Europski tjedan mobilnosti, koji se ove godine održava pod motom „Krećite se s nama“, učenici i djelatnici OŠ Antuna Kanižlića obilježili su već tradicionalnim planinarenjem različitim stazama po Požeškoj gori te biciklističkim turama po gradu Požegi i okolici u utorak 17. rujna 2019. godine.

Ovo je 8. godina kako Kanižlićevci organiziraju obilježavanje ove hvale vrijedne europske inicijative koja ima za cilj potaknuti različite oblike kretanja. U suradnji s planinarima HPD Sokolovac, koje sudjeluje u organizaciji i provedbi od prve godine obilježavanja,  HGSS Požega, Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim područjem Požeško-slavonske  županije i Luks bike adventure agencijom organizirano je 8 planinarskih staza različitih dužina i zahtjevnosti prilagođenih svakom razredu te dvije biciklističke staze: 1. Turnić-Stari fenjeri za učenike petih i šestih razreda i 2.  Skenderovci - OPG Bojić za učenike sedmih i osmih razreda. U aktivnosti su bili uključeni svi učenici i djelatnici Matične i Područne škole, njih preko 550. Polazak je bio ispred škole u 8.00 sati, a svi su se u školsko dvorište vratili do 13.00 sati. Na svojim su turama, osim aktivnog kretanja, učenici odradili i nastavu: za sve su razrede bile organizirane različite radionice, što je ovu terensku nastavu učinilo zabavnom i poučnom.  Tako su se morali snalaziti po gradu uz pomoć karte, računati, uočavati i imenovati biljni i životinjski svijet Požeške gore, ponoviti što već znaju o povijesti požeškoga kraja te naučiti nešto novo. Ovakav oblik nastave potpuno je u duhu obrazovne reforme koja je od ove školske godine frontalno uvedena u nastavu, a koju Kanižlićevci provode već 8 godina, otkako planinare i uče u okviru Europskog tjedna mobilnosti.

NIŽE KAMATNE STOPE, BEZ NAKNADA I DUŽI ROKOVI OTPLATE  -

Ministrica poljoprivrede, Marija Vučković prisustvovala je svečanom potpisivanju sporazuma o financiranju između Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) i poslovnih banaka (OTP banka Hrvatska d.d.; Privredna banka Zagreb d.d.; Zagrebačka banka d.d.) čime počinje provedba Investicijskih kredita za ruralni razvoj za koje je osigurano više od 500 milijuna kuna.

HBOR je u okviru provedbe financijskog instrumenta Investicijski krediti za ruralni razvoj upravitelj fonda sredstava, dok su poslovne banke financijski posrednici koje zaprimaju, obrađuju i isplaćuju kredite krajnjim primateljima.

„Današnje potpisivanje sporazuma o financiranju između HBOR-a i poslovnih banaka predstavlja početak provedbe posljednjeg u nizu financijskih instrumenata koje je osmislilo Ministarstvo poljoprivrede s ciljem pružanja financijske potpore poduzetnicima u sektorima poljoprivrede, prerade i šumarstva. Svi prikupljeni podaci ukazivali su da se ova tri značajna sektora nalaze u nepovoljnom položaju u pogledu zaduživanja kroz komercijalne bankarske linije, a samim time njihova konkurentnost na tržištu bila je upitna. Investicijskim kreditima za ruralni razvoj mogu se financirati projekti vrijednosti do 1 milijun eura, s dugim rokovima otplate do čak 15 godina, a moguć je i poček do 3 godine, odnosno do 5 godina za trajne nasade, sve u skladu s potrebama pojedinog projekta. Kamatne stope su niske, a korisnici su oslobođeni plaćanja uobičajenih bankarskih naknada. Smatram kako će ovaj financijski proizvod biti važan instrument podrške većim investicijama u proizvodnji, preradi i šumarstvu. Dodatno vrijedi naglasiti kako buduću provedbu ovih kredita karakterizira partnerski pristup, jer su banke potpisnice današnjeg sporazuma odlučile uložiti vlastita (privatna) sredstva, što uz alocirana javna sredstva Programa ruralnog razvoja, dodijeljena HBOR-u za provedbu investicijskih kredita, ukupnu omotnicu čini još izdašnijom“ -  izjavila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković te dodala: „Prema iskustvima provedbe ranije pokrenutih financijskih instrumenata Programa ruralnog razvoja, koji su polučili znatan interes među potencijalnim korisnicima, vjerujem kako će i ovaj danas nastaviti uspješnu priču obnove i razvoja hrvatske poljoprivrede, prerade i šumarstva.“

„Sporazumi koje smo danas potpisali omogućit će povoljno kreditiranje ulaganja u ruralni razvoj  koja su nužna da se stvore nova i bolja radna mjesta, viši prihodi te poveća opća konkurentnost ruralnih područja. Ovo je peti financijski instrument u kojem sudjeluje HBOR - treći namijenjen privatnom sektoru, dok su dva namijenjena javnom sektoru. U godinu i pol, koliko provodimo financijske instrumente, odobreno je gotovo 700 milijuna kuna za ulaganja u privatni i javni sektor te smo na ovom području jedna od uspješnijih razvojnih banaka u Europskoj uniji. S obzirom na niske kamatne stope i duge rokove otplate, vjerujem da će potencijalni korisnici prepoznati pogodnosti ovog financijskog instrumenta čiji je cilj omogućiti nova ulaganja i potaknuti razvoj ruralnih područja te ih pozivamo da se obrate poslovnim bankama koje su uključene u suradnju“ - izjavila je Tamara Perko, predsjednica Uprave HBOR-a.

Podsjećamo kako je prošle godine, kao prvi korak u implementaciji financijskog instrumenta Investicijski krediti za ruralni razvoj, potpisan Sporazum o financiranju između Ministarstva poljoprivrede, HBOR-a te Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, za provedbu financijskog instrumenta kojim se omogućava jednostavnije, brže, lakše i povoljnije kreditiranje ulaganja u poljoprivredu, preradu i šumarstvo.

Nakon uspješno plasiranih mikro i malih zajmova te pojedinačnih jamstava (koje provodi HAMAG-BICRO) u prvih nekoliko mjeseci provedbe rezultat je odobrenih 359 zajmova te izdana 3 jamstva u vrijednosti od 119,6 milijuna kuna. Sada dovršavamo prvotni plan s dugoročnim kreditima iznosa i preko 7 milijuna kuna po projektu za ulaganja u dugotrajnu materijalnu i nematerijalnu imovinu te obrtna sredstva.

Investicijski krediti za ruralni razvoj mogu se koristiti za restrukturiranje, modernizaciju i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava, zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš, korištenje obnovljivih izvora energije, povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima, razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima kao i  modernizaciju tehnologija, strojeva, alata i opreme pri dobivanju drva i šumskouzgojnim radovima te u predindustrijskoj preradi drva.

Osnovne karakteristike Investicijskih kredita za ruralni razvoj:

KRAJNJI PRIMATELJI: Poljoprivrednici i prerađivači poljoprivrednih proizvoda te subjekti koji djeluju u sektoru šumarstva.

NAMJENA KREDITA: Ulaganja u dugotrajnu materijalnu i nematerijalnu imovinu, a sve u skladu s prihvatljivim namjenama po pojedinoj podmjeri PRR. Financiranje obrtnih sredstava povezanih s ulaganjem (do 30% iznosa prihvatljivih troškova ulaganja ili 200.000 EUR, ovisno o tome koje je iznos viši).

NAJNIŽI IZNOS KREDITA: 50,001 EUR u kunskoj protuvrijednosti.

NAJVIŠI IZNOS KREDITA: 1 milijun EUR u kunskoj protuvrijednosti.

ROKOVI OTPLATE: Do 15 godina, uključivši do 3 godine počeka, odnosno do 5 godina počeka za trajne nasade. Rok korištenja kredita do 18 mjeseci.

VALUTA KREDITA: U kunama ili u kunama s valutnom klauzulom.

KAMATNA STOPA ZA KRAJNJEG KORISNIKA: Prosjek zbroja kamatne stope na dio Programskog doprinosa (0%) i kamatne stope na dio kredita iz sredstava poslovne banke (prema ponudi u javnoj nabavi).

DODANA VRIJEDNOST: Niža efektivna cijena financiranja, što se ostvaruje kroz nisku kamatnu stopu te oslobođenje od plaćanja naknada koje se uobičajeno naplaćuju prilikom odobrenja i korištenja kredita.

Vlastito učešće korisnika kredita u investiciji iznosi u pravilu 10% ukupne vrijednosti investicije bez PDV-a, a moguće je financirati i do 100% ukupne vrijednosti investicije bez PDV-a, a sve sukladno procjeni poslovne banke.

DOSADAŠNJI STATUS PROVEDBE FINANCIJSKIH INSTRUMENATA:

Mikro i Mali zajmovi za ruralni razvoj

• alokacija od 134,2 mil. HRK iz PRR 2014.-2020.
• početak provedbe: rujan 2018.
• odobreno 108,3 mil. HRK za 539 projekata
• isplaćeno 97,8 mil. HRK za 324 projekata

Pojedinačna jamstva za ruralni razvoj

• alokacija od 134,1 mil. HRK iz PRR 2014.-2020.
• početak provedbe: veljača 2019.
• izdano 11,2 mil. HRK za 3 projekta

Investicijski krediti za ruralni razvoj

• alokacija preko 500 milijuna kuna

·        početak provedbe: rujan 2019.

LIPIK - U Gaju se nešto iza 13 sati dogodila prometna nesreća u kojoj je automobil naletio na dvoje djece koja su se pješke kretala prometnicom. Djeca su u naletu ozlijeđena i prevezena u bolnicu Pakrac. kako doznajemo neslužbeno nakon pružanja liječničke pomoći utvrđeno je da je jedno dijete teže ozlijeđeno a jedno dijete lakše tjelesno ozlijeđeno. Djeca se nalaze izvan životne opasnosti, saznali smo od OKC Policijske uprave.

Za vrijeme očevida promet je bio u prekidu, a više o prometnoj nezgodi izvijestiti ćemo nakon dobivanja više informacija.

POŽEGA - U  petak, 13. rujna 2019., provedena preventivno-represivna akcija u prometu usmjerena na nadzor brzine sudionika u prometu. Tijekom provedbe preventivno-represivne akcije na području PU požeško-slavonske utvrđeno je  ukupno 33 prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, od čega se 25 prekršaja odnosilo na prekršaje na koje je akcija bila usmjerena.

Najveća izmjerena brzina iznosi 84 km/h, a izmjerena je na postajnom području PP Pleternica, u mjestu Sulkovci, gdje je osobnim automobilom upravljao 63-godišnji vozač.

JAKŠIĆ – Trećeg dana velikog događanja u Jakšiću održana je i 10. po redu, jubilarna Dječja smotra folklora kao sastavni dio manifestacije „Pjesmom u jesen“. Dječju smotru otvorio je načelnik općine Jakšić Ivica Kovačević, čestitajući najmlađim folklorašima i njihovim voditeljima što su ustrajni u očuvanju tradicije i čuvanju baštine naših starih.

Na pozornici je nastupilo deset dječjih folklornih skupina koje su izvele dječje igre, dječja kola i pjesme, ali i dječji bećarac. Posjetitelji su velikim pljeskom nagradili sve izvođače, male pjevače i plesače.

Izvor: pozeskivodic.com

RESNIK – Nešto prije 23 sata u Resniku je došlo do strašne prometne nesreće u kojoj je 20-godišnji vozač Seata, požeških registarskih oznaka, koji se kretao iz pravca Pleternice prema obližnjem Buku teško stradao. On je dolaskom u Resnik, izgubio kontrolu nad vozilom te se nekoliko puta zabijao u betonske kolne prijelaze preko putnog kanala. Vozilo je uništeno do neprepoznatljivosti, a motor vozila je od udarca završio u putničkoj kabini.

Kako su ispričali oni koji su prvi došli na prometnu nesreću, te odmah zvali vatrogasce i hitnu pomoć, kažu da je mladić zapomagao jer je vidjeli su odmah teško ozlijeđen. Brzom intervencijom vatrogasaca JVP Požeško-slavonske županije iz Pleternice vozača su izvadili iz vozila i vozilom Hitne medicinske pomoći prevezli u Opću županijsku bolnicu Požega.

Po svemu sudeći nesreći je kumovalo neiskustvo mladih vozača i velika brzina koja se na tom dijelu ceste može razviti. Nedaleko ovog mjesta na istom potezu ceste već je bilo nekoliko strašnih nesreća, pa i sa nekoliko poginulih osoba. Sreća je da se u Seatu nije vozio neko od suputnika jer bi sigurno završio tragično, budući da je desna strana vozila potpuno uništena.

POŽEGA –  Sada već davne 1964/65. godine na Poljoprivredno-prehrambenoj školi, poznatijoj kao Ratarnica maturiralo je 97 učenika. Nastavu su pohađali u četiri razredna odjeljenja, ratarski smjer, stočarski smjer, voćari i vinogradari. Tada je to bila nova trogodišnja škola, iz koje su izlazili kvalificirani radnici u poljoprivredi, prvi stručno obučeni radnici u poljoprivredi, koji su se tražili u tadašnjoj ekonomiji i gospodarstvu, osnivana su tadašnja prva poljoprivredna poduzeća.
- Upisalo je školu 128 učenika, no odmah po upisu prvih dana smo na poljima pod paprikom krenuli s čupanjem trave i odustalo je odmah preko trideset učenika. Ostali su nakon maturiranja dobili zvanje kvalificiranog poljoprivrednog radnika i mnogi su kao tada visoko školovani ostali raditi u struci, dobili poslove poslovođa, voditelja proizvodnje i dr. Neki su nastavili sa školovanjem na Agronomskom fakultetu u Zagrebu i Osijeku ili Višoj poljoprivrednoj školi u Križevcima, a ukupno fakultet je završilo više od 20 osoba, jer su se neki školovali uz rad - istakao je Rezo Branko, prof. koji je po završetku studija ostao raditi kao profesor na Agronomskom fakultetu s kojeg mjesta je otišao u mirovinu.

Na obilježavanje 54. godine mature na Poljoprivredno-prehrambenu školu odazvalo se 26 maturanata, a neke od podataka o razredima dao nam je Ivan Grbić, dipl. inž. agronomije, tadašnji maturant. On je nakon završetka fakulteta niz godina radio u PPK - kutjevačkom kombinatu, a zadnjih 20-godina ima privatnu poljoprivrednu tvrtku, silose i uljaru bučinog ulja.
 - Od ondašnja četiri razreda ratara, stočara, voćara i vinogradara danas je umrlih 22, nepoznatih adresa koje nismo mogli kontaktirati nam je za sada 20, a na ovo okupljanje koje priređujemo svake dvije godine stiglo je 26 osoba. Oni uglavnom žive u našoj zemlji, a ovdje su pristigli iz Splita, Rijeke, Zagreba, Njemačke i drugih mjesta. Od umrlih je 19 muškaraca i tri žene. U školi je bila prozivka iz dnevnika njihovih nekadašnjih razreda, razrednik im je bio tada mladi, tek došao sa studija, profesor Đuro Kocijan, koji je danas u staračkom domu u Zagrebu zajedno sa suprugom i nije mogao putovati, te Zdravko Šperanda, Mijo Filković i Zvonko Butorac. Ravnatelj škole je bio Vlado Petošić.

Tada je to bila druga generacija kvalificiranih radnika u poljoprivredi. Mi koji smo krenuli dalje na školovanje imali smo dosta problema jer smo morali polagati dosta predmeta razlike koje su tadašnji fakulteti tražili budući da smo izašli iz trogodišnje srednje škole. Stoga nas je relativno malo uspjelo završiti poljoprivredne fakultete – kaže Ivan Grbić koji dodaje da je Ratarnica u to vrijeme imala nešto kompleksnije sadržaje te da su uz učenje učenici provodili dosta vremena u praktičnom radu. Obrađivalo se oko 220 ha poljoprivrednih površina, imali su voćnjake i vinograde, imali su na Alagincima svinjce i uzgoj svinja, ovdje uz školu štale s muznim kravama i mljekaru za preradu mlijeka, konje. Dio učenika je bio u Đačkom domu uz školu a dio u Domu u gradu, današnjoj zgradi Požeške biskupije. Oni koji su završili tu školu mogli su samostalno raditi s traktorom, zakačiti potrebna oruđa za obradu, osposobljeni da mogu odmah ići na posao, sigurno kvalitetnije nego današnji učenici. 

Iz cijele generacije su svi u mirovinama, a još aktivno u poljoprivredi jedino radi Ivan Grbić u Požegi gdje ima privatnu poljoprivrednu tvrtku, uljaru i pekaru. Druženje su nastavili u prostorijama tvrtke Grbić a nakon toga su imali zajednički ručak. 

U petak, 13. rujna 2019., oko 21.15 sati, u mjestu Vidovci, u Ulici Stjepana Radića, 19-godišnji vozač koji je upravljao osobnim automobilom marke „Audi“, slavonskobrodskih registarskih oznaka, nepropisno je pretjecao osobni automobil marke „Fiat“, požeških registarskih oznaka, a kojim je upravljao 18-godišnjak prilikom čega je prednjim dijelom vozila udario u 27-godišnjeg biciklistu koji je bez reflektirajućeg prsluka upravljao biciklom iz suprotnog smjera i koji je na mjestu nesreće smrtno stradao. Nakon udara vozač se nastavio nekontrolirano kretati vozilom te je sletio s kolnika i udario u metalnu ogradu, a potom i u parkirani osobni automobil. On je ozlijeđen i prevezen u OŽB Požega poradi pružanja liječničke pomoći te su mu uzeti uzorci krvi i urina radi analize. Protiv 19-godišnjaka slijedi kaznena prijava zbog kaznenog djela „Izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu“. U vremenu od 21.30 do 2.25 državna cesta D-38 je bila zatvorena za sav promet koji se odvijao alternativnim pravcima. 

Državni zavod za statistiku objavio je procjenu broja stanovnika Hrvatske u prošloj 2018. godini. Po podatcima iz sredine 2018. godine Hrvatska je imala ukupno 4.087,843 stanovnika, što pokazuje konstantan pad stanovništva. Pad u odnosu na godinu prije iznosi 0,9 posto ili 36.688 ljudi manje nego u 2017. godini.

Pad stanovnika bilježe sve županije, osim Istarske županije s porastom od 0,26 posto i grada Zagreba koji bilježi samo blagi porast od 0,22 posto.

Najveći pad stanovnika bilježi Vukovarsko-srijemska županija koja ima 3,04 posto manje stanovnika u odnosu na godinu ranije. Pad stanovnika bilježi i Požeško-slavonska županija i to 1,7 posto, što znači da sada ima 67.862 stanovnika. Po podatcima i predviđanjima HGK o padu stanovnika od prošle godine, Požeško-slavonska županija trebala je imati 69.000 stanovnika, što znači da je pad brži i od procjena, tj. još slabiji prirodni prirast a veće iseljavanje nego što se očekivalo po procjenama stručnjaka.

Donosimo još nekoliko podataka: najviše stanovnika živjelo u Zagrebu 804,507 stanovnika i u Splitko-dalmatinskoj županiji 448,071 stanovnik. Muškaraca je 1.975,052 ili 48,3 posto a žena 2.112,791 ili 51,7%. Prosječna starost stanovnika Hrvatske je 43,4 godine i kao takvi smo među EU državama kao najstariji po dobi stanovnika. Najviše stanovnika preko 65 godina ima Šibensko-kninska županija, čak 25,3 posto, a najmanje Međimurska županija 18,2 posto. Najlošije stanje ima Ličko-senjska županija, koja ima najmanje stanovnika 45.184, a starijih od 65 godina gotovo 25 posto. 

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE U BORBI PROTIV AFRIČKE KUGE PRIPREMILO NOVE MJERE  -

Ministarstvo poljoprivrede objavilo je Javni poziv za podnošenje prijava za sufinanciranje nabavke materijala i sredstava za postavljanje dvostrukih ograda u uzgojima svinja koje se drže na otvorenom za 2019. godinu. Na raspolaganju je 2 milijuna kuna, a javni poziv je otvoren do utroška sredstava, a najkasnije do 30. studenoga 2019. godine. Sredstva su bespovratna i namjenska, a usmjerena su za sufinanciranje poboljšanja uvjeta propisane biosigurnosti kako bi se učinkovito smanjio rizik od unošenja i širenja afričke svinjske kuge sprječavanjem kontakata domaćih svinja koje se drže na otvorenom s divljim svinjama te ostalim divljim i domaćim životinjama.

Pravo podnošenja prijave za dodjelu sredstava sufinanciranja imaju pravne i fizičke osobe koje drže svinje na otvorenom, koje su registrirane u Jedinstvenom registru domaćih životinja, koje imaju jedinstveni identifikacijski broj gospodarstva (JIBG) te koje imaju odobrenje nadležnog veterinarskog inspektora u skladu s Naredbom o mjerama za sprječavanje pojave i ranog otkrivanja unosa virusa afričke svinjske kuge na području Republike Hrvatske. Prijavitelj može ostvariti sufinanciranje do najviše 80% od traženog iznosa, a maksimalan iznos sredstava koji se može odobriti po jednoj prijavi je najviše 20 tisuća kuna.  Sredstva za sufinanciranje dodjeljuju se isključivo za podmirenje prihvatljivih troškova koji se odnose na nabavku materijala i sredstava za postavljanje dvostrukih ograda, vodeći pri tome računa o poštivanju načela izbjegavanja dvostrukog financiranja. Prihvatljivi troškovi ne odnose se na usluge rada vezano na postavljanje ograda i električnih ograda. Pravo na sufinanciranje korisnik ostvaruje samo za podnošenje i odobravanje jednog zahtjeva za nabavu materijala i sredstava za postavljanje dvostrukih ograda.

Podsjećamo posjednike svinja da se pridržavaju propisa o označavanju, premještanju i prometu životinja, da spriječe kontakt svojih životinja s divljim svinjama te da je zabranjeno pašno držanje svinja i ispuštanje svinja na otvoreni prostor, osim ako se svinje drže u prostoru ograđenom dvostrukom ogradom. Prijava uginulih domaćih i divljih svinja je obavezna u svrhu testiranja uzoraka organa uginulih domaćih i divljih svinja kako bi se isključila prisutnost bolesti, a važno je osigurati i neškodljivo zbrinjavanje nusproizvoda nastalih tijekom klanja svinja za vlastite potrebe u skladu s posebnim propisima.

Na farmama je nužno osigurati provedbu biosigurnosnih mjera (dezinfekcija, primjena higijenskih mjera u objektima, onemogućavanje kontakta s divljim svinjama, postavljanje ograda, zabranjeno držanje svinja i ispuštanje svinja na otvoreni prostor i sl), a slično vrijedi i za lovišta (dezinfekcija obuće, opreme i vozila prije i nakon lova; vozila koja se koriste u lovištu, posebno za prijevoz trupova odstrijeljenih divljih svinja, moraju biti za to odobrena od odgovorne osobe i prije i poslije lova, odnosno prije izlaska iz lovišta moraju biti dezinficirana; odrobljavanje se može provoditi isključivo na za to određenim mjestima (prostoru); postavljanje kontejnera ili određivanje lokacije za otpad (organi, koža, otpad životinjskog podrijetla) i neškodljivo uklanjanje; kontrolu ulaska neovlaštenih osoba i vozila u područje lovišta; zabranu odlaganja proizvoda i otpada životinjskog podrijetla na području lovišta, osim na za to posebno određenim lokacijama ili kontejnerima.

Pozivamo sve posjednike svinja i lovce da se za sva pitanja obrate u Upravu za veterinarstvo i sigurnost hrane na e-mail adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili na broj telefona 01/6443-540, odnosno da se obrate svojim veterinarima te da svako uginuće i pojavu znakova bolesti odmah prijave veterinaru.  Obrasci za prijavu na Javni poziv dostupni su na internetskoj stranici Ministarstva (link).