KUTJEVO - U Gradskoj vijećnici Grada Kutjeva predstavljen je javnosti projekt ˝Zaželi – za bolje sutra˝, održano u skladu s epidemiološkim mjerama. Na predstavljanju su sudjelovali gradonačelnik Josip Budimir, voditeljica projekta Suzana Hora i savjetnica za gospodarstvo, javnu nabavu i projekte Ana Galić.

Prisutnima se obratio gradonačelnik Josip Budimir:  - Drago mi je što se možemo pohvaliti da su ovaj mandat obilježili brojni projekti. Između ostalih, tu je i hvalevrijedan projekt “Zaželi – za bolje sutra” koji je rezultirao višestranim zadovoljstvom. Od početka podržavam ideju provođenja ovog projekta na području Grada Kutjeva i raduje me dosadašnji ishod. Nadam se da će se “Zaželi – za bolje sutra” nastaviti provoditi i ovim putem pohvaljujem sve zaslužne za uspjeh.

Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda ukupne vrijednosti 1,8 milijuna kuna bespovratnih sredstava i traje 18 mjeseci.

Partneri su Centar za socijalnu skrb Požega i Hrvatski zavod za zapošljavanje Područni ured Požega. Cilj je osnažiti i unaprijediti radni potencijal 20 teže zapošljivih žena, pripadnica ranjivih skupina, zapošljavanjem u lokalnoj zajednici. Time će se smanjiti posljedice njihove nezaposlenosti i rizik od siromaštva, a ujedno povećati razina kvalitete života te socijalna uključenost krajnjih korisnika kroz pomoć u dostavi namirnica, pripremi obroka, u održavanju čistoće stambenog prostora, briga o higijeni, pomoć u socijalnoj integraciji, u posredovanju i ostvarivanju raznih prava, pružanje podrške kroz razgovore i druženje te uključivanje u društvo, pratnju i pomoć u raznim društvenim aktivnostima.

Planirano je uključivanje minimalno 120 krajnjih korisnika, a “Zaželi za bolje sutra” ima trenutno 154 korisnika. Projektom su osigurana sredstva za nabavu higijenskih potrepština za krajnje korisnike te je dosad podijeljeno više od 860 paketa koji su od velikog značaja za iste.

U posljednja 24 sata zabilježeno je 2.927 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 15.307 -

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske
Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze koronavirusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Pozivom na broj 113 svakim danom od 8 do 21 sat možete dobiti sve informacije o koronavirusu.
Također, informacije vezane uz koronavirus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr 

Pod utjecajem alkohola vrijeđala policijskog službenika

Protiv 52-godišnjakinje slijedi optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira  

U srijedu 14. travnja 2021. oko  18.40 sati u Požegi u Ulici Jagodnjak, 52-godišnjakinja je pod vidnim utjecajem alkohola (odbila alkotest) nazvala policiju te vrijeđala policijskog službenika. 52-godišnjakinja uhićena  i smještena u posebnu prostoriju policije te će biti privedena na Prekršajni odjel Općinskog suda u Požegi, a protiv nje slijedi optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

Pod utjecajem alkohola od 1,86 promila skrivio prometnu nesreću

Protiv vozača slijedi optužni prijedlog

U srijedu 14. travnja 2021. oko 19.20 sati u mjestu Filipovac u Lipičkoj ulici, 69-godišnji vozač koji kod sebe nije imao vozačku dozvolu je pod utjecajem alkohola od 1,86 promila upravljao osobnim automobilom marke „Fiat“ te kotačima prešao na betonsko uzvišenje i desnim bočnim dijelom udario u metalnu zaštitnu ogradu kolnika u vlasništvu „Hrvatskih cesta“ uz koju se nastavio kretati nakon čega je udario u metalnu ogradu, ukrasno cvijeće i drveće te stup terase u vlasništvu 60-godišnjakinje. Vozač je uhićen i smješten u posebnu prostorije policije te će biti priveden na Prekršajni odjel Općinskog suda u Bjelovaru, a protiv njega slijedi optužni prijedlog.
Tijekom protekla 24 sata na području PU požeško-slavonske dogodio se bijeg s mjesta prometne nesreće u mjestu Novi Mihaljevci i prometna nesreća s materijalnom štetom u Požegi u Ulici kralja Zvonimira.

Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava -

U srijedu 14. travnja 2021. policijskim službenicima je prijavio 58-godišnjak da je u razdoblju od 10. do 13. travnja 2021. u Kutjevu u Ulici Vinkomir, nepoznati počinitelj (ili više njih) iz otključane pilane otuđio motornu pilu u vlasništvu trgovačkog društva iz Kutjeva. Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava.

U Požeško-slavonskoj županiji trenutno su aktivna 224 slučaja zaraze korona virusom (COVID-19), 206 osoba nalazi se u kućnoj izolaciji, a 18 osoba je hospitalizirano. U samoizolaciji se nalaze 382 osobe, a ukupno je testirano 37528 osoba. Na posljednjem testiranju obrađena su 252 uzorka, od kojih je 57 pozitivnih.

Preporuke i upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za osobe koje prelaze državnu granicu Republike Hrvatske.

Zbog trenutne situacije na području županije, od 03. srpnja ponovno je aktivirana COVID ambulanta u Požegi, na adresi Matije Gupca 10. Kontaktni broj ambulante: 095/340-0019

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze korona virusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Sve informacije vezane uz korona virus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Pripravnost epidemiološke službe 098/9829-204

POŽEGA - Svečanom sjednicom Skupštine županije Požeško-slavonska županija obilježila je 28. obljetnicu u postojanju Hrvatske i 811. godinu od prvog spomena Požeške županijei. Svečana sjednica Županijske skupštine održana je u Glazbenoj školi Požega, a sjednici su nazočili: izaslanik predsjednika Vlade RH Davor Huška, župan Sisačko-moslavačke županije Ivo Žinić, predsjednik gradskog vijeća grada Požege Željko Glavić, dugogodišnji saborski zastupnik Franjo Lucić, gradonačelnici i načelnici, predsjednica Županijske skupštine Josipa Miličević te vijećnici Županijske skupštine i nagrađeni laureati.

Svečanu sjednicu otvorila je predsjednica Županijske skupštine Josipa Miličević ističući dobru suradnju i rad svih vijećnika sa županom i županijskim tijelima. - Vremena su teška, ali upravo nam je to bio poticaj da radimo više i bolje i da se zajedno borimo sa svim problemima koji su se pojavljivali. S ponosom mogu reći da smo sve odluke donijeli u dobroj vjeri i namjeri da pružimo bolju i svjetliju budućnost generacijama koje dolaze uz nadu da smo u tome i uspjeli..

Nakon predsjednice Skupštine nazočnima se obratio požeško-slavonski župan Alojz Tomašević: „Ove godine okupili smo se u nešto skromnijem izdanju kako bismo proslavili Dan naše županije i njenu 28. obljetnicu, odnosno 811 godina od prvog spomena. Svakodnevno sa svojim suradnicima činio sam sve, kako bismo doprinijeli razvoju gospodarstva, budući je ono pokretač cjelokupnog razvoja. Prošla godina bila je posebno izazovna, budući smo se po prvi puta susreli sa pandemijom te je posljedično tomu veliki dio gospodarstva prestao s radom. No, godinu dana poslije, možemo reći da se život ponovno pokreće te da smo naučili živjeti, kako je popularno nazvano „novo normalno“.

Brojni OPG-ovi koji postoje u našoj županiji, potaknuli su nas na donošenje programa potpora poljoprivredi. Prvi cjeloviti Program potpora poljoprivredi na području naše županije donesen je za razdoblje 2016-2020 godine. Svake godine je oko 200 OPG-a  s našeg područja iskoristilo neku od mjera. Ukupno isplaćena sredstva, na godišnjoj razini su bila nešto više od 2 milijuna kuna. Također je donesen novi program potpora za razdoblje 2021-2027 godine. Ovdje svakako valja spomenuti i navodnjavanje poljoprivrednih površina. U Županiji postoji dva sustava navodnjavanja, koje koriste deseci OPG-ova i pojedine tvrtke.

U rebalansu proračuna uvrštena je stavka potpore koja se daje poduzetnicima zbog novonastale situaciju i otežanog poslovanja u poduzetništvu, a koja iznosi gotovo 2 milijuna kuna. Sukladno tome donesena je Odluka i raspisan Javni poziv za provedbu mjera ublažavanja posljedica epidemije bolesti COVID-19 u sektoru malog gospodarstva na području Požeško-slavonske  županije u 2020. godini, dok je potporu ostvarilo skoro 300 poduzetnika.

Požeško-slavonska županija kao osnivač osnovnih i srednjih škola radi, u okviru zakonskih mogućnosti, na promicanju i poboljšanju školstva, pa su kroz godine provedeni brojni projekti energetske obnove škola. Kroz 41 projekt energetske obnove obnovljeno ili je u obnovi ukupno 31 zgrada u vrijednosti preko 100 milijuna kuna, od toga više od 53 milijuna za 21 školsku zgradu.

Županija požeško-slavonska vodi brigu o zdravlju svojih stanovnika kroz zdravstvene institucije: bolnice, domove zdravlja, zavod za javno zdravstvo i druge. Kada govorimo o zdravstvu, svakako vrlo važni projekti energetske obnove Opće županijske bolnice u Požegi, te projekt obnove i projekt adaptacije potkrovlja Opće županijske bolnice Pakrac i bolnice hrvatskih veterana u koje je uloženo oko 80 milijuna kuna. S ciljem unaprjeđenja zdravstvene zaštite stanovništva, iz europskih fondova osigurano je i 40 milijuna kuna kroz projekte uređenja i opremanja ambulanti Doma zdravlja te kroz projekt Zajedno do zdravlja, kojim se poboljšao pristup i učinkovitost dnevne bolnice i dnevnih kirurgija u Općoj županijskoj bolnici Požega. Županija je, zajedno sa Domom zdravlja te Zavodom za hitnu medicinu Požeško – slavonske županije sufinancirala nabavku više od 30 novih vozila, čim je obnovljen vozni park tih zdravstvenih ustanova, čija starost je iznosila više od 10 godina, a sada je oko 2 godine. U obnovu voznog parka uloženo je više od 5 milijuna kuna.

Jedan od projekata na koji smo iznimno ponosni, i koji ide sada već nekoliko godina, je svakako sporazum o sufinanciranju troškova prijevoza redovnih studenata i učenika srednjih škola, popularno nazvan „studentski vlak“ koji je potpisan između Županije i Hrvatskih željeznica, temeljem kojega se studenti i učenici besplatno voze na relacijama Banova Jaruga – Daruvar – Virovitica i Požega – Zagreb – Požega, a koji je ispunio sva očekivanja i pomogao mladim ljudima u njihovom životnom putu. Kroz nekoliko godina na ovaj projekt utrošeno je gotovo milijun kuna. Kako je i najavljivano, dogovorili smo sufinanciranje prijevoza i naših studenata koji se školuju u Osijeku te je potpisan ugovor s tvrtkom Arriva o sufinanciranju u omjeru 50 -50.

Projekt koji već tri godine zajedno provode Županija i Turistička zajednica Požeško-slavonske županije je Program poticanja ulaganja u povećanje smještajnih kapaciteta na području Požeško-slavonske županije. Potporu sukladno uvjetima Javnog poziva ostvarilo je više od 30 iznajmljivača te je isplaćena potpora u iznosu od gotovo milijun kuna. Požeško-slavonska županija danas broji 105 smještajnih objekata koji raspolažu sa 1164 kreveta u odnosu na 2014. godinu kada smo na cijelom području županije raspolagali sa 449 kreveta. Ovdje svakako valja spomenuti i lovstvo, koje smo kroz razvoj i unaprjeđenje lovstva, odnosno lovni turizam podignuli na višu razinu te kroz godine uložili preko 2,5 milijuna kuna, a osiguravanjem smještajnih kapaciteta ujedno privukli više gostiju.

Kako bismo turizmu županije dodatno doprinijeli, Požeško-slavonska županija je od Kutjeva d.d. kupila dvorac u Trenkovu te je održana i početna konferencija projekta „Trenkov dvorac – dokumentacija“, čija je vrijednost preko 4 milijuna kuna. Ovo ulaganje je ulaganje u održavanje kulturne baštine i turizam županije.

Kada nadalje govorimo o projektima Županije, kao jedan od najvažnijih projekata, kako egzistencijalnih, tako i kada govorimo o obrani od poplava, o navodnjavanju, a ujedno i kao posebice važan turistički projekt je svakako akumulaciju Kamenska. Zbog poplava, ali naravno i suša, koje su pogađale našu Županiju, u suradnji sa  Hrvatskim vodama radimo na izradi projektne dokumentacije i izgradnji višenamjenske akumulacije Kamenska, koja bi uz zaštitu od voda bila i u funkciji daljnjeg razvoja županije na području poljoprivrede, turizma i energetike, a čija investicija iznosi 400 milijuna kuna. Tako je nakon početnog bušenja u lipnju, održano još nekoliko sastanaka po navedenoj temi. Planirano razdoblje za izradu svih potrebnih dokumenata je do kraja 2021. godine, nakon čega bi se moglo očekivati otvaranje radova na izgradnji akumulacije.

Regionalni koordinator razvoja Požeško – slavonske županije sustavno radi na projektima.  Od osnutka kao Regionalna razvojna agencija Panora, a danas kao Regionalni koordinator razvoja Požeško – slavonske županije:

• četvrta županija smo po sredstvima povučenim iz Europske unije
• trenutno se provodi preko 30 projekata ukupne vrijednosti preko 190 milijuna kuna,
• u pripremi, prijavljeno ili na ocjenjivanju je 30-ak projekata u vrijednosti preko 200 milijuna kuna.

U provedbi je i 8 projekata uključenih u Razvojni sporazum za područje Slavonije, Baranje i Srijema ukupne vrijednosti preko 200 milijuna kuna, a to su:

• projekt „Svijet graševine“ (Spahijski podrum, Muzej bećarca, brendiranje) - 65.770.000,00 milijuna kuna
• „Požeške bolte“ (Požeška kuća i Muzej Požega) – 41.100.000,00 milijuna kuna
• „Terme Lipik“ (Villa Zinke, Narodne kupke, perivoj) – 73.000.000,00 milijuna kuna
• Medicinski centar za edukaciju, istraživanje i zdravstveni turizam u Pakracu – 2.300.000,00 milijuna kuna
• Regionalni centar razvoja poljoprivredne proizvodnje Požeško – slavonske županije – 2.530.000,00 milijuna kuna
• Kuća graševine – 2.913.500,00 milijuna kuna
• Trenkov dvorac – dokumentacija – 4.507.250,00 milijuna kuna
• Geotermalni izvori Požeško – slavonske županije – 1.876.000,00 milijuna kuna

Dobro upravljanje Županijom, dokaz je i petica za transparentnost koju je Županija dobila prethodne tri godine, a koja podrazumijeva potpune, točne, pravovremene i razumljive informacije o proračunu i omogućuje kontrolu prikupljanja i trošenja javnog novca. Da dobro upravljamo županijom dokaz je i provedena financijska revizija, prema kojoj je, unatoč problemima koje je Županija naslijedila, o poslovanju i izvještajima Požeško-slavonske županije Državni ured za reviziju izrazio bezuvjetno mišljenje i to dva puta.

Naš najvažniji zadatak svakako je zadržati mlade ljude te poboljšati životni standard u našoj županiji. Samo zajedničkim djelovanjem ka napretku možemo zaustaviti iseljavanje i pružiti mladim ljudima mogućnost da svoju budućnost grade u Požeško-slavonskoj županiji. Požeško – slavonska županija kroz niz proteklih godina stipendirala je studente na području Županije kako bi olakšali studentski život, ne samo njima, nego i njihovim roditeljima.

Požeško-slavonska županija u proteklom razdoblju stipendirala je oko 200 studenata i za to izdvojila oko 3,5 milijuna kuna. Do sada isplaćuje stipendije za 52 studenta koji 10 mjeseci dobivaju 600 kuna. Drugu godinu za redom Županija je raspisala natječaj i za dodjelu stipendije učenicima koji se obrazuju za poljoprivredno – prehrambena zanimanja. Gotovo 150 učenika primilo je stipendiju te je na to utrošeno gotovo milijun kuna.

Projektom „Poticanje izvrsnosti“ Glazbena škola u suradnji sa gradom Pleternicom i Kutjevom nagraditi će najuspješnije učenike iz svakoga razreda, cjelogodišnjim iznosom participacije, odnosno školarine. Tako će Grad Pleternica participirati učenicima područnog odjeljenja Pleternica, Grad Kutjevo učenicima područnog odjeljenja Kutjevo, dok će učenicima matične škole participirati Županija. Glazbenu školu kroz nekoliko posljednjih godina preuredili smo te za uređenje dvorane i nabavku novoga klavira izdvojeno je gotovo 1,5 milijuna kuna.

Posebnu zahvalu želim uputiti gospodarstvenicima, koji su u ovo vrijeme pandemije često bili zakinuti, nisu radili, no borili su se zajedno sa svima nama i nisu se predali. Prethodna godina za njih bila je izuzetno teška. Vaša snaga i vaše sposobnosti daju rezultate koji ostaju zapaženi. Naši poljoprivrednici, obrtnici i radnici, vaš rad i trud naša su obveza kako bi vam na što bolji način uzvratili sve dobro što dajete svome kraju.

Veliko hvala i hrvatskim braniteljima, mojim suborcima, članovima njihovih obitelji koji su nas svojom ljubavlju prema Domovini najviše zadužili.

Zahvaljujem se i Vladi Republike Hrvatske, koja je u Slavoniji, ali i našoj županiji, vidjela potencijale koje imamo.

Želim zahvaliti svima – svakom žitelju naše prelijepe županije ponaosob,  koji, svaki u svojim mogućnostima pomažu jedni drugima, boreći se svakodnevno za svekoliki boljitak.

Zahvala od srca i svim zdravstvenim djelatnicima, djelatnicima policijske uprave, članovima stožera civilne zaštite, i svima onima koji već duže od godinu dana daju svoj doprinos što bržem prolasku ove pandemije.

Zahvala ide i predsjednici Županijske skupštine, svim vijećnicima te svim djelatnicima Županije, koji su svih ovih godina svesrdno ustrajali na našem zajedničkom putu da učinimo našu županiju boljim mjestom za život – rekao je župan Tomašević koji se zahvalio i nagrađenim laureatima, rekavši da su svojim trudom i zalaganjem pokazali kako se voli svoja županija. „Svima vama želim čestitati Dan Požeško – slavonske županije, želim vam puno zdravlja, sreće, osobnog zadovoljstva i poslovnog uspjeha!“ – naglasio je župan.

Nakon župana Tomaševića uzvanicima su se obratili župan Sisačko-moslavačke županije Ivo Žinić te izaslanik predsjednika Vlade RH Davor Huška koji su iskazali punu potporu Požeško-slavonskoj županiji.

Najsvečaniji dio Sjednice bio je dodjela županijskih nagrada. Povelje zahvalnosti dobili su: Stipan Grgić, Hrvatska gorska služba spašavanja Stanica Požega i Vladimir Bauer. Godišnje nagrade dobili su: Udruga klaster proizvođača povrća „Zlatna dolina“, Obrt za vinarstvo i usluge Tandara, Služba civilne zaštite Požega i doktor Ante Vitalia. Nagradu za životno djelo dobili su prof.dr.sc. Radoslav Galić i prof.dr.sc. Rudolf Bišof posthumno.

U glazbenom dijelu programa Svečane sjednice nastupili su učenici Glazbene škole Požega.

U spomen na 14. travnja 2015. godine kada je prvi hrvatski prehrambeni proizvod odnosno naziv Krčki pršut registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla, Hrvatski sabor je donio Odluku kojom se 14. travnja obilježava kao Dan zaštićenih hrvatskih autohtonih proizvoda. Hrvatska ima 31 poljoprivredni i prehrambeni proizvod čiji naziv je registriran kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla na razini Europske unije, čime se svrstava na deveto mjesto EU, a u tijeku je još 21 postupak zaštite naziva odnosno registracije naziva hrvatskih prehrambenih proizvoda. 

Krajnji cilj proizvođača nije sama zaštita naziva i registracija oznake, već dodana vrijednost proizvoda koju proizvođači koriste u plasmanu, marketingu i postizanju bolje cijene zaštićenih proizvoda te podizanju svoje konkurentnosti na lokalnom tržištu i na zahtjevnom tržištu Europske unije. Jamstvo originalnog proizvoda je znak za zaštićenu oznaku izvornosti, zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla ili zajamčeni tradicionalni specijalitet koji se nalazi na ambalaži neposredno uz naziv proizvoda, a koji jamči kupnju autentičnog i kontroliranog proizvoda, priznate kvalitete i lokalnog podrijetla. 

„Republika Hrvatska ima bogatu tradiciju proizvodnje i pripreme različitih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji se odlikuju posebnom kvalitetom i tradicionalnim načinom proizvodnje. Prepoznatljivost proizvoda povezana je i s prepoznatljivošću područja na kojem se proizvode, a što doprinosi jačanju turizma, ali i održivom razvoju ruralnih područja. Čestitam na trudu i uspjehu našim proizvođačima, nastavit ćemo unaprjeđivati i razvijati proizvodnju i promociju prepoznatljivih kvalitetnih hrvatskih proizvoda, a hrvatske potrošače pozivam i ovom prilikom da kupuju kvalitetno i domaće”, izjavila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković. 

Republika Hrvatska sada ima 31 poljoprivredni i prehrambeni proizvod čiji je naziv registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla: Krčki pršut, Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres, Neretvanska mandarina, Ogulinsko kiselo zelje / Ogulinski kiseli kupus, Baranjski kulen, Lički krumpir, Istarski pršut / Istrski pršut, Drniški pršut, Dalmatinski pršut, Poljički soparnik / Poljički zeljanik / Poljički uljenjak, Zagorski puran, Krčko maslinovo ulje, Korčulansko maslinovo ulje, Paška janjetina, Šoltansko maslinovo ulje, Varaždinsko zelje, Slavonski kulen / Slavonski kulin, Međimursko meso 'z tiblice, Slavonski med, Lička janjetina, Istra, Paška sol, Zagorski mlinci, Paški sir, Bjelovarski kvargl, Brački varenik, Varaždinski klipič, Malostonska kamenica, Rudarska greblica, Dalmatinska panceta i Dalmatinska pečenica.  

Ministarstvo poljoprivrede kontinuirano radi na promidžbi domaćih tradicionalnih proizvoda kroz razne informativno-edukativne aktivnosti, putem letka i kataloga te organizacijom i uključivanjem proizvođača u izložbeno-prodajne manifestacije i sajmove, a najpoznatiji su obilježavanje Dana zaštićenih hrvatskih autohtonih proizvoda u travnju i Sajam zimnice i autohtonih proizvoda na Trgu bana J. Jelačića u Zagrebu.

RATKOVICA - Naselje za oko 250 stanovnika Ratkovica, je jedno od većih naselja na pleterničkom području koje do sada nije imalo društveni dom. Objekt je konačno ipak sagrađen, uređenje je pri kraju a gradilište je obišla gradonačelnica Antonija Jozić sa suradnicima. Dočekao ih je predsjednik Mjesnog odbora Josip Baltić koji je kao član Gradskog vijeća uvijek davao inicijativu i tražio dom u ime mještana Ratkovice.
– Ratkovica je mjesto koje, nažalost, nije do sada imalo prostore svog društvenog doma a za potrebe rada mjesnog odbora koristili su prostorije u tuđem vlasništvu. Iz tog razloga, i uz inicijativu Mjesnog odbora i njegovog predsjednika Josipa Baltića, Grad Pleletrnica je prošle godine ishodio građevinsku dozvolu i započeo s izgradnjom doma čija je vrijednost oko milijun kuna, ako uzmemo u obzir i izgradnju i opremanje te vanjsko uređenje koje tek treba slijediti. Dakle, treba urediti pristupne ceste i parkirališta ispred društvenog doma tako da to bude jedna zaokružena cjelina. U dom dolazi i kompletna oprema koja će služiti svim mještanima naselja Ratkovice za njihove društvene aktivnosti. Vjerujem da se vesele jednako onoliko koliko se i ja veselim, jer, ono što smo prije četiri godine rekli da će biti napravljeno je evo pred svojim završetkom – rekla je gradonačelnica Jozić.

Zadovoljstvo je, naravno, izrazio i predsjednik mjesnog odbora. – Sretni smo i zadovoljni kao i jedna obitelj koja dobiva svoj krov nad glavom, tako i mi kao jedna mala zajednica, jedan mjesni odbor, sretni smo što ćemo imati svoj društveni dom. Tu ćemo se okupljati i veseliti i koristiti ga za razna događanja – rekao je Baltić zahvalivši se Gradu Pleternici i izvođačima radova.
Za pripremu projekta izgradnje doma u Ratkovici zadužen je bio pleternički Poduzetnički centar pa je danas radilište obišla i njegova direktorica Marija Šarić. – Projekt smo prijavili na Program održivog razvoja lokalne zajednice kojeg provodi Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU. Kroz taj program već dugi niz godina prijavljujemo i provodimo projekte, od izgradnje igrališta, srednje škole pa do društvenih domova. Kad ne možemo dobiti europska sredstva za nekakve manje investicije, onda su tu uvijek natječaji naših ministarstava na koje se javljamo. Tako smo i za ovaj projekt dobili 250 000 kuna što će uvelike pomoći da se rastereti proračun i imat ćemo više sredstava za neke druge dodatne radove koji možda nisu bili predviđeni – istakla je Šarić.
Radovi na izgradnji i uređenju društvenog doma u Ratkovici bi trebali biti gotovi za oko mjesec dana.

KAPTOL - Nepovoljna epidemiološka situacija vezana uz korona virus uzrokovala je promjenu datuma održavanja tradicionalnog 46. Festivala tamburaških pjesama Zlatni glas zlatne doline 2021. u Kaptolu. Prvotno je bilo predviđeno da se ta priredba održi 7. svibnja jer je poznato da se festival uvijek održavao tijekom prve polovine svibnja, no odlukom organizatora novi termin je petak 18. lipnja. Tada će nastupiti pjevači, pjevačke skupine i tamburaški sastavi iz naše i okolnih zemalja.

Nove pjesme za ovaj festival napisali su brojni poznati autori kao što su Ivica Plivelić. Stjepan Rudinski, Đurđa Habel, Krunoslav Dražić, Berislav Majstor, Bože Zovko, Branimir Mikić, Ivica Orlić, Davor Totović, Josip Valentić, Davor Magušić, Dario Balekić, Tomislav Nemet i drugi, a biti će premijerno javno izvedene na festivalu uživo u  dvorani Osnovne škole Vilima Korajca.

Nedavno je zaključen natječaj za nove pjesme, te se priprema objavljivanje festivalskog albuma. Ovogodišnji festival će se uklopiti u proslavu Dana općine Kaptol, ali i u veliki jubilej 800 godina prvog spomena toga mjesta.

Festival prošle godine nije održan zbog pandemije korona virusa, ove godine soliste će pratiti šesteročlani tamburaški sastav Rubato iz Slavonskog Broda pojačan sa sviračima na harmonici i bubnjevima, a nastupit će više tamburaških sastava i pjevačkih skupina. Među pjesmama dio je od autora i izvođača izvan granica Hrvatske jer su tu uradci iz Bosne i Hercegovine, Austrije, te Švicarske.

Organizator festivala je općina Kaptol, a u taj posao se uključuje i novoosnovana Turistička zajednica Zlatni Papuk. Dogovoreno je kao i prethodnih godina, dobro medijsko pokrivanje festivala, čiju će snimku emitirati više od 15 televizija u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji.

Jedan od medijskih pokrovitelja festivala dugu niz godina je i tjednik Kronika požeško-slavonska i portal www.pozeska-kronika.hr

Novi se akumulator (baterija) ne smije kupiti, odnosno ugraditi prije nego se provjeri ispravnost električnog sustava i instalacije automobila…

U protivnom, ako ima problema u električnom sustavu, koji su izazvali otkazivanje akumulatora (dakle da problem nije bio u njegovom dotrajavanju) može se dogoditi da se ubrzo isprazni, odnosno otkaže novi akumulator.

Poznato je da se zdravi dio, kad dođe u bolesno okruženje, razboli, odnosno otkaže. Zbog toga, prije kupnje, odnosno ugradnje novog akumulatora, treba provjeriti sljedeće:

ISPRAVNOST ALTERNATORA
Da bi se akumulator dobro punio, napon alternatora, u području srednjih okretaja motora, treba biti 14,2 do 14,5 V. Ako je napon punjenja izvan tog naponskog intervala, problem je u regulatoru napona i/ili ispravnošću alternatora. To treba dovesti u red, a alternator je kod starijih automobila, odnosno s više kilometara preporučljivo servisirati i preventivno – nakon servisa stvarat će manje mehaničke otpore i proizvoditi više električne energije.

POTROŠNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE U MIROVANJU
tada je elektronički modul uključen u programu ‘spavanja’, za održavanje nužnih funkcija, poput elektroničke blokade paljenja, a jakost struje ne smije prelaziti 5 mA. Ako je jakost struje u mirovanju veća, problem je u elektroničkom modulu ili instalaciji. U prvom slučaju nužno je reprogramirati sustav, a u drugom popraviti električnu instalaciju na mjestu gdje struja ‘preskače’.

ISPRAVNOST ELEKTROPOKRETAČA (ANLASERA)
Kod starijih elektropokretača, te ga je kod starijih automobila preporučljivo servisirati, pri čemu se tokari rotor te mijenjaju i podmazuju ležajevi. Kao i kod alternatora, starijim automobila i s dosta kilometara elektropokretač je preporučljivo servisirati i preventivno. Stvarat će manje mehaničke otpore i trošiti manje električne energije za pokretanje (paljenje) motora.

Ako je jedan ili više navedenih uzroka u pitanju, a prije ugradnje novog akumulatora se sve ne provjeri i popravi, brzo otkaže i novi akumulator.

Nakon što sve popravite kod dobrog autoelektričara, provjerite razinu elektrolita u akumulatoru i po potrebi dolijte destiliranu vodu. Potom ga napunite vanjskim punjačem. Možda ćete ga spasiti, ali vijek mu je zasigurno znatno smanjen.

Dobro je ponoviti sve moguće probleme i po ovom redoslijedu:

Akumulator može stradati zbog:

• neispravnosti/dotrajalosti
• neispravnosti regulatora napona
• neispravnosti/dotrajalosti alternatora (stvara velike otpore, proizvodi premali napon)
• neispravnosti/dotrajalosti elektropokretača (stvara velike otpore, troši previše struje)
• pada napona u električnim vodovima
• neispravnih električnih konektora i kontakata
• izvlačenje struje iz akumulatora dok je vozilo u mirovanju (neispravnosti u električnim i elektroničkim sustavima).

Važno je po tom redoslijedu provesti ispitivanje električnog sustava te po potrebi neispravne/dotrajale sklopove popraviti ili izmijeniti.

Kod automobila s više od 150.000 kilometara alternator i elektropokretač preporučljivo je servisirati i preventivno: povećat će se proizvodnja, a smanjiti potrošnja struje.

autor: prometni stručnjak Željko Marušić za autoportal