OTVORENO JOŠ JEDNO GRADILIŠTE U GRADU POŽEGI -

POŽEGA – Najavljeni investicijski ciklus u gradu Požegi nastavlja se otvaranjem još jednog gradilišta, a to je rekonstrukcija i uređenje drugog po veličini požeškog trga.

- Konačno počinju radovi na Trgu sv. Terezije, trgu grada Požege s dugom tradicijom i bogatom kulturnom i povijesnom baštinom. Grad ima nekoliko trgova, a trgovi su ogledalo grada, odraz brige prema gradu. Ovaj trg nakon bivših vremena, kada je ovdje bila i prometnica nije ono što bismo mi u gradu Požegi željeli. Projekt uređenja ovog trga je jedna nova vrijednost koju će naši građani imati, koja će biti po njemu prepoznata, ne samo kao sjedište biskupije, nego zato što ovim projektom počinjemo jednu etapu uređenja uže zone grada Požega. Osim trga uredit će se i četiri ulice u pješačkoj zoni i ove godine raspisati natječaj za idejno uređenje Trga sv. Trojstva. Prema HTZ smo kandidirali projekt uređenja Starog grada i sa rješavanjem vrtića Pod gradom na tom mjestu gradili bi novi parking kojim bi zaista riješili jezgru grada Požege i stvorili grad po mjeri naših stanovnika – istakao je požeški gradonačelnik Vedran Neferović na otvaranju radova vrijednih oko 8 milijuna kuna, a radove izvodi tvrtka Presoflex gradnja. Završetak radova očekuje se do sredine listopada ove godine. U međuvremenu će i tvrtka Tekija provesti nove vodove vodovoda i odvodnje.

Početak radova blagoslovio je župnik župe Sv. Terezije vlč. Ivica Žuljević, te najavio da će za vrijeme radova na trgu biti postavljena nova fasada na katedralu, na zgradu Dvorane sv. Terezije Avilske (bivše kino Central) i na zgradu Katoličke gimnazije i Katoličke osnovne škole. Kako saznajemo fasade će dobiti nove boje u stilu baroka. Već ranije uređena je zgrada budućeg Dijecezanskog muzeja na ovom trgu, tako da će cijeli trg i okolni objekti dobiti nove vizure i izgled, što će ovom trgu dati posebnu ljepotu.

- Ovaj trg je do sada poznat samo po nekim aferama, kada se uz Dan grada ovdje demonstrirala politička glupost, a sada će biti uređen da bude na raspolaganju građanima, ali novo lice grada Požega. Sretan sam što počinju radovi, a mišljenja sam da je na ovim prostorima kriza već dugo, a moja odgovornost je kao gradonačelnika za projekte u gradu. jasno smo i transparentno najavili što će se sve graditi – odgovorio je gradonačelnik Neferović i odgovori kritičarima da nije možda sada u vrijeme krize potrebno raditi takva uređenja. Najavio je još nekoliko projekata u gradu Požegi, ali i projekte koji će se kandidirati za financiranje sredstvima Europske unije.

Tekst/foto: Vladimir Protić

SPORAZUMIMA IZMEĐU ŽUPANIJSKIH OBRTNIČKIH KOMORA I HEP OPSKRBE, OBRTNICIMA IZ CIJELE HRVATSKE OSIGURANA NIŽA CIJENA ELEKTRIČNE ENERGIJE -

ZAGREB – Temeljem generalnog Sporazuma Hrvatske obrtničke komore (HOK) s HEP Opskrbom, potpisani su pojedinačni sporazumi između HEP Opskrbe i Županijskih obrtničkih komora, u okviru kojih će obrtnicima na području cijele Hrvatske biti osigurana niža cijena električne energije.

U ime Obrtničkih komora Sporazume o suradnji potpisali su predsjednici obrtničkih komora, a u ime HEP Opskrbe direktorica mr. sc. Tina Jakaša dipl. ing., koja je tom prigodom izjavila:

- Iznimno sam zadovoljna što se HEP Opskrba uključila u projekt Zajedničke nabave - HOK ZNA i dobila priliku pružiti obrtnicima povoljnije uvjete opskrbe električnom energijom na području cijele Hrvatske. Veseli me što ćemo na ovaj način dati svoj doprinos poslovanju obrtnika i nižim računima za električnu energiju olakšati im poslovanje. Ovom suradnjom dokazujemo da HEP Opskrba, osim dobrih ponuda za velike kupce, ima i tržišno najpovoljnije uvjete za male i srednje poduzetnike, čime im dodatno pomaže da budu konkurentni u svom poslovanju. Željela bih iskoristiti priliku i pozvati sve obrtnike, bez obzira jesu li već kupci HEP Opskrbe ili će to tek postati, da predaju zahtjev za Ugovorom na internetskoj stranici HEP Opskrbe.

HEP Opskrba koristi svaku priliku za uključivanje u projekte kojima se potiče rast i razvoj poslovanja malog i srednjeg poduzetništva te očuvanje bogate obrtničke tradicije na ovim prostorima. Na primjeru jednog tipičnog obrtnika, s godišnjom potrošnjom 6.000 kWh, moguće je uštedjeti od 520 do 1.800 kuna, ovisno o trenutnom opskrbljivaču, odnosno je li obrtnik korisnik zajamčene usluge ili je odabrao opskrbljivača. Sama ušteda uvelike ovisi o visini i načinu potrošnje.

Prilikom potpisivanja sporazuma s područnim obrtničkim komorama, predsjednik Hrvatske obrtničke komore, Dragutin Ranogajec je izjavio: - Hrvatska obrtnička komora osluškuje potrebe svojeg članstva, koje je pokazalo veliki interes za povoljniju cijenu električne energije. Dokaz je to kako su obrtnicima povoljnije cijene energenata iznimno važan čimbenik za održavanje konkurentnosti na tržištu. Kroz projekt HOK ZNA, namjera nam je omogućiti članstvu kvalitetnije i povoljnije poslovanje te osigurati poticajno poduzetničko okruženje, kako izmjenama zakonske regulative, tako i osiguravanjem raznih benefita i pogodnosti kod dobavljača roba i usluga iz raznih gospodarskih grana, s kojima Hrvatska obrtnička komora ima ugovore.“

Hrvatska obrtnička komora okuplja gotovo 77.000 obrta koji čine respektabilan udio u gospodarstvu Republike Hrvatske pa je povećanje konkurentnosti članova, kroz uštede koje će ostvariti, mjerljiv doprinos u ukupnim gospodarskim aktivnostima Republike Hrvatske. HEP Opskrba, vodeći opskrbljivač na tržištu električne energije u Republici Hrvatskoj, svakodnevno jamči pouzdanu i sigurnu opskrbu energijom. Više od 68.500 kupaca kategorija poduzetništvo i kućanstvo prepoznalo je ponudu HEP Opskrbe kao najbolju, a tvrtku kao ozbiljnog i sigurnog partnera. U prilog tome govore i rezultati neovisnog istraživanja Saveza za energetiku Hrvatske, prema kojem HEP Opskrba na tržištu nudi najbolji omjer cijene i kvalitete pružene usluge.

Tekst: Vladimir Protić Foto: HEP

SREDIŠNJA VLAST PONOVNO ZAOBIŠLA KADROVE IZ POŽEGE -

POŽEGA – Da je i Veleučilište u Požegi dobilo novo Upravno vijeće saznali smo slučajno, kada se raspravljalo o dosadašnjim članovima, koji su razriješeni, a bili su svi iz Požege. Novi članovi Upravnog vijeća su sve redom članovi izvan Požege, iz Osijeka prof. dr. sc Drago Šubarić, dekan Prehrambeno-tehnološkog fakulteta i prof. dr. sc. Vlado Guberac, dekan Poljoprivrednog fakulteta, te doc. dr. sc. Željko Karas s Policijske akademije iz Zagreba. Sve su to redom respektabilni stručnjaci i profesori, no nitko od njih nije s područja Požeštine i iz redova naših kadrova. Tim imenovanjem središnja vlast poručuje da u Požegi i cijeloj Požeštini očito nema kadrova koji bi mogli upravljati jednim Veleučilištem.

Iako ne zamjera što su smijenjeni dosadašnji članovi koji su bili izabrani s prošlom državnom vlašću, Zdravka Ronka koji je komentirao ovaj izbor svakako čudi što nema nikoga iz Požege iz redova Domoljubne koalicije. Kako je dosadašnje Upravno vijeće predalo Veleučilište bez ikakvog duga, s ostatkom od preko 27 milijuna kuna na računima, Ronko ovo novo imenovanje vidi u svjetlu borbe za plijen u kešu.

Nitko iz Domoljubne koalicije još nije komentirao ova imenovanja, jer činjenica da će našim Veleučilištem upravljati ljudi sa strane ne ostavlja puno riječi za izreći. Jedna od razmišljanja svakako idu i u cilju da će taj upravljački kadar vući da se požeško Veleučilište pripoji nekome iz sveučilišnih sredina, a kako nam je već i do sada sve otišlo u Brod, špekulira se i s tim rješenjem, jer Brod je prošle godine neposredno pred izbore dobio Sveučilište. Sad mu samo trebaju još fakulteti pa da bude pravo sveučilište.

Tekst/foto: Vladimir Protić

FORUMI ŽENA SDP-a GRADA POŽEGE I GRADA PAKRACA U TRADICIONALNOJ HUMANITARNOJ AKCIJI - 

POŽEGA – U pješačkoj zoni grada Požege Forum žena SDP-a grada Požega po drugi puta se priključio velikoj humanitarnoj akciji u cijeloj Hrvatskoj, te prikupljao sredstva za rad Zaklade Ana Rukavina. Povodom obilježava-nja rođendana Ane Rukavine, poznate heroine koja je izgubila bitku s zloćudnom bolesti, no njen duh, optimizam i kasnije cijela akcija u Hrvatskoj ostaju živjeti. Osnovana je i Zaklada, a pokrenut je projekt u koji su se uključile tisuće ljudi u registar dobrovoljnih darivatelja matičnih stanica koje mogu nekome spasiti život. Njen omiljeni cvijet bio je tulipan, pa su upravo darivanjem raznobojnih tulipana članice SDP-ovog foruma žena prikupljale sredstva za rad zaklade.

- Drugu godinu zaredom Forum žena GO SDP Požega uključuje se u ovu humanitarnu akciju koja na nivou Hrvatske obilježava šestu godinu i prikuplja sredstva za rad zaklade "Ana Rukavina". Važno nam je da ovom akcijom osvijestimo i informiramo naše građane i putem edukativnih letaka, uz razgovor s našim građanima i prikupimo donaciju, pomognemo rad Zaklade i istaknemo važnost zaklade. Darivamo tulipan – rekla je Martina Vlašić, predsjednica Foruma žena SDP-a Požega koja očekuje da će ovogodišnjom akcijom premašiti rezultate koje su postigli prošle godine.

Za Pakračanke ovo je četvrta godina zaredom otkako provode ovu humanitarnu akciju, a unatoč kišnom danu Mihaela Pavković je izrazila zadovoljstvo odazivom sugrađana na Trgu dr. Franje Tuđmana u Pakracu.

Zaklada Ane Rukavine pokrenuta je 2006. godine, a od tada je 150 donatora darovalo svoj uzorak za transplantaciju, a u registar je upisano 50 832 uzoraka različitih donatora od čega je 47 424 uzoraka tipizirano. Do danas je Zaklada pružila nadu i spasila 59 života.

Tekst/foto: Vladimir Protić/G. Vukić

3. SARMIJADA U ORGANIZACIJI TJEDNIKA KRONIKA POŽEŠKO-SLAVONSKA -

POŽEGA – Kao jedna u nizu gastro manifestacija koje organizira tjednik Kronika Požeško-slavonska održana je 3. Sarmijada u Požegi, po treći puta održana u Hotelu Grgin dol u Požegi. Među ovogodišnjim natjecateljima po ocjeni stručne komisije najbolju sarmu pripremio je Matej Peradinović iz Valpova, koji je pripremio tradicionalnu sarmu po bakinom receptu. On je dobio zlatnu plaketu i poklon paket kuhinjskog posuđa i potrepština koji mu je uručio zamjenik župana Ferdinand Troha. - Punu podršku Sarmijadi daje Požeško-slavonska županija kao pokrovitelj, a upravo održavanje ovakvih manifestacija i održavanje gasto manifestacija županija podržava i podržavat će i ubuduće – istakao je Troha pozdravljajući sve sudionike. Srebrnu plaketu za drugo mjesto osvojila je sarma koju je pripremila Udruga žena HDSSB-a a prezentirala Gabriela Špoljarić, dok je brončanu plaketu zaslužila sarma Zavičajne udruge Rama iz Pleternice. 

Posebna priznanja za odličnu kvalitetu sarme dobili su Zvonko Barić iz Narda, Udruga građana Čiča Mata iz Pakraca, te za posebne vrste bezmesne i posne sarme koje su ove godine također bile zastupljene, i to sarma od bučinih koštica koju su pripremile Nives Lovrić i Andrea Drkulec iz Radionice Zdrava prehrana, te sarma od oraha i sarma od heljde koju su pripremile članice Udruge Ekam a prezentirale su je Marija Tucaković i Danijela Oroz članice na veganskoj prehrani.

Nagrađena je i najbolja prezentacija sarme i priča od recepta, načina pravljenja do samog posluživanja sarme ocjenjivačkoj komisiji, koju je zaslužila Mirta Malčić. članica KUD-a Poljadija Grabarje. Njoj je priznanje i poklone uručio požeški gradonačelnik Vedran Neferović, koji je kao dosadašnji pokrovitelj, pohvalio sve natjecatelje i entuzijazam svih koji učestvuju u ovoj gastro manifestaciji, te dao potporu i za ubuduće.

Na Sarmijadi se osim najbolje sarme ocjenjivao i najbolje uređeni stol u nekom od narodnih običaja ili baštine, koje su ove godine najbolje uredili članovi Zavičajne udruge Rama iz Pleternice i prikazali niz starih narodnih jela, od kojih je centralni dio stola zauzimala sarma po receptu fratarskog samostana iz Rame.

Nakon proglašenja pobjednika uslijedio je ručak s petnaestak vrsta sarme, kojima se pridružila i sarma koju je pripremila Marijana Pranić, šefica kuhinje Hotela Grgin Dol. Uz mlade tamburaše TS Sanjari iz Kutjeva, dobra vina, ples i pjesmu nastavljen je zabavni dio 3. požeške Sarmijade i najavljene slijedeće gastro manifestacije Etno susreti Požeštine i Čvarkijada.

„Sarma je jelo koje u našoj tradiciji ima osobito mjesto. Možda se nećemo složiti koje je jelo kraljica stola, ali se definitivno možemo složiti da je sarma kraljica dubokog tanjura jer svi sarmu uglavnom doživljavamo kao vrhunac serviranog stola kada je u pitanju duboki tanjur. Gradonačelnik je rekao, a ja se slažem kako bi ovu manifestaciju možda bilo uputno prezentirati i široj požeškoj javnosti i Požeško-slavonska županija će u tom smislu podupirati rad svih entuzijasta pa tako i tjednika Kronika požeško-slavonska koja ovu manifestaciju njeguje - istakao je zamjenik župana Troha.

„Imali smo priliku kušati 15 uzoraka sarme, zajedno s onima koji su zbog svoje posebnosti bili izvan konkurencije, poput sarme od oraha, sarme s heljdom te sarme s bučinim sjemenkama. Naravno tu su slavonska, svatovska, šokačka, sarma za kolinje, sarma Čiča Mata, te sarmu koju pripremaju Ramci, a zovu je sarmom fratarskog samostana. Raznolikost je prisutna, interes sudionika je velik i to je ono što nas iz godine u godinu veseli i daje poticaj u organizacijama ovakvih manifestacija - naglasio je organizator Vladimir Protić.

„Zahvaljujem tjedniku Kronika požeško-slavonska i svima vama koji ste nazočni na ovoj manifestaciji. Vjerujem da će biti dovoljno entuzijazma i volje da ovo proširimo na neki otvoreni prostor pa da ovo kušanje sarme bude u jednom drugačijem ambijentu, pristupačnoj što široj javnosti. Grad Požega će podupirati i dalje sve ono što popularizira ovaj naš kraj i gastronomiju i druženje naših ljudi - naglasio je gradonačelnik Neferović čestitajući najuspješnijima.

Tekst: Vladimir Protić Foto: Vanja Protić

KAKO JE POSLOVATI U HRVATSKOJ NA SVOJOJ KOŽI OKUSIO GRAD POŽEGA -

POŽEGA – Iznenađeni ovršenjem svoga računa od strane Porezne uprave a bez ikakve najave ili obrazloženja, posebno zbog neispravno naplaćenog poreza na promet nekretnina od te iste Porezne uprave, grad Požega i gradonačelnik Vedran Neferović iznenađen i ogorčen sazvao je tiskovnu konferenciju da upozna širu javnost o tome. Iznenađen jer je račun ovršen bez ikakve najave, a ogorčen jer je grad Požega platio nečiju grešku, namjeru ili neznanje službenika Porezne uprave visokih, gotovo 500 tisuća kuna.

Priča kreće još u veljači 2013. godine kada Porezna uprava u Požegi donosi Rješenje o obvezi plaćanja poreza na promet nekretnina Hrvatskoj pošti. Hrvatska pošta plaća taj razrezani porez u visini 240 tisuća kuna, ali se i žali na to rješenje jer po Zakonu o porezu na promet nekretnina nalaze da su izuzeti od takve vrste plaćanja poreza. Taj naplaćeni porez tada se dijelio između grada Požege u dijelu od 60% i RH u dijelu od 40%. Tek 30. listopada 2015. godine Porezna uprava izdaje svoje Rješenje u kojemu utvrđuje da HP nije obveznik plaćanja tog poreza i utvrđuje da im se treba vratiti uplaćeni iznos s pripadajućim kamatama.

Kako grad Požega cijelo vrijeme nije bio stranka u postupku, tako nije bio upoznat s niti jednim dijelom ovog slučaja, osim kada im je Porezna uprava preko FINA-e ovršila račun, ali sada za puno veći iznos, čak 180 tisuća kuna više. - Prikazuje se nas čelnike jedinica lokalne samouprave kao lokalne šerife, kao ljude koji se bahato i neodgovorno ponašaju prema proračunskim sredstvima, a mene zanima je li Porezna uprava država u državi. Na koji način tamo odgovorni ili neodgovorni zaposlenici funkcioniraju i kad su u pitanju složeniji predmeti, s kim se savjetuju prije nego što donose ovakve odluke. Grad nema niti jedan dokument zbog čega je ovo napravljeno i zanima me da li je to praksa i u drugim jedinicama lokalne samouprave i u drugim ispostavama Porezne uprave, da se ne komunicira, da se ne može najaviti i da se skidaju sredstva bez obavijesti i dovodi u pitanje funkcioniranje grada – pita gradonačelnik Neferović, jer ta sredstva su kao i sva ostala planirana proračunom za neke aktivnosti grada, provode se projekti, izvode radovi na infrastrukturi, a netko se samo naplati s računa grada.

Da je grad stradao po modelu „ni luk jeo, ni luk mirisao“ doveo je i novi Zakon koji sada porez na nekretnine obračunava po drugom modelu 80% gradu a 20% RH, pa su službenici primijenili upravo taj model kod ovrhe i tako dodatno oštetili grad Požegu za dodatnih 20%. Gradonačelnik Neferović sumnja i u namjeru tog cijelog postupka od 2013. godine, koji sada na naplatu stiže samo gradu Požegi.

- Tko je to tada odradio, na koji način, s kim se savjetovao jer sada proračun grada ima štetu u kamati koju moramo platiti. Zašto grad Požega niti jednom odlukom ili bilo kojim pisanim dokumentom nije obaviješten o toj prijetnji za proračun i da će sredstva biti skinuta s računa. Iz pismene korespondencije Porezna uprava ističe da nema obvezu dostavljati jedinicama lokalnih samouprava podatke i dokumentaciju vezanu za utvrđivanje i naplatu poreza. Zašto je donijeto to privremeno rješenje ako nije bilo sigurno treba li naplatiti taj porez. I što sada – pitao je gradonačelnik Neferović dodajući da su saznali u usmenom komuniciranju da Porezna za grad Požegu priprema još jedan takav slučaj iz 2006. godine koji je težak 400 tisuća kuna. Na što se točno odnosi grad nezna, jer nije stranka u postupku, a očito se netko dugo godina žalio na neko rješenje poreznika, te na kraju i uspio, a ceh će opet platiti grad Požega. Neferović postavlja i pitanje čija to odgovornost, tko kontrolira ovakve neodgovorne i neprofesionalne odluke, a zapravo smatra da su u pitanju šlampavi postupci.

- Sve ovo pokazuje da je to sustav u kojem očito nema odgovornosti ako netko napravi propust. Zar je Porezna uprava država u državi i da nitko ne odgovara za svoj rad i greške koje se čine. Obavio sam razgovor s nadležnima u Zagrebu i čekamo određene informacije. Zbog nečijeg propusta u radu u Poreznoj upravi može svake godine doći po jedan ovakav slučaj jer je netko nekome naplatio porez, iako na to nije imao pravo – zaključio je Neferović odlučan da će ovaj slučaj istjerati na čistac. Sudeći po velikom interesu medija i reakcijama koje su izazvale prve objave u medijima, bit će ovo još dugo vruća priča, no da li će grad Požega dobiti natrag svoja sredstva, to je već neka druga priča.

Tekst/foto: Vladimir Protić

Gotovo polovina svjetske prirodne baštine ugrožena je zbog štetnih industrijskih aktivnosti, navodi se u novom izvješću svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF. Ta mjesta pružaju vitalne usluge za ljude i okoliš, ali su diljem svijeta u opasnosti zbog aktivnosti kao što su istraživanje nafte i plina, rudarstvo i ilegalna sječa.

Izvješće „Zaštita ljudi kroz prirodu: mjesta svjetske prirodne baštine kao pokretači održivog razvoja“, kojeg je za WWF izradila tvrtka Dalberg Global Development Advisors, pokazuje kako mjesta svjetske prirodne baštine pridonose gospodarskom i društvenom razvoju kroz zaštitu okoliša, ali i globalne propuste u zaštiti tih područja od izuzetne vrijednosti.

Prema studiji, u 114 od ukupno 229 prirodnih i mješovitih mjesta svjetske baštine postoje koncesije za naftu, plin ili rudarenje, ili su pod prijetnjom od najmanje jedne štetne industrijske aktivnosti.

„Mjesta svjetske prirodne baštine trebala bi dobiti najvišu razinu zaštite, no mi često ne možemo zaštititi taj mali ali važan djelić Zemljine površine“, rekao je Marco Lambertini, direktor WWF Internationala. „Svi se slažemo da su to neka od najvrednijih i jedinstvenih mjesta na planetu i moramo raditi zajedno kako bi ova mjesta i dalje pružala dobrobiti ljudima i prirodi.“

Više od jedanaest milijuna ljudi – što je više od ukupnog stanovništva Portugala – ovisno je o svjetskoj prirodnoj baštini kako bi za sebe i svoje obitelji osigurali hranu, vodu, dom i lijekove. Upravo bi ti ljudi mogli biti negativno pogođeni zbog utjecaja štetnih industrijskih aktivnosti koje se provode u velikim razmjerima.

Mjesta svjetske baštine mogu igrati ključnu ulogu u ostvarivanju globalnih ciljeva održivog razvoja usvojenih prošle godine u UN-u. Prema WWF-ovom izvješću, 90 posto mjesta svjetske prirodne baštine osiguravaju radna mjesta i dobrobiti daleko izvan svojih granica.

WWF-ova studija također pokazuje da se više od 20 posto mjesta suočava s prijetnjama od strane više štetnih industrijskih aktivnosti. U primjeru koraljnog grebena na Belizeu izvješće navodi rizike od neodrživog infrastrukturnog razvoja na obali, čistu sječu mangrova velikih razmjera, poljoprivrednog onečišćenja voda te potencijalno opasnog istraživanja nafte.

Od ostalih mjera navedenih u izvješću, WWF traži od privatnog sektora da se obveže na „NO-GO“ područja gdje će se suzdržati od aktivnosti koje prijete degradacijom svjetske prirodne baštine. Potrebno je uskratiti i financiranje projekata koji uključuju štetne industrijske aktivnosti u mjestima svjetske prirodne baštine ili tvrtki koje ih provode.

Nacionalne vlade trebale bi osigurati da štetne industrijske aktivnosti nisu dopuštene na lokacijama svjetske prirodne baštine ili u područjima koja bi mogla negativno utjecati na njih. Vlade bi trebale osigurati da se multinacionalne tvrtke čije je sjedište ili koje djeluju na njihovom teritoriju pridržavaju najviših standarda korporativne odgovornosti i upravljanja.

Mjesta svjetske prirodne baštine pokrivaju samo oko 0,5 posto Zemljine površine. Ova mjesta podržavaju neke od najvrednijih ekosustava našeg planeta i doprinose gospodarstvu kroz turizam, rekreaciju i izvoz resursa, a također pružaju dom ugroženim vrstama i pomažu kod ublažavanja globalnih klimatskih promjena.

Tekst: Vladimir Protić Foto: Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF

ČAGLINSKU ŠKOLU POSJETIO KNJIŽEVNIK BOŽIDAR PROSENJAK -

ČAGLIN - Učenici trećeg razreda OŠ Stjepan Radić Čaglin počašćeni su dolaskom posebnog gosta u razred, Božidara Prosenjaka, poznatog pisca za djecu i odrasle. Autor je zbirke pripovijetki „Sijač sreće“, koju kao lektirni naslov obrađuju u 3. razredu.

- Do sada smo već pročitali mnoge njegove priče i pjesme pa smo se radovali što ćemo ga upoznati. Pisac je na zanimljiv način govorio o svome djetinjstvu i školovanju. Pripovijedao nam je o svom strahu od škole i neuspjeha. Ispričao nam je kako je zavolio čitanje i osjetio potrebu da zapisuje svoje doživljaje i razmišljanja. Nakon toga, učenici su mu postavljali pitanja na koja je on strpljivo odgovarao. Bilo nam je zanimljivo i vrijeme provedeno s književnikom brzo je prošlo. Učenici su s velikim zanimanjem slušali književnika koji ih je nasmijavao opisujući događaje iz svog života na temelju kojih su nastale brojne njegove priče – rekla je Željka Peić, učiteljica 3. razreda.

Školski sat prošao je prebrzo i svi su se složili da doista treba više ovakvih zanimljivih druženja. Učenici će kao jednu od važnijih poruka ovoga susreta svakako ponijeti književnikove pozdravne riječi: "Uživajte u djetinjstvu, učite i igrajte se! Cijenite sebe, svoj život i zemlju u kojoj živite, kako bi izrasli u dobre, vrijedne i poštene ljude!“

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Božidar Prosenjak rođen je 19. kolovoza 1948. godine u Koprivnici. Djetinjstvo je proveo u podravskom selu Kuzmincu. Tamo je započeo svoje školovanje, nastavio ga zatim u Koprivnici, Parizu i Zagrebu, gdje je diplomirao romanistiku na Filozofskom fakultetu. Zaposlio se u Velikoj Gorici kao novinar i urednik kulture u listu i na radiju. Godine 1980. pokreće i više od šesnaest godina uređuje biblioteku "Albatros" u Velikoj Gorici. Uređuje također časopise Matice hrvatske u Velikoj Gorici i Društva hrvatskih književnika u Zagrebu. Od godine 1984. djeluje kao slobodni umjetnik. Član je Društva hrvatskih književnika i Republičke zajednice samostalnih umjetnika Hrvatske, gdje je niz godina i član Upravnih tijela. Objavljuje prozne, pjesničke, dramske i kritičke tekstove u dnevnom i periodičnom tisku, na radiju i televiziji. Surađuje u časopisima za djecu "Modra lasta", "Radost", "Smib", "Zvrk" i dr. Radovi su mu uvršteni u zbornike, antologije, školsku lektiru i školske udžbenike. Neki su mu tekstovi prevedeni na vise od 20 svjetskih jezika. Za svoj književni rad Božidar Prosenjak je primio više uglednih nagrada, a najznačajnije su "Ivana Brlić-Mažuranić" i "Grigor Vitez" (Zagreb, 1989. za roman „Divlji konj").

POŽEŠKO GRADSKO KAZALIŠTE NAJAVLJUJE PREDSTAVE U TRAVNJU -

POŽEGA – Gradsko kazalište Požega u travnju najavljuje bogati kazališni program s nekoliko predstava i gostovanja na požeškim daskama. Sve počinje već 8. travnja od 20 sati, kada je najavljena premijera Kazališne amaterske družine požeškog kazališta i predstave „Grimm je ZA odrasle“.

- To je prvijenac našeg SKADA, a riječ je o nadaleko poznatim Grimmovim bajkama koje možda nisu tako nevine kako su prikazane u raznim slikovnicama i pričama za djecu. Pred nas su stavljeni razni prijevodi gdje su okrutnosti i razbojstva svedeni na minimum, kako bi to najmlađe uši mogle slušati. Ovim projektom uz komičan, surov i pomalo naivan način pokušali smo dočarati ono što je izbačeno, ublaženo i uljepšano. sad koliko je Grimm za djecu ili odrasle to je na gledateljima da zaključe – istakao je v.d. ravnatelja kazališta Dario Hak, koji navodi i tko sve sudjeluje u cijelom projektu i predstavi. Igraju Maja Smoljanović, Kornelija Marks, Lidija Lucić, Marina Polgar, Branislav Stojaković, Jasna Čmelar, Monika Kostić, Anita Ivičić, Kazimir Semunović, Alen Laura i Anabela Sulić.

Već 9. travnja u 20 sati slijedi u kazalištu projekcija filma „Dobar san“ redatelja Branka Ištvanića. Riječ je o potresnom, intimnom i divljem dokumentarcu koji proučava događaje iz vremena s početka rata u Hrvatskoj i dolazak mladog francuskog dobrovoljca Jeana Michela Nicoliera u Hrvatsku i njegovu borbu i tragiku obrane grada Vukovara. Na kraju i njegovu mučeničku smrt na Ovčari. Sve je prikazano uz emotivnu vizuru njegove majke koja traga za informacijama kako bi došla do posmrtnih ostataka svoga sina te ga dostojno pokopala.

Gradsko kazalište Zorin dom iz Karlovca i glazbena grupa „Karlovački pelivaneri“ predstavljaju predstavu „Karlstadt kunst Cabaret“ koja je na programu 15. travnja od 20 sati. Redatelj je Peđa Gvozdić, glumi 12 glumaca, a predstava dočarava na duhovit i zabavan način kako su Karlovčani preživjeli sva povijesna previranja od 1. i 2. Svjetskog rata, Domovinskog rata i ulaska Hrvatske u EU. To je jedna smiješna strana karlovačke povijesti s porukom „Svi putovi vode u Rim a vode kroz Karlovac“.

Tekst/foto: Vladimir Protić

TRADICIONALNA ZAVIČAJNA PRIREDBA „20. HERCEGOVAČKO SILO“ U POŽEŠTINI -

POŽEGA – Po 20. put nastavljajući dugu tradiciju Zavičajna udruga „Herceg Stjepan“ organizirala je „Hercegovačko silo“ u dvorani Restorana Sara u Babinom Viru u Požegi, na kojoj se okupilo 500 posjetitelja i sudionika. – Do sada je „Hercegovačko silo“ prošlo cijelu Požeštinu, počelo je prije 20 godina u Pleternici, održavalo se u Veseloj, Blackom, Jakšiću, Kutjevu, Velikoj i sada u Požegi. Ja sam preuzeo organizaciju prije dvije godine kao treći predsjednik i drago mi je što je to preraslo u ovako veliku manifestaciju i okupljanje Hercegovaca i njihovih prijatelja, a imamo i veliki broj uglednih gostiju iz političkog, kulturnog i gospodarskog života iz cijele Hrvatske te rodne nam Hercegovine – istakao je predsjednik udruge Marinko Markota koji ističe da je i ove godine priređen bogat kulturno umjetnički program u kojem su nastupili uz domaće i izvođači iz Hercegovine. Pravo bogatstvo i raskoš izvornih hercegovačkih nošnji prikazali su pjevači gange iz KUD-a „Sveta Kata“ iz Gruda, guslar, diplar i narodni pjevač Tomislav Kovač Strukić koji je izveo dio velike narodne pjesme „Nevjesta i svekar“, poznati domaći pjevači gange, bračni par Ljubica i Jure Soldo, kroz cijelu večer zabavljala je glazbena skupina Aurea band iz Požege, a sve je dobro vodio Tomislav Galić iz Velike.

- Ovu udrugu sačinjava jedno tijelo od 20-tak ljudi iz privrednog, kulturnog i društvenog života ovog područja i od srca im zahvaljujem na svemu što čine kako ne bi zaboravili stare običaje Hercegovaca. Naša „sila“ su zapravo pokušaj oživljavanja onog doba u kome su surovost životnih uvjeta, u današnjici nezamislivi, bili poticaj za još veću životnost. Filozofija Hercegovaca sadržana je u povijesti obitelji koja je znala ostati udružena radeći na zajedničkom cilju, njegujući vrijednosti rada, truda, marljivosti i sposobnosti, oslanjajući pri tom svoj razvoj na urođenoj težnji da osvajaju nove horizonte. Hercegovci su u potrazi za slobodom i boljim životom naseljavali najudaljenije krajeve svijeta ali nikada nisu zaboravljali svoj rodni kraj kojem su se vraćali i donosili kozmopolitski duh Tako je i danas - dodao je predsjednik udruge Marinko Markota, koji je poželio dobrodošlicu svima i da cijelu večer osjete toplo hercegovačko srce, te nagradio i one osobe koje su kroz ovih 20 godina dali najviše na početku i održanju ove tradicije. Tako su zlatnim plaketama nagrađeni inicijator i pokretač „Hercegovačkog sila“ Ante Barišić Ćana iz Vesele, za višegodišnju pomoć u organizaciji sila, a posebno u redovnoj dostavi svih godina sira iz mišine Ante Pavković Šišović iz Rakitna i višegodišnjem donatoru sila Ivi Žuljeviću Ići iz Srednjeg Sela. Zahvalnice za pomoć dodijeljene su Požeško-slavonskoj županiji koju je primio zamjenik župana Ferdinand Troha i gradu Požegi koju je primio požeški gradonačelnik Vedran Neferović, kojemu je pripala čast i da otvori ovo jubilarno „Hercegovačko silo“.

- Pozdravljam vas u ovoj prigodi obilježavanja dvadesete godišnjice vašeg rada. Čovjek bez korijena, čovjek bez identiteta, čovjek bez svojih predaka je siromašan, a nije zadovoljan bez obzira gdje se nalazi. Svi vi koji ste s vašim precima ostvarili spone kroz ovu zavičajnu udrugu, s krajevima iz kojih ste došli ovdje u Slavoniju, naselili je i svojim cjelokupnim radom i kroz udrugu pokazali ste što znači povezanost, prijateljstvo i zajedništvo. Nastojali ste očuvati svoj nacionalni identitet, svoje običaje i grad Požega je zadovoljan što je zajedno sa vama uspio ostvariti napredak, napraviti puno poslovnih i drugih projekata – rekao je gradonačelnik Neferović i izrazio nadu da će buduće generacije hercegovačkih sinova, unučadi zadržati ovu lijepu tradiciju.

Gosti „20. Hercegovačkog sila“ Ivan Tepeš, potpredsjednik Hrvatskog sabora, saborski zastupnici Franjo Lucić, Tomislav Čuljak, Pero Ćorić, Leon Žulj i Pero Ćosić, desetak generala, članova Generalskog zbora, Miljenko Galić, Ivan Tolj, Ljubo Česić Rojs, Zvonko Sesar, Željko Šiljeg, Zvonko Peternel, Zdravko Andabak, u ime kojih se posebno obratio general Josip Lucić, načelnici i gradonačelnici hercegovačkih općina i gradova, gradonačelnik Kutjeva Josip Budimir, načelnik Velike Vlado Boban, izaslanik gradonačelnika Zagreba Zdenko Antunović i zastupnik u Skupštini grada Zagreba Robert Lalić, brojni gospodarstvenici i ugledni gosti.

Posebnost hercegovačkih sila su i domaći specijaliteti, pršut, uštipci i sir iz mišine, koji su i ove godine bili na stolu, mesna juha i sarma, te nezaobilazna vruća janjetina s ražnja. Blagoslov hrani i svim sudionicima zazvao je pater požeškog samostana Zlatko Papac. Hercegovci su poznati po dobrom vinu, a mnogi su od njih došavši u ove vinorodne požeške krajeve započeli uzgoj loze i proizvodnju vina, tako da su organizirali i kušanje ponajboljih vina vinara hercegovačkih korijena i kutjevačkih vinara, od vinarije Markota, Galić, Tandara, Mihalj, Soldo, Čamak, Perak, Krauthaker, Josipović, Sontacchi. Nije ni ove godine izostalo poznato natjecanje u šijavici koje izaziva veliki interes, a ovogodišnji pobjednici nakon unakrsnih natjecanja su braća Galić iz Bekteža i Osijeka.

Tekst/foto: Vladimir Protić