POŽEGA - Izložba skulptura “Oblikujem.” autorice, akademske kiparice Tatjane Kostanjević, otvorena je u Gradskoj knjižnici Požega postavljena u Galeriji Tunel i na Galeriji svjetlosti. Iz knjižnice pozivaju "Dođi i doživi kiparstvo kao medij kojim kipar oduhovljuje materiju", a izložba je organizirana u mjesecu u kojem se obilježava Svjetski dan umjetnosti.

Kako se prepoznatljiv izričaj umjetnice čiji radovi krase mnoge javne prostore Požege, Opatije, Rijeke i drugih gradova, uklopio u prostore tvoje nove Knjižnice, možete pogledati do 15. svibnja, u radnom vremenu Knjižnice.

Na samom otvorenju izložbe ravnateljica Aleksandra Šutalo je istakla upravo prednosti i izložbenog prostora koji je dobiven s uređenjem nove knjižnice:  - Još jedna je ovo potvrda da smo s otvorenjem nove Knjižnice dobili snažnu potporu bogatijem kulturnom životu. 

Uz zahvalu knjižnici što je organizirala ovu izložbu, koja umjetnicima zna biti teška, akademska kiparica Tatjana Kostanjević istakla je da je ovaj prostor nove knjižnice odličan za kulturna događanja. Kiparstvo je čarolija kojom kipar oduhovljuje materiju - kaže kiparica u svom katalogu koji prati ovu izložbu. - Sjećam se još kada su tu bile dizalice, ravnateljica Aleksandra mi je predložila da napravim jednu skulpturu na temu Čitam. Tu skulpturu sam napravila i smjestila je ispod jednog cvjetića, jer kada netko čita može se i nasloniti na cvijet. Evo ova skulptura je nastala sa namjenom i sada je prvi puta izložena. Umjesto knjige piše Čitam. Ostale skulpture su iz mog ciklusa koji radim dugo godina, a zahvaljujem i Snježi koja me je nagovorila da postavim izložbu i u Galeriju Tunel. To je moj ciklus sa žicom, tankih linija žice, kao neki crtež napravljen tušem i perom. Upravo taj zrak koji prolazi kroz te skulpture od žice, to oblikovanje čini skulpturu i oblikovanje prostora.

KAPTOL - Povodom 29. godišnice smrtnog stradavanja hrvatskog branitelja Vlade Vidovića iz Komaravaca, pripadnici UDVDR-a Ogranka Kaptol i Udruge veterana 63. Samostalnog bataljuna ZNG položili su vijenac i zapalili svijeće na groblju u Kaptolu. Vlado Vidović smrtno je stradao na bojišnici 18.04.1992. godine u svojoj 28. godini života.

Velika humanitarna kriza u Etiopiji dosegla je novi vrhunac. U jednoj od najsiromašnijih zemalja Afrike s više od 115 milijuna stanovnika, mnoga djeca i njihove obitelji svakodnevno vode borbu za preživljavanje. Brojni vojni sukobi u sjevernoj pokrajini Tigraj između savezne vlade Etiopije i vojnih snaga Fronte za oslobođenje naroda Tigraja (Tigray Peoples’ Liberation Front, TPLF) ugrožavaju živote desetaka milijuna muškaraca, žena i djece.

Potresna izvješća o rastućem broju izbjeglica i njihovim životnim uvjetima i nedaćama stižu nam od naših pouzdanih lokalnih suradnika iz Tigraja. Iako u Etiopskoj regiji Tigraj bijesni rat, velik dio svijeta o tome vrlo malo zna. Priče kojima nam opisuju što ljudi proživljavaju od početka sukoba u studenom prošle godine doista su zastrašujuće, no zbog komunikacijske blokade u većem dijelu zemlje, globalni mediji još uvijek uglavnom šute.

Naši kolege, koji su život posvetili radu sa zajednicama u Tigraju, potreseni su patnjama kojima svjedoče. Pristup internetu gotovo u potpunosti je isključen u cijeloj regiji pa informacije nisu protočne i malotko zna kako tisuće ljudi, koji su zbog ekstremnog nasilja pobjegli iz svojih domova, žive u bijednim uvjetima.

"Gotovo svaka kuća u Tigraju napadnuta je. Ljude ubijaju. Stanovnici iz različitih dijelova zemlje bježe na relativno sigurnija mjesta. U području Tigraja nalazi se više od milijun izbjeglica, njih 152 000 smjestilo se gradu Mekelleu, dok ih je preko 60 000  prešlo u Sudan. " javlja naš suradnik.

Pakete hrane i druge potrebne namirnice trenutno dostavljamo za oko 19  000 izbjeglica smještenih  u školama, koje su pretvorene u prihvatilišta u glavnom gradu Tigraja, Mekelleu, i južnije u gradu Maychewu.

Stanovnici Mekellea, i sami žrtve rata, nemaju dovoljno ni za svoje potrebe, ali ljubazno dijele ono  malo što imaju. No, njihov je doprinos kap u moru potreba. Ljudima prije svega treba pomoći hranom, ali nije zanemariv podatak kako im već nedostaje i prostora. U jednoj od škola nalazi se oko 6 000 izbjeglica pa ih i više od 80 spava u jednoj maloj učionici.

Takvo je stanje, uz neadekvatne sanitarne uvjete, ozbiljna prijetnja zdravlju, a zbog loše zdravstvene zaštite i ozbiljna prijetnja životu. I sve to trpe oni koji su već iskusili nezamislivu patnju.

Zato je svaka vaša pomoć dragocjena. U situaciji u kojoj su ljudi suočeni s nasiljem i bijedom, mala djela ljubavi poput podizanja svijesti o situaciji, molitve za narod Tigraya ili donacije čine ogromnu razliku.

"Uz pomoć koju smo do sada dobili od Marijinih obroka uspjeli smo podijeliti hranu za više od 8 000 izbjeglica u Mekelleu i Maychewu. U mogućnosti smo osigurati dnevni obrok za više od 11 000 ljudi   smještenih u sedam  škola u Mekelleu. Zahvaljujući velikodušnosti Marijinih obroka i svih uključenih, ovo je spasonosno djelo.

Tijekom ovog teškog vremena i bespomoćnosti, snažno osjećamo bliskost,  suosjećanje i brigu Marijinih obroka koja nam pomaže i pruža utjehu. Oni čine sve što mogu da bi olakšali patnje koje su dio naše svakodnevice posljednjih pet mjeseci. Uvjereni smo da nismo sami u svojoj boli i patnji. Bez obzira koliko je ova situacija teška, podrška koju primamo od Marijinih obroka i drugih suradnika i pojedinaca pomaže nam da sačuvamo nadu, hrabrost i izdržljivost. "

Čini se da je kraj rata daleko, nažalost narod Tigraja očekuje još nasilja, teškoća i boli. Sve što mi možemo je pokušati olakšati onima koji pate i upozoriti javnost na stvarnost ove situacije.

Za kraj, prenosimo emotivnu poruku lokalnog volontera: - Želio bih reći svijetu o našoj situaciji - ljudi gladuju. 1,4 milijuna djece ne ide u školu, državne službe ne funkcioniraju, ljudi su u životnoj opasnosti, osobe s kroničnim zdravstvenim problemima umiru jer ni zdravstvene ustanove ne funkcioniraju. Molim vas, čujte vapaje napaćenih ljudi u Tigrayu. Učinite sve što možete da zaustavite rat, ubijanje civila, nasilje zbog kojeg ljudi napuštaju svoju zemlju i svoje domove.  Pojačajte humanitarnu pomoć, pomozite ljudima da udahnu zrak mira."

Video volontera u Etiopiji: https://fb.watch/4ZbgCrXU6o/

Više o Marijinim obrocima saznajte na: https://www.marysmeals.hr/ te Facebook i Instagram stranici.

Podaci za uplatu donacija: IBAN: HR7923600001102102666, SWIFT: ZABAHR2X

Speed Marathon je 24-satni nadzor brzine na području cijele Europe tijekom kojega se policijskim djelovanjem osigurava pridržavanje propisanih ograničenja brzine u prometu.

Ova akcija organizira se tradicionalno jednom godišnje, tijekom ROADPOL-ove Operativne akcije Brzina, koja se ove godine održava od 19. do 25. travnja.

U poduzimanje aktivnosti na području Republike Hrvatske  kao i na području PU požeško-slavonske, 21. travnja bit će uključen maksimalno raspoloživi broj policijskih službenika, kao i svi raspoloživi uređaji i oprema koja se koristi u nadzoru prometa.

Policijski službenici će nadzirati brzinu odobrenim metodama i uređajima, a prijestupnici će se  zaustavljati i kažnjavati na licu mjesta. Također, prekršaji brzine utvrđivat će se i fiksnim kamerama za mjerenje brzine vozila.

Neprilagođena i nepropisna brzina kretanja najčešći je uzrok smrti na prometnicama Europe te je stoga među prekršajima kojima se ROADPOL ciljano bavi u svojim operativnim akcijama.

Prekršaji brzine moraju se dosljedno kažnjavati posebno usmjerenim nadzorima na cestama, a cilj je da se počinitelji tih prekršaja isključe iz prometa.

Kazne za prekoračenje brzine znatno su porasle u mnogim europskim zemljama posljednjih godina, ipak još uvijek ima previše vozača koji prekomjernom brzinom ugrožavaju sebe i živote ostalih sudionika u prometu.

Upozoravamo sve sudionike u prometu da se pridržavaju prometnih propisa.

Protiv 35-godišnje vozačice slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama

U ponedjeljak 19. travnja 2021. oko 11.10 sati između mjesta Frkljevci i Pleternica, skup vozila nepoznate marke i registarske oznake prolaskom pored PVC kante istu je zračnom strujom povukao na kolnik uslijed čega je 36-godišnji vozač koji je upravljao specijalnim vozilom marke „Fiat“, požeških registarskih oznaka, prikočio  vozilom kako bi izbjegao udar u PVC kantu te je tom prilikom prednjim dijelom osobnog automobila marke „Seat“, požeških registarskih oznaka u stražnji dio „Fiata“ udarila 35-godišnja vozačica koja nije držala potreban razmak između vozila. U prometnoj nesreći lakše su ozlijeđeni putnici iz „Fiata“ starosti 22 i 44 godine, kao i 35-godišnja vozačica protiv koje slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

 Tijekom protekla 24 sata dogodila se prometna nesreća s materijalnom štetom u mjestu Poljana i bijeg s mjesta prometne nesreće u Požegi u Ulici Borisa Hanžekovića.

Dovršeno kriminalističko istraživanje

Policijski službenici su dovršili kriminalističko istraživanje nad 27-godišnjim hrvatskim državljaninom s područja Slavonskog Broda kojeg se sumnjiči da je počinio kaznena djela „Prijevara“ i „Računalna prijevara“. Naime, osumnjičeni se početkom svibnja 2020.  putem društvene mreže javio 58-godišnjakinji s područja Požege i predstavio se kao njen poznanik te tražio novčani iznos za kupnju aparata za vađenje krvi za što su mu potrebni bonovi prilikom čega je mu je ona poslala paysafecard bonove u iznosu od preko tisuću kuna. Naknadnim razgovorom s poznanikom utvrdila je da on nije tražio nikakve bonove te da mu je profil na društvenoj mreži hakiran, a ona prevarena. Također je utvrđeno da je na isti način u travnju 2020. prevario 62-godišnjaka s područja Brestovca.

Slijedi posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu.

NAJVEĆI BROJ AKTIVNO OBOLJELIH OD COVID 19 U ZADNJA DVA MJESECA -

U Požeško-slavonskoj županiji trenutno je aktivno 354 slučaja zaraze korona virusom (COVID-19), 335 osoba nalazi se u kućnoj izolaciji, a 19 osoba je hospitalizirano. U samoizolaciji se nalazi 783 osobe, a ukupno je testirano 38.496 osoba. Na posljednjem testiranju obrađeno je 259 uzoraka, od kojih je 52 pozitivno.

Preporuke i upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za osobe koje prelaze državnu granicu Republike Hrvatske.

Zbog trenutne situacije na području županije, od 03. srpnja ponovno je aktivirana COVID ambulanta u Požegi, na adresi Matije Gupca 10. Kontaktni broj ambulante: 095/340-0019

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze korona virusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Sve informacije vezane uz korona virus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Pripravnost epidemiološke službe 098/9829-204

POŽEGA - Hrvatska seljačka stranka Županijska organizacija Požeško-slavonska najavila je na tiskovnoj konferenciji da na predstojeće Lokalne izbore izlazi u nekoliko jedinica lokalne samouprave. Tako će za Skupštinu županije izaći samostalno a nositelj liste za županiju bit će Franjo Odobašić, poljoprivrednik iz Poljanske koji je već nekoliko mandata bio vijećnik Skupštine županije i prepoznat je po velikoj borbi i zalaganju za poljoprivrednike, posebice stočare za koje se borio da dobiju poticaje i lokalnih proračuna općina i gradova, te županije. Bilo je dosta previranja i nekih izlazaka iz HSS-a no smatra da su pravi i istinski HSS-ovi članovi ostali vjerni stranci, da su se konsolidirali i kao najstarija politička stranka u Hrvatskoj nastavljaju dalje s političkim radom. Franjo Odobašić je predsjednik Udruge stočara Požeško-slavonske županije.

 - Stranka je bila raspuštena, imenovan je posebni koordinator Dragan Marukić koji me je angažirao da pokušamo nešto napraviti na županijskoj razini i to smo učinili. Danas objavljujemo da HSS u Požeško-slavonskoj županiji postoji i da se neće ugasiti. Na predstojeće lokalne izbore izlazimo samostalno sa županijskom listom kojoj sam nositelj. U Gradu Lipiku nositelj liste je Vinko Strganac, u Općini Brestovac Slavko Lončarević, a u Općini Velika Franjo Odobašić. Dogovaramo i pregovaramo u ostalim lokalnim sredinama s drugim strankama, a na vrijeme ćemo objaviti o možebitnom dogovoru. Pokušat ćemo koalirati s nekim od stranaka, a sljedeći tjedan o tome ćemo više znati. Za sada je sigurno da na izbore izlazimo u koaliciji s HDZ-om u općini Kaptol, a pregovaramo u još nekim općinama i gradovima - istakao je Franjo Odobašić koji očekuje i dobar rezultat za HSS.

Na konferenciji za novinare bila je nazočna i Maja Svoboda iz Stražemana, koja je izrazila želju pomoći HSS-u u okviru svojih mogućnosti, a bit će stranačka kandidatkinja na listi za Skupštinu županije i na listi za vijeće Općine Velika. Ona dolazi iz poljoprivredničke obitelji koja se bavi vinogradarstvom i vinarstvom u Stražemanu.

 - Ako kao HSS uđemo u Skupštinu županije gurat ćemo ove za državu "male" projekte, a za nas seljake velike projekte, da se na selo vrati život seljaku i radniku. Sigurni smo da naši mladi neće bježati u tuđe zemlje nego će si sami stvarati radna mjesta na selu i u svojoj domovini, raditi i živjeti od djela svojih ruku - istakao je na kraju Franjo Odobašić kao nositelj liste za Skupštinu županije.

JE LI OVO KONAČAN KRAJ DJELATNOSTI POVREMENOG PRIJEVOZA PUTNIKA?

Svima onima kojima je istekao moratorij 12. travnja na naplatu su dospjele sve kamate. Vlada RH je obećala naći rješenje, no čini se da je još jedno u nizu obećanja izigrano, u isto vrijeme leasing kuće su započele s oduzimanjem vozila -

Odbor za prijevoz udruge Glas poduzetnika održao je 24. ožujka sastanak s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture. Nakon toga, održali smo 25. i 26. ožujka dodatne konzultacije s predstavnicima ministarstva oko modela financijske pomoći. Ponovno, nakon sastanaka i konzultacija na kojima je dogovorena konkretna pomoć, Vlada Republike Hrvatske i nadležna ministarstava nisu donijela odluku kako bi se riješio problem poduzetnika kojima su istekli moratoriji.

Ovim putem moramo istaknuti da su leasing kuće inicijalno podržale zahtjeve koje imaju povremeni prijevoznici putnika i da su izrazile želju za odobravanje daljnjih reprograma. Ono što nas je nakon takvog početnog stava leasing kuća neugodno iznenadilo je činjenica da su leasing kuće ipak krenule u oduzimanje vozila. Raspolažemo s informacijama da je oduzeto minimalno 30 vozila u protekla dva tjedna. Isto tako, dok od leasing kuća dobivamo informacije kako masovno odobravaju reprogram, na terenu je situacija u potpunosti drugačija. Naime, prema našim saznanjima leasing kuće odobravaju reprogram za vozila za koja su sigurni da ih ne mogu prodati, dok za ostala vozila za koje postoji šansa da se prodaju i za pola cijene, ne odobravaju reprograme. Našim članovima se dogodilo i da potpišu reprogram na 12 mjeseci, da bi samo nekoliko dana kasnije dobili novu ponudu u kojoj se 12 mjeseci zamjenjuje sa samo 3 mjeseca.

Veliki problem predstavlja i Hrvatska narodna banka koja nije izdala nikakve upute za nove moratorije, odnosno, za reprograme. Leasing kuće nisu pozvane na sastanak u Ministarstvo financija kako bi se dogovorili potencijalni reprogrami i državna jamstva.

Također, moramo istaknuti da su do Odbora za prijevoz došle informacije kako se osmišljava model po kojemu bi se isplaćivala mjesečna naknada po vozilu od sada pa na dalje, “po uzoru na druge europske države.” Moramo istaknuti da druge države to rade od početka korona krize te da se ne može samo tako “izbrisati” proteklih godinu dana. Također, u drugim državama nakon godinu dana takve pomoći, prijevoznici u povremenom prijevozu putnika nemaju problem s plaćanjem kamata na leasinge jer su ih u međuvremenu od navedene pomoći platili. Ovakav model ne može spasiti niti jednog prijevoznika jer oni nemaju čime podmiriti dugove koji su se nakupili u posljednjih godinu dana. Ne razumijemo iz kojeg razloga se pokušava pronaći model koji nema nikakvog doticaja s onim što smo dogovarali. Model koji se sada planira predložiti, neće biti efikasan, neće pomoći nikome!

Apeliramo na to da se prihvate prijedlozi koje su prijevoznici zajedno s predstavnicima Ministarstva mora, prometa i infrastrukture osmislili i predložili. Radi se o iznosu od 200 milijuna kuna koje će spasiti cijelu djelatnost, radna mjesta i osigurati opstanak tvrtki. U suprotnom, ova djelatnost mogla bi postati prva trajno uništena grana hrvatskog gospodarstva bez ikakve šanse za oporavak. Apeliramo i na to da se odluke i zadovoljavajući programi financijske pomoći donesu odmah!

“Pred nepunih četiri tjedna izjavio sam da se nazire svjetlo na kraju tunela za povremeni prijevoz putnika. Nažalost, svijeća je pregorjela. 1. travanj je odavno prošao, sve leasing kuće poslale su klijentima pune rate i kamate za proteklo razdoblje. Probili smo datum dospijeća plaćanja i tu je nažalost kraj. Tragično je da se apsolutno ništa nije učinilo za pomoć povremenom prijevozu. Čestitam premijeru Plenkoviću, ministru Mariću i ministru Butkoviću što su Hrvatsku svrstali uz bok s Albanijom, kao jedine zemlje u Europi koje nisu pomogle djelatnosti povremenog prijevoza putnika. Zanima me samo za koga je pripremljen teren zbog kojega mora propasti preko 1000 tvrtki i tko će spremiti lovu u džep? Nažalost, moji kolege i ja smo sada robovi leasing društava. U roku od godinu dana, osim bez tvrtki, ostat ćemo i bez privatne imovine koja ide na bubanj.” - rekao je Marko Slišković, koordinator Odbora za prijevoz udruge Glas poduzetnika. 

Služba za klimatske promjene Copernicus danas objavljuje svoje godišnje izvješće Stanje klime u Europi, koje sadrži najnovije uvide temeljene na podacima za praćenje klimatskih promjena.

Globalno gledano, 2020. bila je jedna od tri najtoplije zabilježene godine, s time da su posljednjih šest godina bile najtoplijih šest zabilježenih

Globalni pokazatelji pokazuju da su posljednje petogodišnje prosječne temperature najviše zabilježene na 1,2°C iznad prosjeka razdoblja 1850-1900

Ključni nalazi za Europu:

• 2020. godina zabilježila je najtopliju godinu, zimu i jesen u Europi
• Zima u Europi bila je temperaturno više od 3,4°C iznad prosjeka, a posebno topla na sjeveroistoku Europe, s utjecajem na snježni pokrivač i morski led, te na broj dana koji su u bilo kojem trenutku pali ispod nule
• Nekoliko epizoda vrlo toplog vremena dogodilo se ljeti, što je utjecalo na različite regije. Međutim, toplinski valovi nisu bili tako intenzivni, rašireni ili dugovječni kao posljednjih godina
• Došlo je do izuzetnog prijelaza u dijelovima sjeverozapadne i sjeveroistočne Europe iz vlažne zime u suho proljeće, što je utjecalo na prelijevanje rijeka, uvjete vlažnosti tla i rasta vegetacije
• Oluja Alex donijela je rekordne kiše i dovela do natprosječnog prelijevanja rijeka u većem dijelu zapadne Europe, što je dovelo do poplava u nekim regijama
• Regionalni prosjek za europske uvjete opasnosti od požara bio je blizu prosjeka 1981-2010., ali s razdobljima natprosječnih lokalnih uvjeta, ponajviše na Balkanu i u istočnoj Europi krajem zime i proljeća

2020. godine zabilježen je najveći broj sunčanih sati u Europi od početka satelitskih promatranja 1983. godine.

Globalna slika temperature za 2020.

Globalno, 2020. bila je jedna od tri najtoplije zabilježene godine, a posljednjih šest godina bilo je najtoplijih šest zabilježenih. Najviše iznadprosječne godišnje temperature zabilježene na sjevernom Sibiru i susjednim dijelovima Arktika, gdje su temperature dosezale 6°C iznad prosjeka. Ekvatorijalni Pacifik imao je ispodprosječne temperature povezane s događajem La Niña koji se pojavio u drugoj polovici godine.

Koncentracije stakleničkih plinova i dalje rastu

U 2020. godini globalne koncentracije ugljičnog dioksida (CO₂) i metana (CH₄) nastavile su rasti. Preliminarne procjene satelitskih podataka pokazuju da su se koncentracije CO₂ povećale za 0,6% tijekom godine i CH₄ za gotovo 0,8%. Podaci također pokazuju da su atmosferske koncentracije stakleničkih plinova za 2020. godinu dostigle najviši globalni godišnji prosjek u satelitskom zapisu CAMS-a od 2003. Zemaljska mjerenja dostupna su za mnogo duže razdoblje, a pokazuju i dosljedan trend rasta. Preliminarna analiza pokazuje da se CO₂ povećavao nešto nižom stopom nego posljednjih godina, dok je CH₄ rastao brže nego posljednjih godina. Dalje ukazuje na to da su ove promjene kombinacija učinaka, uključujući blago smanjenje emisija izazvanih mjerama zatvaranja tijekom pandemije COVID-19 i povećane protoke na kopnenim površinama povezane s toplim temperaturama i utjecajima na izvore CO₂ i CH₄.

Nalazi iz 2020. godine ističu trend zagrijavanja

Izvješće Stanje klime u Europi 2020 naglašava kako temperature nastavljaju jasnu putanju zagrijavanja. Godišnja temperatura u Europi bila je najviša zabilježena - najmanje 0,4°C toplija od sljedećih pet najtoplijih godina, koje su se sve događale tijekom posljednjeg desetljeća. Jesen i zima u Europi također su bile najtoplije zabilježene, a zadnja sezona postavila je novi rekord na više od 3,4°C iznad prosjeka 1981-2010 te oko 1,4°C toplija od prethodnog rekorda. Sjeveroistočna Europa bila je izuzetno topla s temperaturama gotovo 1,9°C toplijim od prethodnog rekorda. Tijekom zime, maksimalne i minimalne temperature u ovoj regiji bile su lokalno do 6°C, odnosno 9°C toplije od prosjeka 1981-2010.

U 2020. Toplinski valovi diljem Europe nisu bili toliko intenzivni niti dugovječni kao posljednjih godina. Međutim, tijekom ljeta epizode vrlo visokih temperatura dogodile su se na regionalnoj razini i dovele su do novih temperaturnih rekorda, poput Skandinavije u lipnju i zapadne Europe u kolovozu. U kolovozu je visoki tlaki donio topli zrak iz Afrike, povećavajući površinske temperature i rezultirajući izuzetno toplim noćnim temperaturama u zapadnoj Europi. U Francuskoj je oboreno nekoliko rekorda maksimalne temperature za kolovoz.

Oborine i prelijevanje rijeka

U veljači 2020. veliko područje Europe bilo je zahvaćeno natprosječnim oborinama koje su rezultat nekoliko obilnih kišnih događaja. Na sjeverozapadu Europe uslijedilo je jedno od najsušnijih proljeća u posljednjih 40 godina, kako zbog vlage u tlu, tako i zbog oborina. Ovaj mokri prema suhom prijelaz imao je značajan utjecaj na cijeli kontinent, što je dovelo do pomicanja s visokog na niski protok rijeke u dijelovima sjeverozapadne Europe, poput sliva rijeke Rajne. Prosječno prelijevanje rijeka u Europi u travnju i svibnju bilo je najniže zabilježeno od 1991. godine.

Početak listopada donio je oluju Alex, prvu oluju u zimskoj sezoni 2020.-21. Neobično velike kiše oborile su jednodnevne rekorde u Velikoj Britaniji, sjeverozapadnoj Francuskoj i na jugu Alpa. Francuska i talijanska strana Pomorskih Alpa također su bile pogođene dnevnim količinama kiša koje su ponegdje dosezale više od tri puta tipičnog listopadskog prosjeka. Oluja Alex dovela je do natprosječnog prelijevanje rijeka u velikim dijelovima zapadne Europe, s razornim poplavama u nekim regijama.