VEĆ GODINU DANA BEZ MOGUĆNOSTI RADA  -

Europske zemlje pronašle su načine za spas event industrije koja je najviše stradala zbog pandemije virusa COVID-19. Što se u Hrvatskoj radi da se spasi event industrija, jedan od pokretača hrvatskog turizma?

Inicijativa koja pokušava spasiti event industriju po prvi put je ujedinila cjelokupni sektor - od organizatora festivala, konferencija, sajmova, klubova, cateringa, vjenčanja, poslovnih događaja, glazbenika, producenata, rental tvrtki, autora i menadžera, kako bi zajedno ukazali na važnost ove industrije. Naime, event industrija važna je za Hrvatsku ne samo u ekonomskom smislu, već ima i veliki društveni značaj. Poduzetnici iz event industrije podsjećaju kako je pandemija najteže pogodila upravo ovaj sektor. Moramo uzeti u obzir i činjenicu da je eventima prvima zabranjen ili ograničen rad, a zadnjima će biti dopušten. 

Jednostavnim rječnikom - event industrija je na izdisaju! Jedino je zaposlenima u ovom sektoru potpuno ukinuto pravo na rad i to već dugih godinu dana. Većina poduzetnika suočava se sa stopostotnim padom prihoda. I dok se u državama regije, uključujući i Hrvatsku, još uvijek u potpunosti ne prepoznaje ova katastrofa, postoje i dobri primjeri. Primjerice, Njemačka, Velika Britanija, Francuska, Nizozemska, Danska, Slovenija i mnoge druge europske države izdvojile su milijarde eura za posebne pakete pomoći. 

Naime, u mnogim europskim državama u posljednjih nekoliko mjeseci kreirani su fondovi pomoći za event industriju kroz “Fond oporavka'' kojemu je cilj financijski pomoći ugroženim tvrtkama. Također, postoje državna financijska jamstva kako bi organizatori mogli početi s pripremama većih manifestacija. U slučaju da manifestacije budu otkazane, poduzetnici imaju pokriveno 70% troškova upravo zbog državnih financijskih jamstava.

“Nitko iz industrije događanja ne želi živjeti od potpora i sjediti doma prekriženih ruku. Mi smo svi naučeni na intenzivan rad i živimo za trenutak kad će oduševljena publika i turisti opet izlaziti s festivala, koncerata, konferencija i sajmova prepuni pozitivnih dojmova, sreće i novih znanja. Usprkos brojnih sastanaka, inicijativa i pokušaja ukazivanja na ogroman problem u kojem se hrvatska event industrija nalazi već godinu dana, tvrtke koje rade u ovoj branši i kojima je, indirektno, zabranjen rad već godinu dana nisu od Vlade RH dobile niti kune pomoći za opstanak ove ključne grane hrvatskog turizma i kulture. Ako prođe još jedna sezona bez jasnog plana i potpore Vlade za tvrtke kojima je onemogućen rad, od hrvatske event industrije, festivala, koncerata, konferencija, sajmova - nažalost neće ostati niti “e””. - rekao je Berislav Marszalek, koordinator Odbora za event industriju udruge Glas poduzetnika.

“Vlada Republike Hrvatske putem “Nacionalnog plana oporavka i otpornosti” trebala bi precizno naciljati pakete pomoći prema onim industrijama i poslovnim subjektima koji su pandemijom najviše izgubili, a tu se na prvom mjestu nalazi event industrija. Imajući u vidu da event industrija godišnje u hrvatski proračun donosi 22 milijarde kuna te zapošljava preko 17.000 profesionalaca, uvjeren sam da ne postoji vlada koja bi dopustila propast event industrije koja je, osim punjenja proračuna, zaslužna i za stvaranje pozitivnog imidža Hrvatske kao poželjne turističke destinacije u svijetu.” - rekao je Adnan Mehmedović, član Odbora za event industriju udruge Glas poduzetnika.

Ljetna sezona nam se približava, a Vlada Republike Hrvatske i Nacionalni stožer civilne zaštite još uvijek nemaju plan za event industriju. Također, organizatori događanja i 17.000 zaposlenika u event industriji nemaju nikakve informacije o svojoj budućnosti. Osim organizatora, moramo misliti i na turiste koje potencijalno želimo privući u Hrvatsku, a koji nemaju informaciju o tome hoće li se manifestacije održavati.

Za opstanak event industrije, kao jednog od najvažnijih segmenata hrvatskog turizma, a samim time i cjelokupnog gospodarstva, nužno je učiniti sljedeće:

1. Osiguravanje fiksnih troškova svim poslovnim subjektima koji pretežito ostvaruju prihod od javnih okupljanja, koja su zabranjena već godinu dana.
2. Hitno otvaranje redovne i direktne komunikacije između Nacionalnog stožera civilne zaštite i predstavnika event industrije s ciljem donošenja okvirnog plana rada te tempa otvaranja događanja pod sigurnim uvjetima.

         Osiguravanje financijskih sredstava kroz fond oporavka za industriju događanja i omogućavanje tzv. “Umbrella” zaštitnog programa koji će organizatorima omogućiti da krenu planirati događanja, po uzoru na Austriju i druge države iz Europske unije. 

U Požeško-slavonskoj županiji trenutno je aktivno 347 slučajeva zaraze korona virusom (COVID-19), 328 osoba nalazi se u kućnoj izolaciji, a 19 osoba je hospitalizirano. U samoizolaciji se nalazi 600 osoba, a ukupno je testirano 38.185 osoba. Na posljednjem testiranju obrađen je 271 uzorak, od kojih je 36 pozitivnih. 

Preporuke i upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za osobe koje prelaze državnu granicu Republike Hrvatske.

Zbog trenutne situacije na području županije, od 03. srpnja ponovno je aktivirana COVID ambulanta u Požegi, na adresi Matije Gupca 10. Kontaktni broj ambulante: 095/340-0019

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze korona virusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Sve informacije vezane uz korona virus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Pripravnost epidemiološke službe 098/9829-204

Zajedno s Katoličkom gimnazijom u Požegi organiziramo deseti jubilarni humanitarni malonogometni  turnir s ciljem prikupljanja novčanih sredstava za pomoć u liječenju teško bolesnoga mladića Valentina Tomljanovića iz Požege.

Humanitarni malonogometni turnir pod nazivom „Nisi sam“ održat će se 15. svibnja 2021. godine na terenima Sportsko rekreacijskog centra Požega u vremenu od 09:00 do 18:00 sati. Na turniru će sudjelovati malonogometne ekipe 2012. godište, a turnir je pozivnog karaktera.

Smatramo da bismo ovim humanitarnim malonogometnim  turnirom samohranoj majci i mladići Valentinu omogućili ponajprije moralnu i ljudsku, a potom i onu neizostavnu novčanu pomoć koja im je prijeko potrebna za nabavku potrebnih medicinskih uređaja i pomagala.

Molimo Vas da nam se i Vi pridružite te medijski popratite i promovirate spomenutu akciju i tako pomognete u ostvarenju ovog projekta.

Vodeći se načelom „ne dokidati već prilagoditi“, a zbog okolnosti koje nam nameće pandemija COVID-a 19, turnir će se održati prema epidemiološkim preporukama i bez gledatelja, ali akciju se može podržati kupnjom kartice za pomoć u iznosu od 10,00 kn u prostorima Caritasa Požeške biskupije i kod volontera koji će ovih dana kartice prodavati našim građanima.

Možete naglasiti da se dobrovoljna novčana sredstva za pomoć Valentinu Tomljanoviću mogu uplatiti i na transakcijski račun Caritasa Požeške biskupije otvoren za ovogodišnju akciju, zaključno s 29. lipnja 2021. godine: HR07 2340 0091 5111 2478 8  kod Privredne banke Zagreb,

SWIFT CODE: PBZGHR2X

Za više informacija o humanitarnoj akciji možete kontaktirati voditelja humanitarne akcije profesora Marija Raguža na broj mob. 098 698 775 ili tajnicu Caritasa Požeške biskupije gospođu Katarinu Paulić na broj tel. 034 272 988.

ČAGLIN - Danas 17. travnja Općina Čaglin obilježava svoj Dan općine koji će proći bez Svečane sjednice Općinskog vijeća zbog epidemioloških mjera i nemogućnosti okupljanja, ali i zbog toga što je Općinsko vijeće prije nekoliko dana raspušteno Odlukom Vlade RH jer je počeo ciklus Lokanih izbora 2021.
– Umjesto toga, odlučili smo tiskati naše lokalne novine sa čestitkom svakom stanovniku. Obzirom da je sada i kraj četverogodišnjeg mandata vijeća i načelnika, u novinama smo objavili pregled svih aktivnosti koje su se održale u tom periodu. Tiskali smo 600 primjeraka novina i one će tijekom vikenda biti dostavljene u svako kućanstvo na području općine Čaglin koja ima 37 naselja – kazao je načelnik Dalibor Bardač koji funkciju obnaša u svom drugom mandatu, od 2015. godine nakon izvanrednih izbora u općini Čaglin.
Kada je riječ o aktivnostima u protekle četiri godine, njih je bilo više nego ikada prije i danas Čaglin ima sasvim drugačiji izgled nego prije 6 godina. Dovoljno je samo spomenuti kako je Čaglin prvi puta u svojoj povijesti dobio Dječji vrtić, rekonstruirana je državna cesta D53 i izgrađene pješačke staze kroz cijelo naselje, uređena i rekonstruirana Kolodvorska ulica, uređen Društveni dom u Milanlugu, rekonstruirane i energetski obnovljene sve područne škole, a podužem spisku treba dodati na kraju i najvažniji – gradnju nove Zdravstvene stanice u okvirima Doma zdravlja.
 – Radovi su završeni, ambulanta je opremljena i dobivena je uporabna dozvola. Sva dokumentacija je poslana u Zagreb i sad očekujemo dolazak Povjerenstva Ministarstva zdravstva koje bi onda službeno trebalo odobriti početak rada. Vjerujem da će to biti uskoro – dodao je načelnik Bardač. Kažimo još kako je projekt vrijedan oko 4,5 milijuna kuna a većinu novca osigurala je Općina Čaglin u svom proračunu. Ambulanta svakako puno znači ovdašnjem stanovništvu jer je to najudaljeniji kraj od bolnice i ostalih zdravstvenih ustanova.

Centar za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo za područje Slavonije i Hrvatskog Podunavlja bit će organiziran u Kutjevu -

KUTJEVO - Grad Kutjevo kao svjetsko vinsko središte dobiva laboratorij za senzorna ispitivanja vina nakon što je zamjenik gradonačelnika Ivica Malnar zajedno s djelatnicima Gradske uprave primio predstavnike Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) na čelu s ravnateljicom, gospođom Darjom Sokolić. Povod sastanka bilo je otvorenje laboratorija za senzorna ispitivanja u Kutjevu koje se planira početkom svibnja.

Grad Kutjevo uredio je i opremio prostor u kojem će biti ispostava Centra za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo za područje Slavonije i Hrvatskog Podunavlja. U Kutjevu će se nalaziti laboratorij za postupke senzornog ispitivanja za stavljanje vina na tržište, odnosno za organoleptičko ocjenjivanje vina.

Zamjenik gradonačelnika izrazio je zadovoljstvo zbog otvaranja laboratorija: „Drago mi je da će laboratorij biti otvoren baš u Kutjevu, u Gradu vina. Mislim da naši vinogradari i vinari to zaslužuju, najmanje što je Grad mogao učiniti je osiguravanje prostora za laboratorij. Nadamo se da će se dobra suradnja s Hrvatskom agencijom za poljoprivredu i hranu nastaviti i dalje, ovo je samo početak.”

Ravnateljica HAPIH-a sa svojim suradnicima posjetila je novouređene prostore, pohvalila ulaganja i trud Grada Kutjeva te najavila skorašnji početak rada laboratorija.

KANDIDATI ZA GRADONAČELNIKE GRADA POŽEGE MOGLI BI ODGOVORITI NA OVA PITANJA I DATI SVOJE RJEŠENJE PROBLEMATIKE  -

Približavaju se lokalni izbori, a vi bi trebali ( čitatelji predlažu medijima) više dotaknuti prave probleme koje se tiču grada Požege, a koji svakodnevno tište građane. Evo ovo su neke od tema o kojima bi se trebali izjasniti i svi kandidati za gradonačelnike grada Požege, ne da samo pišu obećanja što će raditi, nego da objasne kako će riješiti nagomilane probleme koje dosadašnja gradska vlast nije rješavala. Njima su očito prioriteti bile neke druge stvari, pa su stoga i završili svoje karijere kako su završili.

Prijedlozi:

1. Zašto grad ne rješava biciklistički promet u gradu? Svi gradovi oko Požege se svim silama trude riješiti biciklističke trake, staze te daju ili svoje novce iz proračuna ili europske novce. Pa pogledajte koliko staza imaju Našice, Đakovo, Osijek, Brod. Brod je unazad pustio nekoliko ugovora o izvođenju za lovu koju su dobili iz EU. To se da lako provjeriti. Naš grad to nije niti jednom spomenuo i nitko oko toga ni da pisne. Tko god da dođe u Požegu svi se čude.
2. Zašto teretna vozila prolaze kroz grad  i uništavaju naše gradske ceste iako postoji signalizacija na ulazima u grad koji taj promet vode preko okolnih županijskih cesta i o čemu postoji obavijest na prilazima gradu. Zašto policija i grad ništa ne reagiraju? Požega nije u poziciji Pleternice gdje su sve glavne ceste ili državne ili županijske ceste i čije održavanje ne plaća grad.
3. Zašto se po Sajmištu, Tabašnici i ostalim dijelovima grada dižu velebne zgrade čiji je ukupni broj stanova veći od propisanog u generalnom urbanističkom planu, pa se taj višak stanova vode kao uredi. Pa pogledajte taj nered u prostoru gdje nove zgrade strše nad ostalim kućama.
4. Zašto je iz GUP-a izbačena odredba o tome kako se smije graditi na kosim površinama (brdu). Nastavno na to, zašto se svakom dopunom GUP-a, povećava etažnost, maksimalna izgrađenost i sl. Pa na što to sliči grad kad se ulazi od zapada?
5. Zašto postoji debilna regulacija prometa, npr. Primorske koja se ulijeva u Županijsku, na najuži dio ulice kod Javnog bilježnika ili regulacija kod bivše Name ili kod Adiko banke.
6. Zašto grad ne uvjetuje spoj staze preko željezničkog prijelaza kod starog autobusnog kolodvora već se samo stavi ograda koja pješake ostavi ni na nebu ni na zemlji?
7. Zašto grad sam hortikulturno ne uredi kružni tok na Industrijskoj ili Park uz Orljavu koji je zaista u najjadnijem stanju nego ikada. Drveća sve manje a vrana sve više, tako da primjećujem sada svi izbjegavaju i šetanje kroz park.
8. Izgrađuju se spomenici gradonačelnicima (novi trg) dok se npr. Županijska raspada. Kada je bila zadnja neka veća rekonstrukcija neke veće, glavne ceste u gradu? Ajmo se probati sjetiti. Rekonstruiraju se komadići cesta.
9. Prije godinu dana i gradonačelnik i njegov zamjenik su upozoreni da je šetnica kraj Veličanke na nekoliko mjesta propala. Nitko nije niti mrdnuo prstom, iako je građevina još bila pod garancijom. Sada je još gore, a popravak će sada platiti sami građani, neće gradonačelnik, on se već namjestio i stručno rukovodi sanitetskim vozilima.

Dajte malo potaknite teme koje svi vidimo a o kojima nitko ne piše, upozorenja su i dopisi koje svakodnevno dobivamo od naših čitatelja. Evo iznosimo ih i na širi sud javnosti svih građana, ali i kandidatima za gradonačelnike da popune svoj predizborni program i progovore koju riječ o ovim problemima.

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek je u nazočnosti ravnatelja Agencije za plaćanja u poljoprivredi Antuna Vujića u petak, 16. travnja 2021. godine, uručio pet novih ugovora o potpori projektima ulaganja u skladišne kapacitete za krumpir iz Programa ruralnog razvoja ukupne vrijednosti odobrene potpore 11,8 milijuna kuna. Zahvaljujući odobrenim potporama kroz operaciju 4.1.1 „Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava“, proizvođačima krumpira su omogućena ulaganja u izgradnju, rekonstrukciju, nadogradnju i opremanje skladišnih kapaciteta za krumpir ukupne vrijednosti projekata veće od 19,4 milijuna kuna. 

Moderni sustavi provjetravanja i hlađenja, kao i reguliranja vlage, omogućit će unaprjeđenje proizvodnog procesa, osiguranje materijalnih uvjeta za prihvat i čuvanje krumpira u skladištu bez upotrebe klorprofama, smanjenje korištenja kemijskih preparata i višestruku korist za okoliš te će osigurati nastavak proizvodnje i jačanje konkurentnosti proizvođača na tržištu. 

Naime, nakon što je Europska komisija ukinula odobrenje za korištenje aktivne tvari klorprofama kao zaštite od klijanja krumpira u skladištu, stvorila se žurna potreba za brzim ulaganjima u  izgradnju novih, tehnički naprednijih i bitno skupljih nepropusnih skladišta. Iz tog je razloga, u dijalogu s proizvođačima krumpira, Ministarstvo poljoprivrede putem natječaja iz Programa ruralnog razvoja stavilo na raspolaganje 115 milijuna kuna, sredstva kojima će se osigurati preduvjeti ne samo za nastavak proizvodnje već i podizanje konkurentnosti domaćih proizvođača, unatoč otežanoj okolnosti zabrane upotrebe klorprofama. 

„Ovaj natječaj rezultat je konstruktivnog dijaloga i razumijevanja između proizvođača krumpira i Ministarstva poljoprivrede putem kojeg je, s današnjih pet, dodijeljeno ukupno 18 ugovora u vrijednosti odobrene potpore od 67,3  milijuna kuna, odnosno ukupne vrijednosti projekata veće od 103 milijuna kuna. Osim što natječajem rješavamo ozbiljan problem i poremećaj u sektoru njime, putem uvećanog iznosa potpore, potičemo i mlade poljoprivrednike na uključivanje i proizvođače na udruživanje. Na isti način – sustavno i sveobuhvatno – ćemo pristupati u kreiranju i realizaciji budućih interventnih mjera, ali i mjera ruralnog razvoja“, istaknuo je tom prilikom državni tajnik Zdravko Tušek.

U Požeško-slavonskoj županiji trenutno je aktivno 311 slučajeva zaraze korona virusom (COVID-19), 292 osobe nalaze se u kućnoj izolaciji, a 19 osoba je hospitalizirano. U samoizolaciji se nalazi 586 osoba, a ukupno je testirano 37914 osoba. Na posljednjem testiranju obrađeno je 238 uzoraka, od kojih je 67 pozitivnih.

Preporuke i upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za osobe koje prelaze državnu granicu Republike Hrvatske.

Zbog trenutne situacije na području županije, od 03. srpnja ponovno je aktivirana COVID ambulanta u Požegi, na adresi Matije Gupca 10. Kontaktni broj ambulante: 095/340-0019

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze korona virusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Sve informacije vezane uz korona virus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Pripravnost epidemiološke službe 098/9829-204

Današnjom odlukom Stožera Civilne zaštite Požeško-slavonske županije uređuje se način pohađanja nastave u osnovnim i srednjim školama zbog teškog epidemiološkog stanja. Tom Odlukom dio učenika od ponedjeljka 19. travnja prelaze na C model nastave - on line nastava, a prema slijedećem rasporedu:

- za učenike od 1. do 4. razreda osnovnih škola, a isto tako za učenike završnih razreda srednjih škola, od 19. travnja 2021.g. do 03. svibnja 2021.g. nastava će se provoditi uživo, prema modelu A; 

- učenike od 5. do 8. razreda te za ostale učenike srednjih škola, od 19. travnja 2021. g. do 03. svibnja 2021 .g., nastava će se provoditi online, prema modelu C.

Ovaj način rada nastave provodit će se do 3. svibnja 2021. godine i Odluka se odnosi na sve škole kojima je osnivač Požeško-slavonska županija.

PLETERNICA - Kroz projekt Interpretacijski centra Terra Panonica Pleternica održana je Međunarodna konferencija na temu prirodne baštine, vrlo važne teme koja se po prvi puta obrazlaže na ovom području, no na žalost bez velikog broja pratitelja, učenika, studenata, stručnjaka zbog epidemioloških mjera.

Tek 25 sudionika konferencije, ali mnogo više preko video veze pozdravila je pleternička gradonačelnica Antonija Jozić: - Ovo je prva od dvije planirane međunarodne konferencije na temu prirodne baštine Požeško-slavonske županije i meni je iznimna čast da na ovom skupu možemo pozdraviti veliki broj stručnjaka iz cijele Hrvatske i predavače koji će govoriti o prirodnoj baštini naše županije. Činjenica je da o tome možda ne znamo puno i vjerujem da će i ova konferencija osvijestiti stanovništvo o tome koja su to blaga koja mi imamo na našem području. U našoj županiji se nalaze i ostaci Panonskog mora i brojne zaštićene biljne i životinjske vrste o kojima ćemo imati priliku više čuti na ovoj konferenciji.

Ravnatelj Javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima Požeško-slavonske županije kao prvi izlagač i nositelj teme dr. sc. Ivica Samardžić istakao je zadovoljstvo da se održava jedna od najjačih konferencija u povijesti Požeštine: - Poslušati ćemo brojne stručnjake koji su eksperti u svojim područjima ne samo iz Hrvatske, imamo ovdje ljude iz Slovenije i Federacije BiH, i možemo reći da rezultati onoga što trenutno znamo su fantastični po pitanju zaštite prirode i očuvanosti naših staništa biljnih i životinjskih vrsta, šuma, travnjaka, podzemlju. U izlaganjima ćemo čuti koliko smo mi zapravo bogati po tom pitanju i to ćemo prezentirati javnosti. Možemo reći da se prirodoslovlje počelo tek zadnjih dvadesetak godina razvijati i u našem kraju jer do tada nije bilo nikakvih publikacija. Danas naša Javna ustanova, nakon 12 godina, već ima 14 publikacija s nekoliko tisuća stranica podataka. Znamo, dakle, što imamo i koliko to vrijedi i upravo kroz natura područja u kojima Hrvatska prednjači u EU, ne samo po veličini površine nego i po svojom bio raznolikosti, mi se možemo podičiti ovdje u našem kraju sa značajnim brojem i biljnih vrsta i po pitanju očuvanih staništa kojih je u Europi sve manje. Upravo taj zeleni dio naše županije koji imamo treba biti u budućoj strategiji razvoja nešto gdje trebamo okrenuti priču i reći "mi smo ti u Europi koji imamo očuvane vode, koji imamo zrak, očuvana tla" i trebamo graditi strategiju razvoja upravo na tome čega je u Europi sve manje.

Izlagači i teme na konferenciji:  dr. sc. Ivica Samarđić, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima PSŽ, tema: Zaštita prirode u Požeško-slavonskoj županiji -prof. dr. sc. Tomislav Lukić, Ministarstvo turizma Federacije BiH, tema: Natura 2000 područja u Federaciji BiH i RH, - dr. sc. Jasnica Medak, dr. sc. Sanja Perić, Šumarski institut Jastrebarsko, tema: invazivne biljne vrste u Slavonskom gorju, -  prof. dr. sc. Tomislav Bogdanović, JU Park prirode Kopački rit, tema: Vretenca Požeške kotline i Slavonskog gorja, - prof. dr. sc. Toni Koren, Goran Letić, Udruga Hyla, tema: Leptiri Požeškog kraja, - Matija Josipović, dr. sc. Ivica Samarđić, Centar za istraživanje gljiva Russula i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima PSŽ, tema: Podzemne gljive Slavonskog gorja, - prof. Frano Barišić, Katolička osnovna škola u Požegi, tema: Vodozemci i gmazovi Požeške kotline i gorja.