PONOVNO HRANA S UTVRĐENOM SALMONELOM U PRODAJI O KOJOJ GRAĐANI OVAJ PUTA NISU IZVJEŠTENI -

Nakon provedenog postupka samokontrole i analize Lidl Hrvatska d.o.o. je 2.11.2016. prijavilo Ministarstvu poljoprivrede da je utvrđena salmonela u uzorcima proizvoda:

- Svježa pileća prsa, cca. 1kg, podrijetlo Poljska, dobavljač Mesna industrija Braća Pivac, rok trajanja: 25.10.2016. i Pačja prsa s kožom, 420g, podrijetlo Mađarska, dobavljač Hungerit, rok trajanja: 28.10.2016.

Lidl je dao analizirati proizvode iz svog distribucijskog centra u Jastrebarskom (19.10. – nalaz negativan) te u Perušiću (21.10. – nalaz pozitivan). Laboratorijski nalaz Lidlu je dostavljen 2.11.2016.. Lidl je od dobavljača mesa - Mesna industrija Braća Pivac - zatražio njihove nalaze za iste proizvode. Iz Pivca su Lidlu potvrdili da su 3 nalaza analiza koje su oni napravili - negativna na salmonelu.

Prema vlastitoj proceduri, 1 dan prije isteka roka trajanja, Lidl Hrvatska d.o.o. proizvode povlači iz prodaje: 24.10.2016. (svježa pileća prsa) i 27.10.2016. (pačja prsa). Svi proizvodi koji su vraćeni iz trgovina su neškodljivo uklonjeni. Lidl Hrvatska d.o.o. je odradio sve potrebne aktivnosti te redovno kontrolira proizvode koje stavlja na tržište i o tome pravodobno izvještava Ministarstvo poljoprivrede. Ministarstvo poljoprivrede je 4.11.2016. po dobivanju obavijesti od Lidla, zatražilo dodatne informacije od veterinarske inspekcije s terena te prikupljanje svih potrebnih dokumenata kako bi se situacija prijavila u EU RASFF (sustav brzog uzbunjivanja za hranu).

Veterinarska inspekcija je nakon prikupljanja dokumentacije i svih potrebnih podataka 10.11.2016. obavila još jedan nadzor u Mesnoj industriji Braća Pivac i utvrdila da se u objektu ne nalaze proizvodi svježih pilećih prsa uvezenih iz Poljske. Sutradan, 11.11.2016. nacionalna kontakt točka (više djelatnika Ministarstva poljoprivrede) prosljeđuje informaciju u EU RASFF.

Obzirom da je tom mesu istekao rok trajanja te se ono više nije nalazilo na tržištu EU RASFF je informaciju zaprimljenu od RH klasificirao kao „information for attention“ (obavijest za informaciju), a ne kao „alert“ (uzbuna). Sustav brzog uzbunjivanja na razini EU je tako postavljen i samo u slučajevima kada se neki prehrambeni proizvod mora povući s tržišta – tada Ministarstvo šalje upozorenje javnosti.

Ministarstvo je kontaktiralo Lidl Hrvatska d.o.o. gdje su nam potvrdili da svi građani koji su kupili meso za koje se sumnja da je zaraženo salmonelom, isto mogu vratiti u najbližu trgovinu Lidla i tamo će dobiti povrat novca, neovisno o tome imaju li račun. Važno je napomenuti da dobra termička obrada hrane (kuhanje/pečenje) uništava salmonelu te uklanja opasnost od obolijevanja ovom zaraznom bolešću.

- Kao ministar poljoprivrede osobno smatram da javnost mora odmah biti obaviještena o svakoj potencijalnoj opasnosti za zdravlje, bez obzira što procedure to ne nalažu. Iako je Ministarstvo poljoprivrede postupilo po svim zadanim procedurama, morali smo biti brži i učinkovitiji. Moramo promijeniti način razmišljanja i ne biti birokrati, nego uistinu voditi brigu o našim građanima. Smatram da smo mogli učiniti više i zato ću tražiti odgovornost nadležnih u Ministarstvu poljoprivrede - izjavio je ministar Tolušić.

Tekst/foto: Kronika požeško-slavonska

MEĐUŽUPANIJSKI SUSRET HRVATSKE UDRUGE UČENIČKOG ZADRUGARSTVA POŽEŠKO-SLAVONSKE I BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE -

BRESTOVAC - Osnovna škola Dragutina Lermana i Učenička zadruga Cucurbita iz Brestovca bili su domaćini međužupanijskog skupa za suradnju Podružnica Hrvatske udruge učeničkog zadrugarstva Požeško-slavonske i Brodsko posavske županije. Tema međužupanijskog susreta bila je buča i bučino ulje, a kroz radionice posebno su se obradile teme, bučino ulje proizvodnja i hranjive vrijednosti bučinog ulja s kojima je sudionike upoznala Nives Lovrić, izvršna direktorica tvrtke Grbić koja proizvodi bučino ulje u vlastitoj uljari, zatim bučine sjemenke kao zdrave grickalice s kojom su sudionike upoznali brestovački učenici koji su prikazali prženje bučinih sjemenki te izrade raznih slastica i kolača od bučinih sjemenki, posebno baklave od bučinih sjemenki koju su učenice članice zadruge i pripremale u okviru radionice. Posebna tema bili je izrada eko sapuna uz korištenje bučinog ulja.

- Željeli smo malo potaći suradnju među županijama, da učenici vide i prepoznaju što se radi u drugim učeničkim zadrugama i pojačati suradnju među voditeljima zadruga. Mi u Požeško-slavonskoj županiji već okupljamo deset zadruga, što je svakako ponos jer smo ih prije nekoliko godina imali malo, na prvoj Županijskoj smotri učeničkih zadruga 2015. godine samo šest. Slijedeće godine spremamo 3. smotru i nadam se učestvovanju još više učeničkih zadruga - istakla je Maja Davidović, voditeljica brestovačke zadruge i domaćin skupa. Posebno je bila interesantna radionica izrade eko sapuna od bučinog ulja jer do sada se to nije izrađivalo u učeničkim zadrugama od buče, nego uglavnom od maslinovog ulja, a ovo su sada bila nova iskustva i mogućnosti korištenjem bučinog ulja, od buča koje su učenici Učeničke zadruge Cucurbita sami proizveli i preradili u uljari Grbić. Kod sapuna koriste i vlastito uzgojenu lavandu, te ostale potrebne ljekovite i začinske biljke iz vlastitog uzgoja. Inače Učenička zadruga Cucurbita prošle godine je dobitnik nagrade za najbolje uređeni školski vrt u Hrvatskoj.

- Budući da je i naš naziv zadruge Cucurbita (bundeva, tikva, buča) mi više pažnje polažemo uzgoju buče i glavna aktivnost nam je u suradnji s OPG Grbić, koje je organizator proizvodnje buče i proizvođač bučinog ulja – dodaje Maja Davidović, koja je i voditeljica Podružnice Udruge učeničkog zadrugarstva za Požeško-slavonsku županiju.

Tekst/foto: Vladimir Protić

PROMETNA NESREĆA S POGINULOM OSOBOM -

OKUČANI - Dvadesetjednogodišnji policajac Marko Pavliček poginuo je u nedjelju ujutro prilikom slijetanja automobila s autoceste A3 u blizini Okučana. Nesreća s tragičnim posljedicama dogodila se oko 6,40 sati na južnom dijelu autoceste, kada je mladi policajac za upravljačem svog Golfa, iz neutvrđenih razloga sletio s kolnika, pri čemu se automobil više puta prevrnuo, a vozač ispao iz vozila, objavljuje Glas Slavonije.

- Očevidom u zajedničkoj suradnji policijskih službenika i županijskog državnog odvjetništva, utvrđeno je da je do prometne nesreće došlo, jer se 21-godišnjak upravljajući automobilom nije u jednom trenutku kretao sredinom obilježene prometne trake, već je prešao na travnatu površinu. Potom se vozilo u zanošenju više puta prevrnulo, pri čemu je vozač ispao iz vozila, izvijestila je glasnogovornica PU brodsko-posavske, Kata Nujić. Kako doznajemo, mladić je bio zaposlen u PU zagrebačkoj, a nakon noćne smjene putovao je kući, u Ramanovce na požeškom području gdje je namjeravao provesti vikend s obitelji. Njegov otac je, kako neslužbeno doznajemo također policajac požeške PU. Što se točno dogodilo teško je utvrditi, no može se pretpostaviti da je nesreći prethodio umor u kombinaciji s maglom i klizavim kolnikom. Slijetanje Golfa je uočio vozač automobila koji se kretao iza nesretnog policajca, te je odmah zvao Hitnu pomoć i policiju. Na mjestu događaja liječnik Hitne je pokušao reanimirati unesrećenog mladića koji je na žalost od zadobivenih ozljeda preminuo, javlja Glas Slavonije.

Tekst: Kronika požeško-slavonska Foto: Ivica Galović/Pixsell (Glas Slavonije)

UDRUGA OBITELJSKIH POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA HRVATSKE „ŽIVOT“ -

Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske „Život“ poslala je svoj prijedlog ministru financija kojim želi zadobiti razumijevanje ministarstva za probleme u poljoprivredi.

- Smatramo da bismo preporodom i boljom organizacijom sela mogli ostvariti prehrambenu neovisnost i tako godišnje ostvariti dodatni rast BDP-a od 2-3 posto. Zalažemo se za europski model proizvodnje u kome prehrambeni lanac počiva na OPG-ima. Razumijevanje Vašeg ministarstva za ove probleme od ključne je važnosti za ostvarenje konkurentnosti. Poznato nam je da mnoge članice EU koriste fiskalnu suverenost tako da promišljenim usmjeravanjem financijskih sredstava i poreznim olakšicama prema proizvodnji domaće hrane i onima koji ju uzgajaju i proizvode (a to su tamo uglavnom OPG-i) sustav čine konkurentnim. Fiskalna politika ima često i veće posljedice za proizvodnost prehrambenog sektora od Zajedničke poljoprivredne politike.

Za boljitak hrvatske poljoprivrede i njeno tržišno usmjeravanje od ključne je važnosti da država iskoristi djelomičnu privatizaciju Hrvatske poštanske banke i pretvori ju u Agrobanku s nastavljenim općim bankarstvom ali i visokom poljoprivrednom kompetencijom.

Među važnim idejama za poreznu reformu na selu spominjemo: Prepuštanje OPG-ima PDV-a koji su utržili na svojim proizvodima u cjelini ili polovično - (austrijsko-bavarski model); Omogućavanje plaćanja PDV-a po naplati SVIM mikro i malim poduzetnicima, bez obzira na godišnji promet; Izjednačavanje OPG sa tvrtkama u pogledu značenja OIB-a; Porezne olakšice za zadružno poslovanje u poljoprivredi; Dokidanje parafiskalnih nameta, stoji u prijedlogu koji potpisuje Antun Laslo, predsjednik udruge Život.

Tekst/foto: Kronika požeško-slavonska

Na području Vukovarsko-srijemske županije (naselje Cerna) u divljih labudova utvrđena je visoko patogena influenca ptica (podtipa H5 N8). Nađeni virus pripada soji za koji do sada nije utvrđeno da uzrokuje zarazu u ljudi.

Influenca ptica je vrlo kontagiozna virusna bolest peradi i drugih ptica koja se može manifestirati na različite načine, ovisno o sposobnosti virusa da uzrokuju bolesti (patogenost) i na pogođene vrste. Prema svojoj patogenosti (sposobnosti da izazove bolest) virus influence ptica dijeli se na: Visoko patogeni virusi IP (VPIP) se brzo šire i dovode do visoke stope smrtnosti (do 100% u roku od 48 sati) Nisko patogeni virusi IP (NPIP) uzrokuju općenito blage simptome bolesti te lako mogu proći neotkriveni

Od domaće peradi najčešće obolijevaju kokoši i purani, a u pataka i gusaka razviju se blagi simptomi bolesti. Divlje ptice koje žive uz vodu, poglavito divlje patke, prirodno su otporne na bolest i ne pokazuju kliničke znakove oboljenja te stoga predstavljaju rezervoar virusa i glavnu opasnost za širenje bolesti na domaću perad. Infekcija u ptica i peradi se širi preko iscjetka dišnog trakta, izmetom, lešinama uginulih ptica. Izmet oboljele ptice sadrži visoku koncentraciju virusa pa se njime može kontaminirati voda, oprema, krma, stelja, prijevozna sredstva, odnosno sve što dođe u kontakt s takvim izmetom, tako da je mogućnost horizontalnog prijenosa velika.

Sukladno važećem zakonodavstvu obveza posjednika životinja (svaka pravna ili fizička osoba koja je kao vlasnik, korisnik ili čuvar izravno odgovorna za zdravlje životinja) je prijava sumnje na bolest veterinaru. U slučaju primjećivanja uginuća većeg broja divljih ptica molimo da kontaktirate najbližeg veterinara ili Upravu za veterinarstvo i sigurnost hrane na e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.. Pozivaju se posjednici peradi na odgovorno ponašanje i pridržavanje biosigurnosnih mjera u cilju sprječavanja unosa uzročnika infekcije u domaće peradi.

O svim novim informacijama javnost će biti pravovremeno informirana, stoji u priopćenju koje upućuje Ministarstvo poljoprivrede.

ZNAKOVI KARAKTERISTIČNI ZA BOLEST:

- Iznenadna uginuća peradi bez kliničkih znakova bolesti

- Potištenost

- Nakostriješenost perja

- Značajan pad nesivosti i valivosti, loša kvaliteta ljuske jajeta

- Kašalj, šmrcanje, sinusitis, disanje na otvoreni kljun

- Edem glave i vrata

- Cijanoza kreste i podbradnjaka

- Sitna točkasta krvarenja po sluznicama te potkožna krvarenja uočljiva u perjem nepokrivenim područjima nogu

- Živčane smetnje (grčevi, kretnje u krug, paraliza, otežano kretanje)

Tekst/foto: Kronika požeško-slavonska

Posljednja istraživanja pokazuju da će se brojnost životinjskog i biljnog svijeta do 2020. smanjiti za dvije trećine, stoji u objavljenom WWF-ovom „Izvještaju o stanju planeta 2016.“

Životinjski i biljni svijet mogao bi do kraja ovog desetljeća doživjeti drastičan pad od čak 67 posto u odnosu na brojnost prije pola stoljeća, što je posljedica ljudskih aktivnosti na Zemlji, ističe se u danas objavljenom WWF-ovom „Izvještaju o stanju planeta 2016“. Djelovanje ljudi poražavajuće je za planet Zemlju. WWF poziva na neophodne promjene društva kada su hrana i gorivo u pitanju.

Prema izvještaju, globalne populacije riba, ptica, sisavaca, vodozemaca i gmazova već su pale za 58 posto između 1970. i 2012. godine, od kada datiraju posljednji dostupni podaci. To dovodi naš planet u opasnost mogućeg dvotrećinskog pada biološke raznolikosti u razmaku od pola stoljeća, zaključno s 2020. godinom.

Srećom, 2020. je godina koja i mnogo toga obećava. Te godine na snagu stupaju obveze preuzete u okviru Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, kao i prve mjere zaštite okoliša u okviru novog globalnog Plana održivog razvoja. Ako ih se provede, tim će se mjerama (zajedno s postizanjem međunarodnih ciljeva biološke raznolikosti do 2020.) pridonijeti ostvarivanju potrebnih reformi unutar svjetskih sustava za proizvodnju hrane i energije u svrhu zaštite divljih vrsta diljem svijeta.

„Tijekom našeg životnog vijeka vrste nestaju dosad neviđenom brzinom,” izjavio je Marco Lambertini, generalni direktor WWF Internationala. „Nije riječ samo o prekrasnim vrstama koje svi volimo; biološka raznolikost je temelj zdravih šuma, rijeka i oceana. Nestanu li vrste, svi će ti ekosustavi propasti i sa sobom odnijeti i čisti zrak, vodu, hranu i klimatske uvjete koje nam pružaju. Imamo sve potrebne alate da riješimo to pitanje i moramo ih početi odmah upotrebljavati ako želimo sačuvati živući planet radi našeg osobnog opstanka i boljitka.”

„Ljudskim ponašanjem potiče se smanjenje populacija divljih vrsta diljem planeta, a utjecaj se posebno vidi u slatkovodnim staništima. Međutim, važno je naglasiti da je riječ o smanjenjima, a ne još o izumiranju. Na nama je da promičemo oporavk kako tih populacija, tako i očuvanja prirode i karizmatičnih vrsta u našoj regiji. Povratak velikih zvijeri poput medvjeda, risa i vuka pokazuje da se uz političku volju i zakonske regulative, te uz suradnju s dionicima priroda može oporaviti,” istaknuo je direktor WWF Adrije Martin Šolar.

Iskorištavanje planeta do samih granica

„Izvještaj o stanju planeta 2016.“ temelji se na velikom istraživanju o opsegu i utjecaju ljudskih aktivnosti na naš planet. Jedan od tih modela, koji je izradila organizacija Stockholm Resilience Centre, dokazuje da je čovječanstvo prekoračilo četiri od devet planetarnih granica (o klimatskim promjenama, integritet biosfere, promjene korištenja zemljišta i tokova fosfora i dušika), tj. sigurnih pragova najvažnijih procesa sustava na Zemlji kojima se održava život na planetu.

Izvještaj uključuje i istraživanje organizacije Global Footprint Network kojim se pokazuje da čovječanstvo trenutačno troši resurse 1,6 planeta, kako bi osiguralo robu i usluge kojima se služimo svake godine.

„Budući da trošimo resurse koje nemamo, došli smo do kritičnog trenutka kada možemo iskoristiti postojeća rješenja. Sustave prehrane, energije i financija potrebno je usmjerili prema održivim modelima“, izjavila je Andrea Štefan, voditeljica odjela za politike i zagovaranje u WWF Adria. „WWF Adria potiče dijalog s poslovnim sektorom i donosiocima odluka i donosi rješenja koja traže promjenu načina poslovanja kako u Hrvatskoj tako i u regiji.“.

HRVATSKI CRVENI KRIŽGRADSKO DRUŠTVO POŽEGA -

POŽEGA - Akcija dobrovoljnog darivanja krvi, koju je organiziralo Gradsko društvo Crvenog križa Požega i Zavod za transfuziju krvi iz Zagreba, 2., 3. i 4. studenoga donijela je zaista velik odaziv dobrovoljnih darovatelja i doza darovane krvi.

Dana 02. studenoga akciji je pristupilo 165 potencijalnih darovatelja a krv je dalo 142 darovatelja. Dana 03. studenoga akciji je pristupilo 108 potencijalnih darovatelja a krv je dalo 95 darovatelja. Dana 04. studenoga akciji je pristupilo 111 potencijalnih darovatelja a krv je dalo 91 darovatelja.

Ukupno u trodnevnoj akciji u studenom akciji je pristupilo 384 potencijalnih darovatelja a krv je dalo 328 dobrovoljnih darovatelja i time spasilo nečiji život. Ujedno ovom odličnom akcijom već je premašen broj dobrovoljnih darovatelja koji su se odazvali akciji darovanja krvi, a premašen je i prošlogodišnji broj prikupljenih doza krvi. 

- Zahvaljujemo se na razumijevanju i pomoći svim medijima koji prate naš rad i pridonose animaciji potencijalnih darovatelja krvi, koji populariziraju ovu hvalevrijednu akciju – rekao je ravnatelj GDCK Požega, Miroslav Zelenika, koji je istakao i tri dobrovoljna darivatelja krvi iz redakcije tjednika Kronika požeško-slavonska, koji su se priključili akciji u studenom i svojim darovanjem krvi pripomogli da se ove godine ostvari rekordan broj prikupljenih doza krvi u Požeštini.

Tekst: Kronika požeško-slavonska Foto: A. Protić

KUTJEVO – Dobar glas daleko se čuje. U uspješnost rada gradske uprave Kutjeva na čelu s mladim gradonačelnikom Josipom Budimirom došla se uvjeriti TV Al Jazeera Balkans. Snimili su razgovor s čelnim čovjekom gradića podno Krndije, i napravili reportažu o tom poznatom mjestu kojeg s pravom mnogi nazivaju vinskom prijestolnicom. Najveće zanimanje bilo je o saniranju zatečenih višemilijunskih dugovanja koja su uspješno u vrlo kratkom periodu sanirana.

Interes novinara TV kuće, Vanje Gavrana, bio je između ostalog i za trenutačnu financijsku “krvnu sliku” što je s ponosom gradonačelnik Budimir argumentirao podacima. Naglasio je da je nakon više od deset godina grad sa 30. rujna ove godine u visokoj pozitivi, gotovo tri milijuna kuna, iz čega proizlazi da grad Kutjevo prihoduje daleko više sredstava od potrošnje.

Bio je i neizostavan razgovor oko toga kako grad Kutjevo nije nikom ništa dužan te da sve svoje račune plaćaju na vrijeme, što u prijašnjem vremenu nije bio slučaj. Pojašnjavajući to, gradonačelnik Budimir je rekao kako su zbog raznih dugovanja prema dobavljačima i poslovnim partnerima bili prinuđeni u veljači ove godine podići 1,5 milijun kuna kredita kako bi platili sva dugovanja iz prethodnog vremena dok je druga politička opcija bila na vlasti.

- Kredit smo podigli i sva dugovanja podmirili prema našim dobavljačima i poslovnim partnerima, a gotovo da smo i sav iznos podignutog kredita vratili što imamo u obvezi do kraja ove godine. Preostalo nam je da plaćanjem zadnje tranše, nešto više od 50 tisuća kuna, zatvaramo taj kredit i na to sam jako ponosan – rekao je gradonačelnik Budimir koji je naglasio kako je financijsko stanje grada stabilno i da imaju i daleko više financijskih sredstava na računu od potrebitih za zatvaranje kredita.

Bilo je tu i drugih zanimljivih tema, između ostalog i kakva je suradnja s najznačajnijim gospodarskim subjektom, Kutjevom d.d. za što su uslijedile riječi hvale posebice jer je suradnja ojačala dolaskom novog predsjednika Uprave Mladena Pavića s kojim se intenzivno razgovara o svim otvorenim pitanjima i prioritetno rješavaju sve aktualnosti, ponajprije one koje su od gospodarskog značaja za razvoj tog kraja.

Emisija se može pogledati u večeras, subota 5. studenog 2016. godine na Sportskoj TV od 21,30 sati koja prenosi emisiju Al Jazeera biznis.

OSNOVANA UDRUGA DIPLOMIRANIH STUDENATA POŽEŠKOG VELEUČILIŠTA „ALUMNI VUP“ -

POŽEGA - Održana je izborna skupština Udruge diplomiranih studenata Veleučilišta u Požegi „ALUMNI VUP“. Za dužnosnike Udruge izabrani su: Predrag Livak, predsjednik, Vedran Kovačević, dopredsjednik, Željka Korošec, tajnica, dok su za članove Upravnog odbora izabrani Marijan Crnjac i Milan Paun. Članovi Nadzornog odbora su: Daliborka Uršić, Vlado Previšić i Danijela Vrba, a članovi Arbitražnog vijeća su: Matej Grgačević, Josip Glavačević i Martina Vondra. Likvidator udruge je Brigita Zubović.

Područje djelovanja Udruge sukladno ciljevima je obrazovanje i znanost, a ciljevi Udruge su povezivanje svih onih koji su diplomirali na Veleučilištu u Požegi te održavanje veze između Veleučilišta u Požegi i njegovih nekadašnjih studenata, kao i veze između samih nekadašnjih studenata Veleučilišta u Požegi. Udruga je osnovana kao strukovna Udruga u odgoju i obrazovanju, kao i u području znanosti, stručnog rada i istraživanja, a radi promicanja i razvoja suradnje između Veleučilišta u Požegi i organizacija u kojima rade njegovi nekadašnji studenti, radi unaprjeđenja djelatnosti tih organizacija i Veleučilišta u Požegi te radi dobrobiti lokalne i šire društvene zajednice. Udruga potiče stručne, znanstvene i praktične aktivnosti svoga članstva, organizira predstavljanje sadašnjim studentima slučajeva iz prakse organizacija u kojima rade nekadašnji studenti te surađuje sa sličnim Udrugama u Hrvatskoj i inozemstvu.

Djelatnosti Udruge kojima se ostvaruju ciljevi su organiziranje susreta članova Udruge i drugih osoba radi promicanja ciljeva Udruge, suradnja s obrazovnim i znanstvenim institucijama te drugim tijelima i organizacijama koje pomažu studente i potiču njihov stručni rad i usavršavanje, poticanje i unapređivanje stručnih, znanstvenih i praktičnih aktivnosti svojih članova, organiziranje okruglih stolova o značajnim gospodarskim problemima, organiziranje skupova i predavanja za članove i širu javnost, organiziranje različitih programa i projekata iz područja društvenih i biotehničkih znanosti, organiziranje predavanja studentima o slučajevima iz prakse organizacija u kojima rade nekadašnji studenti i praktičnim iskustvima profesionalnog djelovanja članova, suradnja s drugim Udrugama diplomiranih studenata te drugim strukovnim Udrugama u zemlji i inozemstvu, organiziranje različitih pogodnosti kroz mrežu suradničkih Udruga i organizacija, znanstvena i stručna suradnja organizacija u kojima rade nekadašnji studenti s Veleučilištem u Požegi, suradnja sa Studentskim zborom i ostalim organizacijama studenata Veleučilišta u Požegi, obavještavanje o djelatnostima Veleučilišta u Požegi i aktivnostima Udruge te akcijama koje se tiču osobnog i profesionalnog razvoja članstva.

Tekst: Kronika požeško-slavonska Foto: Veleučilište u Požegi

Spoznaja da u prehranu treba uvesti mnogo svježeg voća i povrća, što baš i nije nekakvo pitanje novca i ekonomičnosti, nego ponajprije našega osobnog zdravlja. Dok pak „divovi“ prehrambene industrije, ne žele da se spoznaju činjenice sve većeg problema pretilosti, poslije pušenja, najvećeg uzroka smrti današnjice. Tako je u SAD-u pretilost proglašena epidemijom, pa se stoga i postavlja pitanje, tko je odgovoran za to, i gdje tu prestaje osobna odgovornost?

Dakle, SAD postaje najdeblja nacija svijeta, i dok se lagano podsmjehujemo, jesmo li se zapitali koliko smo mi daleko od tog problema? Nadalje recimo, da su restorani brze prehrane već tu, u našem susjedstvu, pa je tako postao i običaj proslaviti rođendan u njima, jer tako je lakše i modernije. I nema kuhanja, hrpe gostiju u stanu i pranja posuđa nakon proslave, sve je pod kontrolom drugih, a tu je i dječje igralište, i igračka na dar i teta koja se brine o dječjoj zabavi. U cijeloj toj priči zaboravljamo, da time fast food navike od malih nogu usađujemo našoj djeci.

Zapravo, ključ problema se nalazi u promjeni načina života, jer se nekada jelo u restoranima samo u posebnim prigodama, dok danas „većinu“ obroka jedemo vani, pa tako u restoran brze prehrane svaki dan ide 25 posto Amerikanaca. Postavlja se pitanje, jesu li samo proizvođači hrane krivi za epidemiju pretilosti, te isto tako, pitanje je kolika je educiranost stanovništva o nutritivnoj vrijednoj i nutritivno manje vrijednoj hrani, znamo li razliku? No moramo ovdje posebno istaknuti, da pretilost za sobom nosi mnoge zdravstvene probleme (visok krvni tlak, srčane bolesti, moždani udar, artritis, rak dojke, prostate i debelog crijeva, starački dijabetes), dok je pak od najopasnijih šećerna bolest tipa II. Kažimo i ovo, da su u početku restorani brze prehrane imali jednu veličinu porcije pomfrita, poslije su uvedene nove, kao što je mala, srednja i velika porcija, tako mala porcija ima 200 kcal, a velika tri puta više (600 kcal).

Očito, restorani nastoje povećati apetite svojih kupaca, pa je stoga rezultat epidemija pretilosti, a sve češća u dječjoj i adolescentnoj dobi. Također istaknimo, da se prerađena hrana brzo probavlja, tj. brzo prolazi kroz probavni sustav, pa se nedugo nakon jela javlja opet glad, a i ovisnost o takvoj hrani. Stručnjaci obrazlažu, zašto su prisutne upravo takve kombinacije namirnica koje dovode do ovisnosti, primjerice, mesni odrezak s topljenim sirom. Jer sir je prepun endorfina, opijata koji izaziva ovisnost, upravo takva kombinacija namirnica osvaja kupce, a i miris je presudan kod izbora neke vrste hrane. Stoga kod pizze najprije osjetimo miris topljenog sira, koji nas navodi da se odlučimo pojesti je, isto je i s lazanjama, a uz takvu hranu servira se zašećereni sok ili frappe, još jedan udarac nastojanju da se održi normalna tjelesna težina. Pa onda za šećer kažemo, da je to namirnica koja se vrlo brzo probavlja, i odmah ulazi u krvotok, a svaki višak šećera (dnevno se preporučuje unositi dvije žlice šećera) prelazi u masnoće koje se nagomilavaju kao masne naslage. Isto tako, moramo priznati, da prehrambena industrija uvelike utječe na naš izbor hrane, dok restorani brze hrane zarađuju milijune prodajući nezdrave porcije. I velik novac se izdvaja i za reklamiranje, za razliku od udruga koje se bave educiranjem ljudi o zdravoj prehrani, koji raspolažu skromnim sredstvima, i ne mogu konkurirati televizijskim reklamama s omiljenom tinejdžerkom zvijezdom. Dočim sama taktika smanjenja pretilosti počinje otkrivanjem i napadanjem njezina korijena, prije nego što se razvije u odraslih, a to se postiže informiranjem o pravilnoj prehrani već u predškolskoj i školskoj dobi.

Tada je primjena preporuka jednostavnija, jer teško je kod odraslih mijenjati ustaljene principe prehrane. Zapravo, najveći su izazov djeca koja su cijeli život okružena reklamama za fast food i junk food, stoga treba educirati i roditelje, naglasak staviti upravo na smanjenje unosa masnih i rafiniranih (prerađene) namirnica, te postupno unošenje nutritivno bogatih namirnica. Pa za kraj recimo, ako bi javnost povećala profitabilnost kupnjom više zdrave hrane, industrija brze hrane bi vjerojatno pozitivno odgovorila, nije baš vjerojatno da će želja za brzom hranom brzo splasnuti ili nestati. Stoga je valja učiniti zdravom, a da se ne izgubi specifičan okus u kojem uživaju i djeca i odrasli, važno je javnost educirati o cjelovitoj, izvornoj hrani, jer populacija koja se hrani odgovarajućom, nutritivno bogatijom hranom živjet će dulje i kvalitetnije.

(Herner Ivica)