U Mariboru na Memorijalnom groblju Dobova, hrvatska i slovenska izaslanstva održale su komemoraciju i pokop posmrtnih ostataka žrtava komunističkih zločina nakon Drugog svjetskog rata. Komemoraciji i pokopu nazočila je i Kristina Čuljak iz Požege, nezavisna vijećnica i dopredsjednica Skupštine PSŽ u ime Inicijalnog odbora „Putevima golgote hrvatskog naroda“

U zajedničku grobnicu na groblju Dobova u Mariboru uz obrede pokopano je 800 žrtava od njih ukupno 3000, koliko se prema procjenama krije u napuštenom rudniku Barbarin rov u mjestu Tezno pokraj Laškog. Radi se o zarobljenim civilima između Celja i Zidanog Mosta, a likvidirani su u Hudoj jami u svibnju 1945. godine. Među skeletima je pronađeno ostataka nekoliko desetaka ženskih i dječjih dijelova tijela. Smatra se da je u lipnju 1945, na istom mjestu ubijena i veća skupina slovenskih domobrana koje su Britanci vratili iz zarobljeničkih logora u Austriji. Ubijeno je nekoliko stotina civila koje je lokalna OZNA uhitila u Celju i okolici, većinom bogatih građana, Nijemaca ili onih za koje je ocijenjeno da su s njima u vrijeme rata kolaborirali. Roman Leljak tvrdi da je egzekucije u Hudoj jami izvodio lokalni slovenski bataljun KNOJ-a, kojima je zapovjednik bio živ u vrijeme otkrivanja tog stratišta, a u svojoj knjizi „Sam protiv svih“, objavio je i imena članova „likvidatorskih“ postrojbi, te o Hudoj jami snimio i dokumentarni film koji se trenutno promovira po Hrvatskoj.

- Bez obzira što ne znamo jesu li to možda kosti naših djedova, očeva, majki i sestara Hrvati nakon ove komemoracije osjećaju djelomičan uzdah olakšanja, te istovremeno obavezu i nužnost dubokog promišljanja o činjenicama iz povijesti koje nismo dostojanstveno ugradili u temelje ove države. U Mariboru smo pokopali žrtve komunističkog zločina obilježivši time razdoblje u kojem se antifašizam pretvorio u fašizam. Ponosna sam što sam nazočila ukopu posmrtnih ostataka stotina Hrvata i Hrvatica unatoč tome što nije bilo moguće izvršiti njihovu pojedinačnu identifikaciju, ali mi je žao što nisu pokopani u Hrvatskoj, što Hrvatska za njih nema groblja, nema mjesta, nema spomenika i nema urođenog osjećaja za povratak svojih mrtvih sunarodnjaka. Obiteljima poginulih hrvatskih branitelja Domovinskog rata uz gorak uzdah veliko je olakšanje zapaliti svijeću znajući gdje počiva tijelo njihovih najmilijih, ali obitelji nestalih to olakšanje ne mogu doživjeti dok god tijela njihovih najmilijih ne budu ležala na groblju njihovih predaka – istakla je Kristina Čuljak nakon povratka iz Maribora.

Čuljak napominje da i na našem području ima masovnih grobnica i jama, samo na području grada Požege nalazi se desetak jama u kojima su doslovno istovarena tijela nevinih žrtava Drugog svjetskog rata ili su pogubljena i samo zatrpana. Takva mjesta su obilježena križem, ali nisu ekshumirana, niti su ostaci tijela identificirani i pokopani uz vjerska obilježja. Jedno od najvećih je masovna grobnica na groblju u Gornjim Emovcima u kojoj leže tijela hrvatskih vojnika, domobrana, ali i civila. Poratni komunistički zločini su išli toliko daleko da su ubijali i pripadnike partizana koji su bili neistomišljenici i protivnici okrutnih zločina, osobito intelektualce na kojima je trebala počivati tzv. država koju su tada stvarali. - Mi mlađi koji smo i za vrijeme Domovinskog rata bili djece živimo budućnost, suvremene tehnologije. Postali smo dio Europe, proživljavamo neke nove ratove globalnog svijeta, ali Domovina je jedna i samo je ona vrijedna. Po prošlosti se ne pljuje, iz prošlosti se uči, ali se od nje ne živi. Stoga, smatramo da svaku hrvatsku žrtvu treba označiti, pronaći počinitelje, ostvariti nacionalno pomirenje i živjeti budućnost jer toliko dugujemo našim pokojnicima i stoljetnoj težnji hrvatskog naroda – zaključuje Kristina Čuljak koja dodaje da joj je žao što nisu pokopani u Hrvatskoj, što Hrvatska za njih nema groblja, nema mjesta, nema spomenika i nema urođenog osjećaja za povrataka svojih mrtvih sunarodnjaka. Obiteljima poginulih hrvatskih branitelja Domovinskog rata uz gorak uzdah veliko je olakšanje zapaliti svijeću znajući gdje počiva tijelo njihovih najmilijih, ali obitelji nestalih to olakšanje ne mogu doživjeti dok god tijela njihovih najmilijih ne budu ležala na groblju njihovih predaka.

Tekst: Kronika požeško-slavonska Foto: Kristina Čuljak

GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA POŽEGA PRIKUPLJA KRV POČETKOM STUDENOG -

POŽEGA – Hrvatski crveni križ, Gradsko društvo crvenog križa Požega organizira novu akciju dobrovoljnog darivanja krvi. Pozivaju se dosadašnji ali i budući dobrovoljni darivatelji krvi da dođu u prostorije Crvenog križa Požega, Osječka ulica broj 12, u srijedu 02. studenog, četvrtak 3. studenog i petak 4. studenog u vremenu od 10 – 18 sati.

Iz Crvenog križa podsjećaju da darivatelj krvi može bioti svaki zdravi čovjek od 18 do 65 godina. Darivanje krvi je bezbolan akt koji ne narušava zdravlje darivatelja. Dobrovoljnim davanjem krvi ujedno kontrolirate svoje zdravlje. Krv kao lijek je nezamjenjiva a kapima svoje krvi spašavate nečiji život.

Crveni križ Požega za svakog dobrovoljnog darivatelja osigurava besplatan obrok nakon čina darivanja krvi, te čašu crnog vina ili bezalkoholno piće. Iz dosadašnjih iskustava svakog dana dobrovoljnom darivanju krvi pristupi od 100 do 150 osoba, pa ovaj puta odazovite se i vi, uključite se u veliku porodicu dobrovoljnih darivatelja krvi, te svojim kapima krvi pomognite u spašavanju nečijeg života.

Povodom Dana darovatelja krvi požeški Crveni križ uručit će na svečanosti 31. listopada priznanja višestrukim darivateljima krvi.

Tekst: Kronika požeško-slavonska Foto: ilustrativna fotografija

DA LI ĆE I DUHANCI POŽEŠTINE PRIJEĆI NA UZGOJ KAMILICE KAO U VIROVITIČKO-PODRAVSKOJ ŽUPANIJI -

Područje Požeštine dugi niz godina bilo je poznato po proizvodnji duhana, sa stotinama kooperanata u selima, a još više toj proizvodnji je bilo okrenuto područje Virovitičko-podravske županije. No unazad nekoliko godina, a posebno ove godine veliki broj duhanaca prešao je na uzgoj kamilice na svojim poljima, a u sušarama duhana sada se suši kamilica. Uz to kamilica se pokazala i dohodovnijom od nekada dohodovnog duhana, jer se za kilogram sušene kamilice može dobiti dobra cijena od 2 eura za kg, pa je kamilica sada tamo prisutna na oko 2.500 ha a uzgaja ju oko 400 poljoprivrednika.

Nije na to samo utjecalo preuzimanje hrvatskog duhanskog biznisa u Hrvatskoj od tvrtke British American Tobacco, nego najviše upravo da su još samo ove godine duhanci mogli računati na poticaje za proizvodnju od EU, koji su u ukupnom dohotku sudjelovali s gotovo trećinom. Druga velika činjenica za prelazak na kamilicu, je daleko manje ulaganje nego u proizvodnju duhana, manje rada i relativno je manje zahtjevna proizvodnja kamilice. Sve te činjenice, posebno nesigurnost duhanskih kooperanata u buduću proizvodnju, potakla je dio duhanaca da se opredijele na kamilicu.

Po priči ovogodišnjih velikih proizvođača koji su gotovo ili polovično napustili duhan i prešli na kamilicu, dohodak od 10 ha kamilice je 100 tisuća kuna, no nema ulaganja, nema špricanja, nema dodatnih gnojenja, nema tretiranja, nema štetnika i nametnika, a u žetvi nema puno ljudskog rada, koji uz to što je skup, sve veći je problem sada naći berače.

Brojni duhanci sada su na prekretnici i sve oči su ponovno uprte u državu Hrvatsku, jer ona može iz sredstava poticaja vlastite omotnice osigurati poticaje za duhan i dalje, te zadržati proizvodnju duhana koja je na našem području bila kvalitetna i bitna za seoski prostor osiguravajući mu dobar financijski učinak te zapošljavanje uglavnom nekvalificirane radne snage u sezoni duhana. Trebaju li duhanci ovoj državi, ona će se morati vrlo brzo odrediti.

Tekst: Kronika požeško-slavonska Foto: Hrvatski duhani

OPĆINA VELIKA I UHDBDR VELIKA POSTAVILI SPOMEN PLOČU POGINULIMA U POLJANSKOJ NA DOMU HRVATSKIH BRANITELJA -

POLJANSKA – Komemoracijom u Poljanskoj uz budući Dom hrvatskih branitelja inicijativom Općine Velika i UHDBDR ogranak Velika podignuta je spomen ploča za dva poginula hrvatska branitelja s područja općine Velika. Na tada prvoj crti bojišta 25. listopada 1991. godine poginuli su Zdravko Bešlić i Ivan Stožicki.

- Na današnji dan prije 25 godina poginuli su branitelji s našeg područja, Zdravko Bešlić i Ivan Stožicki, a ranjeni su bili Mario Lukić i Ivan Mužević. Zajedno s našom udrugom branitelja odlučili smo se postaviti spomen ploču. Trebalo je biti ujedno i otvaranje novo uređenog Doma hrvatskih branitelja koje kasni zbog lošeg vremena. Bit će za 15-ak dana. danas ćemo odati počast našim braniteljima i našim sumještanima – rekao je načelnik Općine Vlado Boban, koji kaže da ovaj projekt uređenja doma stoji oko 450 tisuća kuna, potpomognut je sredstvima Ministarstva regionalnog razvoja, a služit će hrvatskim braniteljima, jer je ovo bila prva crta bojišta 1991. godine ali i svim mještanima Poljanske. Upravo i dom će biti predan na upotrebu uz 25. godišnjicu pogibije branitelja.

Na otkrivanju spomen ploče nazočili su roditelji i rodbina poginulih branitelja, njihovi ratni drugovi, članovi UHDBDR Velika, UDVDR Požega, članovi udruga branitelja proisteklih iz Domovinskog rata, pripadnici vojske i brojni mještani. Učenici OŠ Ivan Goran Kovačić Velika recitirali su pjesmu i pročitali esej o domovini i braniteljima. Spomen ploču otkrili su najmlađi članovi obitelji poginulih a spomen ploču i sve nazočne blagoslovio je župnik župe Stražeman vlč. Robert Mokri.

Okupljenima se obratio i zamjenik župana za društvene djelatnosti Ferdinand Troha. – Ova spomen ploča će trajno svjedočiti vremenima iz Domovinskog rata i cijeni koju su dali hrvatski branitelji za slobodu. četvrt stoljeća je prošlo nama u trenu, a obiteljima poginulih nažalost to proživljavaju svakodnevno. Najmanje što možemo reći je hvala i to smo rekli s ovim velikim brojem dolaska ovdje na otkrivanje spomen ploče – istakao je Ferdinand Troha, koji se zahvalio Općini Velika koja je potakla ovo postavljanje i uređenje koji će biti trajni spomen na žrtve položene prije četvrt stoljeća da mi svi danas u Hrvatskoj uživamo slobodu.

1 B. HRVATSKA ŠAHOVSKA LIGA -

ŠIBENIK - Prvenstvo 1. B Hrvatske šahovske lige održano je od 07. do 16. listopada u Šibeniku u sklopu 25. Ekipnog prvenstva Republike Hrvatske. Šahisti Gradskog šahovskog kluba "Požega" prošle sezone nakon dugog niza godina ispali su iz 1. A lige te su se ove godine natjecali u 1. B. ligi. GŠK Požega je u 1. B. ligi osvojio odlično treće mjesto u konkurenciji 10 ekipa. Za Požegu su igrali Grand majstori (velemajstori) Csaba Horvath (1. ploča), Josef Horvath (2), Ivan Leventić (3), Mišo Cebalo (4) te FIDE majstori Pero Aščić (5), Nenad Vlašić (6) i Davor Vlahov (7). Požeški šahisti u devet odigranih susreta ostvarili su dvije pobjede, šest remija i samo jedan poraz osvojivši 10 bodova. GŠK Požega poražen je samo od prvoplasirane Rijeke koja je zajedno s drugoplasiranom Podravkom (Koprivnica) osigurala plasman u 1. A ligu.

Tekst/foto: Jurica Bešlić

U srijedu, 26. listopada, održat će se Dan otvorenih vrata javnobilježničkih ureda. Građani će taj dan između 10 i 13 sati moći posjetiti čak sto pedeset javnobilježničkih ureda diljem Hrvatske te se upoznati s radom i ulogom javnih bilježnika u pravosudnom sustavu.

U Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Brodsko-posavskoj i Požeško-slavonskoj županiji bit će otvoreno 9 ureda. Riječ je o uredima u Osijeku, Vukovaru, Đakovu, Našicama, Požegi i Slavonskome Brodu.

Dan otvorenih vrata javnobilježničkih ureda organizira se u povodu Europskog dana građanskog pravosuđa, a na poticaj Vijeća notarijata Europske unije koje manifestaciju koordinira na razini Unije.

Hrvatska javnobilježnička komora građanima želi približiti pravne poslove koje bilježnici za njih obavljaju te pozitivne učinke koje im ti poslovi donose.

Javni bilježnici kao pravni profesionalci građanima pomažu pri oblikovanju njihove volje kod svih imovinsko-pravnih odnosa. Tu su oporuke, ugovori o raspolaganju nekretninama, polozi isprava, novca i stvari od vrijednosti. Upravo s tim područjem građani imaju mnogo problema, pa će im u sklopu Dana otvorenih vrata javni bilježnici davati korisne savjete.

Jedna od najvažnijih uloga javnih bilježnika u pravosuđu je ona preventivna. Naime, bilježnici mogu pravno spriječiti da se, primjerice, slučajevi iz imovinsko-pravnih odnosa ne zakompliciraju i završe na sudovima.

Tekst: Kronika požeško-slavonska Foto: ilustrativna fotografija

PROMOVIRANA PRVA KNJIGA PJESNIKA I SLIKARA VLADIMIRA BAJTA IZ PLETERNICE -

PLETERNICA – Da i inženjer medicinske radiologije može biti prava umjetnička duša, dokaz je tome upravo Pleterničanin, Vladimir Bajt, koji piše pjesme i slika s uljem na platnu. Život a prije svega rad u Švicarskoj i Austriji sakrivao je od šire javnosti te njegove talente, koje je on strpljivo njegovao i čuvao. Pjesme je još objavljivao kao student u „Požeškom listi“, „Studentskom listu“ i Poletu, no zbirka je postajala sve veća. Njegovo pjesništvo i slikarstvo zapravo smo u punoj mjeri upoznali kada je došao u mirovinu i kada se vratio u svoj rodni pleternički kraj. Tada njegove pjesme doživljavaju i uglazbljenje te se izvode na festivalskim pozornicama u Požegi i Slav. Brodu. Sada sve više surađuje s glazbenicima, od Zvjezdana Marjanovića Zvekija, Veljka Valentina Škorvage, Damjana Pirovića, izvođačima svojih pjesama Stjepana Japarića, Grofova, Veličkih legendi i dr.

Posebno interesantan je bio opis početka njegovog prijateljstva sa Zvjezdanom Marjanovićem prije nekih 20-tak godina u Austriji. - Doživjeli smo težu prometnu nesreću u Austriji, onako pošteno polomljene odvezli nas u bolnicu, ja sam bio sav polomljen, a tamo na rendgenu nas snima jedan čovjek. Vidim piše mu na kartici Vladimir bajt. Ili je naš, ili je Rus, mislim si ja. Odakle ste vi, pa ja sam iz Pleternice, a ja iz Vetova. Ja tamo u Vetovu imam prijatelja. E taj vaš prijatelj je slučajno otac moje djevojke. I tako je nastalo naše prijateljstvo, koje traje i do danas - ispričao je u glazbenim vodama poznati i popularni Zveki, koji je tek kasnije saznao da Vladimir piše pjesme, slika, a bavi se pomalo i pisanjem glazbe. Tada je krenula i glazbena suradnja i prijateljstvo.

Bogat je ponovno bio program književne večeri koji je potpisao ravnatelj pleterničke Hrvatske knjižnice i čitaonice, Franjo Novak, koji uvijek i od malih kulturnih događaja uvijek napravi premijeru. Tako je i ovaj puta puna dvorana knjižnice doživjela uz pjesničke i glazbene ugode, koje je započeo poznati požeški kantautor na gitari Nenad Vlašić koji također glazbeno surađuje s Bajtom. O Bajtu nam je sve ispričala Renata Matičević. Njegove pjesme čitale su Dorotea Valenta, Jasna Kajtar i sam autor. Pjesme su bile garnirane sa glazbenim i video spotovima njegovih uglazbljenih pjesama. Ujedno rečeno to je bila ponovno jedna lijepa večer za pamćenje koju su i posjetili prvenstveno ljubitelji pjesme i pjesničke riječi, te Vladimirovi prijatelji.

Danas ima sedam uglazbljenih pjesama, a prva uglazbljena pjesma mu je bila „Pjesme moje slavonski đerdani“ koja je 1996. godine izvedena i osvojila drugo mjesto na Brod festu u izvođenju Stjepana Jeršeka Štefa, a Bajtov tekst uglazbio je i napisao aranžman Valentin Veljko Škorvaga. Poznata mu je i pjesma „Požego moja stari grade“ koju je na „Zlatnim žicama Slavonije“ u Požegi pjevao Stjepan Japarić. Dobar uspjeh polučila je i pjesma „Hej malena“ koju je uglazbio i aranžirao Damjan Pirović a izveli tamburaši Veličkih legendi. Kako ga je uvijek zanimala i glazba, sam se okušao u pisanju glazbe, te je Bajt sam uglazbio pjesme „Pjesma Pleternici“ i „Bisernico moja mila“ koje je Stjepan Japarić izveo na Zlatnom glasu zlatne doline u Kaptolu i požeškom festivalu.

Posebno velika ljubav Vladimira Bajta je slikarstvo, a slika pejzaže, od dječački doživljene Orljave, pleterničkog kraja, slavonskih motiva, do Alpi u Tirolu, gdje je proveo veći dio radno aktivnog života, te posebno portrete, u kojima dolazi do izražaja njegovo oko i perfekcionistička ruka, koja slika i najmanji detalj lica.

Te svoje dvije velike ljubavi Vladimir Bajt je ukoričio i tako dobio jedinstvenu zbirku, pjesama i ulja na platnu, koji se međusobno isprepliću. Zbirka objavljuje 60-tak izabranih pjesama i 30-tak ulja na platnu, od ukupno 120 naslikanih radova do sada. Grafičko uređenje zbirke odradila je Lana Protić Malbašić, a tiskana je u digitalnom tisku u tiskari Agencije za marketing i izdavaštvo Kruna iz Požege.

 - I moj susret s Vladimirom Bajtom, mojim imenjakom bio je slučajan, na kavi u Bobi na požeškom trgu gdje su na velikoj pozornici i izvedene njegove pjesme. To sam sve kasnije polako saznavao, da ima toliko napisanih pjesama, pa i glazbenih uspješnica. Tek prvom posjetom u njegovom domu vidio sam i drugi njegov talent, slikanje. Neka ulja na platnu naprosto su me oduševila na prvu, a onda sam mu dao prijedlog. Napravit ću vam jedinstvenu zbirku pjesama i vaših slika, predložio sam i evo knjiga je otiskana, ugledala svjetlo dana i predstavljena u njegovom pleterničkom kraju, koji on neizmjerno voli. Zbog toga se i vratio u njega i dalje ga slavi u svojim pjesmama i na platnu – rekao je urednik tjednika Kronika požeško-slavonska, Vladimir Protić.

Da jedna ovako lijepa večer potraje i dulje, pobrinuli su se njegovi prijatelji i susjedi, jer Vladimir Bajt je nakon prošle godine kada mu je umrla supruga, ostao sam. Tako su mu upravo prijatelji i susjedi pripremili od uštipaka do nekoliko vrsti kiflica, a poznati pleternički pjesnik Marinko Markota prinio je svoje kvalitetno vino sa Starca, po kojemu sve više poznata nadaleko postaju i Vina Markota.

Tekst/foto: Vladimir Protić

U NEDJELJU 3. ETNO SUSRETI POŽEŠTINE, 3. ČVARKIJADA, STARI SPORTOVI, LJEPOTICE I ŠOKAČKI VAŠAR -

VETOVO – U nedjelju 23. listopada najavljeni su 3. Etno susreti Požeštine koji se održavaju na već odlično dokazanom prostoru Turističkog naselja Schon Blick u Vetovu. Kako je prošle godine, na drugim susretima bilo preko 400 učesnika i više od tisuću posjetitelja, za očekivati je i ovogodišnje odlične susrete još bolju posjećenost, posebno što organizator najavljuje nove goste, nove sadržaje. - Cilj ove manifestacije je na jednom mjestu okupiti udruge u kulturi, folklorna društva, zavičajna društva, lovačka društva, udruge građana, vinare i restorane, seoska turistička imanja te ostale udruge i pojedince koji u svom radu njeguju stare običaje, stare i izvorne narodne nošnje, pjesmu i ples, pripremu starih autohtonih jela, sakupljanje starih autohtonih predmeta seoskog i gradskog domaćinstva. Vratit ćemo staru trpezu, stara jela i stare običaje na jedan dan u naše živote, organizirati susrete kulturno-umjetničkih društava i etno udruga koje njeguju izvorni folklor, pjesmu i ples, tradicionalnu narodnu nošnju, čuvanje tradicijskog običaja – kaže Vladimir Protić, urednik tjednika Kronika požeško-slavonska koji organizira ovu manifestaciju, kao jednu u nizu na području Požeštine.

U sklopu 3. Etno susreta Požeštine koji počinju od 11 sati organizirat će se i zanimljiva natjecanja – Izbor najstarije narodne nošnje – Izbor najstarijeg upotrebnog predmeta seoskog domaćinstva – Izbor tradicijskog uređenja stola – Izbor autohtonih jela – Izbor najljepše djevojke za udaju – Festival voćnih rakija, likera i pekmeza – Sportski susreti Olimpijada starih sportova sa 8 kategorija starih, već zaboravljenih sportova. – I ove godine organizirat ćemo ponovno jedan pravi Šokački sokak s šokačkim vašarom na kojemu će biti ponuda brojnih autohtonih domaćih proizvoda, domaćih suvenira i proizvoda koji nastaju u rukama naših ljudi u Slavoniji. Ove godine, jer su naši dosadašnji Etno susreti odjeknuli daleko imamo već prijavljen nastup i gostovanje KUD-ova s Brodsko-posavske županije, Podvinja, Oriovca, Prvče Batrine, gostiju iz Belišća, Valpova, Bizovca, Antunovca, Bilja ali i Hlebina i drugih susjednih mjesta – dodaje organizator, najavljujući svakako dobru zabavu, te poziva sve građane da dođu, budu sudionik susreta ili samo promatrači, degustatori dobrih, najboljih čvaraka. Restoran Schon Blick za taj dan po vrlo popularnoj cijeni priprema pravi slavonski meni, za prste polizati, dođite i počastite se pravim delicijama.

Već nekoliko godina traje dobra suradnja učenica kreatorica Obrtničke škole koje su održale modnu reviju svojih kreacija u kojima dominiraju etno kreacije za koje su nagrađene diljem lijepe naše s tjednikom Kronika na manifestacijama. Modele nose njihove kolegice, manekenke učenice, a sve uz vodstvo vrijednih profesorica Obrtničke škole. Ove godine ponovno će nas iznenaditi s novim modelima a očekuje nas prava modna revija.

Manifestaciju će upotpuniti i 3. „Čvarkijada“, natjecanje u pravljenju najboljih čvaraka, stare slavonske delicije, koja se sve više vraća na naše stolove. Neopravdano zapostavljeni čvarci ponovno dobivaju na važnosti, ali i na cijeni u trgovini, postaju sve cjenjenija slavonska delicija i izvan granica Slavonije. Nakon ocjenjivanja najboljih čvaraka od stručne komisije izabrat će se i najbolji čvarci po ocjeni svih sudionika Etno susreta, a nakon toga i besplatna degustacija čvaraka za sve posjetitelje. Obveza sudionika i natjecatelja je da urede stol u stilu jednog od odabranih narodnih običaja, stol za neke od blagdana, a na stol izložiti staro autohtono jelo s kojim će se natjecati, pripremiti za ocjenjivanje najstariju narodnu nošnju, najstariji upotrebni predmet, prijaviti i pripremiti najljepšu djevojku za udaju i najbolju voćnu rakiju, domaći liker i pekmez stručnom povjerenstvu. Sudionici će se i natjecati u nekom od starih sportova, potezanje užeta, gađanje lukom i strijelom, trčanje u vreći, bacanje potkove, gađanje praćkom, bacanje kamena s ramena, potezanje mosora i gađanje kozlice.

Manifestacija će se održati uz pokroviteljstvo Požeško-slavonske županije, grada Kutjeva, grada Požege, grada Pleternice, općina Velike, Brestovca, Čaglina, TZ županije, uz pomoć sponzora, tvrtki Kutjevo d.d., Alles, Zvečevo, Spin Valis, Orljava, Fito promet, Tokić autodijelovi, BiZ, Zlatarna Odobašić, Silver, Zlatarna Drago Glasnović, Uljara Grbić, pekara Cerovac, Cvjećarna Danijela, OPG Zelenika, te vinarije Soldo, Enjingi, Tandara, Jakobović, Perak, Markota, te će svi najuspjeliji natjecatelji biti nagrađeni vrijednim nagradama.

- U svakom slučaju lijepo druženje uz pjesmu, ples i slavonske delicije očekuju sve sudionike i goste, a na kraju, kao i prošlih godina i milenijsko slavonsko kolo koje se protegne kroz cijeli Schon Blick. Prošle godine je bilo fenomenalno, bolje nego što smo i sami očekivali, odlično posjećeno, a sve je teklo kao u jednoj radio emisiji u živo, a cijelo vrijeme imali smo stvarni program u živo naše voditeljice Danijele. Posebno je bilo puno natjecatelja u sportskom dijelu starih sportova, više od svih očekivanja, pa tako zahvaljujem Snježani Potočnjak koja nam je dala tu ideju i nesebično pomogla da to sve i realiziramo. Hvala svima koji su nam pomogli, posebno ponosnim pokroviteljima i sponzorima, koji nas niti ove godine nisu iznevjerili, nego sva naš trud ponovno nagradili svojom pomoći, bez koje sigurno to sve ne bi organizirali – dodaje urednik tjednika Kronika požeško-slavonska, Vladimir Protić, koji će sa svojim djelatnicima i suradnicima ponovno prirediti pravu manifestaciju.

Očekujemo vas na 3. Etno susretima Požeštine, 23. listopada, nedjelja, od 11 sati u Turističkom naselju Schon Blick u Vetovu.

Dobro nam došli!

PRIJETNJE KOJE DONOSI PREKOMJERAN UNOS SOLI -

Bubrezi su čuvari našeg zdravlja

U Hrvatskoj 150 000 osoba boluje od kroničnih bubrežnih bolesti, dok njih čak oko 4 000 ima nadomjesnu bubrežnu funkciju. Najčešće bolesti koje dovode do gubitka funkcije bubrega su šećerna bolest i povišeni krvni tlak. Preporuka za sprečavanje ovih bolesti, a prioritetno za očuvanje zdravlja bubrega, je smanjenje unosa soli u organizam.

Pravilno funkcioniranje bubrega od iznimne je važnosti za neometano funkcioniranje organizma. Naime, bubrezi su dio mokraćnog sustava čija je glavna uloga filtriranje otpadnih tvari iz krvi te njihovo izlučivanje zajedno s vodom putem mokraće. Kroz ljudski bubreg dnevno profiltrira oko 200 litara krvi te se izluči oko 2 litre otpadnih tvari uz višak vode u obliku urina. Između 8 i 10 posto odraslog stanovništva ima neki oblik oštećenja bubrega, dok svake godine milijuni ljudi umiru upravo od komplikacija vezanih uz kronične bubrežne bolesti.

Pravilna prehrana za zdravlje bubrega

Prehrana je od presudne važnosti za naš organizam i trebala bi biti prilagođena stupnju bubrežne bolesti, oštećenju funkcije bubrega, načinu liječenja te prisutnosti drugih kroničnih bolesti ili akutnih stanja kod osoba. Pridržavanjem pravilne prehrane i odabirom hrane sa smanjenim udjelom soli, postiže se bolja regulacija krvnog tlaka, a time i manja opasnost oštećenja srca i bubrega. Stoga je preporuka birati one namirnice koje štite naš organizam i koje pozitivno djeluju na naše zdravlje.

Činjenica je da postoji nekoliko faktora rizika na koje možemo i trebamo utjecati. Promjena životnih navika koja uključuje pravilnu prehranu, smanjen unos soli, tjelesnu aktivnost, nepušenje, umjeren unos alkohola i održavanje zdravog indeksa tjelesne mase - smanjuje rizik od razvoja bubrežnih bolesti.

Zamjena za kuhinjsku sol

Svježe ili sušeno začinsko bilje pridonosi profinjenosti okusa, a dodatno povećava sadržaj vitamina i minerala u hrani. Puno je stoga zdravije ukoliko se umjesto kuhinjske soli za kuhanje koristi začinsko bilje.

Važnost smanjenja soli u industrijskim proizvodima

Smanjenje soli ostaje ključan javnozdravstveni prioritet kako na hrvatskoj, tako i na globalnoj razini te je stoga izazov za mnoge proizvođače prehrambene industrije. Svako smanjenje soli u industrijskim proizvodima, bez promjene strukture i okusa svakako je dobro došlo, stoga je vrlo važno čitati deklaracije i birati proizvode sa smanjenim udjelom soli. 

(agencija imc)

ZAVOD ZA ZNANSTVENI I UMJETNIČKI RAD HAZU POŽEGA PROMOVIRAO NOVU KNJIGU -

POŽEGA - Zavoda za znanstveni i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Požegi i Hrvatski institut za povijest Slavonije, Srijema i Baranje organizirao je u knjižnici požeške Gimnazije promociju knjige „Požeški sandžak i osmanska Slavonija“. Autorica knjige koja je plod njenog 30-godišnjeg istraživanja je dr. sc. Fazileta Hafizović. U knjizi su po prvi put objavljene brojne povijesne činjenice iz vremena 16. i17. stoljeća, koje je prikupljala po brojnim arhivima, posebno osmanskim arhivima pri čemu joj je pomagalo to što je poznavala turski jezik.

- Knjiga je vrlo vrijedna zbog toga što se autorica bavila baš Slavonijom u 16. i 17. stoljeću, kako politički, tako i gospodarskom, društvenom i povijesnom prikazu. Ona je to radila na temelju izvorne građe što je najveća kvaliteta knjige. Autorica je koristila izvore koje do njenih istraživanja drugi autori nisu koristili, a to su osmanski izvori, osmanski porezni popisi. Time je dala vrlo dobru sliku, koju se može usporediti s izvorima s habsburške strane. Autorica u knjizi pokušava dati sliku kako je bilo u tome vremenu. Posebno za Požegu piše o novim građevinama koje su izgrađene, jer Požega kao grad svakako je doživjela jednu negativnu stranu osvajanja i razaranja, ali nakon toga vlast je kao i svaka druga vlast shvatila da to područje treba funkcionirati. Narod treba živjeti, treba raditi i trgovati, imati svoje izvore prihoda iz kojih onda može davati osmanskoj upravi i plaćati porez da se izgrađuju zajedničke zgrade, od vjerskih do zaklada, mostova, carinarnica, cesta itd. Ta vlast je uz neke poteškoće funkcionirala u tom periodu od skoro 200 godina. Granica je prolazila Slavonijom i ta ratna zbivanja su jako utjecala na život ovog kraja – istakao je dr. sc. Anđelko Vlašić, povjesničar iz Hrvatskog instituta za povijest, koji dodaje da se što se tiče vjerske tolerancije ona svakako nije bila kao danas, jer su pripadnici drugih vjera plaćali veće poreze, a mogli su preći na muslimansku vjeru ako su željeli manji porez. Povjesničari prije toga, kao Ivo Mažuran koristili su također dostupne izvore, ali zbog ne poznavanja turskog jezika nisu koristili osmanske arhive. Tu upravo autorica Hafizović unosi nove elemente.

Na osnovu dugogodišnjeg istraživanja osmanske, ali i s uvidom u europsku arhivsku građu, autorica Fazileta Hafizović vrlo suvereno govori o području Požeškog sandžaka i osmanske Slavonije. Ujedno predstavlja i najstariji katastarski popis Požeškog sandžaka, tri kadiluka ovog sandžaka, Požega, Brod i Gorjan sa ukupno 16 nahija, te razotkriva podatke o Gazi Husrev-begovom vakufu u Slavonskoj Požegi. Posebno poglavlje knjige autorica posvećuje vakufima u Požegi u 16. stoljeću, podsjećajući da danas na tom prostoru “nema ni traga od objekata materijalne kulture osmanskog perioda”.
Autorica je 1995. godina objavila znanstveni članak Grad Požega kao sjedište Požeškog sandžaka - urbani i privredni razvoj u 16. stoljeću, u kojem prikazuje Požegu kao gradsko i upravno sjedište Požeškog sandžaka u 16. stoljeću, kada je hrvatski srednjovjekovni grad Kraljevine Hrvatske pretvoren u kasabu osmanlijskog tipa. Rad je nastao na analizi turskih popisnih deftera, a pokazuje elemente novog, tj. osmanlijskog upravnog sustava i njegove institucije.