Prikazujem sadržaj po oznakama: suša

POŽEGA - Više od 53 milijuna kuna iznosi prva procjena štete od suše na području Požeško-slavonske županije iako taj iznos nije konačan budući da još nije prošao rok od 60 dana do kada će se znati konačna procjena . Na žalost suša je druga ovogodišnja elementarna nepogoda koja je zadala dodatni udarac slavonskim seljacima. Naime nakon mraza početkom travnja ove godine koji je ubrao plodove s voćnjaka i vinograda od suše su sada najviše nastradali ratari i rane proljetne kulture. - Na 13.600 hektara imamo procjenu da šteta iznosi 53,1 milijun kuna. Pribroji li se ovim štetama i one prijašnje očekujemo da će ovogodišnja šteta od elementarnih nepogoda biti između 130 do 150 milijuna kuna - rekao je požeško-slavonski župan Marijan Aladrović.

Na žalosti niti voćarima niti ratarima država ne može pomoći, a pomoć koju može dati županija i više je nego simbolična, tako da će seljacima iduća godina uistinu biti izuzetno teška.

- Meni je već prije bilo jasno da naknada od štete neće biti. S obzirom da i sam imam voćnjak znam koliko su velike štete u voćarstvu. Na razini Hrvatske voćari imaju između 800 i 900 milijuna i tada je već bilo jasno rečeno da država nema novca. Najveća šteta koja je brojčano iskazana je na području Pleternice, Kutjeva i drugim sredinama. U Pleternici oko 10 milijuna kuna, u Brestovcu 4 milijuna kuna, u Kutjevu 9,4 milijuna kuna, u Kaptolu 3,8 milijuna kuna u Požegi oko 2 milijuna kuna u Velikoj oko 4 milijuna kuna, u Lipičkom kraju 5,3 milijuna kuna, Čaglinu oko 8 milijuna kuna, Jakšiću 4,6 milijuna kuna te u pakračkom kraju oko 2 milijuna kuna iako napominjem da će se konačne štete znati nakon 60 dana kada konačan obračun šteta bude gotov - rekao je Aladrović. (V.Re.)

PRVI SUSTAV ZA NAVODNJAVANJE U ŽUPANIJI RADI -  

KAPTOL - U općini Kaptol ovog proljeća po prvi puta poljoprivrednici su bili u mogućnosti koristiti sustav za navodnjavanje kojeg je izgradila država i županija. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Humski koje se već 20 godina bavi proizvodnjom povrća zadovoljno je što je upravo navodnjavanje stiglo ove godine kada je suša pokazala svoju ekstremnost.

-Navodnjavali smo krumpire, kupusnjače i lubenice. Unatoč navodnjavanju imamo prinose manje zbog vrlo visokih temperatura, ali zato je kvaliteta dobra. Međutim, da nije bilo vode doslovce ne bi bilo ničega, sve bi propalo. Navodnjavanje kap po kap koje smo imali na lubenicama došlo je do punog izražaja, a tamo gdje smo imali rasprskivače i topove za vodu rezultat je manji – ističe Anita Humski.

Dodaje da su pokusno navodnjavali i ratarske kulture, soju i kukuruz, što se pokazalo dobrim. - Mi smo u međuvremenu morali odustati od sadnje nekih povrtlarskih kultura te lubenica jer nismo imali navodnjavanje, a sada kada imamo mogućnost da navodnjavamo svojih 35 hektara otvorile su nam se velike mogućnosti te već sada imamo upite od trgovačkih centara da radimo za njih. Sada ćemo opet početi saditi i papriku. Smatram da ovu mogućnost trebaju i drugi početi koristiti jer od ratarstva nema zarade – poručuje Anita koja je posebno zadovoljna nadležnim ministarstvom koje se uključilo u realizaciju projekta, ali isto tako smatra da se više treba u sve to uključiti i lokalna zajednica.

Kako su za korištenje sustava za navodnjavanje posebno zainteresirani povrtlari u Alilovcima sadašnja mogućnost korištenja navodnjavanja za 70 hektara u Kaptolu proširit će se ove jeseni za još 40 hektara. - Izvođač radova već je izabran, a još ove godine trebali bi početi radovi na sustavu za navodnjavanje Ramanovci-Bektež u vrijednosti oko 3 milijuna kuna. Taj sustav bi omogućio za sada korištenje navodnjavanja na 365 hektara. Hrvatske vode financirat će ga s 80 posto, a ostatak će platiti Kutjevo d.d. - kaže Željko Jakopović, požeško – slavonski dožupan za gospodarstvo.

Naime, te površine uglavnom će koristi kutjevački kombinat koji je veliki proizvođač sjemenske robe za čiju proizvodnju je nužno navodnjavanje. - To će nam omogućiti da povećamo prinos za minimalno 30 posto, odnosno i više u ekstremnim godinama kakva je ova. Ove godine smo vlastitim sustavom navodnjavali samo 37 hektara sjemenskog kukuruza i 12 hektara sjemenske soje jer više nije bilo vode u akumulaciju Kuštrevac koju smo za to koristili – kaže Natalija Matajić, predsjednica Uprave Kutjeva d.d.    (a.t.)

KIŠA NA PAKRAČKO-LIPIČKOM PODRUČJU UKINULA REDUKCIJU VODE -

PAKRAC - Nakon nedavne kiše dotok vode u vodozahvat Šumetlica dovoljno je porastao da se prestalo s redukcijom vode za stanovništvo na pakračko-lipičkom području. Iz Komunalca su ipak pozvali građane da i dalje štede vodu jer bi se, ako doskora opet ne padne kiša, redukcija mogla ponoviti.

Inače, neposredno nego je pala kiša gradonačelnik Davor Huška je poslao dopis u Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatske vode u kojemu navodi kako je 'stanje u našem gradu pomalo katastrofično'. On u dopisu također moli da se što prije raspiše natječaj za gradnju novog vodozahvataŠumetlica za što je pribavljena sva potrebna dokumentacija. - Vode je sve manje i pitanje je do kada će bolnice u Pakracu i Lipiku moći normalno raditi. Tu su još vrtići i domovi za stare osobe a da ne govorim koje ćemo probleme imati kada 3.rujna u školu krene 2000 učenika. Mi smo istina, već razgovarali o mogućnosti odgode nastave, o prijevozu bolesnika na dijalizu u Daruvar, dovozu vode cisternama iz drugih krajeva i slično, pa sam uvjeren kako ćemo ovu sušu 'izgurati' bez većih problema. No, mi redukcije imamo već godinama a ne bi trebali ukoliko bi se izgradila Šumetlica. Vode bi tada bilo i za navodnjavanje poljoprivrednih površina – kazao je gradonačelnik Huška.

Treba istaći da je dio kućanstava u brdskim pakračkim ulicama, zbog smanjenog tlaka u cijevima, bez vode bio i u vrijeme dok nije bilo redukcije. Riječ je o 150 kućanstava kojima su vatrogasci proteklih dana besplatno dovozili vodu. Vatrogasci još od proljetos vodu voze i u sela u kojima ne postoji vodovodna mreža a u kojima su bunari presušili ili vode nema dovoljno. Gradskom odlukom svako kućanstvo mjesečno može dobiti cisternu od 7.000 litara po povlaštenoj cijeni od 170 kuna. (vm)

USPJEŠNE POLJOPRIVREDE NEĆE BITI BEZ NAVODNJAVANJA -

POŽEGA – Da se ozbiljnom poljoprivrednom proizvodnjom mogu baviti samo oni koji imaju navodnjavanje već se priča od ranije, a posebno u posljednjih nekoliko godina kada se pojavljuju sve više sušne godine. To su shvatili i u Požeško-slavonskoj županiji te pokrenuli nekoliko projekata navodnjavanja. – Svjedoci smo da poljoprivreda više neće funkcionirati bez sustava navodnjavanja, i mi kao županija smo iz vlastitih sredstava od 2007. godine uložili 3 milijuna kuna za projektiranje, građevinske dozvole i izgradnju sustava za navodnjavanje. Do nedavno nismo imali niti jednog hektara pod navodnjavanjem, a trudom i zalaganjem i dobrom suradnjom s Hrvatskim vodama, uspjeli smo izgraditi sustav navodnjavanja Kaptol s oko 70 ha koji je u funkciji i na raspolaganju je poljoprivrednicima. Otvoren je natječaj za izvođača radova na proširenju tog sustava za dodatnih 40 ha – rekao je zamjenik župana za gospodarstvo Željko Jakopović.

Uspjelo se doći i do javnog nadmetanja za sustav Ramanovci – Bektež, koji je izlicitiran 08. kolovoza u ukupnoj vrijednosti od 3 milijuna kuna. Hrvatske vode financiraju 80% a Kutjevo d.d. 20% potrebnih sredstava, a navodnjavanje će biti omogućeno od slijedeće godine za 350 ha u prvoj fazi te dodatnih 700 ha u drugoj fazi.

- Mi kao županija izborili smo se za dodatne radove na akumulaciji Londža 2. faze, a krajem kolovoza ide natječaj za projektiranje sustava navodnjavanja Orljava Londža. Tim sustavom bi se iz akumulacije Čaglin navodnjavalo 1900 ha. Vrijednost projekta je 3,5 milijuna kuna, a financira se s 80% iz Hrvatskih voda, 10% Kutjevo d.d., a 10% županija. Izvedba cijelog projekta koštala bi oko 25 milijuna kuna i nije realno da se financira sve iz Hrvatskih voda nego će se morati kandidirati i na Europski fond – dodao je Jakopović na tiskovnoj konferenciji analizirajući doprinos županije poljoprivredi i gospodarstvu.

VIŠEMJESEČNA SUŠA IZAZVALA ŠTETE RIBNJAČARSTVU POLJANA D.D.  -

LIPIK -  Višemjesečna suša danak uzima i u Ribnjačarstvu Poljana nedaleko Lipika, pa se na njemu svakodnevno može vidjeti uginula riba. – Temperatura vode je gotovo neprestano oko 30 stupnjeva a kisika je u njoj sve manje što ribe sve teže podnose. Koliko je ribe uginulo teško je reći jer se ribnjaci protežu čak na 1300 hektara a većinu uginule ribe pojedu ptice kojih ovdje obitava između 5 i 6 tisuća. Pretpostavljamo ipak kako dnevno ostajemo bez 500 kilograma i te će količine zasigurno biti još veće slijedećih dana jer kiše nema a temperatura će rasti– kazao je direktor Ribnjačarstva, Milan Božić.

Poljanski ribnjaci među pet su najvećih slatkovodnih ribnjaka u Hrvatskoj a vodom se snabdijevaju iz okolnih rijeka Ilove, Toplice i Čavlovice čija su korita, međutim, zbog suše već odavno prazna. Tijekom kišnog perioda u proljeće, kažu u Ribnjačarstvu, voda je napuštena u rezervne dijelove ribnjaka ali, suša predugo traje pa je i ona potrošena. Zbog velikih vrućina svakog dana iz ribnjaka ispari oko pola centimetra vode pa se trenutno koristi između 5 i 6 milijuna litara vode a za normalan rast i razvoj ribe bi trebalo 20 milijuna litara. - Koliku ćemo štetu imati zbog suše znat ćemo najesen prilikom redovnog izlova ribe ali će ona zasigurno biti nekoliko milijuna kuna. Nažalost, ovo nije prva godina u kojoj imamo problema sa sušom a odgovorno tvrdim kako su za to krive Hrvatske vode. Ništa se ne radi na tome da se iz većih rijeka kanalima voda dovede tamo gdje je potrebna iako mi državi uredno plaćamo razne naknade – dodao je Milan Božić.

Odbor za slatkovodno ribarstvo pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, čiji je član i Milan Božić, ovog je tjedna od Vlade zatražio da se uzgajivačima slatkovodne ribe poticaji isplate u sto postotnom iznosu te da ih se za ovu godinu oslobodi plaćanja vodnih i drugih naknada.  (vm)

HSS ISTIČE - NAKON POLITIKE VLADE RH HRVATSKO SELO JE POHARALA I DRUGA ELEMENTARNA NEPOGODA – SUŠA -

Od samog početka svoje vladavine ova hrvatska Vlada je svim svojim potezima, počevši od izbora resornog ministra, pokazala da želi uništiti tradicionalno hrvatsko selo, a time i slobodu obitelji i ljudi koji žive od poljoprivrede. Cilj svih dosadašnjih Vladinih mjera, na čelu s novim prijedlogom Zakona o poljoprivrednom zemljištu, je uništiti sve male i srednje poljoprivredne poduzetnike te obiteljska gospodarstva kako bi od njih učinili jeftinu radnu snagu na poljima velikih proizvođača hrane, po mogućnosti u vlasništvu multinacionalnih kompanija. Rok za to ''postignuće'' Vlade vjerojatno se, manje ili više, poklapa sa datumom pristupa Europskoj uniji. Dokazi za ovako smjelu i dramatičnu tvrdnju koju HSS ovdje iznosi su:

Posljedica takve politike bit će potpuni gubitak nadzora nad proizvodnjom hrane u Hrvatskoj i gubitak utjecaja na način i vrstu proizvodnje hrane. U konačnici to će značiti gubitak slobode, odnosno nakon dužničkog ropstva postat ćemo još i ovisni o tuđoj hrani.

Iako je hrvatska Vlada na početku svog mandata prilikom prosvjeda proizvođača mlijeka bez imalo srama seljake gotovo proglasila lopovima skrećemo pažnju javnosti na činjenicu da je već godinama oko 50% proračuna Europske unije namijenjeno poljoprivredi.

Unatoč tome što hrvatsko selo na posljednjim izborima nije dalo povjerenje HSS-u, svom jedinom političkom zaštitniku, HSS neće odustati od politike očuvanja života u hrvatskom selu i borbe za slobodu hrvatskog seljaka-poduzetnika. Zato ovom prilikom želimo posebno istaknuti da je Vlada s novim prijedlogom Zakona o poljoprivrednom zemljištu već objesila omču seljaku poduzetniku i da si ju on ne bi trebao sam šutke namaknuti oko vrata.

Zaključci koje je Predsjedništvo HSS-a prihvatilo na prijedlog Ravnateljstva za poljoprivredu, šumarstvo, ribarstvo i ruralni razvoj:

- HSS opetovano traži smanjenje PDV-a na hranu od 10% kao i u turizmu odnosno na razinu stopa PDV-a koje imaju i susjedne zemlje EU

- HSS traži od Vlade da, kao i 2003. godine, donese odluku o izvanrednim državnim mjerama za ublažavanje posljedica suše kako bi se spriječila propast poljoprivrednika pogođenih tom elementarnom nepogodom

- stanje na hrvatskom selu i u poljoprivredi je izvanredno, alarmantno i izrazito teško

- Hrvatska Vlada provodi mjere svjesnog zatiranja Hrvatske poljoprivredne komore i Poljoprivredne savjetodavne službe

- cilj svih dosadašnjih Vladinim mjera u poljoprivredi, na čelu s novim prijedlogom Zakona o poljoprivrednom zemljištu, je uništiti sve male i srednje poljoprivredne poduzetnike te obiteljska gospodarstva i zatrti tradicionalno hrvatsko selo

- HSS će ustrajati na politici očuvanja hrvatskog sela i borbi za uspješnu proizvodnju malih i srednjih poljoprivrednih poduzetnika i obiteljskih gospodarstava

POŽEŠKO SLAVONSKA ŽUPANIJA DONIJELA ODLUKE -

POŽEGA – Kao i ostale slavonske županije i požeško-slavonska županija donijela je odluku o proglašenju elementarne nepogode od suše. Dugotrajno sušno razdoblje i ekstremno visoke temperature tijekom proteklih mjeseci uzrokovalo je velike štete u poljoprivrednoj proizvodnji, posebice u ratarenju, sjemenskoj proizvodnji, uzgoju voća i povrća. U 40-tak dana palo je samo 21-24 milimetara kiše.

Po prvim procjenama koje je iznio zamjenik župana za gospodarstvo Željko Jakopović šteta je najvidljivija na kukuruzu, šećernoj repi, soji, suncokretu, ali i ostalim poljoprivrednim kulturama te ribnjačarstvu.

Štete na proljetnim kulturama koje su na području županije zasijane na oko 30 tisuća hektara kreću se od 40 do čak 100 posto. Evidentne štete su na 3.000 ha sjemenskoj proizvodnji, 10.000 ha kukuruza, 300 ha suncokreta, 3.000 ha soje, 600 ha šećerne repe, 1.200 ha duhana.

Ukupne štete u poljoprivredi na području županije u ovoj godini iznose 150 milijuna kuna, jer su već ranije evidentirane štete iz ranog proljeća zbog izrazito niskih temperatura i mraza na vinogradima i voćnjacima koje su iznosile po procjeni 67 milijuna kuna.

Iz županije pozivaju sve fizičke i pravne osobe koje su pretrpjele štetu da istu prijave do petka, 24. kolovoza nadležnom tijelu općina i gradova Županije.

Procjenu štete od elementarne nepogode izvršit će općinska i gradska povjerenstva za procjenu šteta, koju će dostaviti Županijskom povjerenstvu za procjenu šteta od elementarnih nepogoda. Županijsko povjerenstvo izvješća će podnijeti Državnom povjerenstvu uz zahtjev za ublažavanje posljedice od elementarne nepogode.

Također je sa 22. kolovozom donesena Odluka o zabrani paljenja vatre na otvorenom. Odluku je, zbog dugotrajnih nepovoljnih klimatskih i hidroloških prilika koje pogoduju povećanoj opasnosti od požara, donio Marijan Aladrović, Požeško-slavonski župan.

Zabrana se odnosi na svako paljenje vatre na otvorenom prostoru, kao što je spaljivanje biljnog otpada na poljoprivrednom zemljištu u neposrednoj blizini šume, te svako paljenje vatre u bilo koje svrhe. Nadzor nad primjenom ove naredbe, sukladno Zakonu o zaštiti od požara i Odluci o načinu i uvjetima spaljivanja biljnog otpada na poljoprivrednom zemljištu i na zemljištu u neposrednoj blizini šume, vrše ovlaštene službene osobe policijske uprave, poljoprivredni inspektori, te druge nadležne inspekcije i tijela.