ODGOĐENA IZGRADNJA DJEČJEG VRTIĆA I SPORTSKIH TERENA U GRADU KUTJEVU DO NOVOG NATJEČAJA ZA IZVOĐAČE RADOVA  -

KUTJEVO – Da bi pojasnio javnosti zašto se još ne kreće u izgradnju dva projekta za koja su dobili sredstva od Fondova EU i ministarstava, gradonačelnik Kutjeva Josip Budimir i njegov zamjenik Ivica Malnar obratili su se javnosti na tiskovnoj konferenciji u gradskoj upravi. Natječaje za izvođače radova morali su poništiti jer su veliki nesrazmjeri između procijenjenog troška izgradnje i ponuda koje su prispjele.

 - Prvi Javni natječaj koji je raspisan po javnoj nabavi za izgradnju Sportskih terena koji je procijenjen na 800 tisuća kuna, za koji smo od Ureda za sport dobili 500 tisuća kuna. Dobili smo jednu ponudu na iznos 1,10 milijuna kuna bez PDV-a. Donijeli smo odluku o poništenju jer taj iznos premašuje procijenjenu vrijednost radova. Ponovno smo raspisali natječaj i dobili dvije ponude, jedna od nešto preko milijun kuna a druga na iznos od 1,2 milijuna kuna + PDV. Obje ponude premašuju iznos planirane nabave i sredstva koja je grad Kutjevo bio spreman izdvojiti. Ponovno je došlo do poništenja i raspisat će se i treći krug za izbor izvođača radova.

Drugi projekt Izgradnja novog Dječjeg vrtića, koji smo čekali 45 godina u gradu Kutjevo. Dobili smo milijun eura Europskih sredstava iz Programa ruralnog razvoja. Planirani trošak bio je 6,8 milijuna kuna + PDV. Dobili smo tri ponude od kojih je napovoljnija bila 8,7 milijuna kuna + PDV, a najskuplja 9,2 milijuna kuna + PDV. Sve tri ponude daleko nadmašuju dobivena sredstva i sredstva koja je do iznosa od 1,5 milijuna kuna planirao izdvojiti grad Kutjevo. Ponude su znatno više od sredstava koja mi imamo za taj projekt, te smo bili prisiljeni poništiti i ovaj natječaj. raspisat ćemo novi natječaj, a  ako ne bude građevinskih ponuda koje se uklapaju u naše financijske mogućnosti, morat ćemo ići i na možda novu Odluku gradskog vijeća i pitati građane da li se slažu da se izdvoji još nekoliko milijuna kuna više za Dječji vrtić. To bi morali ići iz kreditnog zaduženja, jer u proračunu ta sredstva nemamo planirana, ili bi ugrozili sve ono što je proračunom planirano, a to su prije svega sredstva za poticanje razvoja gospodarstva, otvaranja novih tvrtki, nova zapošljavanja, sredstva za socijalnu namjenu, sredstva za rad udruga, sredstva za uređenje ulica, putova, nogostupa i ostale infrastrukture – istakao je gradonačelnik Budimir koji je nabrojao da bi na taj način izostalo puno projekata u tek stabiliziranom proračunu i financiranju svih struktura stanovništva na području grada Kutjeva. Tu je svakako izdvajanje do sada 2 milijuna kuna za potpore gospodarstvu, u kojima je novo zaposlenih čak 45 osoba, pretežno mladih, te 30-tak novootvorenih tvrtki, obrta, OPG-a. Socijalni program je težak preko milijun kuna, a za poticanje rada i razvoja udruga izdvojilo se po njihovim zahtjevima 600 tisuća kuna.

Zamjenik Malnar istakao je da se vode vrlo racionalno kada se troše sredstva svih građana, ne žele se ponašati kao pijani milijarderi i trošiti ono što nemaju u proračunu, te da očekuju i povoljnije ponude. kako za izvođenje cijelog projekta imaju 24 mjeseca, ponovit će natječaj i očekuju i povoljnije ponude od građevinskih tvrtki.

Upravo i ovim putem medija, kaže gradonačelnik Budimir žele pozvati sve vlasnike građevinskih tvrtki da daju svoje ponude koje se moraju uklopiti u planirana i osigurana sredstva. Svjesni su činjenice da su građevinari sada zaposleni, a suočeni s nedostatkom radnika, traže daleko više cijene za gradnju.  

U ponedjeljak, 19. kolovoza 2019., oko 14.55 sati, u ulici Aleja kestenova u Pakracu, na cestovno željezničkom prijelazu, 46-godišnjak koji je upravljao osobnim automobilom daruvarskih registarskih oznaka, nije se zaustavio pred prijelazom u vrijeme kada su svjetlosno signalni uređaji najavljivali da se prijelazu približava vlak, odnosno u vrijeme kada su se polubranici počeli spuštati, zbog čega je udario u polubranik i oštetio ga. Protiv njega slijedi prekršajni nalog.

Istoga dana, oko 18 sati u Ulici Pape Ivana Pavla II, u Požegi, 20-godišnjakinja je parkirala osobni automobil, a prije napuštanja istog nije poduzela sve mjere i radnje da istog osigura da sam ne krene (aktivirala parkirnu kočnicu), nakon čega se vozilo samo pokrenulo i udarilo u parkirani osobni automobil marke „Škoda“ požeških registarskih oznaka kojeg je prethodno parkirao 18-godišnjak. Vozačici je na mjestu naplaćena novčana kazna.

Predali ubojita sredstva u Požegi i Jakšiću

U ponedjeljak, 19. kolovoza 2019., na području Požege, 60-godišnjak je iskoristio  zakonsku mogućnost da bez sankcija preda ubojita sredstva i policijskim službenicima predao automatsku pušku sa šest pripadajućih spremnika i 150 komada streljiva, te jedan tromblon, dok je na području Jakšića, 37-godišnjak policijskim službenicima predao ručnu bombu, a što je sve izuzeto i pohranjeno u prostorije policije do uništenja. 

Eskadrila borbenih aviona iz sastava 91. zrakoplovne baze Hrvatskog ratnog zrakoplovstva provodit će od 20. do 23. kolovoza 2019. godine u vremenu od 10 do 15 sati redovite letačke aktivnosti tijekom kojih se može očekivati probijanje zvučnog zida.

Letovi će se provoditi na području teritorija istočne i kontinentalne Hrvatske na 10 000 metara uz pridržavanje svih sigurnosnih mjera, javlja u propćenju za javnost Samostalna služba za odnose s javnošću i izdavaštvo MORH-a

U noći 17./18. kolovoza 2019., (subota/nedjelju) provedena je preventivno-represivna akcija u prometu usmjerena na nadzor prisutnosti alkohola i droga u organizmu sudionika u prometu.

Tijekom akcije, izvršen je nadzor ukupno 26 vozača, od kojih je njih sedam (šest vozača i jedna vozačica) zatečeno u prekršaju vožnje pod utjecajem alkohola i to četiri vozača kod kojih je utvrđena koncentracija od 0,51 do 1 promil, kod jednog vozača je utvrđena koncentracija do 0,5 promila (mladi vozač) i kod jednog vozača koncentracija iznad 1,51 promila, dok je jedan vozač koji je upravljao mopedom odbio ispitivanje.  Najveća zabilježena koncentracija alkohola (2,66 promila) utvrđena je 23-godišnjem vozaču koji je u nedjelju oko 2.15 sati upravljao osobnim automobilom u mjestu Biškupci. On je i smješten u posebnu prostoriju policije do prestanka djelovanja opojnog sredstva.

Eskadrila borbenih aviona iz sastava 91. zrakoplovne baze Hrvatskog ratnog zrakoplovstva provest će u ponedjeljak, 19. kolovoza 2019. godine u vremenu od 11 do 15 sati redovite letačke aktivnosti tijekom kojih se može očekivati probijanje zvučnog zida.

Letovi će se provesti na području teritorija istočne i kontinentalne Hrvatske na 10 000 metara uz pridržavanje svih sigurnosnih mjera, stoji u priopćenju koje putem medija za javnost šalje Samostalna služba za odnose s javnošću i izdavaštvo MORH-a.

U Hrvatskoj godišnje bacamo oko 400.000 tona hrane, dajući svoj doprinos europskim brojkama koje su na oko vrtoglavih 90 milijuna tona

ZAGREB – Otpad od hrane veliki je izazov današnjice. Zbog njegove ogromne količine, ali i iskorištavanja tla, vode i energije u svrhu proizvodnje prekomjerne količine hrane, naš je otisak na planet izuzetno velik, a analize ukazuju da je čak 70% biološke raznolikosti izgubljeno krčenjem prirodnih staništa kako bi se prenamijenila u poljoprivredna zemljišta.

Hrvatska, nažalost, ne zaostaje za globalnim podacima. Godišnje bacamo oko 400.000 tona hrane, dajući svoj doprinos europskim brojkama koje su na oko vrtoglavih 90 milijuna tona. Za proizvodnju, distribuciju i skladištenje hrane troše se prirodni resursi. Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF je stoga prepoznala otpad od hrane kao jedan od iznimno važnih programa svoga rada, s ciljem smanjenja pritiska koji čovječanstvo stavlja na naš planet. WWF Adria je svoj rad na smanjenju otpada od hrane započela kroz suradnju sa zagrebačkim hotelom Esplanade koji teži održivom razvoju, te zajedno koračaju ka njihovoj „zero waste“ strategiji. 

„Nama je u WWF-u borba protiv otpada hrane jako važna i želimo potaknuti promjenu ponašanja u našim hotelima. Naš dugogodišnji partner, hotel Esplanade, prepoznao je ovaj projekt i započeo provedbu s ciljem smanjenja otpada od hrane. Prema prvim podacima koje smo dobili nakon mjerenja, uvidjeli smo gdje treba napraviti značajne promjene, a i osoblje hotela se uvjerilo ne samo u ekološku korist, već i ekonomsku s obzirom na gubitke koje sada mogu izbjeći. Vjerujemo da ćemo ovim primjerom nadahnuti i druge hotele u regiji da se odvaže u borbu protiv suvišnih ostataka od hrane“, ističe Fabijan Peronja iz WWF Adrije.

Čak 50 milijuna tona voća i povrća u Europi se baca isključivo zbog „nepravilnog“ oblika i sve to košta nevjerojatnih 140 milijardi eura. Ostaci hrane stvaraju nepodnošljiv pritisak na odlagališta smeća te svojim razlaganjem ispuštaju vrlo otrovan plin metan. Bacanje hrane predstavlja i velik socijalan problem s obzirom na porast broja gladnih i siromašnih u svijetu. Dok brojimo oko 850 milijuna pretilih ljudi, 795 milijuna ljudi nema dovoljno hrane za zdrav život, a čak 9 milijuna umire od gladi.

„Hotel Esplanade kroz svoj program odgovornog poslovanja i gospodarenja otpadom već dugi niz godina nastoji pravilno i učinkovito upravljati namirnicama u procesu nabave, pripreme hrane i recikliranja otpada od hrane, no kroz ovu inicijativu namjera je dodatno potaknuti najveću moguću iskoristivost hrane u kuhinji i u restoranima. Kroz obuku djelatnika te putem informativnih i edukativnih poruka usmjerenih prema gostima nastojat ćemo ukazati na ovaj globalni problem. Dakako, želja nam je potaknuti i ostale pojedince i institucije da krenu u tom smjeru.', ističe generalni direktor hotela Esplanade Ivica Max Krizmanić te dodaje: 'Hotel Esplanade teži ka 'zero food waste' strategiji. Ovaj projekt je izazovan, nužne su određene promjene obrazaca ponašanja djelatnika i gostiju u postupanju s hranom, ali uz prave alate i usmjereno vodstvo, kroz provjerene metode i primjere dobre prakse, vjerujemo da ćemo dobiti mjerljive rezultate.'

Bacanje hrane je velik ekonomski problem za gospodarstvo, ali i za potrošače. Poticanje hotela da naprave promjenu nije samo korak ka njihovom osvješćivanju, već i ka podizanju svijesti o ovom problemu kojega bi, u konačnici, trebao biti svjestan i svaki pojedinac. 

Otuđen novac 66-godišnjaku u Pakracu

U utorak 30. srpnja 2019., u večernjim satima, u Ulici Grigora Viteza u Pakracu, nepoznati počinitelj (ili više njih) iz obiteljske kuće otuđio je novac u vlasništvu 66-godišnjaka. Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava zbog počinjenog kaznenog djela „Krađa“.

Ukupno četiri prometne nesreće, jedan lakše ozlijeđen

U utorak, 30. srpnja 2019., oko 9.50 sati, u Požegi, na raskrižju Ulica Slavka Kolara i Tina Ujevića, 26-godišnji vozač upravljao je teretnim automobilom marke „Mercedes“, đakovačkih registarskih oznaka, te oduzeo prednost prolaska 65-godišnjem vozaču osobnog automobila marke „Volkswagen“ požeških registarskih oznaka koji se kretao cestom koja je prometnim znakom označena kao cesta sa prednošću prolaska. Nakon sudara, došlo je do prevrtanja teretnog vozila u kojemu je lakše ozlijeđen vozač, protiv kojeg slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja oduzimanja prednosti prolaska.

Uz navedenu, evidentirane su još tri prometne nesreće, i to u dvije u Čaglinu i jedna u Velikoj, koje su za posljedicu imale materijalnu štetu.

POŽEGA – Suočeni s određenim vrstama pritiska na društvo Presoflex gradnja d.o.o. Požega od strane Novog sindikata, koji im stvara određene neugodnosti u poslovanju, ali i izaziva velike štete koje utječu na poslovanje odlučili su izaći u javnost s tim činjenicama. Javnosti su se na tiskovnoj konferenciji u poslovnim prostorima Presoflex gradnje obratili Silvija Pavić, voditeljica ureda Uprave i Bruno Damjanac, odvjetnik društva Presoflex gradnja.

 - Prema saznanjima društva Presoflex gradnja, Novi sindikat vrši svojevrsni pritisak na Presoflex gradnju, imputirajući im nezakonito ponašanje iz područja sindikalnog djelovanja, a samim time vrši se pritisak i na ostale poslodavce u RH. Zbog navedene činjenice sazvana je današnja tiskovna konferencija s temom „Sindikalne zlouporabe na štetu poslodavaca i gospodarstva“ u cilju informiranja javnosti o štetnim djelovanjima pojedinih sindikata.

Naime, kao što je svima poznato, tijekom 2010. godine na području RH snažno su se osjećale posljedice svjetske gospodarske krize, a čije posljedice nisu zaobišle ni društvo Presoflex gradnja. U tim okolnostima, radi spašavanja firme i plaća preostalih radnika, Presoflex  gradnja, krajem listopada i početkom studenog  2010. otkazuje ugovor o radu dvadesetero radnika i to poslovno uvjetovanim otkazom. Prije otkazivanja obavljeni su razgovori s bivšim zaposlenicima te je samo s jednim radnikom došlo do problema. U međuvremenu od obavljenog razgovora i dostavljanja otkaza, navedeni radnik zajedničkim dogovorom s Novim sindikatom, ishoduje odluku o imenovanju za sindikalnog povjerenika, a da o tome Presoflex gradnja nema nikakvih saznanja. Nakon izrade i potpisivanja odluke o otkazu za navedenog radnika, došla je i obavijest Novog sindikata kako radnika imenuju sindikalnim povjerenikom, a sindikalnom povjereniku se bez suglasnosti sindikata ne može otkazati ugovor o radu. S obzirom da Presoflex gradnja prilikom izrade i potpisivanja otkaza nije imala saznanja o imenovanju radnika sindikalnim povjerenikom, navedeni slučaj dobio je sudski  epilog. Urednim praćenjem situacije u Presoflex gradnji, od strane Novog sindikata, još dva slučaja su završila na sudu – istakla je Silvija Pavić, koja dodaje da je danas Presoflex gradnja respektabilna tvrtka s 240 zaposlenih radnika, a samim time uzdržava isto  toliko obitelji Požeško–slavonske županije i šire s obzirom da djelatnost graditeljstva obavlja na području cijele RH. U teškim trenucima nije prestala s poslovanjem, već je kontinuiranim naporima i ulaganjima u vlastite resurse širila poslovanje te na taj način jačala hrvatsko gospodarstvo. Kontinuiranim rastom nisu prestala zapošljavanja u Presoflex gradnji, s time da su vraćeni radnici koji su voljni raditi, a kojima se uslijed gospodarskih razloga morao otkazati ugovor o radu.

Naglašava kako Presoflex gradnja poštuje sve zakonske odredbe, između ostalih o pravima radnika na udruživanje i sindikalno zastupanje, jer u Presoflex gradnji od 2012. godine djeluje sindikalni povjerenik. - Zlouporabe  Novog sindikata su se sastojale u fiktivnim imenovanjima sindikalnog povjerenika, kojim putem su htjeli spriječiti otkaz, a onda kada je slučaj dobio sudski epilog, Novi sindikat na sebi svojstven način (vrbovanjem i pozivanjem) prati radnike Presoflex gradnje i nagovara ih na tužbe pred sudom obrazlažući tužbu da prilikom otkazivanja nije vršeno savjetovanje sa sindikalnim povjerenikom što za posljedicu ima nezakonitost otkaza. Nakon više od osam godina vođenja sudskog postupka, primorana okolnostima slučaja radi izbjegavanja veće štete, Presoflex gradnja zaključuje u dva slučaja nagodbe, dok treći slučaj još uvijek nije pravomoćno okončan.

Prema navedenim nagodbama isplaćene su stotine tisuća kuna, s time da se u ovom trenutku još ne zna konačan iznos štete. Prema navedenom radniku koji je prijevarnim postupanjem Novog sindikata imenovan sindikalnim povjerenikom, izvršena su plaćanja u gore navedenom iznosu za nerad, s obzirom da mu je Presoflex gradnja popunila sve praznine u stažu, a od otkazivanja 2010. godine, pa do srpnja 2019. godine radnik svojim radom nije skupio niti jednu godinu radnog staža. Sama ta činjenica koja proizlazi iz potvrde HZMO govori o kakvom je radniku riječ.

Slijedom navedenog, nije jasan pritisak Novog sindikata na Presoflex gradnju kada je Presoflex gradnja sve svoje obveze izvršila i izvršavat će ih u buduće povećanjem plaća radnika i razvijanjem posrnule Slavonije, ali uz uvjet manjeg broja sindikalnih djelovanja poput Novog sindikata. Navedenu zlouporabu sindikata kao što je Novi sindikat, na svojevrstan način prepoznao je i zakonodavac kada je 2014. godine novim Zakonom o radu propisao sindikatu mogućnost imenovanja sindikalnog povjerenika samo u slučaju ako imaju najmanje pet radnika zaposlenih kod tog poslodavca, pokušavši na taj način ograničiti zlouporabe. O navedenom sindikatu već je bilo pisano od strane nacionalnih medija – istakla je Silvija Pavić na tiskovnoj konferenciji.

Hrvatski je sabor usvojio značajne izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koje će stupiti na snagu 1. kolovoza 2019. godine.

Uz nove odredbe Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koje predviđaju snažnije kažnjavanje počinitelja 8 najtežih prekršaja za koje smo detektirali da uzrokuju najveća i najteža stradavanja u prometu, kao novine koje do sada nisu bile zastupljene ističu se:

- MUP će na svojim web stranicama, na brz i danas svima dostupan način, temeljem serijskog broja vozačke dozvole, bez potrebe dodatnih plaćanja upravnih pristojbi i čekanja, odnosno odlaska u policiju, omogućiti provjeru stanja vozačke dozvole (važeća, ne važeća, ukinuta), broj negativnih prekršajnih bodova i izrečene zaštitne ili sigurnosne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom. Bitno je znati da se ovime neće dostavljati niti jedan osobni podatak.

- Uvodi se nadzor poštivanja sigurnosnog razmaka između vozila na autocesti.

- Predviđeno je snimanje vozačkog ispita audio i vizualnim uređajima zbog povećanja transparentnosti i kvalitete samog ispita, kao i ujednačavanja njegove provedbe i

- Propisuje se i obveza video nadzora tehničkog pregleda u stanicama za tehnički pregled vozila. 

ZADRUGARI VLASNICI MLJEKARE BIZ DONIJELI ODLUKU O PRESTANKU POSLOVANJA  -

BUK – Neugodno je sve iznenadila odluka koju su donijeli prije dva dana Zadrugari – vlasnici Mljekare Biz, o prestanku poslovanja ove mljekare koja je počela kao privatna inicijativa prije 25 godina, a kasnije se zbog poteškoća u poslovanju transformirala u zadrugu. Vlasnici mljekare tada su postali proizvođači mlijeka, njih 20-tak koji su svoja potraživanja za otkupljeno mlijeko pretvorili u vlasničke udjele i još dodatno dokapitalizirali tvrtku s kreditom. Tada je s novim zamahom tvrtka krenula s pojačanom proizvodnjom, novi direktor Miroslav Kovač najavljivao otvaranje novih maloprodajnih objekata preko kojih su jedino i mogli doći do kupaca i urednog plaćanja. Podršku mu je tada dala i politika, gradonačelnica Pleternice Antonija Jozić i požeško-slavonski župan Alojz Tomašević.

Ubrzo smo s terena slušali o sasvim drugačijim potezima uprave i direktora, zatvorene su neke maloprodajne jedinice, kao prodajni objekt na tržnici u Osijeku, prodavaonica u gradu Požegi, što je sve bilo kontra najavljivanih poslovnih poteza. Posebna priča je bila da im u razvoju ne želi pomoći niti jedna banka, a iako se na dosta mjesta čita o otvaranju novih mljekara izgrađenih i poticanih sredstvima EU i Ministarstva poljoprivrede, ova mljekara nije uspjela očito ostvariti ni ta jeftina, bolje rečeno besplatna sredstva, za svoj razvoj. Nije uspjela naći niti poslovnog partnera s kojim bi se udružena borila na zahtjevnom tržištu.

Tako je još jedna lijepa priča o zadrugarstvu o kojemu se priča u dnevnoj i strateškoj politici, pala u vodu, no očito je da se netko u tome svemu nije najbolje snašao. Zadrugari su kad su već odlučili uložiti sredstva ipak trebali pronaći pravog menađera koji bi vodio posao i upravljao s njihovom imovinom. Ovako je ova priča dobila epilog, koji su mnogi već i prije najavljivali, jer je stručna ocjena ljudi iz sektora bila da što prije moraju naći svoju tržišnu nišu da mogu opstati i razvijati se. Njima očito nije išla na ruku niti odluka da se u sve škole uvede mliječni proizvod od lokalnih proizvođača, da javne ustanove poput bolnica, vrtića, staračkih domova mogu uzeti mliječne proizvode od domaćih proizvođača.

Zadrugari, tj. proizvođači mlijeka koji su do sada plasirali svoje mlijeko u Biz, vrlo brzo će se se snaći i pronaći nove otkupljivače mlijeka s kojima su i prije surađivali, jer trenutno Hrvatska proizvodi sve manje mlijeka, mljekara je sve manje i mlijeka se sve više uvozi. To je još jedna tužna priča neuspjeha hrvatske poljoprivrede, posebno kada je u pitanju mljekarski sektor, koji svoju bitku na tržištu gubi stalno od hrvatske samostalnosti i svaki dan proizvodi sve manje i manje mlijeka. Vjerojatno će netko i od mljekara smanjiti svoju proizvodnju ili od nje odustati, iako su to zadnji mljekari koji do sada nisu odustali i opstali su na selu Požeštine. Najviše će zapravo zatvaranje osjetiti 30-tak djelatnika mljekare koji će vjerojatno put Zavoda za zapošljavanje ili put pod noge u inozemstvo.