KVALIFIKACIJE ZA ULAZAK U 2. HRVATSKU TENISKU LIGU -

Tenisači Požege ostaju u 3. ligi

POŽEGA - Proteklog vikenda Tenis Klub Požege igrao je kvalifikacije za ulazak u 2.Hrvatsku tenisku ligu, a protivnik su im bili tenisači TK Rabac. Na igralištima TK Požega odigrano je šest susreta, a znatno jači rabački tenisači pobijedili su 5:1  - Kvalifikacije smo izborili zahvaljujući osvojenom drugom mjestu ove godine u 3.Hrvatskoj teniskoj ligi regija istok.Tenis klub Požega je nakon 2003. godine izborio kvalifikacije za ulazak u 2.ligu čime smo izuzetno zadovoljni i sretni bez obzira što nismo uspjeli uči u 2 ligu – istakao je predsjednik Bruno Horvat.

Za TK Požegu su igrali Josip Keller, Leon Abramović, Ivan Barišić, Teo Pandžić, Marko Hruška i Dino Grošić.

TENISKI TURNIR HTS DO 14 GODINA

Lea Mjertan najbolja

POŽEGA –Protekle subote 9. rujna na terenima Tenis kluba Požega odigran je Turnir Hrvatskog teniskog saveza za dječake i djevojčice do 14 godina, pojedinačno i u parovima. Na turniru ju sudjelovalo dvadesetak djevojčica i dječaka iz klubova Slavonije i Baranje.

U kategoriji dječaka do 14 godina pobjednik Turnira je Kristijan Jarić, Slavonija žito iz Osijeka, a u kategoriji parova dječaci Bruno Jurić i Kristijan Nikolić iz Osijeka.

Kategorija djevojčice za nas je bila interesantna jer je najbolja bila Lea Mjertan, naša Požežanka koja u ovoj sezoni igra za Slavonija žito iz Osijeka. U parovima djevojčice pobjednice su Lea Mjertan i Miroslava Naletilić iz Osijeka.

PRVI SUSTAV ZA NAVODNJAVANJE U ŽUPANIJI RADI -  

KAPTOL - U općini Kaptol ovog proljeća po prvi puta poljoprivrednici su bili u mogućnosti koristiti sustav za navodnjavanje kojeg je izgradila država i županija. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Humski koje se već 20 godina bavi proizvodnjom povrća zadovoljno je što je upravo navodnjavanje stiglo ove godine kada je suša pokazala svoju ekstremnost.

-Navodnjavali smo krumpire, kupusnjače i lubenice. Unatoč navodnjavanju imamo prinose manje zbog vrlo visokih temperatura, ali zato je kvaliteta dobra. Međutim, da nije bilo vode doslovce ne bi bilo ničega, sve bi propalo. Navodnjavanje kap po kap koje smo imali na lubenicama došlo je do punog izražaja, a tamo gdje smo imali rasprskivače i topove za vodu rezultat je manji – ističe Anita Humski.

Dodaje da su pokusno navodnjavali i ratarske kulture, soju i kukuruz, što se pokazalo dobrim. - Mi smo u međuvremenu morali odustati od sadnje nekih povrtlarskih kultura te lubenica jer nismo imali navodnjavanje, a sada kada imamo mogućnost da navodnjavamo svojih 35 hektara otvorile su nam se velike mogućnosti te već sada imamo upite od trgovačkih centara da radimo za njih. Sada ćemo opet početi saditi i papriku. Smatram da ovu mogućnost trebaju i drugi početi koristiti jer od ratarstva nema zarade – poručuje Anita koja je posebno zadovoljna nadležnim ministarstvom koje se uključilo u realizaciju projekta, ali isto tako smatra da se više treba u sve to uključiti i lokalna zajednica.

Kako su za korištenje sustava za navodnjavanje posebno zainteresirani povrtlari u Alilovcima sadašnja mogućnost korištenja navodnjavanja za 70 hektara u Kaptolu proširit će se ove jeseni za još 40 hektara. - Izvođač radova već je izabran, a još ove godine trebali bi početi radovi na sustavu za navodnjavanje Ramanovci-Bektež u vrijednosti oko 3 milijuna kuna. Taj sustav bi omogućio za sada korištenje navodnjavanja na 365 hektara. Hrvatske vode financirat će ga s 80 posto, a ostatak će platiti Kutjevo d.d. - kaže Željko Jakopović, požeško – slavonski dožupan za gospodarstvo.

Naime, te površine uglavnom će koristi kutjevački kombinat koji je veliki proizvođač sjemenske robe za čiju proizvodnju je nužno navodnjavanje. - To će nam omogućiti da povećamo prinos za minimalno 30 posto, odnosno i više u ekstremnim godinama kakva je ova. Ove godine smo vlastitim sustavom navodnjavali samo 37 hektara sjemenskog kukuruza i 12 hektara sjemenske soje jer više nije bilo vode u akumulaciju Kuštrevac koju smo za to koristili – kaže Natalija Matajić, predsjednica Uprave Kutjeva d.d.    (a.t.)

JU ZA UPRAVLJANJE ZAŠTIĆENIM PODRUČJEM POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE-

U knjizi su ujedno date i smjernice za revitalizaciju perivoja koji ima čak 66 vrsta drveća i grmlja.

- Knjiga obuhvaća područje grada Lipika i to njegov geografski položaj, prirodna obilježja, geološke značajke, ali i floru i faunu. Uz to knjiga obrađuje i prapovijesni dio, rimsku kulturu i ostala razdoblja sve do današnjih dana - ističe jedan od autora Tomislav Crnjac dodajući kako knjiga sadrži i mapu perivoja kako bi se svaki čitatelj knjige mogao lakše snaći i identificirati svako drvo.

Knjizi je priložena i posebna mapa s popisom dendroflore u lipičkom perivoju koji je jedan od najljepših u Hrvatskoj. Svojedobno je u Austrougarskoj bio odmah iza Karlovih vari.

Promocija knjige trebala bi se održati krajem ovog mjeseca. Javna ustanova za zaštićena područja Požeško-slavonske županije do sada je podsjetimo tiskala knjige o prirodnim vrijednostima Požeško-slavonske županije te o  parkovima u Kutjevu i Trenkovu.

Mladi čuvari prirode

Kako bi one najmlađe osposobili za zaštitu prirode ali i kako bi ih naučili da se snalaze u prirodi te je kvalitetno promatraju JU za zaštićena područja županije zajedno sa Zakladom „Adris“ pokrenula je hvale vrijedan projekt „Mladi čuvari prirode“. U projekt je bilo uključeno šest osnovnih škola iz Poljane, Trenkova, Čaglina, Kutjeva, Dobriše Cesarića i Katolička osnovna škola iz Požege. Uglavnom se radi o učenicima šestih razreda.

Sada je preostalo organizirati završnu svečanost koja će se održati na Sovskom jezeru krajem ovoga mjeseca. Mladim čuvarima prirode ujedno će biti prezentirana i novouređena poučna staza i vidikovac a ujedno će im biti uručena i priznanja o osposobljenosti za čuvare prirode.

Vidikovac na Sovskom jezeru

Nastojeći unaprijediti zaostali čaglinski kraj u Požeštini koji ima status područja od posebne državne skrbi, JU za upravljanje zaštićenim područjem županije, široj javnosti želi približiti skrivene ljepote toga kraja. Najviše se radi oko Sovskog jezera ili kako ga neki zovu Gorskim okom Dilj gore. Nakon uređenja poučne staze tamo  je, doznajemo od ravnatelja Crnjca postavljen vidikovac. Potporu ovom projektu dalo je i Ministarstvo turizma, ali i sama općina Čaglin. JU po uzoru na Plitvička jezera, već od iduće godine uz Sovsko jezero planira urediti i šetnicu. Tako bi ovaj biser Dilj gore bio još zanimljiviji izletnicima i ljubiteljima prirode. (V.Re.)

ZDRAVSTVENO REKREACIJSKI CENTAR LIPIK PRODAJE SE NEPOSREDNOM POGODBOM -

LIPIK - Zdravstveno rekreacijski centar Lipik bit će prodan neposrednom pogodbom, odlučila je Vlada RH na prvoj sjednici po povratku s godišnjih odmora. Kupac je tvrtka Petrus globalni razvoj d.o.o. koja je dio svjetske grupacije Petrus Global Development sa sjedištem u Londonu i koja je u dogovoru s Vladom izrazila spremnost da za otplatu dugovanja ZRC-a i njegovu daljnju obnovu izdvoji više od 220 milijuna eura.

Inače, za dolazak tvrtke Petrus u Lipik 'krivo' je osobno poznanstvo s gradonačelnikom Antunom Haramijom o čemu on nerado govori. – Drago mi je što su mi prijatelji održali riječ danu prije godinu,dvije dana ali je još važnije što će grad Lipik biti partner u cijelom projektu. To znači da se neće samo obnoviti i staviti u funkciju srušeni objekti ZRC-a nego će se obnavljati cijela infrastruktura grada, fasade i drugo kako bi Lipik bio poželjna destinacija za turiste . Prije rata je u ZRC- bilo zaposleno oko 150 ljudi a sada bi ih trebalo biti više što za naš mali grad puno znači – rekao je Haramija.

Država je vlasnik 90 posto dionica ZRC-a, a od listopada 2005. godine do sada je bilo šest neuspješnih  pokušaja prodaje. Nakon rata obnovljeni su samo jedan hotel i bazeni. Tvrtka trenutno zapošljava petnaestak ljudi.(vm)

POVRATNIČKO SELO BUJAVICA VAPI ZA PITKOM VODOM -

LIPIK -  Selo Bujavica s tridesetak stanovnika jedno je od nabrojnijih povratničkih naselja na lipičkom području u kojemu je čak njih sedmero mlađe od 18 godina. No, baš zbog toga to je i selo s najviše problema. - Imamo asfalt ali smo daleko od grada i trebalo bi nam koješta. Najviše nam ipak nedostaje voda. Obzirom da  se nalazimo visoko na Psunju, ovdje vode nema dovoljno ni kada nije suša. Pogledajte, imam bunar dubok 15 metara a oko kuće mi se sve posušilo jer nema vode u njemu ni za piti a kamoli za zalijevati bašću – rekla je Jovanka Jakšić.

Susjedu Dušanu Milankoviću još je teže jer, kaže, sin mu ima i troje djece. - I mi imamo bunar ali je voda muljava i nije za piće. Kišnicu skupljamo za pranje veša a za piti se snalazimo. Zbog djece bi nam trebalo puno vode – kazao je Dušan. Muljava voda nalazi se i u bunaru Jelice Stanković koja se sa sinom u selo vratila prije tri godine no, stanovnicima Bujavice, kaže, nedostaje još dosta toga. - Nemamo trgovine. Pokretna dođe ali je preskupa pa se radije dogovorimo i jednim autom odemo u grad i svi si pokupujemo što nam treba. Ne bio bilo loše da imamo i nekakav javni prijevoz jer smo stari a ni nemamo svi aute – požalila se Jelica.
Proteklih godina probleme stanovnika Bujavice intenzivno pokušava riješiti dogradonačelnica Lipika Anđelka Sekulić i u tome je, kaže, ponešto i uspjela. Tako je Grad Lipik svojim sredstvima uredio javnu rasvjetu a našla je rješenje i za vodu. - Gradnja vodovoda je preskupa za ova krizna vremena i grad za to nema novca. Stoga sam se za pomoć obratila UNHCR-u, s kojim i inače dobro surađujem, pa su nam oni obećali novac za kopanje deset novih bunara. Probna bušenja su obavljena i ja se nadam kako slijedeće ljeto Bujavica neće dočekati bez vode - rekla je Sekulić. Osim toga, dodala je, na njenu inicijativu u selu je nedavno izabran i mjesni odbor koji bi joj trebao pomoći u radu. Već su dogovorili uređenje zgrade bivše mljekare u društveni dom.(vm)

UNATOČ ZABRANI PALJENJA VATRE NA OTVORENOM -

U četvrtak, 6. rujna 2012. godine, oko 16 sati, u Požegi u blizini ulice Šokačke u starom koritu rijeke Orljave zapalio se odbačeni građevinski materijal. Požar su vatrogasci ugasili oko 16.45 sati, a sumnja se da je uzrok požara ljudski faktor i za počiniteljem se traga.

U prvih osam mjeseci na području PU požeško-slavonske dogodila su se 282 požara na otvorenom prostoru, a od toga su otkrivena 54 počinitelja (19,14%) protiv kojih slijede optužni prijedlozi.

U ponedjeljak, 10. rujna u Pleternici u ulici Stjepana Radića 59-godišnjak je spaljivao suhu travu te je došlo do nekontroliranog širenja vatre koja je zahvatila susjedne poljoprivredne čestice. Ukupno je opožareno oko 1,5 hektar poljoprivrednog zemljišta, a uništeno je oko 400 borova starosti pet godina te nešto stabala jabuke i vinove loze.

U ponedjeljak, 10. rujna iza 20 sati vatrogasci Javne postrojbe Požega intervenirali su na dojavu o požaru na krovu Katoličke gimnazije u Požegi. Gorjela je drvena platforma na skeli postavljenoj oko krova zgrade radi renovacije iste. Vatrogasna intervencija spriječila je širenje vatre, a nakon policijskog očevida znat će se i uzrok požara.

U srijedu, 12. rujna 2012. godine oko 5 sati policija je zaprimila prijavu o požaru na pilani u mjestu Požeška Koprivnica. Požar su ugasili pripadnici JVP i DVD Pleterernica, a uzrok će se znati nakon policijskog očevida.

OBRADA DRVETA DUGOGODIŠNJI POSAO I HOBI -

BUK - Milan Trčka iz Buka u Požeštini je uglavnom poznat po svom stolarsko-drvotokarskom obrtu s kojim uspješno nastavlja dugu obiteljsku tradiciju no, neki će se rado pohvaliti kakvim umjetničkim drvenim predmetom ili reljefom čiji je autor upravo Milan. - Volim obrađivati drvo i od njega raditi razne figurice ili reljefe ali taj svoj talent smatram samo hobijem. Prvi duborez sam izradio 1975.godine kada mi je bilo samo 17 godina i od tada sam postepeno nastojao usavršavati svoj rad. Ono što bih napravio darivao sam najprije prijateljima a tek kasnije sam davao ili prodavao i drugima – rekao je Milan.

Motivi i predmeti koje radi u drvetu ili od drveta uglavnom su namijenjeni sakralnim objektima pa se tako njegov rad nalazi i na glavnom oltaru crkve u Kotor Varošu. Izradio je i desetak kipova sv.Florijana za dobrovoljna vatrogasna društva a reljefima s vjerskim motivima ni nezna broj. Osobito je ponosan na reljef da Vincieve„Posljednje večere“. - Bog mi je dao talent pa uz volju i strpljenje nema toga što ja ne mogu napraviti. Trenutno radim veliki križ koji su naručili mještani Požeške Koprivnice. Obzirom da će stajati na otvorenom radim ga od lipovog drveta jerlipovina najbolje podnosi atmosferske prilike. Osobno bih jako volio da za našu župu u Buku napravim postaje križnog puta i to sam već predložio župniku. Također mi je želja izraditi kakav kip ili reljef za neki od biskupijskih prostora ili crkvi – dodao je Milan.

Koliko je kipova i reljefa proteklih godina izradio Milan nije brojao a dio toga bilo je predstavljeno na jednoj izložbi 2004.godine. O slijedećoj za sada ne razmišlja jer, podsjeća, za njega je sve to samo hobi. Volio bi ipak da se tim hobijem nastavi baviti neki od njegove trojice sinova. - Čini mi se da jedan 'ima žicu' za drvo ali je pitanje koliko će, kad odraste, u tome vidjeti mogućnost za život. Ja osobno, dok god budem mogao, u slobodno vrijeme ću nastaviti obrađivati drvo jer mislim kako svoj najbolji kip još nisam napravio – zaključio je Milan. (v.m.)

UPRAVA NK SLAVONIJE U PUNOJ AKCIJI -

POŽEGA – Već na prvom domaćinstvu novak u 3. ŽNL odigrao je s pobjedom na obnovljenom stadionu. Proteklih mjeseci Uprava NK Slavonije dodatno se angažirala  na obnavljanju i uređenju stadiona i poboljšanju uvjeta rada kako trenera, tako i nogometaša.

Uređena je fasada objekta, uređene klupske prostorije, promijenjeni dotrajali drveni dijelovi konstrukcije i obnovljena gazišta na tribinama. Uskoro dolaze i nova sjedišta za 600 gledatelja. Kako ističe predsjednik Mitar Obradović od grada Požege su za sve poslove dobili 200 tisuća kuna, a uz sponzore i uglavnom vlastitim radom na svim radovima sve je napravljeno u vrijednosti dodatnih 500 tisuća kuna.

Novo uređeni stadion obišao je i gradonačelnik Zdravko Ronko koji je istakao da od početka podržava rad uprave, koja je svojim idejama, ali i radom i zalaganjem napravila puno. Grad će u svim takvim sredinama uvijek dodatno pomoći.

NK Slavonija je potpisala i ugovor o najmu krovišta za postavljanje elektro panela nad tribinama kojim će dobiti novo uređeno krovište i financirano grijanje objekta. Krovište je iznajmljeno tvrtki koja se bavi proizvodnjom i prodajom energije na 14 godina.

ODRŽAN ZBOR GRAĐANA U DRŠKOVCIMA -

DRŠKOVCI –Jedno od naselja s područja grada Požege u kojem je prijašnjih godina na komunalnom uređenju i osnovnoj infrastrukturi puno napravljeno. Danas Mjesni odbor vode članovi SDP-a, a pretežno su i u prošlom mandatu sudjelovali u radu Mjesnog odbora. Prošle godine izgrađen je vodovod i kanalizacija u gornjem dijelu naselja, uređen je društveni dom i asfaltirano parkiralište oko doma, izgrađeno dječje igralište i sportski tereni.

- Kupili smo jednu parcelu za proširenje groblja vlastitim sredstvima, potrebno ju je raskrčiti jer je jako zarasla i onda ograditi. Na dječjem igralištu treba ugraditi ljuljačke za malu djecu, jer imamo samo one na lancu za veću djecu, a potrebno je igralište i ograditi. U domu smo izvršili proširenje doma i trebali bi nabaviti dodatnog suđa da imamo za 150 osoba – istakao je problematiku Željko Begović, predsjednik MO, dodajući da su članovi mjesnog odbora ostavili politiku po strani i žele raditi samo za dobrobit naselja. Dobrom suradnjom s gradom Požegom i u prošlom mandatu puno je učinjeno na dobrobit stanovnika, a uspješan rad očekuju i u ovom mandatu. Posebno se zahvalio na potpori koju ima od gradonačelnika Zdravka Ronka u svim planovima i akcijama Mjesnog odbora.

Plan za ovo naredno razdoblje gradonačelnik Ronko je saslušao, a posebno i pojedinačne prijedloge građana, ocijenio ih kao realne i izvedive, te obećao da će se planovi Mjesnog odbora izvršiti. Znači uređenje groblja u koje spada i ograda za novi dio groblja, te asfaltiranje staze kroz groblje, ograđivanje dječjeg igrališta, uređenje boćališta bit će izvršeno još ove godine. U narednom razdoblju potrebno je pokrenuti postupak za legalizaciju društvenog doma, izraditi nadstrešnica ispred doma, te potrebnu katastarsku izmjeru zemljišta. Obnova asfalta kroz selo, uređenje bankina i kanala svakako će morati pričekati slijedeću godinu, istakao je gradonačelnik Ronko, zadovoljan što će se i ove godine u Drškovcima raditi na poboljšanju uvjeta života.

HDSSB JE OŠTRO REAGIRAO NA PODJELU HRVATSKE U DVIJE REGIJE -

POŽEGA – Županijska organizacija HDSSB oštro je reagirala na podjelu Hrvatske na dvije statističke regije sazvavši tiskovnu konferenciju o toj temi i prozvala Vladu RH da se ponaša kao Super-hik, uzima siromašnoj Slavoniji da bi dala bogatom Zagrebu i Varaždinu. Slavonija svakako ovom podjelom gubi, istakao je predsjednik požeškog HDSSB-a i saborski zastupnik dr. Dražen Đurović jer sa svojim stanjem razvoja koji jedva doseže 29% europskog razvoja dobila bi puno više i ubrzala svoj razvoj, za što su ti europski fondovi i namijenjeni, a sada zajedno s Zagrebom dosegla je 64% europskog razvoja i daleko manje će moći povući sredstava, a daleko kraći će i biti taj rok do kojega će se davati pomoć za razvoj. – Regija Slavonija i Baranja sa svojim stupnjem razvoja od 29% bila bi jedna od najslabije razvijenih regija EU od svih država članica i konkurirala bi za iznimno visoka sredstva EU a ta sredstva bi bila i znatno dostupnija nego što će sad biti. Hrvatska s ovom podjelom zapravo želi prevariti Europsku uniju, ovo je način prevare jer ustrojavanje nije izvršeno prema prirodnim regijama. Takvo formiranje je prevara Europske unije da bi pokušali izvući najviše novca u cjelini, međutim poanta regionalnih fondova je pomoć onim regijama koje su najnerazvijenije. A ne tako kako će država pokušati prevariti svoje najsiromašnije, ovaj puta Slavoniju, a s druge strane i EU jer će za svoje najrazvijenije izvlačiti novac i fondova EU – rekao je Đurović, dodajući da će o tom pokušaju HDSSB izvijestiti tijela Europske unije.

Ovako vođena centralizirana država koju vodi ova Vlada mogla bi onda biti i jedna statistička regija, a i s ovom podjelom na sjevernu i južnu Hrvatsku samo podiže animozitete koji su već prisutni u nekim situacijama i sukobu sjevera i juga. – Pitamo se zašto i druge oporbene stranke ne ističu da je ova podjela nepravedna, nelogična i neodrživa. Možda se ne žele zamjeriti nekom drugom dijelu svoga biračkog tijela. Zbog toga se javljamo mi jedini iz HDSSB-a jer se borimo za svoju Slavoniju. Dugoročno ove statističke regije dovest će nas u neravnopravan položaj, jer ova Vlada neće ići u veliki projekt navodnjavanja Slavonije, nego projekt Zagreb na Savi betoniranje korita Save, izgradnje četiri hidrocentrale i izgradnja nove zgrade Vlade za što će potrošiti nekoliko milijardi, jer za to već ima idejne projekte – zaključio je Đurović.