Kako bi dodatno pomogli malim domaćim poljoprivrednim proizvođačima koji, zbog izvanredne situacije više ne mogu svoje proizvode prodavati na tržnicama, SPAR poziva sve male proizvođače da im se jave kako bi osigurali plasman svojih proizvoda na police SPAR i INTERSPAR trgovine.

SPAR i sada surađuje s velikim brojem domaćih dobavljača. Ponuda voća i povrća u SPARU je domaćeg podrijetla za sve proizvode koji se proizvode u Hrvatskoj. Na našim policama mogu se naći proizvodi više od 40 malih domaćih proizvođača i OPG-ova.

Uz to, s malim proizvođačima voća i povrća surađujemo i kroz našu robnu marku „Vrtovi Hrvatske“.

Pozivamo sve male proizvođače voća i povrća koji više ne mogu plasirati svoje proizvode na tržnice da nam se jave direktno na 01 2410 900.

SDP Požeško-slavonske županije dostavio je prijedlog Paketa za spas gospodarstva i obustavu poreza i doprinosa te isplatu plaća radnicima dok traje kriza. - Mi u SDP-u smo prije mjesec dana upozorili na krizu koja dolazi zbog Corona virusa i kako se za to krizu moramo pripremati. Prije 2 tjedna, nakon proglašenja pandemije,  predstavili smo više od 15 mjera za ublažavanje negativnih posljedica na građane i gospodarstvo.

Ovih dana postaje jasno kako su mjere koje je donijela Vlada nedovoljne i kako se u provedbi kasni. Nažalost, građani i poduzetnici osjećaju veliku neizvjesnost i strah, oni ne znaju što im je činiti. U proteklim danima mnogi ljudi ostaju bez posla, bez prihoda za svoje obitelji. Vrijeme curi. A vremena nema. Na mnogim mjerama koje smo mi predložili i na kojima inzistiramo, inzistiraju i sami poduzetnici i građani pogođeni krizom.

Glavni cilj našeg Paketa za spas gospodarstva je obustava plaćanja poreza i doprinosa poduzetnicima, isplata plaća radnicima dok traje kriza, te odgoda plaćanja kredita za građane i gospodarstvo. Stoga smo danas u saborsku proceduru poslali Paket od 10 zakona za spas gospodarstva i radnih mjesta.

ZA RADNIKE - Isplata naknade za svakog zaposlenog u visini 75% plaće, a najviše do 5100 kn. Povećanje naknade za samoizolirane radnike – prijedlog je da osnovica na razini prosječne plaće – duplo veća nego sad. Povećanje neoporezivog dohotka na 30.000 kn kako bi poduzetnici koji su u mogućnosti mogli stimulirati radnike koji rade u posebno otežanim uvjetima krize, dostavljače, vozače, prodavače, zdravstvene radnike, itd. Plaćeni dopust za jednog roditelja kako bi skrbili od djeci za vrijeme trajanja krize. Odgoda kredita za građane.

ZA GOSPODARSTVO - Prestanak plaćanja predujmova poreza na dobit. Oslobađanje od plaćanja doprinosa. Prestanak i oprost plaćanja poreza na dohodak za paušaliste – obrtnike i iznajmljivače. Moratorij na kredite. Suspenzija zatezne kamate.

Kako bi se solidarizirali s brojnim građanima koje će pogoditi ova kriza, predložili smo da sljedeća tri mjeseca saborski zastupnici i ostali državni dužnosnici, osim onih na prvoj crti obrane, idu na minimalnu plaću. Nedopustiva je najava koja je stigla iz Vlade o smanjenju radničkih prava. Kriza uzrokovana Corona virusom, ne smije biti razlog za ukidanje radničkih prava, ali ni ljudskih prava i sloboda. 

Hrvatska nema vremena za čekanje, potrebno je početi donositi Odluke i spasiti gospodarstvo i radna mjesta dok još nije kasno.

Želim još jednom zahvaliti svima koji su na prvoj liniji obrane od virusa i koji riskiraju vlastite živote kako bi spasili naše. 

Još jednom vas pozivam da se svi striktno pridržavamo mjera i uputa kako bi spriječili širenje ove epidemije. 

         Poštovani vatrogasci,

               Svakodnevnica vatrogasnog posla je opasna, jer iz iskustva znamo da je svaki požar, svaka intervencija i svaki događaj drugačiji i kada izlazimo na rješavanje istih pred nama je puno izazova i nedoumica što ćemo zateći prilikom dolaska. Da li je ugrožen nečiji život ili materijalna dobra, da li postoji opasnost od eventualne eksplozije ili urušavanja objekta i sve to nam se mota kroz glavu do dolaska na intervenciju, a kada dođemo promišljeno i stručno sukladnom pravilima struke prilazimo rješavanju događaja pazeći prije svega na sigurnost ljudskih života koji su eventualno ugroženi, kao i naših kolega s kojima smo na intervenciji.

               Veliki je to pritisak za svakog operativnog vatrogasca s kojim se suočava na svakoj intervenciji, posebice kada su ugroženi ljudski životi i u inim tehničkim intervencijama u prometu spašavajući  iz teško oštećenih vozila unesrećene, pa sve do spašavanja ljudi, stoke i materijalnih dobara u poplavama. To nekada posebice kod nekih osoba ostavlja duboki i dugotrajan trag u daljnjem radu i istima je ponekad potrebita i psihološka pomoć. Zadnjih godina uvjetovano klimatskim promjenama učestale su i veoma zahtjevne intervencije uklanjanja gnijezda stršljena, jer se osim vatrogasaca kojima to nije primarna niti sekundarna zadaća, nitko drugi nije uhvatio u koštac sa rješavanjem navedene problematike, mi smo se osposobili, opremili i uhvatili u koštac i sa tim izazovom kako bi kao i uvijek bili na usluzi građanima i poreznim obveznicima koji financiraju našu djelatnost.

               U zadnje vrijeme vatrogasci su stavljeni na novi test, a to je epidemija širenja koronavirusa koja je zahvatila cijeli svijet i prerasla u pandemiju. Mada nismo niti opremljeni, niti obučeni ta taj izazov, temeljem zapovjedi Glavnog vatrogasnog zapovjednika RH i na zahtjev Nacionalnog stožera Civilne zaštite obzirom na razmjere navedene pandemije vatrogasci cijele RH, pa tako i naše županije su aktivno uključeni u sve aktivnosti koje su pred nas stavili nadležni Stožeri CZ.

               Zagrebački vatrogasci uz pomoć vatrogasaca iz susjednih županija su otklanjali posljedice potresa koji je pogodio našu metropolu Grad Zagreb, dok su vatrogasci priobalja i kontinenta gasili veliki broj požara otvorenog prostora zbog dugog sušnog razdoblja.

               Ponosni smo na Vas što ste osim Vaših standardnih i svakodnevnih aktivnosti, uzeli učešće u velikom broju požara otvorenog prostora na području naše županije, bez ljudskih žrtava i materijalnih šteta na našoj opremi i vozilima. Paralelno sa tim događajima, naši vatrogasci su se kroz koordinirane akcije od nadležnih Stožera CZ aktivno angažirali na suzbijanju epidemije koronavirusa na području naše županije.

               Kao odgovorne osobe u Vatrogasnoj zajednici Požeško-slavonske županije možemo samo reći da smo ponosni na Vas i na sve ono što ste do sada napravili, što sada radite i što će te raditi dalje. Brojni su izazovi i nadalje pred nama, ali građani naše županije mogu biti mirni, jer je njihova sigurnost  u pravim rukama.

               Pozivamo Vas da i dalje budete na usluzi svim građanima naše županije te da nastavite odličnu suradnju sa predstavnicima jedinica lokalne samouprave i njihovim stožerima civilne zaštite te sa svim pripadnicima žurnih službi: Policijske uprave Požeško-slavonske, HCK-a Požega i Pakrac, HGSS-a stanica Požega, Vojarne 123. Brigade HV Požega, Zavoda za javno zdravstvo Požeško-slavonske županije, epidemiološke službe Požeško-slavonske županije, Zavoda za hitnu medicinu Požeško-slavonske županije, Centra 112, Županijskog vatrogasnog operativnog centra, Službe CZ Požega i svih drugih subjekata s kojima imamo potrebitu suradnju.

               Molimo da i dalje kontinuirano pratite upute prije svega Nacionalnog stožera civilne zaštite kao i Županijskog stožera civilne zaštite u kojem aktivno sudjeluju i predstavnici naše Vatrogasne zajednice županije te da pratite strukovne stalne naputke, preporuke i zapovjedi od Hrvatske vatrogasne zajednice i Glavnog vatrogasnog zapovjednika RH, koje Vam u kontinuitetu dostavljamo na znanje i provedbu, a posebnu pažnju da provodite u korištenju osobne i zaštitne opreme u provedbi svih zadaća, a u cilju sigurnosti naših vatrogasaca i osoba kojima pružamo pomoć.

Pismo ponosa i prije svega zahvale na svemu uputili su, Željko Petrović, predsjednik VZ-e Požeško-slavonske županije i Josip Ugrin, županijski vatrogasni zapovjednik PSŽ.

PREMINULA I ŠESTA OSOBA - MUŠKARAC U ZAGREBAČKOJ BOLNICI DUBRAVA  -

Nacionalni Stožer Civilne zaštite RH priopćio je danas, u nedjelju 29. ožujka na redovnoj tiskovnoj konferenciji u 14 sati da od jučer u 16 sati imamo 56 novo oboljelih osoba, što ukupno iznosi do sada 713 zaraženih osoba korona virusom u Hrvatskoj. Još jedna osoba je preminula, muškarac u zagrebačkoj bolnici Dubrava, što je ukupno 6 umrlih osoba od posljedica korona virusa u Hrvatskoj.

Stožer priopćuje da je ukupno testirano 5.900 osoba. Trenutno je 20.700 osoba u mjerama samoizolacije, od čega 542 zdravstvena djelatnika i 99 policijskih službenika. Trenutno je na respiratoru 26 bolesnika, a bilježimo i 52 osobe koje su se oporavile od korona virusa.

Ministar Božinović je istakao i podatak kako su do sada zaprimljene 3.042 prijave o kršenju samoizolacije, od čega su utvrđene 893 osobe koje su zbilja kršiile mjeru.

U novonastalim okolnostima suzbijanja širenja koronavirusa te mjera zaštite Civilnog stožera RHi Caritas Požeške biskupije nastoji odgovarati na poticaje požeškog biskupa Antuna Škvorčevića, predsjednika Caritasa, koji u svom pismu od 18. ožujka 2020., između ostalog piše: „U trenutačnom izvanrednom pastoralnom stanju napose je važno da ne napustimo bolesne, starije, siromašne i osamljene sugrađane. Ondje gdje svećenici poznaju susjede spomenutih osoba, zamolit će ih da kao bližnji suosjećajnom solidarnošću, povezani sa župnim Caritasom i njegovim volonterima vode o njima brigu te da odgovore na njihove potrebe u okviru župnih mogućnosti ili ih preporuče socijalnim službama.“

Intenzivirani projekti
Biskupijski Caritas je u ovom vremenu intenzivirao različite projekte pomoći osobama koje su redoviti korisnici njegove pomoći kao i osobama koje se nalaze u rizičnoj skupini s obzirom na zarazu koronavirusom. Pridržavajući se uputa Civilnog stožera RH i izdanih preventivnih mjera Caritas redovito dostavlja topli obrok svojim korisnicima čiji je broj, usred trenutne situacije, porastao. Obroci se dostavljaju na kućnu adresu korisnika s velikom pažnjom na osobni kontakt, a s korisnicima se komunicira telefonskim putem te su im volonteri na raspolaganju i za druge potrebe kao što su nabavke lijekova, higijenskih potrepština i drugih stvari potrebnih za redovito životno funkcioniranje kao i za riječi utjehe i ohrabrenja.
K tome, brojni su korisnici zatražili Caritasovu pomoć u hrani i higijenskim potrepštinama, a Caritas im je navedeno, sukladno svojim mogućnostima, darovao.

Telefonski kontakti

Telefonski broj Caritasa je dostupan tijekom cijeloga dana, a volonteri središnjeg biskupijskog Caritasa kao i volonteri župnih Caritasa diljem Požeške biskupije u međusobnom su dosluhu kako bi pomogli starijim i drugim osobama koje se nalaze u rizičnoj skupini i drugim težim životnim okolnostima. Caritasova akcija „Kruh i mlijeko za svaki dan“ namijenjena najsiromašnijim korisnicima s područja grada Požege odvija se redovito uz pridržavanje svih mjera predostrožnosti izdanih od nadležnih civilnih službi. Brojni volonteri koji su se uključili u akcije pomaganja starijim osobama su u svakodnevnom kontaktu s Caritasovom središnjicom u Požegi te kroz pomoć i brigu nastoje odgovoriti na potrebe onih koji su osobito pogođeni trenutnom situacijom.
Jednako tako, Centar za život i obitelj, na čelu s voditeljicom Anom Matković, koji djeluje pri Caritasu preko telefonske linije otvoren je i dalje za bračno, obiteljsko i drugo savjetovanje a dostupan je i preko svojih profila na društvenim mrežama. Odgovarajući na trenutne izazove i potrebe dvadesetak volontera s područja Požeštine se uključilo u izradu platnenih zaštitnih maski za lice, a nekoliko pravnih i fizičkih osoba je darovalo materijal za izradu maski. One su namijenjene prvenstveno osobama čije je obavljanje posla neophodno za redoviti život poput djelatnika u civilnim službama gdje je Caritas u kontaktu sa voditeljima pojedinih službi, a uz to zaštitne maske su namijenjene i starijoj populaciji i rizičnim skupinama ljudi. Moguće ih je zatražiti i nabaviti u sjedištu Caritasa u Požegi telefonskim putem. Pored toga Caritas je primio iz robnih zaliha RH donaciju prehrambenih artikala namijenjenih za Caritasovu kuhinju i siromašne osobe.
Ovim putem Caritas Požeške biskupije zahvaljuje svim medijima u Požeškoj biskupiji koji prenose informacije o njegovu djelovanju, fizičkim i pravnim osobama koje materijalno potpomažu djelovanje u službi siromašnih i ugroženih te volonterima bez kojih je gotovo nezamislivo ostvarivanje gore navedenih karitativnih akcija.

Požeška biskupija

Zagrebački studenti medicine, okupljeni u zbor Lege artis odlučili su u ova neizvjesna vremena vratiti nadu i osmijeh na lice svih liječnika, koji se bore protiv epidemije koronavirusa.

Budućim kolegama, studenti su snimili i posvetili (Coronasong) Treba sada ostati na mjestu', obradu velikog hita Tonyja Cetinskog i odmah oduševili. Zadovoljstvo nije krio ni sam Tony, koji je studentsku obradu podijelio na svom facebook profilu, a nisu izostali ni brojni komentari podrške na ovaj čin budućih liječnika.

Poruku studenata, upućenu Tonyju Cetinskom prenosimo u cijelosti: - Kao studenti Medicinskog fakulteta u Zagrebu okupljeni u pjevački zbor Lege artis, snimili smo ovu pjesmu podrške za naše doktore, ostale medicinske djelatnike i Medicinski fakultet. Kako je mnogo naših profesora na prvoj crti obrane i osim s pandemijom COVID-19, moraju se nositi i sa štetom bolnica i ostalih fakultetskih zgrada nastalih u potresu, nadamo se da će ih ova pjesma barem malo razveseliti i podsjetiti da njihovi studenti misle na njih.

Snimili smo obradu vaše pjesme “Sve je s tobom napokon na mjestu” s prikladno promijenjenim tekstom i to - s obzirom na epidemiološku situaciju - iz sigurnosti svojih domova, kao “virtualni” zbor.'

'Treba sada ostati na mjestu (Coronasong)' poslušajte na https://youtu.be/PkORz1uz2IY

Noćas, u dva ujutro, satove koji se ne ažuriraju samostalno morali smo pomaknuti za jedan sat unaprijed, čime smo "izgubili" jedan sat i imali za spavanje jedan sat manje. Mobiteli su već ažurirani, pa vam je to u kući možda jedini uređaj koji pokazuje točno vrijeme. S ljetnim računanjem vremena sunce će kasnije izlaziti, ali će kasnije i zalaziti zbog čega će dani imati više svjetla u popodnevnim satima. U nedjelju je izašlo u 6:47, a zaći u 19:21.

Sat se pomiče u cijeloj EU i naravno u Hrvatskoj, a ne pomiču ga Island, Rusija i Bjelorusija. Osim u Europi, sat se u trenutno pomiče u većini sjeverne i srednje Amerike. Europska unija prošle godine donijela je odluku kako će se ukinuti prelasci s ljetnog za zimsko vrijeme i obrnuto, a rok za ukidanje je pomaknut s 2019. godine i još nije sasvim sigurno hoće li zadnje pomicanje sata u EU biti ove ili sljedeće godine. Hrvatska se mora još odlučiti hoće li ubuduće pratiti zimsko ili ljetno računanje vremena.

OMOGUĆENO PREUSMJERAVANJE I ZADRŽAVANJE POŠILJAKA BEZ NAKNADE  -

Hrvatska pošta osigurala je uslugu preusmjeravanja i zadržavanja pošiljaka bez naknade. Za korištenje usluge, dovoljno je ispuniti obrazac na internetskim stranicama https://nadoslanje.posta.hr/.

To je još jedna mjera kojom Hrvatska pošta, tijekom epidemije koronavirusa, osigurava uručenje pošiljaka primateljima, ma gdje bili. Korisnici mogu zatražiti da im se poštanske pošiljke dostave na neku drugu adresu unutar iste županije (Grad Zagreb i Zagrebačka županija promatraju se kao jedna cjelina) ili da ih se zadrži u poštanskom uredu. Korisnicima usluga putem servisa, dostava na adresi i dalje je osigurana u punom opsegu, a oni također mogu predati zahtjev za preusmjeravanje ili zadržavanje pošiljaka.

Obrasci za privremeno preusmjeravanje i zadržavanje pošiljaka dosad su se mogli ispuniti isključivo u poštanskim uredima i uz naknadu. Također podsjećamo korisnike na mogućnost besplatnog otvaranja poštanskog pretinca.

Kako bismo tijekom krize uzrokovane koronavirusom i u narednom razdoblju osigurali kontinuiranu uslugu građanima, smanjuje se broj otvorenih poštanskih ureda. Time ćemo osigurati da uvijek imamo spremnu grupu zaposlenika u pripravnosti, a svi gradovi i općine će i dalje imati na raspolaganju poštanske urede. O lokalnim promjenama prvo su obaviješteni predstavnici lokalne samouprave. Informacije o radnim vremena poštanskih ureda dostupne su na poveznici: https://www.posta.hr/rad-postanskih-ureda/8282. 

Zahvaljujemo građanima na podršci i razumijevanju. Hrvatska pošta, sukladno uputama nadležnih tijela, prilagođava svoje poslovanje i poduzima sve mjere kako bi se umanjila mogućnost širenja epidemije i osigurao kontinuitet poslovanja. Naše zaposlenike opskrbljujemo zaštitnim sredstvima i sredstvima za dezinfekciju, a izmijenjen je i način rada poštara i poštanskih ureda.

RAZGOVOR S POVODOM: povjesničar, istraživač i publicista Vinko Tadić, prof. povijesti  -

Našu temu Razgovor s povodom vodili smo s požeškim povjesničarom, istraživačem i publicistom Vinkom Tadićem, prof. povijesti u školi i predsjednikom Povijesnog društva Požega. Zašto ste odabrali povijest kao svoje zanimanje? Koliko Vam je prošlost važna u privatnom životu?

Povijest sam zavolio još u petom razredu osnovne škole. Tada mi je taj predmet predavao čuveni nastavnik Željko Miljević. Bio je plemenit čovjek i izvrstan učitelj. Na mene je ostavio takav dojam da sam poželio postati učitelj povijesti. Znao je lijepo pripovijedati kao kad djed priča priču svojim unucima. Slušajući njegova kazivanja u mojim mislima nizale su se slike i filmovi o prošlosti. Riječ je uglavnom o klasičnoj nastavi, ali to pokazuje da neke uspješne i stare metode trebamo zadržati kombiniranjem sa suvremenim pristupima. Danas u Hrvatskoj postoje uspješni znanstvenici koji su obrazovani u okvirima tradicionalne nastave. Većina naših sugrađanki i sugrađana, nakon odlaska iz Hrvatske, postanu marljivi i uspješni radnici, dobri rukovoditelji, kvalitetni znanstvenici… Hrvatski obrazovni sustav u osnovi nije loš, ali treba ga unaprijediti i razvijati. Nije sve starinsko u nastavi loše, niti sve novo kvalitetno i progresivno. Dobre promjene moramo podržati. Za početak treba njegovati svijest o vrijednosti rada i znanja. Ta je svijest prije dvadesetak godina postojala, ali zbog sve agresivnijega neoliberalnog kapitalizma i nacionalističkoga populizma danas je gotovo u potpunosti nestala.   Nisam se odmah odlučio za studij povijesti. Uz nastavnika Željka Miljevića na mene je snažan dojam ostavio svećenik Vjekoslav Marić. Razmišljao sam hoću li postati svećenik ili povjesničar? Na koncu sam se odlučio za studij povijesti i arheologije. Prošlost je važan dio i moga privatnog života. Još kao dječak upoznao sam kardinala Franju Kuharića. Odrastao sam uz svećenike i komuniste, vjernike i ateiste. Bogatstvo tih različitosti dijelom me odredilo i u istraživačkom smislu.

Jednom ste rekli, govoreći o svome nacionalnom identitetu, da su svi Vaši preci Hrvati. Kakav je Vaš odnos prema nacionalnoj pripadnosti? U našoj sredini pojedinim sugrađanima je pomalo neobično da jedan Hrvat i rimokatolik, a Vi to nedvojbeno jeste, piše o pravoslavnim Srbima. Kako to objašnjavate?

Svaki istraživač ima područje interesa. Srbi u Hrvatskoj, točnije njihova etnička i crkvena prošlost, su područje mojih istraživačkih interesa. Tome nastojim profesionalno pristupati. Zašto pripadnik jednoga naroda ne bi mogao pisati o prošlosti drugoga naroda? Zašto pripadnik jedne vjerske zajednice ne bi mogao pisati o drugoj vjerskoj zajednici? Po logici tih pojedinaca o kojima govorite, neki izumrli narodi pali bi u zaborav jer o njima nitko ne bi pisao.

Kakav je moj odnos prema nacionalnom identitetu? To je jedan u nizu mojih identiteta. Nikada nisam tajio da sam Hrvat, ali nijedan od svojih identiteta, pa tako niti svoj nacionalni identitet, nisam razvijao u odnosu prema drugačijima. Prije svega sam ljudsko biće, dijete svojih roditelja, unuk svojih baka i djedova, prijatelj svojih bližnjih, građanin Europske unije i Republike Hrvatske, publicist, prosvjetni radnik, povjesničar, a među svim nabrojanim identitetima je i onaj nacionalni.

Kao znanstvenik bavite se biografijama. Kako birate svoje povijesne ličnosti?

O svakom čovjeku mogli bismo napisati knjigu. Pišem o ličnostima na čijem je životnom primjeru moguće vidjeti neke tendencije u društvu njihova vremena. Dakle, svaku ličnost treba promatrati u njezinu višeznačnom kontekstu. Ako je riječ o pojedincima koji su bili na poziciji utjecaja onda treba istražiti jesu li utjecali na svoje društveno okruženje. U čemu su se sastojali ti utjecaji? Međutim, ipak moram naglasiti, da me u istraživačkom smislu najviše interesiraju dostojanstvenici Katoličke Crkve i komunistički dužnosnici. Zašto? Vjerojatno zato što sam od djetinjstva s njima u dijalogu. Poznati su mi njihovi načini razmišljanja i modeli djelovanja.

Neki Vaši suradnici rekli su da ste pomalo distancirani prema liberalima?

Nisam distanciran prema liberalima. Cijenim njihovu borbu za građanska prava. Mnogi moji prijatelji su liberali. Važno je da smo svi demokrati bez obzira na ideološki predznak. Moramo snažiti slobodu i čuvati se od opasnosti predrasuda. To je uvjet da bismo mogli bez straha, otvoreno govoriti i pisati o svim relevantnim temama prošlosti. Međutim, smatram pogrešnim liberalizam izjednačavati s demokracijom. To nipošto ne umanjuje doprinos liberala razvoju demokratskih standarda. Treba naglasiti, da i liberalna ideologija, poput nacionalističke, komunističke i svih drugih, može ugroziti demokraciju ako ona ikada bude uspostavljena. To su legitimne ideologije, ali lijek u velikim količinama postaje otrov. Nedavno nas je podsjetio na tu drevnu mudrost jedan naš znameniti sugrađanin.

Budući da dominantno pišete o lokalnim i zavičajnim temama, koja je važnost lokalne historiografije? Radi li se o historiografiji ili hagiografiji?

Poneki znanstvenici, koji istražuju takozvane velike teme nacionalne i svjetske povijesti, nerijetko podcjenjuju važnost lokalne historiografije. Kako ćemo se suočiti s prošlošću ako malo znamo o lokalnoj povijesti? Kako su se razne pojave i procesi s globalne i nacionalne razine odražavali na lokalnu zajednicu? To su važna pitanja.

U lokalnim sredinama povjesničari nerijetko njeguju pristup koji ima elemenata hagiografije. Problemima prošlosti treba pristupati s dobrom voljom, otvoreno i kritički, poštujući znanstvene standarde. To nije uvijek lako, a posebno kada je riječ o osjetljivim temama. Tu povjesničari trebaju biti hrabri, profesionalni i odgovorni.

Osim što ste profesor i znanstvenik, vi ste i publicist. Povremeno se javljate kao polemičar i esejist u medijima. Je li ugodna polemika? Smatrate li ju korisnom? Trebaju li povjesničari više djelovati u javnom prostoru? Može li se prošlost kod nas ostaviti povjesničarima?

O tim problemima govorio sam i pisao više puta. Javna rasprava o pitanjima prošlosti, koja opterećuju sadašnjost i dovode u pitanje našu budućnost, jako je važna za razvoj demokratskih odnosa u društvu. To prije svega, između ostaloga, znači utjecati na intenziviranje razvoja pluralizma. Povjesničari bi trebali preuzeti ključnu ulogu u tim raspravama. Kod nas se to nerijetko prepušta političarima i drugima izvan struke. Prošlost treba prepustiti stručnjacima, dakle ljudima koji su kvalificirani da o tome primjereno pišu i govore.  

Kao urednik časopisa i niza knjiga, promovirate pisanu baštinu. Kakav je položaj knjiga i časopisa u lokalnoj sredini? Može li se sve objaviti? Imate li podršku ili probleme s političkim elitama? Postoje li zabranjene teme?

Kultura čitanja u našoj lokalnoj sredini još uvijek je dio svakodnevice manjega dijela građanki i građana. Iz toga proizlazi i odnos prema knjigama i časopisima. Još uvijek se ne može sve objaviti. Ljudi se boje mogućih posljedica. Pomirio sam se s time da neću postati ravnatelj neke ustanove i tome slično, ali to je moj izbor. Nemam se pravo žaliti. Ako doživim promjenu postojećega sustava, neću si laskati da sam bio nekakav disident u ovom sustavu. Svaki čovjek bira svoj put. Ja sam svoj izabrao.

U našoj sredini još uvijek postoje zabranjene teme. To je ozbiljan problem i pokazatelj nedemokratske situacije u kojoj živimo. Funkcioniranje demokracije nije u interesu nasilnim moćnicima koji neprestano lamentiraju o domoljublju, a usmjereni su protiv zlostavljanih žena i djece, siromašnih radnica i radnika, nezaposlenih, migrantica i migranata, stvarnih i navodnih komunista, Srba, Roma, vegetarijanaca… S druge strane ima odgovornih dužnosnika kojima treba odati zasluženo priznanje.

Profesore Tadiću, zahvaljujem na razgovoru. Želim Vam puno uspjeha u daljnjem radu! Razgovor vodio: Vladimir Protić 

UZGOJ RIBA: NAGURANE U KAVEZIMA, UMIRU U MUKAMA  -

U Švicarskoj je 2017. godine udruga PEA - Pour l'Égalité Animale pokrenula međunarodnu kampanju naziva „Svjetski dan za okončanje ribolova - WoDEF” čiji je cilj podizanje svijesti o životu životinja u vodama, kako u javnosti tako i u drugim organizacijama za zaštitu i prava životinja. Ribe, rakovi i glavonošci u središtu su brige WoDEF-a jer oni čine najveći udio životinja koje ljudi ubijaju, a godišnja procjena je tisuće milijarda žrtava. Stoga udruga Prijatelji životinja poziva sve da 28. ožujka obilježe Svjetski dan za okončanje ribolova i apelira na ukidanje ribolova i uzgoja riba diljem svijeta.

Essere Animali, talijanska organizacija koja istražuje uvjete držanja životinja na farmama i u klaonicama, prvi put je u Europi dokumentirala intenzivno ribnjačarstvo. Istražni tim organizacije upao je na velika uzgajališta brancina i pastrva kojima se opskrbljuju glavni talijanski supermarketi. Prizori s uzgajališta prikazuju tisuće riba prisiljenih na život u kavezima, u uvjetima prenapučenosti i lišenosti podražaja. Prijevoz i postupanje s ribama kao predmetima svakodnevna je praksa. Smrt nastupa nakon duge i neuspješne borbe za život te goleme patnje i boli kojima su izložene. Europska unija potvrdila je da će poduzeti konkretne korake za rješavanje ovoga problema.  

Znanost je odavno potvrdila sposobnost riba za doživljavanjem boli i emocija. Istraživanja su pokazala da ribe prepoznaju druge ribe iste vrste, uče na određene načine, stvaraju mentalnu predodžbu puta kojim idu, prilagođavaju ponašanje situaciji u kojoj se nalaze te neke ribe čak koriste i razno oruđe kako bi si olakšale svakodnevni život. Također, ribe pokazuju ljubav, trljajući se nježno jedna o drugu, i tuguju kada im umru prijatelji. Znanstvenici tvrde da se fiziologija živčanog sustava i ponašanje riba mijenjaju pod utjecajem štetnih i neugodnih podražaja. To znači da ne samo da ribe mogu biti pod stresom i u strahu već takve frustrirajuće reakcije negativno utječu na njihov imunološki sustav, što posljedično znači da su manje otporne na bolesti.  

Ribe, baš kao i ljudi, imaju vlastiti smisao života zbog kojega su njihovi životi jednako važni kao i naši. Imaju potrebu za hranom, skloništem, prisnošću, sigurnošću te brigom za sebe i svoje potomke. Ribe su društvena i osjećajna bića koja imaju važnu ulogu u morskom ekosustavu. Znanstvenici su radili istraživanje u kojemu su ribama s bolovima u ustima, koje nisu mogle jesti, davali lijekove protiv bolova nakon čega su ponovno počele jesti. Reagiranjem na lijekove protiv boli dokazano je da ribe imaju u mozgu receptore nalik onim receptorima na koje se isti lijekovi vežu kod ljudi.  

Iskorištavanju riba nema granica. Uzgajamo ih za hranu, koristimo u biološkim i medicinskim istraživanjima, opravdavamo lov na njih kroz sport i zabavu, zarobljavamo ih kao kućne ljubimce i koristimo kao ukrase u malim akvarijima. Zabrinjavajuća je činjenica da se godišnje u svijetu ubije 2.500 milijarda riba te do 2050. godine neće biti riba nastavimo li ih masovno izlovljavati i usmrćivati. 90% velikih ribljih populacija istrijebljeno je u posljednjih 50 godina. Zastrašujući je podatak da ljudi zbog svojeg nerazumnog, neetičnog i sebičnog ponašanja uzrokuju smrt 20 puta više riba godišnje od ukupnoga broja ljudi koji su ikada koračali ovim planetom.

Pohlepa i bezobzirnost razlozi su uništavanja, iskorištavanja, istrebljivanja, iscrpljivanja, porobljavanja i ubijanja riba i drugih životinja u moru. Znanstvenici su otkrili da gotovo 1.000 morskih sisavaca, ali i morskih pasa, morskih kornjača i ptica umire svaki dan nakon što se ulove u ribarske mreže. Patnja milijuna riba ne može ostati nezapažena i hitno je potrebno poduzeti mjere njihova spašavanja. „Važnost riba i drugih morskih organizama od neprocjenjivog je značaja za opstanak svih vrsta, ljudskih i ne-ljudskih, na planetu te smo svi odgovorni i dužni dati svoj doprinos za poboljšanje trenutačne situacije s morskim životinjama”, poručuju Prijatelji životinja.