OLUJNO NEVRIJEME ZAHVATILO POŽEŠTINU A NAJVIŠE NASELJA GRADA KUTJEVA I PLETERNICE TE OPĆINA KAPTOL I JAKŠIĆ  - 

POŽEGA - Jučer oko 18 sati sati sjeveroistočni dio Požeštine pogodilo je jako olujno nevrijeme praćeno olujnim vjetrom, jakom kišom i tučom. Vjetar je porušio veliki broj stabala koje je popadalo preko prometnica, te odnio ili oštetio krovove stambenih i gospodarskih objekata. Zbog veće količine porušenih stabala za sav promet zatvorene su lokalne ceste Jakšić-Trapari i Lakušija-Rajsavac, a otvorene su tek jutros kada su zajednički cestarske službe i djelatnici Hrvatskih šuma uspjeli izrezati palo drveće i ukloniti ga s prometnica.

Sva stradala područja odmah je obišao požeško-slavonski župan Alojz Tomašević, te zajedno s županijskim vatrogasnim zapovjednikom Ugrinom, dao nalog da se aktiviraju JVP Požeško slavonske županije, JVP Grada Požega i Vatrogasni centri, te DVD u naseljima. Na području općine Jakšić zajedno s načelnikom Ivicom Kovačevićem i vatrogasnim snagama rezali su srušeno drveće preko prometnica i električnih vodova te ga uklanjali. Nekoliko velikih borova palo je i na zgradu OŠ Mladost Jakšić, a u naselju Jakšić, koje je najviše stradalo, gotovo da nema domaćinstva koje nije imalo štete. Na jako puno stambenih i gospodarskih objekata otvorena su krovišta i uništeni mnogi krovovi. Vatrogasci su unatoč kiši u nastavku dana i noći otklanjali porušena stabla i pomagali u sanaciji, ispumpavali vodu iz podrumskih prostorija te imali preko 30 tehničkih intervencija. Na vjetromjeru u naselju Jakšić očitana je brzina vjetra od 183 km. U naseljima Eminovci, Bertelovci, Jakšić, Radovac, Rajsavac, Cerovac, oštećeno je pedesetak objekata.

Zbog pokidane elektromreže bez opskrbe električnom energijom ostali su potrošači

sjeveroistočnom dijela Požeštine, te dijela grada Požege. Dežurne ekipe HEP-a su bile cijelo vrijeme na terenu i u noćnim satima otklanjali kvarove. Naselja su bila nekoliko sati bez napajanja električnom energijom. Na teren su bili upućeni i djelatnici HC Ceste-Slav. Brod, te djelatnici Županijske uprave za ceste.

Cijeli dan danas se popravljaju oštećeni objekti i uklanjaju srušena stabla.

TKO ĆE SVE TRAŽITI SVOJE MJESTO NA POLITIČKOJ SCENI OVE RAZJEDINJENE SLAVONIJE -

Politička i stranačka scena sve više se zagrijava, kako se približavaju najavljeni parlamentarni izbori, po najavi s Pantovčaka bit će 11. rujna, u vrijeme kada se svi vrate s godišnjih odmora, a i brige oko škole već će biti riješene, učenici će krenuti u školu.

No brige sada more čelnike i rukovodstva stranaka, kako u prilično kratkom roku, kratkom za promijeniti nešto na bolje, no kratkom i za osigurati dovoljno financijskih sredstava za kvalitetnu kampanju. Tu je još i ljeto i godišnji odmori kada puno građana nije u svom mjestu. Kako i kada onda pripremiti kampanju, kome usmjeriti tu kampanju, tko su ti birači koji se još nisu opredijelili, kako poljuljati one koji uvijek glasaju za iste te ih privući u svoj politički tabor.

Zahuktava se i dolazi vrijeme i potražnje za „kaputima“, presvlače se kaputi sada, kao nikada do sada. Ako si do sada bio zeleni, možeš sada biti malo crveni, ili plavi, pa ni oranž boje nisu tako nepopularne. Ako si bio malo više desno, skrenuti malo lijevo nije nikakav problem, ili si bio dugogodišnji lijevi, ne samo birač, nego i čelnik stranke, sada otići podosta desno, nije to nikakav problem. Moraš samo malo imati želudac kao krokodil i „presvući kaput“. Kada to naprave još oni obični anonimni glasači, to možemo razumjeti, razočarao se u onima za koje je glasao, pa čovjek želi promjene. No kada to naprave oni, koji su bili čelnici, koji su nas sa govornica uvjeravali kako je baš ta njihova opcija spas, kako su oni pravi i da ginu za tu stvar, a sutra opet tako gorljivo govore u „novom kaputu“, o nekoj novoj opciji, onda je svaki komentar suvišan, no to Slavonci nikako da vide.

Mi u Slavoniji ponovno dozvoljavamo da nas za nos vuku i oni iz velikih stranaka, iako ni jedni za Slavoniju nisu napravili, ama baš ništa. Jesu, napravili su da su slavonske županije ponosno na ljestvici, na zadnjim mjestima po svemu u Hrvatskoj. No sada po glasove u Slavoniji dolaze i oni iz Metkovića, oni iz Dalmacije, oni iz Zagreba. Nekako im se čini da su Slavonci baš blesavi, pa da pokupe i oni glasove u Slavoniji, trebat će im kada budu rješavali probleme u svojim sredinama. Je ste li vidjeli te iz Metkovića, kasnije nakon izbora, jeste dakako na TV-u, najveći broj ministara, zamjenika, pomoćnika, državnih tajnika, baš iz Metkovića. A vaši projekti navodnjavanja, rješavanja teškog stanja u poljoprivredi, poboljšanje teškog života, ostali su po strani, rješavat će se u nekom drugom mandatu. „Sada u ovom mandatu moramo riješiti taj veliki problem oko fotelja i funkcija, a kad mi pohvatamo te sve fotelje, onda ćemo rješavati vaše probleme“ rekli su iz baš te treće, spasiteljske opcije. Jeste li vidjeli ove što delaju iz Zagreba, jeste, jedan dan prije onih prošlih izbora i sada ćete ih vidjeti koji puta prije ovih izbora.

Za ova dva velika bloka ne vrijedi trošiti riječi, pa naši saborski zastupnici iz tih velikih blokova umjesto da nastupaju zajedno u toj hrvatskoj sabornici, oni rade zdušno jedni protiv drugih, pa ni kavu ne mogu popiti zajedno. Sve što jedni pokrenu, oni drugi se iz petnih žila trude da im to sruše, i tako obrnuto, već nekoliko godina viđeni scenarij, koji se ponavlja iz ciklusa u ciklus. Pa što nam onda ostaje, ostaje na dobra perspektiva, da postanemo odlični i hvaljeni radnici, već poznato u Austriji, Njemačkoj, Irskoj, Kanadi, Americi, Australiji. Taj scenarij gledamo već neko vrijeme, u zadnjih godinu dana gledamo ga prečesto, ostaje naša Slavonija sve praznija, sve tužnija, sve jadnija, sve gladnija.

Kada će onda biti bolje? Kad Slavonija shvati da se mora sama izboriti za svoje bolje sutra, svojim snagama. Možda kada se ugledamo na regiju koja prednjači, na Istru, koja ima svoju političku opciju. A svi ostali se još trude Istri dati što više, da budu bar malo u milosti kod Istrijana. Za to je Slavonija na dnu i zaboravljena, nije zaboravljena samo kada svi dolaze po glasove, onda se Slavonije svi „sjete“.

Sjete se da je Slavonija naša žitnica, a u Saboru glasaju za uvoz kruha, sjete se naših mljekara, a sutra u Saboru glasaju za uvoz mlijeka, sjete se naših finih slavonskih mesnih delicija, a sutra u Saboru glasaju za uvoz svinjetine…

Tekst: Ante Portas

PREPORUČUJE ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE -

Toplinski udar je iznenadni kolaps organizma, a nastaje zbog, često naglog, prekomjernog povišenja tjelesne temperature i nemogućnosti organizma da se hladi i temperaturu održi u normalnim granicama radi ekstremno visoke temperature zraka okoliša odnosno vremenske pojave toplinskog vala.

U zadnjem se desetljeću uočava trend porasta temperature u ljetnom razdoblju što utječe na zdravstveno stanje sveukupnog stanovništva. Pravovremene preventivne mjere mogu smanjiti broj oboljelih i umrlih od vrućina, što znači da treba biti spreman ublažiti moguće negativne posljedice po zdravlje i pravovremeno djelovati.

Cijelo vrijeme dok traju velike vrućine pridržavajte se preporuka lokalnih zdravstvenih ustanova koje informiraju javnost putem medija (radija, TV, interneta).

Neke od preporuka su:

 Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine

 Pijte redovito negaziranu običnu ili mineralnu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera. Preporučljivo je ne piti jako rashlađene napitke ili samo za osvježenje u ustima rastopiti kockicu, dvije leda. Dehidraciju od vrućina možete izbjeći uzimanjem razrijeđenog soka kao što je limunada i to odrasli svakih 1-2 sata, a djeca svakih 15-20 minuta po jednu do dvije žlice ili gutljaj vode. Nemojte čekati osjećaj žeđi da biste povećali unos tekućine, pogotovo kod starijih osoba koje imaju slabiji osjećaj žeđi.

Izbjegavajte boravak na suncu u razdoblju od 10-17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici s kroničnim bolestima (mentalne bolesti, dijabetes i dr.)

Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamotati se u hladne mokre ručnike ili se rashladiti mokrom spužvom, kupkom za noge i sl. Djeci treba mokre ručnike stavljati na noge i ruke.

Nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete izvan doma stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale, a korisna su zaštita od direktnog sunca i kišobrani i lepeza za rashlađivanje zraka.

Koristite laganu posteljinu, po mogućnosti bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju topline od tijela.

Jedite češće male i što više tekuće obroke. Izbjegavajte hranu prebogatu bjelančevinama. Ako ste u mogućnosti, pripremite miješano svježe voće, tzv. „smoothie“ ili spravite laganu juhu, koji će također organizmu vratiti izgubljene minerale, vitamine i elektrolite.

Rashladite svoj dom

Potrebno je rashladiti prostor u kojem živite. Idealno bi bilo sobnu temperaturu održavati ispod 32°C danju, a 24°C noću. To je posebno važno za djecu, osobe starije od 60 godina ili osobe s kroničnim zdravstvenim problemima.

 Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Ako je moguće, otvorite sve prozore ili podignite rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati, kada je vanjska temperatura niža.

 Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i spustite rolete, naročito one koji su okrenuti prema suncu. Zatvorite sva umjetna svjetla i isključite što je više moguće električnih uređaja u svom domu.

 Stavite zaslone, draperije ili tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili poslijepodnevno sunce. Rasprostrite mokre ručnike da rashladite zrak u prostoriji. No, ne zaboravite da se time povećava vlažnost zraka.

 Ako imate klima-uređaj, zatvorite vrata i prozore da ne trošite više energije nego što je potrebno. Podesite temperaturu tako da ne bude niža od 7˚C od vanjske.

 Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura zraka iznad 35˚C, neće spriječiti teškoće vezane uz velike vrućine. Pomoći će, međutim, bržoj izmjeni zraka kada u večernjim satima cirkulacijom svježeg zraka rashlađujete svoj dom.

Važno je piti dovoljno tekućine, jer znojenjem gubimo više tekućine, čime dolazi do dehidracije i povećanog viskoziteta krvi, što može izazvati trombozu, inzult mozga ili infarkt srca.

Klonite se vrućine

 Sklonite se u najhladniju prostoriju svog stana ili kuće, posebice noću.

 Ako stan ili kuću ne možete držati rashlađenim, provedite dva do tri sata dnevno u hladnom prostoru (npr. u hlađenoj javnoj zgradi).

 Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana.

 Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi, činite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između 4.00 i 7.00 sati i poslijepodne nakon 17.00 sati.

 Potražite sjenu.

 Ne ostavljajte djecu niti životinje u parkiranom vozilu.

 Redovito koristite sredstva sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Naročitu brigu valja posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitna sredstva s najvećim faktorom (>30) i odjenuti ih u laganu odjeću koja ih također štiti od UV zraka.

 Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.

 Ako vozite, izbjegavajte putovanja u najtoplijem dijelu dana.

Pomognite drugima

 Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljive i teško pokretne osobe mogle bi zatrebati Vašu pomoć tijekom vrućih dana.

 Razgovarajte o toplinskom udaru s obitelji. Svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti s obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti.

 Ako je netko koga poznajete izložen riziku, pomognite mu da dobije savjet i podršku. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno.

 Uzimaju li te osobe lijekove, provjerite s njihovim liječnikom kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.

Ako imate zdravstvene probleme

 Držite lijekove na temperaturi ispod 25˚C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku).

 Tražite savjet liječnika ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova, pogotovo one za pojačano mokrenje i snižavanje tlaka.

Ako se Vi ili drugi oko Vas osjećaju loše

 Ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju, tražite pomoć, što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu.

 Popijte vodu ili nezaslađeni razrijeđeni voćni sok više puta po nekoliko gutljaja;

 Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon fizičkog rada ili vježbe u vrlo vrućem vremenu,

 Pijte tekućinu koja sadrži elektrolite (npr. juhu, „smoothie“ od povrća i dr.), a u slučaju da grčevi traju duže od jednog sata, zatražite medicinsku pomoć;

 Savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.

Ako neki član Vaše obitelji ili osobe kojima pomažete imaju vruću suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju i nemirni su), zujanje u ušima, probleme s vidom i malaksalost, grčeve i/ili su bez svijesti, odmah zovite liječnika ili hitnu pomoć. Dok čekate na liječnika ili hitnu pomoć, smjestite ugroženu osobu u hladnu prostoriju u vodoravan položaj, podignite joj noge i kukove, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem, kao što su hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone uz rad ventilatora, mahanje lepezom ili većom tkaninom i špricanje kože vodom temperature 25–30˚C. Mjerite temperaturu tijela i održavajte je ispod 39˚C. Nemojte toj osobi dati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Osobe bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj.

Važni brojevi telefona za cijelu Hrvatsku:

Hitna pomoć – 194

Jedinstveni komunikacijski centar za hitne situacije – 112

(FOTOGALERIJA) VEĆ PRVOG DANA KUPALIŠNE SEZONE REKORDNA POSJETA PREKO 3.000 POSJETITELJA - 

Foto: Vladimir Protić

NOVOSTI IZ POŽEŠKE BISKUPIJE  - 

POŽEGA – Kako je to već i uobičajeno početkom srpnja objavljuju se imenovanja, razrješenja i premještaji svećenika koji su na službama u župama Požeške biskupe i središnjim biskupijskim ustanovama. Imenovanja, razrješenja i premještaje svećenika koja navodima samo su dio jer se očekuje i preostali dio koji treba biti obznanjena do polovine srpnja.

Prelat msgr. Josip Devčić, razriješen službe generalnog vikara Požeške biskupije i službe župnika-upravitelja Župe sv. Mihaela Arkanđela u Stražemanu te je zbog zdravstvenih razloga umirovljen. Novim župnikom Župe sv. Mihaela Arkanđela u Stražemanu imenovan je vlč. Robert Mokri, koji će uz službu župnika biti i ravnatelj Ureda za uzdržavanje klera Požeške biskupije, a razriješen je dosadašnje službe rektora crkve sv. Lovre u Požegi. Preč. Ivica Žuljević, razriješen službe predstojnika Ureda za gradnju i kulturna dobra te imenovan Moderatorom Biskupskog ordinarijata u Požegi. Preč. Josip Krpeljević, razriješen službe kancelara Požeške biskupije i imenovan generalnim vikarom Požeške biskupije te kanonikom pokorničarom požeške Katedrale.

Dosadašnji bilježnik Biskupskog ordinarijata u Požegi, član odgojno-obrazovnog tima Kolegija Požeške biskupije i član Odgojno-obrazovne zajednice Katoličke gimnazije u Požegi i osobni tajnik požeškog biskupa vlč. Krunoslav Juraković, razriješen je tih službi i imenovan župnim vikarom u Župi sv. Luke Evanđelista u Novskoj.

Mr. vlč. Ivica Bošnjak, koji se vratio iz Rima sa studija imenovan je župnim vikarom, kapelanom u Župi sv. Nikole Biskupa u Pleternici te duhovnikom u Kolegiju Požeške biskupije u Požegi. Dosadašnji župni vikar, kapelan koji je bio u pleterničkoj župi vlč. Marko Čubelić odlazi na trogodišnji studij prava u Rim.

Vlč. mr. Marijan Pavelić, razriješen je službe ravnatelja Kolegija Požeške biskupije i imenovan prefektom Kolegija Požeške biskupije te povjerenikom za medije. Vlč. Nikola Legac, razriješen službe župnog vikara u Župi sv. Terezije Avilske u Požegi te imenovan kancelarom Požeške biskupije; vlč. Karlo Prpić, dugogodišnji misionar, imenovan ravnateljem Kolegija Požeške biskupije, duhovnikom Katoličke gimnazije s pravom javnosti u Požegi te rektorom crkve sv. Lovre u Požegi. Vlč. Mario Sanić, imenovan je predstojnikom Ureda za gradnju i kulturna dobra te ravnateljem Dijecezanskog muzeja Požeške biskupije, a vlč. Krunoslav Siroglavić, razriješen službe člana odgojno-obrazovnog tima Kolegija Požeške biskupije i člana Odgojno-obrazovne zajednice Katoličke gimnazije u Požegi.

Tekst/foto: Vladimir Protić 

DRUŠTVENI RETROVIZOR – U IŠČEKIVANJU IZBORA

Hoće li HDZ ponoviti svoj veliki gaf, kao što je bilo na skupu požeškog HDZ-a, kada se nisu mogli dogovoriti ni tko će voditi sjednicu, pa pronašli glavni kamen pomutnje, novinare. Iako uredno pozvani na ovaj skup, pa čak uredno dobili i okrugli, radni stol za praćenje skupa, odjednom su postali nepoželjni, da ne bi zabilježili unutarstranačka prepucavanja. No još je ružnije bilo, što su unutar tih redova, pojedinci, „cijenjeni članovi“ to iskoristili, ohrabreni masom, kukavice uvijek rade u masi, uspjeli još dodati svemu tome i pogrdne nazive, poput „udbaši“, van s njima, istjerajte novinare. Uzgred rečeno neki od nazočnih novinara su bili djeca ili nisu niti rođeni za vrijeme „udbe“. Vikao je naravno, onaj dio obrazovanih koji su još iz osnovne škole istjerani, no, od takvih se nitko od rukovodstva do dana današnjeg nije ogradio, niti ispričao. Za njih je to sve mali nesporazum, ali za one koji su istjerani, vjerojatno nije tako mali. Prije bi rekli da je bio šokantan.

Hoće li HDZ ponovno istjerivati novinare sa svojih skupova? Vjerojatno sada neće, jer ono što je tada bilo jako daleko, sada je jako blizu, preblizu. Ono što je tada bilo jako daleko, sada se približilo neviđenom brzinom. Prilično bahato ponašanje vrlo brzo se osvetilo. 'Ko bi gori, sad je doli, opet kaže ona narodna, i po neznam koji puta pogodi. Preblizu su izbori da bi popravili ružnu sliku samo iz jedne epizode, a takvih epizoda je bilo jako puno. Narod, onaj pametniji dio, za to kaže i „usrani štap ima dva kraja“. Kada samouvjereno i bahato misliš kako imaš onaj ljepši kraj štapa, odjednom, preko noći, nađe ti se onaj usrani dio u ruci. A novinari, oni su i taj puta samo radili svoj posao, kao i uvijek i mnogo puta prije toga. I onda kada su svi vikali da su Ivo, i onda kada su svi bili Jadranka, i onda kada su svi vikali da su Tomo, mi smo samo uredno izvijestili. Sutra će to biti vjerojatno neko drugi, sada već gotovo poznato da će to biti Andrej, jer gle' svi junaci nikom ponikoše, jedan po jedan odustaše, jedan po jedan više ne žele biti kandidati. A mi novinari, mi smo opet tu, isti oni koji su prenosili i izvještavali i preživjeli sve te predsjednike, kako na državnom, tako i na lokalnom nivou.

Hoće li HDZ ponovno istjerivati novinare sa svojih skupova? Neće, vjerojatno će ovaj puta i dva puta poslati poziv, pa i provjeriti da li je poziv došao. Pa predizborno je vrijeme, bolje reći izvanredno je predizborno vrijeme, nije vrijeme za tjerati bahatost i zajebanciju. Hoće li novinari sada doći na te skupove? Pa oni su i prije bili profesionalci, dolazili su na sve skupove, jer to je sastavni do njihovog posla. Da će baš biti istjerani uz pogrdne nazive, to se nisu nadali ni u crtanom filmu, a kamoli da će biti u stvarnosti. Uvijek su profesionalno za sve stranačke skupove imali jednake kriterije i sa svakoga korektno izvijestili. Pa makar se na tim skupovima obećavale kule i vile, med i mlijeko, tuneli i ceste, gospodarstvo i sve u ružičastom, mi to nismo stavljali pod znak upitnika. Svakome smo dali jednaku šansu, a narodu i, čitaj biračima, ostavili da sami ocjene, što su to politički prvaci rekli. Nismo nikada niti jedan program pokudili, istinu za reći, pa niti jedan program nije bio protiv ove sredine i protiv napretka. Svi su se zalagali za razvoj, nitko za korak unazad. Da li će biti samo šarena laža i po onoj narodnoj, obećanje ništa ne košta, ostavili smo da svi skupa ocijenimo, nakon toga što im svi zajedno dademo vlast. Upravo zbog toga su i izbori redovno, svako neko vrijeme, ili kao ovi sada izvanredni. Jesu li nas lagali, obećali a ništa napravili, svi zajedno ćemo sada vrednovati. Hoće li novinari sada biti motivirani da prenesu i one gorljive govore? Malo manje, jer će uvijek pogledavati u druge i treće redove, tamo će biti opet oni isti koji su onako pogrdno ih istjerali i neprilično vikali za njima. Ili možda neće, njih više biti u tim redovima?

Tekst: Ante Portas Foto: ilustrativna fotografija 

9. OCJENJIVANJE KVALITETE VINA POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE -

KAPTOL – Na 9. ocjenjivanje kvalitete vina Požeško-slavonske županije od prošle godine dolaze i vina iz cijele Hrvatske, ali i drugu godinu i vina iz mađarske, pa je ocjenjivanje dobilo i međunarodni karakter. Prispjelo je 124 uzorka vina, od kojih 94 bijelih i 30 crnih vina. Najviše je po vrstama graševine 61 uzorak, a ove godine na natjecanje svoja vin su poslali i vinari sa otoka Krka, i to malvaziju i žlahtinu, te Mađarski vinari koji su poslali na ocjenjivanje 11 uzoraka.

Ocjenjivačka komisija pod predsjedavanjem dipl. ing. agronomije Tomislava Božičevića imala je 15 ocjenjivača u tri ocjenjivačke grupe i imala je zaista pune ruke, zapravo puna usta kvalitetnih vina. Kako je prošla vinogradarska godina bila izuzetno dobra i vina su ove godine bolja i kvalitetnija, a i vinari imaju više iskustva u proizvodnji i na natjecanjima. Ocjenjivanje je tako trajalo od jutra do kasnog poslijepodneva.

- Zadovoljni smo odzivom vinara i količinom prispjelih uzoraka vina, što ipak govori o sve boljem rejtingu našeg ocjenjivanja koje je krenulo kao županijsko. Ono se zadnjih nekoliko godina prometnulo u dobro ocjenjivanje, pa su počeli dolaziti i uzorci iz drugih županija, već dvije godine nam dolaze i vina iz Mađarske, a od ove godine i vina s otoka Krka. Posebno me raduje što je dosta uzoraka od članova Udruge Vino-kap iz Kaptola, koji se sve više ističu sa svojim vinima i staju uz bok najboljih vinara ovog prostora. Svemu tome pridonio je svakako dobar rad udruge na stalnoj edukaciji, vježbanju i stalnoj kontroli i međusobnom ocjenjivanju u udruzi. Udruga je ardila na osposobljavanju svojih članova ne samo za proizvodnju nego i za stručno kušanjem i ocjenjivanje vina, da budu kompletni somelieri. U to su nam puno pomogli naši najpoznatiji vinari a posebno stručnjaci i profesori s Veleučilišta u Požegi. Oni su nam svojim dragocjenim savjetima i iskustvom puno pomogli da mnogi od nas stasaju kao dobri vinari, što se vidi po sve većem broju medalja i plaketa za visoku kvalitetu naših vina - rekao je Ferdinand Novak, predsjednik kaptolačkih vinara.

Rezultati ocjenjivanja znat će se nešto kasnije dok se obave svi obračuni i isprintaju plasmani, a svečano uručenje šampionskih titula, zlatnih, srebrenih i brončanih plaketa održat će se 19. lipnja na organiziranoj javnoj degustaciji vina za sve vinoljubce ispred vinskog podruma Udruge.

Tekst/foto: Vladimir Protić

Vinogradari i vinari, podsjećamo sve zainteresirane da je u ponedjeljak 16. svibnja 2016. krajnji rok za podnošenje prijava za mjeru Restrukturiranje i konverzija vinograda te mjeru Investicija u vinarije i marketing vina.

Za mjeru Restrukturiranje i konverzija vinograda korisnici mogu biti proizvođači (fizičke ili pravne osobe) upisani u Vinogradarski registar, a fizičke osobe moraju biti obveznici poreza na dohodak/poreza na dobit. Ukupno prihvatljivi troškovi po projektu su EUR 1.500.000, a minimalni iznos potpore po projektu je EUR 5.000. Za mjeru Investicija u vinarije i marketing vina prihvatljivi korisnici su proizvođači (fizičke ili pravne osobe) upisani u Vinogradarski registar u trenutku podnošenja prijave, a ukupno prihvatljivi troškovi po projektu su EUR 3.000.000, dok je minimalni iznos potpore po projektu EUR 5.000.

Za sve tri mjere iz Vinske omotnice (Restrukturiranje, Investicija i Promidžba) Agencija raspisala 18 natječaja te do sada odobrila 141 projekt s potporom od 96 milijuna kuna. Agencija je isplatila 28 milijuna kuna za provedbu projekata iz Vinske omotnice.

JAVNI NATJEČAJ za podnošenje prijava za dodjelu sredstava iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina 2014. – 2018. za mjeru Restrukturiranje i konverzija vinograda (NN 29/16).

JAVNI NATJEČAJ za podnošenje prijava za dodjelu sredstava iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina 2014. – 2018. za mjeru Investicija u vinarije i marketing vina (NN 29/16).

MALO SELO BJELIŠEVAC PRAVI JE ČUVAR ČEŠKE KULTURE I BAŠTINE -

BJELIŠEVAC – Malo selo u sredini Požeške kotline broji samo 90 stanovnika, uglavnom češke nacionalne manjine, ali je poznato kao pravi čuvar češke kulture i baštine. Česi su se u Požešku kotlinu počeli naseljavati krajem 19. stoljeća, a oni koji dolaze u Bjeliševac su uglavnom iz češke pokrajine Valaške. Uglavnom se bave poljoprivredom i obrtima koje u to vrijeme selo i seljaci trebaju.

Nositelj kulturnog i društvenog života je Češka beseda Bjeliševac koja je osnovana 1933. godine, za vrijeme ratova je uglavnom rad stajao, a u RH tad su obnovili 2000. godine. U besedi je gotovo cijelo selo, a imaju članova iz drugih naselja, tako da beseda broji 120 članova. Dobro rade i vrlo često nastupaju s mješovitom pjevačkom skupinom koja pjeva češke pjesme na češkom jeziku, a imaju i folklornu sekciju i dječji folklor.

Dane češke kulture u Požeško-slavonskoj županiji Češka beseda Bjeliševac organizira po 4. puta zajedno s Savezom Čeha u RH a pod pokroviteljstvom Savjeta za nacionalne manjine RH i Požeško-slavonske županije. Priredba je održana u njihovom domu koji su upravo proširili i uredili uz pomoć Republike Češke, Saveza Čeha, županije i grada Kutjeva kojem pripadaju teritorijalno. Uz domaćine koji su prikazali plesove i izveli nekoliko čeških pjesama u domu besede Bjeliševac, nastupili su s pjesmama i plesovima Češke besede iz Kaptola, Prekopakre, Šibovca i Ivanovog Sela.

- Dani češke kulture za češku manjinu znači puno to je prilika da pokažemo sumještanima i gostima naše stare običaje i sve ono što smo sačuvali od naših starih. Aktivni smo kroz cijelu godinu, gostujemo na mnogobrojnim manifestacijama diljem naše županije te već nekoliko godina razmjenjujemo posjete iz Češke, iz okruga Valaška, odakle potječu svi doseljenici u Bjeliševac. Prije četiri godine po prvi put organizirali smo ovu manifestaciju kako bi ugostili sve naše prijatelje kod kojih mi gostujemo, a to je i prilika za upoznavanje, druženje i razmjenu iskustava – istaknula je Alenka Hruška, predsjednica Češke besede Bjeliševac, a sve goste sa povijesti dolaska Čeha u ove krajeve upoznao je prof. Goran Hruška iz Požege. Povodom prvog korištenja renoviranog doma predsjednica Alenka Hruška uručila je priznanje i dar Jarmili Kulhaba, bivšoj tajnici Saveza Čeha u RH, koja je uvelike pomogla u realizaciji ove investicije.

Tekst/foto: Vladimir Protić

OSIJEK - Dana 7. svibnja 2016. u Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku održana je svečana proslava 10. obljetnice od osnivanja Hrvatskoga demokratskog saveza Slavonije i Baranje. Tim su se povodom, usporedno uz svečani program, nazočnima obratili predsjednik HDSSB-a Dragan Vulin, župan osječko-baranjski i predsjednik Vijeća za nacionalnu, regionalnu i unutarstranačku politiku HDSSB-a dr. sc. Vladimir Šišljagić te utemeljitelj HDSSB-a general Branimir Glavaš.

Predsjednik stranke Dragan Vulin zahvalio je svim članovima i simpatizerima HDSSB-a na povjerenju koje je ustrajalo unatoč neprekidnim prijetnjama i zastrašivanjima onih kojima je HDSSB oduvijek trn u oku. Posebna je zahvalnost upućena načelnicima i gradonačelnicima te saborskim zastupnicima koji su istinski provoditelji HDSSB-ove ideje u cilju boljega života u domovini, a posebice u Slavoniji, Baranji, Srijemu i Podravini. U deset godina djelovanja bilo je uspona i padova, koji su sastavni dio političkoga života, ali najteži je politički projekt održati stranku živom i produktivnom – u čemu je HDSSB neupitno uspio. „Ono što slijedi jest priprema za lokalne izbore koji slijede 2017. godine na kojima će HDSSB između ostalog dobiti svog župana Osječko-baranjske županije, kao i gradonačelnika Grada Osijeka.“

Župan osječko-baranjski Vladimir Šišljagić govorio je o trnovitom putu koji je HDSSB prošao i koji još uvijek prolazi, a sve zbog borbe i pravde za dostojanstven život slavonskoga čovjeka. Svaki pojedinac treba biti ponosan za sve što je učinio za svoj zavičaj, a unatoč tomu što su gospodarstvo i poljoprivreda doslovce na koljenima i što aktualna vlast o bitnim temama ne progovara, Šišljagić je posebno istaknuo optimizam i vjeru u bolje sutra, što jedino može ozbiljnim pristupom i programom ponuditi upravo HDSSB.

Utemeljitelj stranke Branimir Glavaš elaborirao je o nastanku stranke, o problemima na političkoj sceni koje su zdušno osmišljavali Ivo Sanader i Vladimir Šeks, a sve u cilju boljševičkog uništavanja HDSSB-a pomoću izravnoga utjecaja na sudstvo pisanjem izmišljenih optužnica protiv onih koji su se odlučili odmaknuti i spasiti svoj zavičaj i maloga čovjeka. Posebice je Glavaš istaknuo kako je HDSSB opstao i kako je riječ o parlamentarnoj stranci čije se ideje prešutno kradu i kada su u pitanju HDZ i SDP. „Aktualna vlast umjesto rješavanja egzistencijalnih pitanja poput siromaštva, nezaposlenosti i sve većeg iseljavanja, pokušava na sve načine ovladati pravosudnim i policijskim sustavom čime su jasno razotkrili svoj namjere. Takva Vlada ne zaslužuje našu podršku.“ No naglasio je i da se HDSSB jedini brine o malom čovjeku, stoga lokalni izbori koji slijede za godinu dana moraju potvrditi ono što je već dokazano radom i uspjesima: „Ako želimo naš zavičaj gledati kao uspješan te ponuditi slavonskom čovjeku posao i egzistenciju, moramo 2017. vratiti Grad Osijek i dalje nastaviti voditi Osječko-baranjsku županiju.“