GORNJA OBRIJEŽ - Komemoracijom kod spomen-kapelice u Gornjoj Obriježi obilježena je tužna obljetnica. Prije 25 godina je u zasjedi i sukobima s neprijateljem u Batinjanima i Gornjoj Obriježi poginulo 19 hrvatskih branitelja. Od 6.10 do 16.10. 1991. Pakrac je bio u potpunom okruženju kada su pobunjeni Srbi blokirali tada jedinu komunikaciju Pakraca s ostatkom hrvatske na relaciji Prekopakra - Gornja Obrijež - Veliki Banovac - Ploštine - Brekinska - Gaj - Kutina. Prvi put ove godine održana je komemoracija u organizaciji Udruge djece branitelja domovinskog rata Pakrac koji su preuzeli organizaciju obilježavanja od Udruge roditelja hrvatskih branitelja domovinskog rata Pakrac-Lipik. Prethodno komemoraciji izaslanstvo Grada Lipika predvođeno gradonačelnikom Vinkom Kasanom, Grada Pakraca predvođeno gradonačelnicom Anamarijom Blažević i Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata Pakrac-Lipik položili su vijence na spomeniku poginulim braniteljima u Batinjanima, na spomeniku poginulim braniteljima u Velikom Banovcu i kod spomen-ploče poginulog branitelja Drage Živančeva u Gornjoj Obriježi. Vijence za 19 poginulih hrvatskih branitelja položili su župan požeško-slavonski Alojz Tomašević te gradonačelnici Vinko Kasana i Anamarija Blažević s predstavnicima Udruga s pakračko-lipičkog područja.

Nakon prigodnih govora održana je sveta Misa za sve poginule branitelje Pakraca i Lipika. U komemoraciji su sudjelovali osnovnoškolci i srednjoškolci iz Lipika i Pakraca, odnosno učenici osmih razreda OŠ „Lipik“ i OŠ „Braće Radića Pakrac“ među kojima su bili učenici područja Donje i Gornje Obriježi te učenici Srednje škole Pakrac.

Tragičnih događaja iz ratne jeseni 1991. koji su prethodili i slijedili nakon stradavanja 19 branitelja prisjetio se pukovnik HV-a Božidar Lujanac pri čemu je na kraju obraćanja zatražio da se brigadir Stjepan Širac posthumno unaprijedi u čin generala te oda priznanje svim braniteljima Lipika i Pakraca jer su na ovom području zaustavili banjalučki korpus JNA i spriječili neprijatelja da presjeku Slavoniju izbijanjem na Mađarsku granicu kod Virovitice.

Župan požeško-slavonski Alojz Tomašević istaknuo je kako će se nastaviti zalagati za odličje „Zapadna Slavonija“ kojom će biti odlikovani svi branitelji koji su sudjelovali u obrani ovog područja na kojem su tijekom 1991. godine provedene jedine uspješne oslobodilačke akcije HV-a. Vinko Kasana, gradonačelnik Lipika, ispred Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata Pakrac-Lipik pohvalio je trud svih koji nastoje da ovi događaji i obljetnice na obranu Lipika i Pakraca od agresora nikad ne zaborave. Gradonačelnica Pakraca istaknula kako se s ponosom treba prisjećati svih obljetnica događaja tijekom obrane Lipika i Pakraca jer su ova dva grada heroji, Lipik kao prvi oslobođeni grad u Domovinskom ratu i Pakrac kao grad u kojem je obrana domovine započela.

Tekst/foto: Gordan Vukić

U noći 3. na 4. listopada u svome domu u Voloskom preminuo je u 92. godini života hrvatski skladatelj dipl. ing. Ljuboslav Kuntarić

U povijesti hrvatske glazbe ostat će zabilježen kao prvi domaći „hit maker“ čija glazba je dominirala festivalima i radijskim eterom 1950-ih i 1960-ih godina. Autor je ogromnog broja pjesama od kojih mnoge kao evergreeni ostaju popularne i danas, više od pola stoljeća od svog nastanka. Tu svakako spadaju Autobus Calypso, Ti ni ne slutiš, U nedilju Ane (Mali motorin), Čežnja, te legendarna Ta tvoja ruka mala, na tekst Blanke Chudobe i u izvedbi Ive Robića kojom je pobijedio na prvom Zagrebačkom festivalu 1953. godine. Od brojnih anegdota iz Kuntarićeva dugog i bogatog života najzanimljivija je možda upravo ona vezana uz ovu njegovu povijesnu festivalsku pobjedu. Naime, Kuntarić je za nju saznao mjesec dana kasnije, kada se vratio iz vojne službe na talijansko-jugoslavenskoj granici na koju je bio mobiliziran povodom eskalacije tzv. Tršćanske krize!

Rođen je u Čakovcu 1925. godine a mladost je proveo u Varaždinu, Požegi i Zagrebu. Glazbu je učio privatno kod Rudolfa Matza, Albe Vidakoviće, Ivane Lang i Tihomila Vidošića. Diplomirao je građevinski fakultet i kao hidroinženjer između 1951. i 1981. sudjelovao je u izgradnji brojnih objekata, posebice velikih turističkih kompleksa na jadranskoj obali. Od početka 1950-ih godina živio je u Voloskom kraj Opatije.

Skladao je razne glazbene vrste od 1939. godine. Njegove zabavne melodije, koje je pisao u suradnji s istaknutim hrvatskim pjesnicima i tekstopiscima poput Drage Britvića, Stjepana Jakševca te najviše s Blankom Chudobom, predstavljaju samo mali dio njegovog ogromnog glazbenog opusa. U mladosti je pisao laku orkestralnu i komornu glazbu a kasnije i glazbu za puhačke, tamburaške i mandolinske orkestre. Najveći dio njegovog opusa posvećen je vokalnoj glazbi. Autor je preko 200 solo pjesama (uz pratnju klavira ili manjih sastava) i oko 170 klapskih pjesama. Posebno valja istaknuti Kuntarićeve veće forme glazbeno-scenskih djela, u što spadaju mjuzikli, operete, dječje opere i predstave, lutkarski igrokazi i slično. Najpoznatiji među njima su mjuzikl Tata, udajem se za Crnca (1978.) i rock opera Karolina riječka (1981.) Autor je i glazbe za 18 filmova a skladao je i glazbu za najpopularniju jugoslavensku televizijsku seriju Pozorište u kući.

Najveći dio njegovog opusa od ukupno preko 1.100 djela ipak pripada duhovnoj glazbi koju je Kuntarić stvarao do kraja svog života. Iza njega ostaje preko 650 duhovnih djela, od čega 25 misa.

Ljubo Kuntarić osvojio je gotovo 50 festivalskih nagrada za svoje skladbe. Dobitnik je Nagrade za životno djelo grada Opatije, Zlatnog odličja Pro ecclesia et pontifice pape Ivana Pavla 2. za doprinos sakralnoj glazbi (2003.), Nagrade Zrinski Međimurske županije za najviše zasluge u kulturi (2004.), Nagrade Porin za životno djelo (2009.), a odlikovan je i Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića.

Bio je počasni građanin Međimurske županije te gradova Čakovca, Požege, Omiša i Imotskog, počasni član franjevačkog bratstva provincije Sv. Ćirila i Metoda, te počasni član Družbe Braće Hrvatskog Zmaja.

Čak 40% muškaraca kosu pere samo jednom tjedno, gotovo 60% njih nikada ne koristi kreme za lice, ali je pritom pohvalno da se svakodnevno tušira više od polovice ispitanika

Osobna higijena muškaraca uvijek je vrlo intrigantna tema pa smo stavove hrvatskih potrošača odlučili provjeriti putem anketnog istraživanja koje je obuhvatilo nacionalno reprezentativni uzorak od 191 muškog ispitanika. Zanimljivosti u dobivenim rezultatima ogledaju se u relativno rijetkom pranju kose – gotovo 40% ispitanika to radi samo jednom tjedno, zatim u tome što gotovo 60% njih nikada ne koristi kreme za lice, ali je pritom pohvalno da se svakodnevno tušira više od polovice ispitanika.

Trećina ispitanih muškaraca (32,7%) navodi da se brije svakodnevno, a potom slijedi udio od 22,3% ispitanika koji se briju svaki drugi dan. Jednom tjedno to čini njih 14,8%, nekoliko puta tjedno 12,6%, a nekoliko puta mjesečno njih 4%. Da se uopće ne briju ističe pak 13,7% sudionika ankete.

Za razliku od brijanja, kada je riječ o pranju kose muškarci se nisu osobito iskazali. Naime, najveći dio njih, čak 38,7%, ističe da pere kosu jednom tjedno, što nikako ne sugerira visoki stupanj osobne higijene u tom aspektu.

Ostatak uzorka je ipak osvjetlao obraz jačega spola pa tako nalazimo 25,8% ispitanika koji kosu peru nekoliko puta tjedno, dok svakodnevno to čini 18,2%, a svaki drugi dan 17,4% anketiranih muškaraca.

Ne koristim kreme za lice odgovorilo je 58,4% ispitanika kada smo ih upitali koriste li ovaj proizvod za njegu kože. Nasuprot tome, svakodnevno kremu za lice koristi 16,1% muškaraca, nekoliko puta tjedno to čini njih 13,7%, a 11,8% ističe da ih koristi nekoliko puta mjesečno.

Tuširanje je svijetla točka osobne higijene kod muškaraca jer se više od polovice njih (53,3%) tušira svaki dan. Ostatak zauzimaju dva odgovora vrlo slične frekvencije: nekoliko puta tjedno ima 26,1% udjela, a svaki drugi dan 19,7%. U rang statističke greške ulazi 0,9% onih koji se tuširaju jednom tjedno.

Na kraju smo odlučili provjeriti i vjeruju li muškarci više brendovima ili trgovačkim markama. Dominantnu pobjedu odnijeli su brendovi proizvoda muške njege s 94% udjela, dok je preostalih 6% pripalo proizvodima trgovačkih marki.

Istraživanje su proveli Ja TRGOVAC magazin i agencija Hendal tijekom rujna 2016. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku od 191 građana Republike Hrvatske starijih od 15 godina. Tijekom istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz metodu slučajnog odabira kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.

PRVA JESENSKA KOORDINACIJA NAČELNIKA I GRADONAČELNIKA SA ŽUPANOM ALOJZOM TOMAŠEVIĆEM -
POŽEGA - Redovne koordinacije pet načelnika općina i pet gradonačelnika gradova nakon ljetne stanke ponovno su krenule, a kao prva jesenska koordinacija imala je pet zanimljivih točaka na dnevnom redu. Osim što načelnici i gradonačelnici izvijeste župana Alojza Tomaševića o aktualnoj problematici i projektima koji se provode u općinama i gradovima, raspravlja se i dogovara o velikim i zajedničkim projektima na razini županije u koje se svi uključuju.

Kako redovito raspravljaju i o stanju u gospodarstvu ili drugim važnim pitanjima koordinacija se uvijek proširuje s dodatnim izvjestiteljima. - Ponovo ćemo razmotriti stanje našeg gospodarstva i mogućnosti koje nude EU fondovi. Svaki načelnik i gradonačelnik će izvijestiti u kojoj je fazi kada je riječ o ovoj temi a i direktorica naše Regionalne razvojne agencije Panora će prezentirati natječaje koji su u tijeku, koji su u planu za objavu i slično - najavio je župan Tomašević, kao posebnu točku i obilježavanje visoke 25. obljetnice požeške 1123. brigade HV.

- Svečanost će se održati 22. listopada (subota) na središnjem požeškom Trgu sv. Trojstva, a raspravljali smo i o gradnji spomenika na Papuku u čast jedanaestorice u zasjedi ubijenih hrvatskih branitelja 2. prosinca 1991. godine. Tamo već postoji onaj kamen s pločom, no ovo će biti malo drugačije, veličanstvenije jer smatramo da je to naša obveza prema braniteljima i članovima obitelji što smo obećali. Spomenik će biti financiran od strane županije i svih općina i gradova i danas je predstavljen projekt – istakao je župan Tomašević, te dao i informaciju o Sajmu u Grazu, Austrija na kojemu je Požeško-slavonska županija partner zajedno s 30-tak gospodarstvenika i OPG-a naše županije. - Sajam se održava 4. listopada kada je i Dan Hrvatske u Austriji, na koji smo poziv dobili od i mi smo od Gospodarske i trgovinske komore Austrije. Osim tema iz gospodarstva kroz nekoliko okruglih stolova raspravljat će se o razvoju i mogućnosti ulaganja, jer su austrijski gospodarstvenici najveći ulagači na području Hrvatske – rekao je župan Tomašević, koji od ovog predstavljanja očekuje dobre konačne rezultate.

Tekst/foto: Vladimir Protić

TJEDAN CJELOŽIVOTNOG UČENJA U POŽEŠKOJ GRADSKOJ KNJIŽNICI -

POŽEGA – Prostor Studijskog odjela i čitaonice Gradske knjižnice Požega u okviru programa Tjedna cjeloživotnog učenja organizirao je nekoliko aktivnosti pod nazivom „Provježbaj mozak u knjižnici“. U aktivnostima su sudjelovali Čitateljski klub knjižnice, učenici osnovnih škola i Udruga slijepih i slabovidnih osoba Požeško-slavonske županije. Tjedan cjeloživotnog učenja nacionalna je obrazovna kampanja čiji je cilj podizanje svijesti o važnosti učenja i obrazovanja.

- Učenje može biti formalno u ustanovama, ali i neformalno kao ove aktivnosti u našoj knjižnici. Važno je istaknuti da je čitanje i knjižnice nezaobilazne stanice na putu učenja, a ja bih rekla i najlakši, najjednostavniji i najjeftiniji oblik učenja, mogućnost da nešto novo naučimo. Poziv smo uputili našim korisnicima, od članova Čitateljskog kluba, učenicima osnovnih škola i Udruge slijepih, koji će međusobno razmijeniti svoja znanja i iskustva. Čitat će ulomke iz najdražih knjiga, slušati zvučne knjige, poeziju Dobriše Cesarića, jer naša knjižnica posjeduje preko 900 knjiga za slijepe i slabovidne osobe. Zvučne knjige mogu koristiti i osobe s disleksijom, ali i osobe koje nemaju vremena za čitanje, ali slušajući čitaju knjigu. Slijepe osobe iz udruge razmijenit će iskustva s ostalima na koji način koriste zvučne knjige i kako oni uče, ali i pokazati kako se koristi Brailovo pismo koje će demonstrirati s pisaćom mašinom – istakla je Dijana Klarić, voditelj Studijskog odjela i čitaonice, te napomenula da svi mogu učiti, a da su prepreke učenju samo u našim glavama, samo ograničenja koja sami sebi postavljamo.

- Drago mi je da je knjižnica organizirala ovakav jedan susret uz cjeloživotno učenje, te učenje kroz audio zapise za slijepe osobe. Taj odjel sada radi već četiri godine i naši članovi svakodnevno koriste i usluge knjižnice. Na taj način u reprodukciji knjige osoba koja sluša može se kretati po cijeloj knjizi, po stranicama, naslovima, obilježiti dio koji je posebno impresionira i ponovno poslušati. Učenici će nam nešto danas čitati, što je nama još lakše slušati i tako učiti – istakao je Zdravko Čop, predsjednik udruge slijepih, a oni su učenicima pokazali na koji način oni pišu „brajicu“ i kako ju čitaju pomoću opipa s jagodicama prstiju.

Tekst/foto: Vladimir Protić

Rekorder prema broju popijenih lijekova na tisuću stanovnika u 2015. godini bila je Požeško-slavonska županija (1.600 doza), a odmah iza nje Karlovačka županija sa puno manje doza (1.135), pokazuju novi podaci Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED), o čemu piše Glas Slavonije. Najmanju potrošnju lijekova na tisuću stanovnika lani je imala Brodsko-posavska županija (528 doza) tek nešto oko trećine potrošnje požeške županije, te Splitsko-dalmatinska (843 doze) i Zadarsko-kninska županija (885 doza).

Među lijekovima koji nisu na teret HZZO-a, najviše novca građani i dalje daju za lijekove protiv bolova i visoke temperature. Tako su, primjerice, na lijekove na bazi acetilsalicilne kiseline, poput Aspirina i Andola, građani lani potrošili 50 milijuna kuna, a na one s paracetamolom, kao što Lekadol i Lupocet, 40 milijuna kuna. Visoka potražnja bila je i za lijekove protiv boli poput Neofena, Ibuprofena i sličnih, a građani su za njih potrošili 32 milijuna kuna.

Ukupna potrošnja lijekova u 2015. iznosila je 5,2 milijarde kuna, što je 5,2 posto više u odnosu na 2014. godinu. Podaci HALMED-a pokazuju kako se svaki dan u Hrvatskoj na tisuću stanovnika popije 998 doza nekog lijeka, tj. gotovo jedna tableta dnevno po stanovniku.

Ukupno gledajući, u Hrvatskoj najveću potrošnju imaju lijekovi za kardiovaskularni sustav, odnosno lijekovi za srčane bolesti, a odmah su iza njih lijekovi za živčani i probavni sustav. Prema terapijskim skupinama, najviše novca otišlo je na citostatike, koji se koriste za liječenje malignih bolesti, zatim na antidijabetike ili lijekove za šećernu bolest te na psiholeptike i lijekove protiv visokog tlaka. Podaci HALMED-a pokazuju i da je 86,5 posto potrošnje lijekova bilo na teret HZZO-a (oko 4,6 milijarda kuna), dok su 12 posto potrošenih lijekova (oko 640 milijuna) platili pacijenti. S obzirom na način izdavanja, 90 posto lijekova izdano je na recept dok su ostali bili lijekovi iz skupine tzv. bezreceptnih lijekova.

50 dnevnih doza antidepresiva
U Požeško-slavonskoj županiji popije se najviše lijekova za visoki tlak, gotovo trostruko više nego u Zadarskoj županiji. Slično je s antidepresivima, kojih se u Požeško-slavonskoj županiji popije gotovo 50 dnevnih doza na tisuću stanovnika, a u Brodsko-posavskoj i Istarskoj županiji svega 17. Ista županija uvjerljivo vodi i u potrošnji antidijabetika ili lijekova za povišeni šećer u krvi, kojih se u Požeško-slavonskoj županiji popije 96 dnevnih doza na tisuću stanovnika, a u Brodsko-posavskoj svega 40, objavio je Glas Slavonije.

UZ IZLOŽBU „GUMBI“ U POŽEŠKOM GRADSKOM MUZEJU   -

POŽEGA – Požeški Gradski muzej već tridesetak dana je domaćin izložbe „Gumbi“ koja je postavljena u suradnji s Pokrajinskim muzejom Celje iz Slovenije. U sklopu izložbe koja traje do 14. 10. organizirana je i Radionica izrade dorset dugmadi.

 - Iako se na prvi pogled čini da je to beznačajna mala stvar, dugmad, gumbi, puceta i botun, to su sve riječi koje se koriste u hrvatskom jeziku, imaju bogatu povijest i govore nam o tome što se događalo kroz ljudsku povijest. Na današnjoj radionici izrađivat će se dorset dugmad, koji se mnogi sjećaju ako pogledaju kod svojih baka posteljinu, gdje se još uvijek može vidjeti takva vrsta dugmadi. Riječ je o dugmadi koja se izrađuju od jednog prstena, koji može biti od metala, plastike, drveni, a u početku kada su se izrađivali bili su od roga. Preko prstena se s iglom i koncem izrađuje dugme. Prvi puta su se ta dugmad počela izrađivati u 17. stoljeću u Engleskoj, u grofoviji Dorset, po čemu su ta dugmad i dobila ime. Tisuće žena su to radile u manufakturi, a kad su se pojavile tvornice nakon industrijske revolucije, ta je proizvodnja zamrla i prenesena u Češku. Tamo se proizvodnja nastavila, prvo ručno, sve do 1920. godine, kada je jedan Čeh, Antonin Šlezinger izumio stroj koji to može strojno raditi. Još uvijek i danas u češkom gradu Jablonec se proizvodi ova vrsta dugmadi – istakla je Ljiljana Marić, muzejski pedagog i kustos, koja je predstavila radionicu koja je organizirana u suradnji s Obrtničkom školom Požega.

 - Moja iskustva su slična u vezenju na platnu, a o samim dorset dugmadi malo sam istraživala i našla poveznicu. Planiram svakako nakon ove prve radionice raditi i s našim učenicima na Obrtničkoj školi. Dorset dugmad su uglavnom bila rađena od bijelog konca, a mogu se izraditi i šarena, vezena od raznih materijala, raznih boja konca, dodati i perlice, tako da ćemo svakako uskoro imati dorset dugmadi i na nekim našim kolekcijama – rekla je Vera Tomić Žager, profesorica strukovnih predmeta Obrtničke škole Požega, koja je svoja znanja prenijela i na dvadesetak polaznika radionice, koji su ubrzo napravili i svoju prvu dorset dugmad. 

LIPIK - U Lipičkom parku i ove je godine održana manifestacija gastro ponuda nacionalnih manjina Lipik. Ovogodišnji domaćin bila je Ukrajinska nacionalna manjina. Povodom obilježavanja 160. godina rođenja ukrajinskog pjesnika Ivana Franka i 60.-ta godišnjica smrti, udruga ukrajinsko-hrvatskog prijateljstva organizirala je susrete i nastup ukrajinskih prosvjetnih društava iz Vukovara i Banja Luke. Osim njih nastupe su imale Lipičke mažoretkinje i učenici 5a razreda OŠ. Lipik. Nakon kulturnog dijela manifestacije degustirala se hrana i piće nacionalnih manjina: Ukrajinske, Mađarske, Njemačke, Srpske, Talijanske, Francuske i Češke. Vašem se novinaru najviše svidjela Francuska ponuda: sir i vino.

Gradonačelnik LipikaVinko Kasanaispred Grada Lipika izrazio je dobrodošlicu svima koji organizacijom ove manifestacije u zadnje tri godine žele prikazati bogatstvo i kulturnu različitost žitelja na ovim prostorima. Prisjetio se prve manifestacije koju su predvodili predstavnici Društva Mađara Lipika prije dvije godine te drugu koje su domaćini bili Zajednica Talijana Lipika prošle godine, a ove godine je ta čast pripala udruzi koja povezuje Hrvatsku i Ukrajinu. Na kraju je pozvao predstavnike drugih nacionalnih manjina iz Lipika i okolice da se kandiraju kao nositelji Dana nacionalnih manjina sljedeće godine.

U parku je postavljen i luna park a turistički vlakić je besplatno vozio zainteresirane da pogledaju Lipik kroz vožnju.

Tekst/foto: G. Vukić

LIPIK - Podravka d.d. je 20. rujna sklopila Ugovor o kupoprodaji 100% poslovnog udjela u svom društvu Studenac d.o.o. sa sjedištem u Lipiku, sa društvom Radenska d.o.o. iz Slovenije, kao kupcem koji je u vlasništvu društva Kofola Česko-Slovensko a.s. iz Češke Republike. Desilo se ono što je bilo najavljeno još u veljači ove godine.

Po ispunjenju ugovornih preduvjeta te prijenosa ugovora o radu radnika na Studenac, Radenska d.o.o. će preuzeti poslovni udjel u Studencu, a što je predviđeno do kraja godine. Odabirom Radenske d.o.o., kao uglednog proizvođača bezalkoholnih pića i vode u regiji, odnosno grupe Kofola, Podravka je pokazala da vodi brigu o budućem nastavku proizvodnje te sigurnim radnim mjestima za radnike u Lipiku uz zaštitu njihovih zatečenih prava po Kolektivnom ugovoru Grupe Podravka za razdoblje od 18 mjeseci, stoji u dopisu kojim je Podravka izvjestila. Koliko je dobar potez prodaje biznisa sa vodom, koji svugdje u svijetu pokazuje trendove rasta, tek budućnost će Podravki pokazati jesu li povukli pravi potez. Kupac svakako je.

Tekst/foto: G. Vukić

44. SJEDNICI IZVRŠNOG ODBORA HRVATSKE ZAJEDNICE ŽUPANIJA -

Na 44. sjednici Izvršnog odbora Hrvatske zajednice županija održanoj u Šibensko-kninskoj županiji, jedna od točaka bila je prihvaćanje Deklaracije o važnosti političkog uvažavanja i suradnji župana unutar Hrvatske zajednice županija, koja naglašava nužnost tolerancije i suradnje svih aktera za funkcioniranje regionalne vlasti te društveni i gospodarski razvitak.

„Zajednica županija od 2003. godine okuplja županije na čelu kojih su dužnosnici različitih političkih opcija. Gledajući današnje političko okruženje drago mi je da možemo svečano usvojiti Deklaraciju o važnosti političkog uvažavanja i suradnji svih dionika političkog života. Ovim dokumentom potvrđujemo da ćemo nastaviti surađivati na svim političkim pitanjima koja se odnose na dobrobit građana Hrvatske te mislim da je to i u svjetlu skorašnjih lokalnih izbora iznimno bitno.“ naglasio je predsjednik Hrvatske zajednice županija i šibensko-kninski župan Goran Pauk.

Naime, Deklaracija je prvi dokument koji promiče nužnost suradnje i dijaloga na regionalnoj razini vođenih isključivo interesom građana, a ne političkom orijentacijom članova izvršne vlasti. U njoj je posebna važnost stavljena i na pluralizam mišljenja, osuđivanje svake vrste diskriminacije i nepoštivanja ljudskih prava te promicanje kulturnih i obrazovnih programa.

Župani su se također osvrnuli i na Strategiju regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do 2020. godine koja je do 4. rujna bila na javnom savjetovanju. Zaključeno je kako je donošenjem Strategije napravljen veliki iskorak u poticanju jednakog regionalnog razvoja za sve, a prijedlozi promjena pojedinih stavaka poslani su Ministarstvu. Oni se odnose na nužnost usklađivanja detalja same strategije kao što su kartografski prikazi, informacije SWOT analize, ali i potrebu fokusa na ruralni razvoj i ribarstvo. Svoja mišljenja prenijeli su zamjeniku ministra regionalnog razvoja i fondova Europske unije Davoru Huška, koji je također sudjelovao na sjednici.

„Mi smo pobornici partnerskog razvoja županija i ministarstva. Dio vaših primjedbi je već primljen na znanje i unesen u proces formiranja završnog dokumenta. Ciljevi regionalnog razvoja su na temeljima daljnje decentralizacije fiskalnih kapaciteta i decentralizacije obveza i nadležnosti. Sve treba generirati puno kvalitetniji zakon o regionalnom razvoju što će omogućiti i još više povlačenja sredstava iz EU fondova.“ objasnio je zamjenik ministra Huška.

Uz navedeno, bitna tema današnje sjednice bila je rasprava i analiza Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske.

„Ovo je jedna jako bitna tema u Republici Hrvatskoj jer se nalazimo u visokim stupnjevima gradnje i formiranja centara za gospodarenje otpadom. Neki su završeni poput riječkog, neki su u završnom postupku izgradnje, neki su u postupku planiranja i izrade dokumentacije, a neki još nisu ni započeli. Međutim, Planom gospodarenja otpadom koji nije prihvaćen u Vladi, i nadamo se da takav neće biti prihvaćen, definiran je jedan novi način gospodarenja otpadom koji podrazumijeva da sve ovo što je do danas uloženo i utrošeno u takav program bude stopirano“ rekao je Pauk i dodao kako bi u tom slučaju bilo potrebno izraditi novu dokumentaciju, po novom konceptu te bi se na razini Republike Hrvatske plaćale velike kazne. Zaključeno je kako će se opet pisano obratiti premijeru i Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja te tražiti povlačenje Prijedloga Plana gospodarenja otpadom ili izmjenu zbog provedbe već započetih projekata.