - Ove godine navršava se puna dva desetljeća od kako je Požega postala pravom međunarodnom filmskog atrakcijom i to zahvaljujući jednominutnom filmu. Održat će se već tradicionalno zadnjeg vikenda u svibnju, a natječaj za nove filmove otvoren je ovoga mjeseca i traje do konca travnja.

Kako u samo jednoj minuti zgusnuti filmsku priču i interpretirati ideju u ograničenom vremenskom okviru samo 60 sekundi? Odgovor znaju svi oni kojima je filmska minuta izazovna kreativna forma, a sudjeluju na ovom najstarijem u nas međunarodnom festivalu jednominutnog filma.

Da je neodoljiv šarm jedne minute, potvrđuje i Zlatko Bourek, jedan - u svijetu umjetnosti svestrano priznat, Požežanin. Ovaj bard animiranog filma, okušao se u njoj nekoliko puta, a sudjelovat će i na ovogodišnjem, 20. festivalu. - Jednominutni film je sjajna forma, vrlo inteligentna. Na nju ljudi fenomenalno reagiraju, a ja sam se u njoj okušao davno, sedamdesetih godina i to kao eksperiment. Postoji jedan kadar i jedna minuta, a ja sam snimio jedan kadar u jednoj minuti. Ove godine ponovno planiram poslati film na natječaj - dodaje Bourek otkrivajući tek da će ideja biti na tragu onih tema koje u svojoj umjetnosti i inače varira.

U dva desetljeća postojanja u požeškoj festivalskoj konkurenciji prikazano je čak 1.200 jednominutnih ostvarenja iz čak 64 zemlje. Upravo je Požegi uspjelo filmskom minutom zapaliti svijet, a prirasla je srcu mnogim etabliranim autorima. Zbog svoje životnosti prilagodljiva je i popularna u najrazličitijim filmskim žanrovima - od igranih i dokumentarnih, do animiranih i eksperimentalnih.

- Tradicionalna je suradnja s češkim filmašima, a požeške filmofile i organizatore festivala poduprle su i najjače domaće filmaške snage - podsjeća Željko Balog, direktor festivala. U žiriju su tako sjedili Rajko Grlić, Zoran Tadić, Krsto Papić, Ognjen Sviličić, Tom Gotovac i mnogi drugi filmski umjetnici. Kvaliteta filmskih minijatura bila je ujednačena svih ovih godina, a uz promicanje univerzalnog jezika 7. umjetnosti, ova je filmska priredba Požegu upisala u svjetsku kartu poželjnih filmskih destinacija. Zato ga posljednjeg svibanjskog vikenda - nemojte propustiti, posvetite mu svoju kreativnu 'minutu' koju poslati možete do kraja travnja....

(SN)

POŽEŠKA GIMNAZIJA SUDJELUJE U PROJEKTU E-DNEVNIK  -

PROFESORI GA OBOŽAVAJU, UČENICI U NJEGA STALNO ZAVIRUJU, A RODITELJI SVAKU OCJENU ODMAH SAZNAJU

POŽEGA - Gimnazija u Požegi, XV. Gimnazija Zagreb, te Srednja medicinska škola iz Zadra jedine su škole u Hrvatskoj koje su s početkom školske godine počele provođenje pilot projekta e-dnevnika. Krenuli su s tri prva razredna odjeljenja.

-Na početku je to bila novost za sve nas. Očekivao sam punu veću odbojnost, pogotovo starijih profesora. Međutim kada se nešto mora onda se to puno lakše prihvati. Kako u poneke razrede idem sa starim, a u ova tri razreda s e-dnevnikom mogu reći da mi on oduzima puno manje vremena. Za upis ocjena nakon testa za e-dnevnik mi treba 5 minuta, a za stari četiri puta više, odnosno 20 minuta. E-dnevnik u potpunosti zamjenjuje stari dnevnik, a jedini nedostatak tableta može biti taj da se ugasi ako profesor ne vodi računa o njegovoj bateriji – ističe Hrvoje Humski, mladi prof. informatike i koordinator za e-dnevnik u požeškoj Gimnaziji.

Dragutin Kovačević, prof. fizike koji već 32 godine radi na požeškoj Gimnaziji s radošću je prihvatio najnoviju tehnologiju u školstvu. - Meni je on velika prednost jer ne moram gubiti vrijeme na satu za upisivanje nekih stvari, te ne moram dolaziti prije škole ili ostajati poslije škole da bih upisao ocjene u imenik i druge stvari. Sve to mogu napraviti i kod kuće na stolnom računalu ili laptopu. Neki profesori koji su mojih godina žale za papirnatim dnevnicima jer su ih voljeli prelistavati, gledati, okretati, ako treba i brisati, a ovdje to nije moguće. Takvih je ipak manji broj, a u našoj školi baš nema puno starijih profesora. Prema anketama Carneta velika većina prihvaća e-dnevnik – kaže prof. Kovačević koji je i osobno uputio neke prijedloge za poboljšanje e-dnevnika koje su uglavnom uvažavaju i nadograđuju. Jedna od tih je povezivanje e-dnevnika i e-matice. Naime, do sada su se u e-maticu morali naknadno unositi podaci, a sada bi se automatski ocjene upisane u e-dnevnik pojavljivale i u e-matici. Isto tako predložio je da e-dnevnik ima mogućnost da se na kraju svakog obrazovnog razdoblja dobiju statistički podaci o tome koliko je učenika s kojom ocjenom prošlo, koja ima je ukupna prosječna ocjena kao i prosječne ocjene za pojedine predmete i ostale podatke koji se trebaju izračunati, a što se do sada radilo ručno.

-Dobra je stvar što u svakom trenutku možemo pogledati svoje ocjene i vidjeti zabilješke profesora. Znalo se dogoditi da nas profesor pita i ne želi nam reći koju je ocjenu dao, sada sve možemo vidjeti. Dobro je što se ovaj dnevnik ne može ukrasti, a što se prije znalo događati. Doduše profesorima, pogotovo starijima trebalo je u početku dva mjeseca dok se priviknu. Znali su pitati redara zašto nije donio dnevnik zaboravljajući da ga mi nemamo – kaže Tomislav Ognjenčić, učenik prvog razreda požeške Gimnazije.

Njegov kolega Sergej Marković dodaje da će sada sigurno biti i manje bježanja iz škole jer ako ih danas nema u školi njihovi roditelji već sutra na svoju e-mail adresu koju su ostavili razredniku dobiju obavijest da ih nije bilo. - Roditelji su bili iznenađeni ali i zadovoljni što će sada imati mogućnost da kod kuće na računalu pogledaju moje ocjene. Kako nemaju vremena češće ići u školu ovo im je super. Ovaj dnevnik izgleda urednije, pristupačniji i u njega mogu zaviriti kad god poželim – poručuje Sergej Marković.

Irena Topalušić, majka Mislava, učenika prvog razreda Gimnazije kaže da je oduševljena mogućnostima e dnevnika. - Razgovarajući s drugim roditeljima saznala sam da se to svima čini odličnim. U svakom pogledu nama roditeljima je ovo jako dobro. Možda će se neko dijete zbog ovoga osjećati da je stalno pod kontrolom, ali našem sinu to ne smeta. Od prvog razreda osnovne škole govori nam svoje ocjene, i dobre i loše. Mi sada ne moramo čekati informacije da vidimo ocjene svoje djece. Ponekim roditeljima je teško uskladiti vrijeme i doći na njih, čekati profesora i slično. Međutim, smatram da ipak ponekad i treba doći na informacije i informirati se o svom djetetu, o njegovom ponašanju jer od razrednika možemo dobiti kompletniju sliku. Obavijesti o izostancima su također jedna jako dobra stvar jer na ovaj način neće biti mogućnosti da učenik nakupi puno izostanka – objasnila je Irena Topalušić.    (a.t.)

8. PRVENSTVO HRVATSKE U SAMOSTRELU 18 METARA ZA JUNIORE ŽENE I MUŠKARCE  -

POŽEGA – U organizaciji GSD Požega 1871. u dvorani Grabrik u Požegi održano je 8. prvenstvo Hrvatske u samostrelu 18 metara za juniore, žene i muškarce pojedinačno i ekipno. Na prvenstvu je nastupio 21 strijelac, a konkurencija je bila iznimno velika, jer je u kategoriji juniora i žena o prvom mjestu odlučivao jedan krug te također i u ekipnom poretku.

U konkurenciji juniora nastupilo je osam strijelaca, a nakon osnovnog meča Valentina Pelegrin SD Dubrava 1094 je imala prednost od 3 kruga u odnosu na drugo plasiranog Marijana Kajfeš. U finalu Kajfeš je pogodio deset desetki, dok je Pelegrin imala dvije devetke i osam desetki pa je na kraju osvojila prvo mjesto samo s jednim krugom više. Redoslijed juniori: 1. Valentina Pelegrin SD Dubrava 1094 (Zagreb) 1287, 2. Marijan Kajfeš SD Dubrava 1094 (Zagreb) 1286, 3. Antonijo Cvrtila ŠK DUB Malinska 1277. U kategoriji žena nastupilo je pet natjecateljki, a za krug više prvo mjesto je osvojila Nikolina Krivanek PGSD Zagreb s 1194 kruga ispred Branke Pelegrin PGSD Zagreb s 1193 i treće Tihane Odlešić SD Dubrava 1094 (Zagreb) s 1185 krugova. U kategoriji muškaraca natjecalo se osam strijelaca, a najbolji je bio Andrej Krstinić, koji je nakon osnovnog meča imao prednost u odnosu na Domagoja Pelegrina 3 kruga, da bi u finalu oba strijelca pogodila deset desetki, pa je poredak ostao isti. Redoslijed: 1. Andrej Krstinić ŠSK DUB Malinska 1295, 2. Domagoj Pelegrin SD Dubrava 1094 (Zagreb) 1192, 3. Krunoslav Vukelić GSD Požega 1871 (Požega) 1179, 4. Željko Tijan SD Dubrava 1094 (Zagreb) 1276, 5. Vedran Šperanda GSD Požega 1871 (Požega) 1269, 6. Zoran Špoler GSD Požega 1871 (Požega) 1263, 7. Ivica Tomljanović SK Požega (Požega) 1250, 8. Jovan Malbašić  GSD Požega 1871 (Požega) 1243 kruga. Redoslijed ekipno: 1. SD Dubrava 1094 (Zagreb) 1787, 2. PGSD Zagreb 1786, 3. ŠSK DUB Malinska 1756, 4. GSD Požega 1871. (Požega) 1748, 5. SK Požega (Požega) 1734 kruga.

Natjecanje je održano pod pokroviteljstvom grada Požege, a sve u sklopu obilježavanja Dana grada Požege i 140. Obljetnice Građanskog streljačkog društva Požega, osnovanog 1871. godine. Natjecanje je otvorio požeški gradonačelnik Zdravko Ronko.

(Josip Neferović)