Dnevno u Hrvatskoj od korona virusa oboli od 50 do 100 građana, dok ih od 1000 do 1.500 ostane bez posla zbog posljedica pandemije koja je zahvalila i sektor gospodarstva. Mjere Vlade RH usmjerene realnom tržištu za očuvanje radnih mjesta dobro su došla potpora, ali i dalje ostaje pitanje - kako preživjeti. Bližimo se brojci od 150 tisuća nezaposlenih, a tek je na izmaku prvi mjesec izolacije i poslovne stagnacije, od najmanje tri koliko nam predviđaju liječnici.

U situaciji kakva jeste snalazi se iznimna poduzetnica Bernarda Cecelja, vlasnica dviju tvrtki, koje upošljavaju više od 250 zaposlenika. Tvrtka Bernarda Nova, za ugostiteljstvo i hotelijerstvo nalazi se u općini Vidovec, Varaždinska županija, od prvog dana uvođenja mjera zabrane rada je zatvorena. Ova je tvrtka pokrenula veliki investicijski program gradnje hotela visoke kategorije, no radovi su djelomično stali jer je dio izvođača u izolaciji, a dobava repromaterijala stiže iz Italije što je dodatno pogoršalo poslovnu aktivnost. Tvrtka Bernarda iz Nedelišća, Međimurska županija, bavi se proizvodnjom kreveta i madraca i još odolijeva "udarima korone".

- No i tu nam je proizvodnja prepolovljena, dio radnika je na godišnjem , a dio radi na način da smo organizirali dvije smjene kako bi se osigurao što veći razmak između djelatnika i spriječila moguću zaraza. Smanjenje proizvodnje bilo je nužno jer 70 posto svega što proizvodimo ujedno i izvozimo, najviše u hotele diljem Europe, a naši kupci su zatvorili svoje objekte. Osim toga zatvorili smo prodajne salone, kako u inozemstvu tako i u Hrvatskoj. Ne možemo robu otpremati na hrvatske otoke kod nas, a isto tako i trgovački centri nam ne uzimaju robu jer su i oni zatvoreni - opisala je trenutačno stanje u svojim tvrtkama poduzetnica Bernarda Cecelja.

Najavljuje da će za tvrtku Bernarda Nova koja u cijelosti miruje uzeti subvencije od države, dok će razliku do punog iznosa plaća svih radnika nadopuniti iz vlastiti rezervi, kako ne bi bilo nikakvih rezanja prihoda za zaposlenike u ovom trenutku. Tvrtka Bernarda koja radi smanjenim kapacitetima isplatit će i pune osobne dohotke, ali će se tek vidjeti koliko će se trenutačno poslovanje smanjiti u svom prometu zbog čega će se tražiti i pomoć države.

Svakako nam predstoje izazova vremena, jasna je poduzetnica Bernarda Cecelja.

- I ova kriza će proći, moramo štedjeti na svakom koraku,te kako volim reći - pokriti se onoliko koliko nam je poplun širok. Sigurno ćemo još dugo osjećati posljedice nastale situacije, no moramo se nekako organizirati. Koristit ćemo godišnje odmore, a kasnije ako neće ići drugačije idemo svi na minimalac. Uprava se odrekla svojih plaća, od banaka tražimo moratorij na otplatu kredita, a kasnije ćemo vidjeti hoćemo li ići na nove kredite. Tu moramo isto biti oprezni s obzirom da već imamo kredite koji će nam dolaziti na naplatu. Moramo razmišljati pozitivno, raditi moramo, a nadam se da će se za nekoliko mjeseci stanje poboljšati - razmišljanja su poduzetnice Bernarde Cecelja koja upošljava više od 250 djelatnika, te kojima nije smanjivala plaću niti zatvarala radna mjesta unatoč pandemiji i stanju u gospodarstvu.

U vrlo nezavidnoj poziciji našla se i Tanja Ana Kaužljar, vlasnica frizerskog salona Danu iz Zagreba čija je poslovna aktivnost među prvima zbog korone morala biti obustavljena.

- Moj frizerski salon ne posluje od 16. ožujka jer sam ga samoinicijativno zatvorila na preporuku Stožera civilne zaštite, a od 19. ožujka i na temelju Odluke Vlade RH o mjerama ograničavanja društvenih okupljanja, rada u trgovini, uslužnih djelatnosti i održavanja sportskih i kulturnih događanja. Trenutačno imam pet zaposlenih osoba u frizerskom salonu, dok mi je jedna frizerka na bolovanju radi komplikacija u trudnoći. Frizerski salon posluje skoro 19 godina na temeljima timskog rada i u ovo krizu smo ušle zajedno, te nisam ostavila bez posla niti jednu radnicu. Kako frizerski salon, zbog financijskih problema ne bi bio zatvoren, predala sam zahtjev za subvencije od države za očuvanje radnih mjesta još 25. ožujka - osvrnula se na aktualnu situaciju vlasnica frizerskog salona Danu iz Zagreba.

Kao poduzetnica s iskustvom rada gotovo dva desetljeća na realnom tržištu izlaz iz ove zdravstveno - gospodarske situacije vidi u dva smjera.

- Provedba sankcija protiv svih osoba koje svojim neodgovornim ponašanjem narušavaju zdravlje i živote drugih građana jer bi se na taj način brže izašlo iz ovog stanja blokade većine gospodarskog sustava. Drugi smjer je poticanje održavanja i razvoj poduzetnika iz Republike Hrvatskoj, odnosno sudjelovanje poduzetnika u kreiranju odluka Vlade RH. U mojoj djelatnosti to bi značilo skoro otvaranje salona pod strogim mjerama zaštite zdravlja od CIVIT-19 virusa - jasna je ova poduzetnica.

Poslovanje u vrijeme pandemije Covida 19, koja ostavlja duboki trag na sve aspekte života, pa tako i onog gospodarskog,  i za poduzetnicu Mirelu Relković iz Nove Gradiške, vlasnice tvrtke Kontoar d.o.o., svakako je izazovno, no ističe da se i s tim izazovom jako dobro nosi.

- Slušajući prvenstveno samu sebe uspjela sam predvidjeti situaciju mudrim odlukama i sačuvati svoje poslovanje. I ne samo sačuvati nego ponuditi neke nove načine poslovanja i komuniciranja, koje sam već upotrebljavala, ali drugi na tržištu - nisu. Dodala bih da je tome pridonijela i moja znatiželja pa sebe kao osobu usudim "gurnuti" u nepoznato i tako sebe pripremati unaprijed za izazove poput ovih današnjih. Naravno da je određeni broj mojih klijenata "preko noći" ostao zatvoren i bez nula prihoda - ali mi nitko nije otkazao usluge, ali to je ipak manji dio klijenata. U ovoj situaciji vrlo je primjenjiva poslovica - ne stavljati sva jaja u jednu košaru, koja se barem kod mene i potvrđuje ispravnom. Tu je i veliko međusobno povjerenje između mojih klijenata i mojih zaposlenika, kao jedan od najvažnijih ključeva sadašnjeg poslovanja - ističe poduzetnica iz Nove Gradiške Mirela Relković naglašavajući da kod nje nije bilo otpuštanja zaposlenika, te da će u novonastaloj situaciji imati potreba i otvarati nova radna mjesta. Ova poduzetnica vidi i izlaz iz nastale gospodarske situacije - prvenstveno, savjetuje vlasnica tvrtke Kontoar d.o.o. kroz potpuno drugačije razmišljanje o poslovanju.

- Treba otkriti svoje "skrivene" resurse - a ima ih i naša država jako puno - samo nisu mogli doći do izražaja i nije im se posvećivala dovoljna pažnja. Kao što treba biti hrabar u vođenju države, u ovim trenucima, tako i svaki poduzetnik treba početi promišljati o svom poslovanju na nov način. Nema čekanja - svako odgađanje i čekanje da pandemija prođe dovodi do nepovratnog gubitka. Za one koji se nalaze u takvoj situaciji preporučujem odmak od svakodnevice i prepuštanju negativnih vijesti. Naučite slušati sebe, okružite se dobrim materijalima za čitanje o poslovanju, o društvu, životu...kako kome odgovara i vidjet ćete da će ideje dolaziti same...Upravo tim idejama se veselim! Čeka nas novo razdoblje poslovanja i života općenito - ja sam spremna na sve - a Vi? - zaključuje ova poduzetnica.

Znatno suroviju gospodarsku situaciju i poslovanje ima OPG Krešimir Lovrec iz mjesta Štrigova u Međimurskoj županiji, koji iza sebe imaju višegeneracijsku vinogradarsko-vinarsku tradiciju. Sada izrazito na udaru pandemije.

- Nakon što je iznenada i potpuno neočekivano sletio crni labud COVID-19 i u Hrvatsku, izazvavši zloćudnu koronu, nama malim poduzetnicima u vinskom turizmu bio je to pravi šok. Sve je preko noći potpuno stalo. Strah i gotovo oduzetost od njega, bile su prve reakcije. Od čega ovdje u srcu vinograda živjeti kad imamo samo vino po kojeg nitko ne smije doći kupiti niti ga smiješ nekamo dostaviti. Prodaja je za sada minimalna, kako bi se reklo, za kruh i mlijeko. Ipak dovoljno da se počinje vraćati kakav-takav optimizam. Planove za povratak angažmanu oko vinskog turizma ne možemo trenutno imati jer realno gledajući, povratku normalnom stanju možemo se nadati tek možda iduće godine - precizna je oko sadašnjeg stanja u poslovanju Jasna Lovrec. Što se tiče radnika najveći dio poslova u OPG-u obavlja se vlastitim kadrovskim resursima, uz povremeno korištenje sezonskih radnik. No svjesni su da moraju aplicirati na ponuđene subvencije države jer bez pomoći države ni oni ne mogu dalje. No, koliko i kako, ostaje pitanje u glavamo ovih poduzetnika iz vinorodnih međimurskih krajobraza.

- Austrija je bogatija država od Hrvatske, ali kad bismo mi mogli preslikati njihov model pomoći gospodarstvu, bilo bi puno bolje. Mali poduzetnici sami, mogu jedino propasti bez pomoći države. Mi ovisimo o prodaji vina ponajviše kroz turizam i restorane, a sada je to blokirano. Grozim se pomisliti da bismo brižno njegovana vina u koja je uloženo puno truda i novca u vinogradu i podrumu, bili prisiljeni ponuditi nekoj destileriji. Katastrofa i sramota za hrvatsku vinsku kulturu koja još i k tome teži ekologiji, pa makar i u situaciji epidemije korone. Mi se još jedino nadamo nekoj prodaji butelji pojedincima, tvrtkama i institucijama putem dostavnih službi u Hrvatskoj koji mogu prepoznati iskrena vina. Strani turisti i hrvatski i ex-patrijati zasigurno će opet doći kad odleti crni labud. Lijepo od njih je što nam se ponekad jave s riječima ohrabrenja i želje da nas ponovno posjete kad bude moguće - ocjenjuje Jasna Lovrec nastalo stanje u svom biznisu, ali i gospodarstvu cijele države.

Spas od države treba i mlada poduzetnica Melisa Idrizi iz Nove Gradiške, koja je iznimno sadržajno, kvalitetno i sveobuhvatno gradila svoje poduzetništvo. Njezin fizioterapeutski centar pod nazivom Femur ne radi zbog zabrane poslovanja, a kada će otvoriti vrata, u uvjetima nastalih okolnosti iznimno je teško predvidjeti.

- Kako sam fizioterapeut i moj posao je isključivo fizički kontakt radi zaštite svojih klijenata i sebe same obustavila sam sve poslovne aktivnosti, a one najosnovnije svele su se na održavanje kontakta online ili telefonski s mojim klijentima. Zdravlje i zaštita na prvom su mjestu trenutačno - ističe vlasnica fizioterapeutskog centra Femur. Melisa Idrizi koja je iz Nove Gradiške, ali se poduzetništvom bavi u Zagrebu, uzela je poticaje od države za prevladavanje krize u poslovanju, napose jer joj novci trebaju zbog plaćanja najma poslovnog prostora, kao i osnovnih troškova centra kada nema klijenata. Sve što nam se događa vidi kao odličnu priliku za nova rješenja u poslovanju, ali i na osobnom razvoju.

-  Smatram da je izlaz kroz rad na sebi, pripremi za visoki start kada dođe vrijeme za to, te održavanje kontakata s već postojećim te informiranjem novih klijenata o svojem poslovanju i uslugama koje nudim. U mojoj priči, zdravlje, pokret i opće stanje organizma ne bira vrijeme. Niti pandemiju niti gospodarske uvjete. Rad na sebi u potpunosti se treba primjenjivati u svakom trenutku. Jer vidimo, ako nas zdravlje izda, nemamo kontrolu kao niti sada - smatra ova mlada poduzetnica.

Kaufland u Hrvatskoj u ovom izazovnom periodu za domaće proizvođače poziva male proizvođače i OPG-ove da pošalju svoje ponude  -

Suradnja s domaćim proizvođačima za Kaufland je već dugo ključ uspješnog poslovanja. Poznajući potrebe i želje kupaca, ovaj trgovački lanac već niz godina surađuje s brojnim domaćim proizvođačima kroz projekt Naše mi najbolje paše.

U ovim izazovnim vremenima i teškom periodu za domaću proizvodnju, Kaufland ulaže dodatne napore i pokreće model direktne suradnje s onima koji su preko noći ostali bez svojih prodajnih mjesta za plasman proizvoda te je odlučio produbiti suradnju s lokalnim proizvođačima i obogatiti svoju ponudu njihovim proizvodima. Stoga poziva sve male proizvođače i OPG-ove da se preko službene web stranice www.kaufland.hr prijave odnosno pošalju svoje ponude. Poziv se odnosi na sve proizvođače mliječnih proizvoda, mesnih prerađevina, jaja, ulja, svježih sokova, domaće tjestenine, voćnih namaza, čajeva i biljnih proizvoda, slatkiša i kolača, proizvoda od meda, brašna te konzerviranog povrća. Neki od kriterija koji se trebaju zadovoljiti jesu dovoljne količine i visoki higijenski standardi, a proizvođači će u Kauflandu dobiti sigurnog i pouzdanog partnera, marketinšku potporu te mogućnost za dugoročnu suradnju.

„Razumijemo ozbiljnost trenutačne situacije u našoj zemlji i ovim projektom zaista želimo pomoći onim gospodarski najugroženijima koliko možemo. Kroz dugogodišnju suradnju s lokalnim proizvođačima uvjerili smo se u njihovu kvalitetu, stoga se veselimo dodatnim vrhunskim proizvodima drugih i očekujemo uspješnu suradnju“, rekao je Philipp Maximilian Sohler, direktor Nabave u Kauflandu Hrvatska.

Više o dosadašnjoj suradnji s domaćim proizvođačima i kampanji Naše mi najbolje paše možete saznati na https://www.kaufland.hr/asortiman/nase-najbolje-pase.html.

KNJIGA SVAKI DAN – 7. GODINA PROJEKTA GRADSKE KNJIŽNICE POŽEGA KOJI SPAJA FOTOGRAFIJU I ČITANJE  -

Odaberi knjigu koja te inspirira. Osmisli i snimi fotografiju koja bi mogla biti naslovnica odabrane knjige – poziv je zaljubljenicima u fotografiju za sudjelovanje u natječaju Gradske knjižnice Požega s nazivom Lice knjige iz projekta Knjiga svaki dan 2020.

Natječaj traje do 1. svibnja, a prva tri nagrađena autora osvajaju vrijedne nagrade.

Osim toga, najboljih pedesetak radova činit će izložbu koja će biti postavljena u požeškoj knjižnici i kasnije gostovati u drugim knjižnicama u Hrvatskoj.

Ove će godine fotografije pristigle na natječaj ocjenjivati povjerenstvo u sastavu: Damir Hoyka (fotograf), Maja Glušić (grafička urednica u Frakturi), Vera Ćuže-Abramović (prof. likovnih umjetnosti) i Aleksandra Šutalo kao predstavnica organizatora.

Knjiga svaki dan je projekt koji već sedmu godinu za redom kroz fotografski natječaj na temu knjige i čitanja radi izložbu i nagrađuje najuspješnije radove. Izložba je inače dio programa Noći knjige u Požegi, no ove će se godine zbog radova na zgradi knjižnice povezati s programom otvorenja nove zgrade.

Više informacija na  www.gkpz.hr/foto-natjecaj ili na Facebook stranici Gradske knjižnice Požega www.facebook.com/gradskaknjiznica.pozega

CAMS je pokrenuo stranicu za pružanje ažuriranih podataka o kvaliteti zraka na dnevnoj i tjednoj osnovi. Na stranici će se naći karte, vremenske serije i animacije dušičnog dioksida (NO₂) i sitnih lebdećih čestica (PM10) za 50 glavnih europskih gradova. Na temelju satelita, zemaljskih promatranja i najsuvremenijih numeričkih modela, CAMS-ovo praćenje atmosfere omogućuje uvid u trenutne razine onečišćenja zraka u Europi, uključujući učinke mjera poduzetih za suzbijanje COVID-19 na kvalitetu zraka. To je prilično složeno, jer postoje velike očekivane razlike u površinskoj koncentraciji zagađivača zbog stalnih promjena vremena i mnogih izvora emisije koji su i dalje aktivni. Ipak, CAMS je već otkrio smanjenje razine NO2 u sjevernoj Italiji od početka karantene. Nadalje, CAMS razmatra i druge učinke koje zagađenje zraka može imati na COVID-19.

"Trenutno nije utvrđeno da zagađenje zraka igra ulogu u širenju SARS-CoV-2", komentira Vincent-Henri Peuch, voditelj Copernicus službe za nadzor atmosfere. "Međutim, utvrđeno je da zagađenje zraka utječe na kardio-pulmonalno zdravlje i imunološki odgovor. Pored toga, želimo proširiti našu mrežu suradnje s medicinskim istraživačkim timovima zainteresiranim za testiranje hipoteza o potencijalnom transportu i preživljavanju virusa na sitnim lebdećim česticama suspendiranima u zraku."

U međuvremenu, C3S je surađivao sa stručnjacima za zaštitu okoliša B-Open kako bi razvio besplatnu aplikaciju Climate Data Store (CDS) i demonstrirao mogućnosti koje Copernicus podaci nude istraživačima poput epidemiologa i zdravstvenih stručnjaka u suočavanju s COVID-19: aplikacija Monthly Climate Explorer for COVID-19.* Izbijanja virusnih bolesti često su sezonske prirode, što je dovelo neke istraživače do hipoteze da bi COVID-19 mogao pokazati sličan obrazac. C3S nudi povijesne podatke o temperaturi, vlažnosti i UV zračenju na razini tla, kao i o mnogim drugim klimatskim varijablama, iz globalne re-analize ERA5. Ovi podaci o okolišu istraživači mogu koristiti za testiranje hipoteze o klimatskim odrednicama i za istraživanje tvrdnji da temperatura i vlaga mogu utjecati na širenje COVID-19.**

„Podaci C3S podržavaju društvo pružajući vjerodostojne informacije o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti klime u Europi i ostatku svijeta“, kaže Carlo Buontempo, voditelj Copernicus službe za klimatske promjene. „Nudimo alate i stručna vodstva koja omogućuju transformaciju naših podataka u vizualne proizvode, poput karta i grafikona. Nova aplikacija COVID-19 Climate Explorer u CDS-u nastoji pokazati široki potencijal naših podataka i pokazati korisnicima kako mogu koristiti C3S podatke o okolišu za vlastita istraživanja. "

C3S pruža povijesne, trenutne i buduće podatke o temperaturi i vlažnosti prikupljenima za područja u širini od 12 kilometara. Sredinom ožujka služba je zatražila od B-Open-a da razvije aplikaciju koja može usporediti te podatke s lokacijama smrtnih slučajeva COVID-19 za siječanj, veljaču i ožujak 2020. koje je osiguralo Sveučilište Johns Hopkins. Aplikacija također pokazuje kako će se temperatura i vlaga u svijetu vjerojatno mijenjati u sljedećih nekoliko mjeseci na temelju podataka C3S koji datiraju unazad dvadeset godina. To omogućuje identifikaciju uvjeta koja su klimatsko pogodna ili nepogodna za širenje koronavirusa, koji će se vjerojatno pojaviti u skoroj budućnosti.

Nacionalni Stožer Civilne zaštite RH priopćio je danas, 03. travnja na redovnoj tiskovnoj konferenciji u 14 sati, da od jučer imamo 68 novo oboljelih osoba, što ukupno iznosi do sada 1.079 zaraženih osoba korona virusom u Hrvatskoj. Ukupno je 8 umrlih osoba od posljedica korona virusa u Hrvatskoj.

Stožer priopćuje da je ukupno testirano 9.250 osoba. Trenutno je na respiratoru 39 bolesnika, a bilježimo i 92 osoba koje su se oporavile od korona virusa.

Još uvijek ima onih koji krše mjere samoizolacije, što svakako nije dobro za upravljanje pandemijom. Centar 112 do sada je dobio 3.479 prijava o kršenju mjera samo izolacije a kod 928 utvrđeno je kršenje mjera samoizolacije o čemu je izvješće poslano Državnom inspektoratu. Disciplina svakako treba biti veća, zaključuju u stožeru. Preporučuje se da za dane Uskrsa naši građani iz inozemstva ne dolaze u Hrvatskoj. Svi oni po dolasku u Hrvatsku moraju ići u samoizolaciju ili karantenu, pa svakako neće biti u društvu svojih najmilijih. Putovanje u današnje vrijeme nije najbolja opcija. Zabilježeno je 45 kršenja rada među ugostiteljskim objektima.

SPAR na još jedan način pomaže malim domaćim proizvođačima u ovoj izvanrednoj situaciji. Proširili smo našu suradnju s različitim OPG-ovima koji se bave uzgojem bilja te od kojih otkupljujemo cvijeće, sadnice i začine.

U većim trgovinama kupci sada mogu pronaći pelargonije, ružmarin, lavandu, razne trajnice, ljetnice te druge vrste s kojima se balkoni i okućnice mogu učiniti ljepšim i ugodnijim mjestom.

Novi partneri s kojima smo proširili suradnju u ovom posebnom periodu su Poljoprivredno cvjećarska zadruga Varaždinski cvijet iz Malog Bukovca koja se bavi proizvodnjom cvijeća, a okuplja čak devet malih proizvođača – OPG Herega Dubravko, OPG Mađarić Karlo, OPG Varvir Tomislav, OPG Tkalec Dalibor, OPG Friščić Milan, OPG Povijač Dragutin, OPG Težak Mladen, Rasadnik cvijeća Krklec te Cvjećarstvo Rog. Tu su još i Fragarija Planta iz Kupinečkog Kraljevca koja proizvodi sadnice voća, agruma, bobičastog voća, vinove loze i jagoda, obrt Herbarija iz Lopatinca koji su prvi proizvođač ekološki certificiranog začinskog bilja u Hrvatskoj te Sakowski iz Rakovca koji proizvode začinsko bilje i za SPAR robnu marku Vrtovi Hrvatske.

Upravo putem robne marke Vrtovi Hrvatske nudimo voće i povrće više od 40 malih domaćih proizvođača i OPG-ova, a kampanjom Da, domaće je! prednost dajemo domaćim dobavljačima te su zbog toga SPAR trgovine s najviše domaćih proizvoda.

Pismo s prijedlogom donošenja Rješenja o otvaranju tržnica za nadolazeći blagdan Uskrsa Udruga Obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva Hrvatske poslala je na na sve članove Nacionalnog Stožera Civilne zaštite RH, koje donosimo u nastavku.

 - Podržavajući sve vaše preporuke za ponašanje vezane uz Korona virus molimo Vas da razmislite i donesete rješenje o otvaranju tržnica. Radi velikih problema i gubitaka koje sada imaju OPG koja plasiraju svoje prehrambene proizvode na tržnicama, te također zbog nadolazećeg blagdana Uskrsa molimo Vas da razmotrite ovaj naš prijedlog za otvaranje tržnica:

Hitno otvaranje tržnica za primarne proizvođače općine i gradovi trebaju uložiti i osigurati rad tržnice na sličan način kao što rade trgovine. Za tu svrhu trebaju ograditi tržnice tako da je ulaz u tržnicu na jednom ili maksimalno dva mjesta gdje trebaju osigurati nadzor ulaza i dezinfekciju. Trebaju osigurati prodajna mjesta samo za primarne proizvođače bez trgovaca i tako smanjiti broj prodajnih mjesta. Prodajna mjesta treba organizirati tako da se prodaje samo u svakom drugom redu.

Ako je broj primarnih proizvođača veći od broja prodajnih mjesta, kada se ukine svaki drugi red za prodaju, treba organizirati prodaju po principu par-nepar tj. tako da se broj prodavača raspodjeli u dvije grupe koje bi se izmjenjivale predlaže Udruga OPG-a Hrvatske "Život". 

POŽEGA - Još jedan tradicionalni natječaj Zavoda za javno zdravstvo Požeško-slavonske županije: "Pušenje odbaci, lovu nabaci", uspješno priveden kraju. Ukupno je bilo prijavljeno 37 osoba, a mjesec dana bez duhana uspješno je izdržalo njih 29.

Zbog pandemijske situacije sa Covid-19, prateći upute Nacionalnog stožera, nažalost nismo bili u mogućnosti upriličiti javno izvlačenje dobitnika na koje uvijek pozivamo sve kandidate i Vas predstavnike medija. Stoga smo organizirali izvlačenje u kojem su ispred ustanove sudjelovali: Mato Matijević, dr. med. vet., univ. mag., ravnatelj ZJZ Požega, Jasmina Kovačević, dr. med., spec. javnog zdravstva, univ. mag., Monika Puljašević, bacc. med. techn. i Dejvid Zombori, mag. psych. klinički psiholog.

Izvučene potencijalne dobitnike smo testirali te formirali zaključnu listu naših nagrađenih pobjednika.

Prvu nagradu od 3.000,00 kn novčani bon osvojila je Renata Ružićka Babić iz Pakraca. Drugu nagradu od 750,00 kn novčani bon osvojili su: Zdravko Katazić iz Brestovca, Kristina Colosetti iz Lipika te Bruno Tokić, Slavica Samardžija, Kristina Tomić, Mirela Dobiš, Slavica Tadić, Zvonimir Nekić, Ivana Mance Bajt iz Požege.

Ostali uspješni natjecatelji dobit će utješnu nagradu poklon bona u protuvrijednosti od 50 kn, poštom na svoju adresu.

 - Još jednom od srca čestitamo našim novim nepušačima i želimo im svu sreću, ujedno se zahvaljujemo medijima koji uvijek prate naše javno-zdravstvene akcije u interesu zdravlja naših sugrađana/ki - istakla je Jasmina Kovačević. 

Hrvatska obrtnička komora pozdravlja drugi set mjera koje je Vlada RH predložila, a koje su nakon kontinuiranog dijaloga s obrtnicima rezultirale prilagodbom gospodarskih mjera sukladno našim traženjima.

Predsjednik Hrvatske obrtničke komore, Dragutin Ranogajec je istakao - Svaka mjera koja ima tendenciju spašavanja hrvatskih obrtnika ima našu podršku, jer oni bez pomoći države neće moći nastaviti s poslovanjem kada kriza prođe. Snažno smo se zalagali za otpis poreza i doprinosa, a ne za njihovu odgodu, tako da smo zadovoljni što je Vlada RH uvažila nastojanja Hrvatske obrtničke komore i ostalih gospodarskih asocijacija. Mjere koje se sada poduzimaju nisu usmjerene tek na trenutno spašavanje, već su zalog stvaranja novog hrvatskog gospodarstva nakon završetka pandemije.

Ono na čemu i dalje inzistiramo i smatramo nužnim je: proširenje mjera HZZ-a na sezonske obrte, uvođenje modaliteta moratorija na obveze kredita i leasinga prilagođenog trenutnoj kriznoj situaciji i ujednačeno postupanje svih banaka. U tom dijelu, očekujemo da HNB i Vlada RH jednoznačno odrede uvjete i razdoblje moratorija, kako bi se izbjegla pojedinačna pregovaranja poduzetnika. Hrvatska obrtnička komora podržava Vladu RH u daljnjim pregovorima sa socijalnim partnerima, vezanim uz zahtjev HOK-a za prilagođavanje radnog zakonodavstva, s ciljem zadržavanja radnih mjesta.

Inzistiramo da svaka donesena mjera u svojoj provedbi bude jednostavna i bez suvišne administracije.

 - Pozdravljamo približavanje Vlade SDP-ovim stavovima oko pomoći građanima i gospodarstvu od posljedica krize s koronavirusom, no i dalje inzistiramo na prihvaćanju naših prijedloga za pomoć gospodarstvu te najavljujemo da ćemo uskoro predstaviti i nove pakete mjere - najavili su na konferenciji za medije predsjednik SDP-ovog Savjeta za gospodarstvo, Josip Tica te SDP-ov zastupnik u Hrvatskom saboru Boris Lalovac. Tražit će da Hrvatski sabor istovremeno raspravi Vladine i SDP-ove mjere kako bi se građanima i gospodarstvu osigurala što kvalitetnija i brža pomoć.

Komentirajući novi Vladin prijedlog mjera za gospodarstvo, Josip Tica je ocijenio da je Vlada poslušala većinu ili dobar dio zahtjeva poduzetnika, sindikata i oporbe, uključujući i prijedloge i SDP-a. - To je pomak u pravom smjeru. Međutim, držimo da je Vlada u toj reakciji zakasnila gotovo dva tjedna, mi smo prije 10 dana uspjeli napisati i uvrstiti u proceduru paket zakona koji je po iznosima daleko veći od ovoga što Vlada predlaže. SDP i dalje ostaje kod svog zahtjeva da bi pomoć ljudima u smislu plaća trebala ići do 75% prosječne plaće do iznosa od 5.100 kn, iako je Vlada sada podigla to s 3250 na 4000 kuna. Upozoravamo na veliki problem vezano uz diferencijaciju poduzetnika kojima je promet pao 20 posto u odnosu na one kojima je promet pao 50 posto i više. S obzirom na to da Vlada nudi odgodu onima s padom prometa od 20 posto, a oprost onima s padom od 50 posto i više, bojimo se da će ta granica djelovati na ponašanje poduzetnika, da će ih diskriminirati, a neke možda čak i motivirati da smanjuju svoju poslovnu aktivnost kako bi dobili veće poticaje od Vlade.

Pozdravio je odluku da se PDV plaća tek po naplaćenoj realizaciji, ali naglasio kako to nije dovoljno da bi se riješio problem s likvidnošću. - Mi povijesno znamo, s obzirom na pravosudni sustav kakav imamo te na ponašanje nosioca ekonomske politike u prošlosti, da dobar dio poduzetnika očekuje da će ključni generator nelikvidnosti biti javni sektor. Zato smatramo da bi javni sektor ovu akumulaciju financijskih sredstava koju ima trebao iskoristiti da smanji rokove plaćanja svima, maksimalno na sedam dana, dakle, za razliku od svih prošlih recesija, bilo bi dobro da se ulože dodatna sredstva da ovaj puta javni sektor bude jamac likvidnosti i primjer da plaća svoje račune u roku od 7 dana. Vrlo važno je uvjeriti poslovnu javnost da će javni sektor biti garant, a ne generator nelikvidnosti.

Založio se da moratorij na kredite traje 12 mjeseci, a ne tri koliko Vlada predlaže, kao i za odgodu plaćanja paušala na smještaj za turistički sektor. SDP traži i jačanje uloge HBOR-a i HAMAG-a koji trebaju stvoriti nove garancijske sheme i smanjiti cijenu zaduživanja. Zaključio je da Vlada nije mislila na najugroženije skupine kojima je djelovanje onemogućeno ili znatno otežano, te pitao tko plaća naknadu za ljude koji su u samoizolaciji, a ne mogu raditi od doma ili za one koji moraju čuvati malu djecu i ne mogu raditi od doma.

Saborski zastupnik Boris Lalovac sugerirao je Ministarstvu financija da, vezano uz najam prostora, naknadno ne utvrdi da se to u ovim mjesecima blokade trebalo obračunavati po tržišnoj vrijednosti. - Ako danas nema poslovanja, i ako ti poslovni subjekti pokušavaju regulirati taj odnos,  tako da će to iznositi nula kuna jer ne rade, važno je da imaju jasnu poruku institucija da im kasnije neće doći neki obračun poreza za najam, jer je jasno da tržišta danas nema“. On traži i odgodu uplata razlika poreza na dobit za 2019. godine za one koji su 2019. platili manje, pa sad moraju nadoplatiti jer se pokazalo da su bolje poslovali po konačnom obračunu.