DESETA GODIŠNJICA BRDSKO BICIKLISTIČKOG KLUBA POŽEGA -

POŽEGA –Brdsko biciklistički klub Požega prošlog tjedna obilježio je svoju 10. godišnjicu postojanja, aktivnog rada, promicanja biciklizma i zdravog načina života. U suradnji s svojim pokroviteljem gradom Požegom organizirali su niz manifestacija. U pješačkoj zoni organizirana je u subotnje dopodne registracija bicikala koju su uspješno odradili pripadnici Policijske uprave Požeško-slavonske, a registraciji se odazvalo pedesetak građana, prije svega ponukanih dosta čestim krađama bicikala, te želeći i na taj način pridonijeti svojoj sigurnosti i sigurnosti svoje imovine.

U Cehovskoj ulici članovi BBK Požega izložili su i svoje bicikle s kojima se natječu, gdje je bilo primjeraka od 3 pa do 30.000 kuna, teških svega šest-sedam kilograma, sa grafitnim ramama izuzetne čvrstoće a male težine, što osobito utječe na rezultate u brdskim biciklističkim utrkama. Među izlošcima bio je i jedan raritet po starini, bicikli iz 1925. godine koji je unatoč svojoj starosti izgledao kao da je jučer izašao iz trgovine. Njegov ponosni vlasnik kaže da ga nebi mijenjao niti za jedan od ovih skupih brdskih bicikala.

- Iako smo se iz početka okupili kako bi vozili rekreacijski te promicali zdrav način života ali i sve one prirodne ljepote našeg kraja vrlo smo brzo postali i klub koji se natječe u Slavonskoj brdsko biciklističkoj ligi. Ove smo godine bili drugi, lani treći, a prije četiri godine bili smo prvaci.  Imamo 30-ak članova iako se kroz klub kroz deset godina sigurno „provozalo“ stotinjak osoba. Završna svečanost obljetnice bila bi početkom  mjeseca prosinca kada bi u Požegi organizirali proglašenje pobjednika u Slavonskoj ligi te promociju jedne tiskovine o deset godina našeg rada - kaže predsjednik kluba Dinko  Zima.

Biciklijada po Požeškim brdima

Nakon promocije građanima Požege članovi kluba i svi zainteresirani građani su krenuli na rekreativnu biciklijadu po Požeškim brdima. Vozilo se trasom biciklističke staze koja vodi kroz Jagodnjak do Gradskih Vrhovaca te nazad preko Domovinskog križa. Tempo vožnje bio je prilagođen najslabijim biciklistima. Svi učesnici, njih 40-tak a posebno mlađi od 16 godina vodili su računa o svojoj sigurnosti i svi su nosili zaštitnu kacigu. Znak za start biciklijade dao je požeški gradonačelnik Zdravko Ronko, koji je uz čestitke klubu istakao i njihov doprinos sportu i zdravom načinu života.

MTB utrka XC - Zlatni lug

U nedjelju 09. rujna vožena je tradicionalna 10. MTB utrka Požega – XC Zlatni lug. Utrka se vožena kao 10. kolo Slavonske brdsko biciklističke lige Scott na odličnim terenima turističkog kompleksa Zlatni lug u Emovačkom lugu. Utrka je kružna s krugom dužine od 4.700 metara a vozilo se u pet kategorija: žene, sport, master, junior i elite, od tri do pet krugova. Na startu se pojavilo 50-tak vozača iz svih klubova Slavonije i Baranje i Zagreba. Prvi start je krenuo u 11 sati a posljednji u 13 sati.

U kategoriji juniora dominirali su domaći vozači, prvi je bio Bruno Šimčik iz Luks racingteama, drugi Marko Batori iz BBK Požega a treći Antonio Rusan iz Luksa.

Kategoriju master najbolje su odvozili biciklisti BK Maratona, treće mjesto osvojio je Goran Pavić BBK Požega i sedmo Mihael Rukavina.

Najbrojnija je bila kategorija sport u kojoj je šesto mjesto osvojio Dinko Zima iz BBK Požega, a u kategoriji žena Požežanka Dea Pavičić je ponovno stala na najviše postolje. Ona vozi za Luks racingteam i ove godine postiže odlične rezultate u Prvenstvu Hrvatske i Slavonskoj biciklističkoj ligi.

U kategoriji Elite drugo mjesto osvojio je domaći vozač iz BBK Požega Tomislav Horvat.

OLIMPIJSKI DAN OBILJEŽEN U OŠ STJEPANA RADIĆA ČAGLIN -

ČAGLIN – Hrvatski olimpijski dan tradicionalno obilježavaju u OŠ Stjepana Radića u Čaglinu. Učenici obučeni u bijele majice svečano su upalili i olimpijski plamen koji je gorio za vrijeme trajanja svojih natjecanja kojih je ove godine bilo zaista puno. Odigrana je nogometna utakmica između NK Omladinac Čaglin i ekipe učitelja, osmašice su odigrale utakmicu graničara protiv učiteljica i djelatnica škole, a učenici od 1-4. razreda okušavali su se u bacanju kugle.

Dramska grupa izvela je kraći prikaz ovogodišnjih olimpijskih i paraolimpijskih igara u Londonu, likovne radove na temu olimpijade izložili su učenici na izložbi, a svoje literarne radove učenici su pročitali prije sportskih igara. Uz sport i rekreaciju odlično ide i ples, pokazale su učenice koje je privukao ples.

- Reakcije svih nazočnih koji su se ovaj dan bavili nekom od sportskih aktivnosti su bile jako pozitivne, u skladu s onom narodnom „u zdravom tijelu zdrav duh“. U svemu nije nedostajalo ni smijeha, što isto tako potvrđuje ona stara „smijeh je najbolji lijek“ – istakla je prof. Ljiljana Đurđević, pedagoginja škole.

POLJOPRIVREDA LIPIK OBNAVLJA PREDRATNO TOVILIŠTE JUNADI -

LIPIK - Poljoprivreda Lipik ponovo će se, nakon više od dvadeset godina stanke, baviti tovom junadi. U tijeku je obnova zgrade predratnog tovilišta u što će se uložiti milijun kuna. - Došli smo u situaciju da moramo ili početi otpuštati radnike ili naći novi posao kojim ćemo se baviti uz ratarstvo. Naime, mi nemamo vlastite zemlje nego obrađujemo državnu zemlju koju svake godine dobivamo u zakup. Nažalost, površine nam se neprestano smanjuju pa smo i prošle godine ostali bez 20 hektara. Trenutno obrađujemo samo tisuću hektara što je za 35 zaposlenih, koliko sada imamo, premalo – kazao je Željko Viboh, direktor Poljoprivrede.

Čim se završe građevinski radovi, dodao je, počet će se s uslužnim tovom za neku drugu tvrtku a potom će krenuti nabava i tov vlastite teladi. U Poljoprivredi za početak planiraju toviti 120 komada junadi a slijedećih godina tov će se povećati na 500 komada. Također će se krenuti i s tzv. produženim tovom što znači da će se toviti telad do težine između 200 i 550 kilograma. - Dogovor s većim otkupljivačima već smo postigli a kada se uzme u obzir da ćemo za telad imati vlastitu hranu, mislim da će nam se s vremenom sve to isplatiti. Osobno se nadam i da će država promijeniti politiku vezanu uz raspolaganje svojom zemljom pa ćemo ju moći zakupljivati na duži period kao i veće količine. Mi bi mogli obrađivati 1500 hektara kao i povećati količinu tovne junadi – dodao je direktor Viboh.    (vm)

U GRADNJI DVA PJEŠAČKA MOSTA -

POŽEGA – Ovih dana Požežani rado zastaju i gledaju kako napreduje gradnja pješačkog mosta na Orljavi, koji će povezati Park kraj Orljave i zelene površine, te olakšati i svakodnevnim pješacima sa naselja Sajmište i dijela preko Orljave koji dolaze u centar grada. Radovi dobro napreduju a grad u tu investiciju ulaže oko 600 tisuća kuna.

Drugi most gradi se na Veličanki na njenom ušću u Orljavu i bit će dio dugačke šetnice i najkraćeg prolaza za brojne učenike od Autobusnog i Željezničkog kolodvora prema četiri srednje škole. Time će se rasteretiti Osječka ulica i brojni pješački prijelazi na raskrižjima kojima tisuće učenika u prolazu zaustavlja i zagušuje promet. Na taj način oni će kraće ali i znatno sigurnije kroz prirodu uređenom šetnicom dolaziti do škole. Radovi na mostu i šetnici dobro napreduju, osim na samom početku gdje jedna od vlasnica dvije kuće još nije dala svoju privolu da se uz njenu parcelu gradi šetnica. Grad je za ovu investiciju izdvojio oko 1,5 milijuna kuna, a radovi bi trebali biti gotovi do kraja građevinske sezone.

U konačnici je na kraju ove pješačke staze predviđen pothodnik ispod Osječke ulice čime bi se osigurala potpuna sigurnost učenika i pješaka, te poboljšala protočnost Osječke ulice, no za sada grad traži izvor sredstava za financiranje pothodnika, koje je po proračuna Hrvatskih cesta oko 4,5 milijuna kuna – kaže gradonačelnik Zdravko Ronko koji je optimističan i oko ovog rješenja.

HNS OSNOVAO INTERESNI ODBOR ŽENSKE INICIJATIVE -

POŽEGA - Obzirom na sveprisutnu problematiku žena u našem društvu koja je još uvijek značajno prisutna i ne rješava se zadovoljavajućom dinamikom, Požeški HNS prošlog četvrtka osnovao je Interesni odbor ženske inicijative (IOŽI), pod motom „Politika jednakih mogućnosti“, stoji u priopćenju za medije.

Za predsjednicu IOŽI podružnice Požega izabrana je Ljiljana Zeba koja je na osnivačkoj skupštini održanoj prošlog tjedna, istakla da su primarni ciljevi ove inicijative izgradnja jednakih mogućnosti za politički rad, kako muškaraca tako i žena, te na taj način doprinijeti izgradnji ravnopravnih demokratskih odnosa i bez toga se ne može gradit i govoriti o pravoj demokraciji.

Nadalje predsjednica IOŽI istakla je da će se ti ciljevi nastojati ostvariti kroz politiku izjednačavanja šansi muškaraca i žena u obrazovanju, povećanju zapošljavanja i konkurentnosti žena na tržištu rada te ekonomskom osnaživanju žena u društvu, kroz modele poticaja žena u poduzetništvu.

Jedan od ciljeva je i osnaživanje „Alimentacijskog fonda“  kako bi se kroz taj fond osigurala sredstva za plaćanje alimentacije, a koji ima svrhu preuzimanja obveze redovnog plaćanja alimentacije uz preuzimanje rizika naplate od obveznika uzdržavanja. Postojanje „Alimentacijskog fonda“ pridonijelo bi socijalnom aspektu funkcioniranja društva te pojednostavljivanju procedura i naplate same alimentacije.

Jedan od važnih zadataka koji će ženska inicijativa staviti pred sebe je ukazivanje na problem prevencije i suzbijanja nasilja nad ženama kao jedan od najekstremnijih oblika diskriminacije i kršenja ljudskih prava žena, te kako se problem nasilja nad ženama minorizira na svim nivoima, a o toj temi se piše u medijima isključivo u rubrikama crna kronike, a nigdje se ne govori o socijalnom kontekstu tog problema.

UČENICI OSNOVNE ŠKOLE ANTUNA KANIŽLIĆA -

POŽEGA – Učenici i učitelji OŠ Antuna Kanižlića, obilježili su u svojoj školi Hrvatski olimpijski dan. Nakon okupljanja svih učenika na školskom igralištu učenici nižih razreda organizirano su obilazili sportska društva u gradu Požegi, dok su učenici viših razreda sudjelovali u međusobnim turnirima u nekoliko sportova.

- Učenici prvih razreda posjetili su Gimnastičko društvo Sokol, gdje su se svi okušali u vježbama. Drugi razredi su posjetili Nogometni klub Slavoniju, a treći razredi Sportsku dvoranu Grabrik gdje su trenirali odbojku i rukomet. Četvrti razredi posjetili su Rekreacioni centar i Judo klub Judokan – istakla je zamjenica ravnatelja Jasminka Hajpek, prof.

Dječaci od petog do osmog razreda igrali su turnir u malom nogometu, a učenice petih i šestih razreda turnir u graničaru. Djevojčice sedmih i osmih razreda organizirale su turnir u odbojci.

- Cilj obilježavanja olimpijskog dana je masovno uključiti učenike u sportske aktivnosti, doprinoseći tako njihovom boljem općem zdravlju, razvijati svijest o potrebi svakodnevnog vježbanja i uključivanja u različite sportove, uvidjeti učenike u sustav organiziranih natjecanja poštujući pravila igre, pri čemu razmjenjuju iskustva učeći jedni od drugih uz dosta zabave i uživanja – dodala je prof. Hajpek.

Prije 21 godinu, u zagrebačkom hotelu Esplanade, 10. rujna 1991., održana je osnivačka sjednica HOO-a. U nazočnosti mnogih sportaša, sportskih dužnosnika te visokih državnih dužnosnika i predstavnika medija, sjednicom je predsjedavao predsjednik Inicijativnog odbora Ivan Kern. Članovi osnivači bili su predstavnici 29 nacionalnih sportskih saveza olimpijskih sportova te po jedan predstavnik Hrvatskog zbora sportskih novinara, Sekcije za sportsku medicinu Hrvatskog liječničkog zbora i Fakulteta za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu. Privremeno priznanje Međunarodnog olimpijskog odbora (MOO) uslijedilo je 17. siječnja 1992., što nam je omogućilo sudjelovanje na XVI. Zimskim olimpijskim igrama u Albertvilleu i na Igrama XXV. olimpijade u Barceloni. Konačno priznanje uslijedilo je 24. rujna 1993. godine.

POČETAK RESTAURACIJE FRESAKA OSAM STOLJEĆA STARE CRKVE SV. LOVRE -

- Riječ je o sjajnom slikarstvu, posebno bih istaknuo scene nebeskog Jeruzalema na južnoj strani svetišta – ističe Ivan Srša, voditelj radova restauracije.

Freske osim toga imaju posebnu vrijednost zbog svoje očuvanosti jer iz toga vremena malo je tako dobro očuvanih zidnih slika kakve su u crkvi sv. Lovre. -Te freske kao i sama crkva sv. Lovre imaju svoju kulturno i povijesno značenje, ali osobito duhovno značenje jer je to jedan od rijetkih objekata koji je preživio vrijeme Otomanskog carstva i to zato jer je crkva bila pretvorena u džamiju. Ona ima svoju skoru osam stoljetnu povijest zidova, ali ove freske, dijelovi koji su sačuvani  svjedoče nam i o osam stoljeća duša, tj. onog okupljanja ljudi, vjernika u ovoj crkvi koja je služila baš njima - ističe požeški biskup dr. Antun Škvorčević.

Freske u crkvi sv. Lovre značajne su i s povijesno – kulturnog stajališta jer ovaj je prostor bio prostor susretišta. - Ove freske koje se trenutačno nastoje konzervirati, čistiti i ponešto obnavljati zanimljiv su spoj utjecaja bizantskog i zapadnog svijeta. Naime, na vrhu svoda svetišta imamo lik Krista dvostruko prikazanog što se gotovo nigdje neće susresti jer uvijek se prikazuje jedan lik. Ovdje imamo lik Isusa pantokratore koji postoji u bizantskoj tradiciji te pored njega drugi lik Isusa Maestas Domini – Veličanstvo Gospodnje. Ta činjenica govori kako ovdje nije bilo sukobljavanja već prožimanja različitih kultura, tako da obnova fresaka ide za tim da i danas razumijemo to svjedočanstvo katoličke otvorenosti kako bi nastavili na toj razini – poručuje biskup Škvorčević.

Tijekom obnove koje će potrajati dva mjeseca popunit će se, kaže Ivan Srša, nastale praznine na freskama gdje je to moguće, odnosno radi se rekonstrukcija natučenih fragmenata kako bi slika dobila smisao i bude lakše vidljiva. Zidne slike koje se ne budu mogle restaurirati one će se samo konzervirati. Očekuje se da će se radovima na ostalim freskama u crkvi nastaviti iduće godine.

NAVODNJAVANJEM DO REKORDNIH PRIMJERAKA PAPRIKE -

POŽEGA –Da i u ovoj sušnoj godini nešto uspije u poljoprivredi, pa naraste i do rekordnih primjeraka rijetko se moglo čuti ove godine, no pronašli smo i takve slučajeve. Jedan od njih je OPG P sa svojim nasadima paprike koji se nalaze neposredno uz rijeku Orljavu i koje je navodnjavao. – Nismo se zapravo nadali dobrom urodu paprike, jer sve što smo posadili rasade još u  plasteniku su smrzle zbog onog kasnog mraza u četvrtom mjesecu, gotovo sve je uništeno. Onda smo napravili cijelu potragu za sjemenom, jer ga više nije nigdje bilo, tražili smo od Mađarske, Srbije, BiH, cijele naše zemlje i jedva uspjeli nabaviti. Znate inače gram  kvalitetnog hibridnog sjemena je skuplji od grama zlata. Ponovno smo sadili presadnice u plitice, i u kasnoj sadnji posadili u polje. Kasnije u petom mjesecu smo imali i tuču i ponovno štetu na mladim biljkama. Nismo očekivali veliki urod jer smo kasnili, a i imali smo veće troškove, tako da nas sada ovaj dobar urod i po kvaliteti još bolji raduje – kaže Pavle Pavlić, povrtlar iz Požege, očekujući od dvije do tri berbe i od 1- 1,5 kg paprike po grmu. Sva paprika je prodana Mercatoru i za sada su zadovoljni i cijenom od 5 kuna koju su dobili zbog iznimno dobre kvalitete i posebno lijepih i velikih primjeraka paprike. Inače uzgajaju i lubenicu i ostale povrtlarske kulture koje sve navodnjavaju, te nešto ratarskih kultura.

Povrtlarstvom se bavi cijela obitelj, pa smo tako na prvoj berbi zatekli i suprugu Lidiju, ali i dvije kćerke školarke, koje su pomagale u iznošenju paprike i sortiranju za transport. – Kod nas je sve dobro zbog toga što smo ovu parcelu od 1 ha paprike konstantno navodnjavali vlastitim sustavom za navodnjavanje. Ovdje je posađeno nekoliko vrsta, paprika babura četiri vrste, roga i paradajz paprika. Zadovoljni smo i cijenom jer na malo prodajemo po sedam kuna, a naveliko smo postigli cijenu od 5 kuna. Zadovoljni smo i plasmanom jer imamo stalne kupce na svom kućnom pragu, a sve ostalo ide na veliko u trgovačke centre. Sad se bere babura i cijela količina ide u Mercator – kaže Lidija zadovoljna i prinosom i kvalitetom, očekujući do 10 tona paprike, pa im nije teško niti brati papriku po najvećoj vrućini.  U konačnosti nadaju se i dobroj zaradi, koju je rijetko tko u poljoprivredi ove godine zabilježio.

Zbog toga što su podbacili urodi povrća ove godine je i za 50% bolja cijena od prošle godine, pa će to i Pavlićima kompenzirati dvije sadnje i povećane troškove zbog iznimno velikog navodnjavanja, jer od kiše nije došlo baš ništa kada je paprici potrebno najviše vode. No kaže Pavle nekada su povrtlari ulagali dok su sadili a kad je počela berba onda su zarađivali. No i to se promijenilo, jer sada moraju još plaćati za ambalažu, plaćati prijevoz do skladišta kupca, a onda su još i rokovi plaćanja do stotinjak dana.

OPG Pavlić je učlanjen u Cluster uzgajivača povrća Zlatna dolina koji im pomaže oko nabavke sjemena i drugog repromaterijala, kaže predsjednik Perica Oroz. Povrćari u Clusteru obrađuju oko 500 jutara i znatni su proizvođači. – Vidimo da oni koji su navodnjavali mogu očekivati kvalitetnu proizvodnju i to će biti prioritet svim povrćarima, ako se budu željeli uopće baviti ozbiljnom proizvodnjom. Zbog nešto većih cijena tek ove godine povrćari mogu očekivati i neku zaradu – istakao je Oroz očekujući i bolju organizaciju plasmana proizvoda članova Clustera povrćara, jer danas su jedino trgovački lanci ozbiljni kupci. No oni ne traže ništa drugo nego samo koliko tona toga povrća možete isporučiti i tu se povrćari moraju bolje udružiti u zadrugu i unaprijediti poslovanje.

21. GODIŠNJICA TRAGIČNE POGIBIJE BRANITELJA U KUSONJAMA -

KUSONJE – Bjelovarsko-bilogorska županija, Udruga obitelji poginulih branitelja Domovinskog rata – Kusonje 91-93. i grad Pakrac organizirali su i ove godine polaganje vijenaca i sjećanje na 08. rujna 1991. godine. Sjećanje na dan kada je prije 21. godinu tragično poginulo dvadeset pripadnika 105. bjelovarske brigade, koji su tada upali u zasjedu, a nakon predaje mučeni, mučki ubijeni i masakrirani. Sahranjeni su na području Rakovog Potoka na izlazu iz Kusonja. Sjećanje i na dan 08. rujna 1993. godine, kada su na mjestu pogibije njihovi preživjeli suborci, obitelji, rodbina i prijatelji došli položiti vijence i zapaliti svijeće, a od podmetnute eksplozivne naprave stradava još tri pripadnika bjelovarskih branitelja a desetak ljudi je ranjeno.

Nakon polaganja vijenaca kod spomen obilježja na Rakovom Potoku „mimohod istine“ sudionika sa svečanim postrojem Hrvatske vojske uputio se na mjesto stradavanja gdje se danas nalazi kapelica Male Gospe u Kusonje gdje je održana komemoracija i položeni vijenci i zapaljene svijeće. Vijence su položili u ime  Predsjednika Ive Josipovića njegov izaslanik brigadni  general Vlado Šindler, u ime Vlade RH potpredsjednik Hrvatskog sabora Milorad Batinić, u ime ministra branitelja Predraga Matića njegov izaslanik pukovnik Ivan Grujić, članovi Udruge obitelji poginulih branitelja Kusonje, delegacija Bjelovarsko-bilogorske županije, delegacija grada Bjelovara, delegacije udruga branitelja Bjelovarsko-bilogorske županije, delegacija Požeško-slavonske županije s zamjenikom župana Željkom Jakopovićem, delegacija hrvatskih ratnih invalida, delegacija grada Pakraca s gradonačelnikom Davorom Huškom, delegacija grada Lipika s gradonačelnikom Antunom Haramijom, delegacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata navedenih gradova. 

Ratni zapovjednik Bjelovara Stjepan Budimski podsjetio je da idejni začetnik zla koje se dogodilo na ovom području Veljko Džakula, danas ponovno dijeli lekcije i slavi Oluju i Dan hrvatskih branitelja na poziv državnog vrha. Stoga je apelirao na predsjednika RH Ivu Josipovića da se ogradi od takvih ljudi, jer branitelji to ne mogu ravnodušno gledati. Traži od hrvatske države da bar procesuira tog zločinca, koji se ni u Bljesku nije htio predati nego je tražio i dalje Krajinu.

- Tijekom rata od 91.-95. poginulo je 126 osoba s područja grada Pakraca i Lipika, a u ratnim operacijama još 300 pripadnika branitelja s drugih područja Hrvatske u obrani ovog područja. Više od tisuću ljudi je ranjeno, a za ovaj zvjerski zločin odgovarala su tek 3 ili 4 marginalna četnika. Mi danas živimo u gradu koji je pretrpio ogromnu ratnu štetu, koji je razoren i u kojem je bila uništena privreda. Ali mi ne plačemo nego šutimo i radimo i možda je problem u tome što previše šutimo - rekao je na komemoraciji pakrački gradonačelnik  Davor Huška.

Kako ove godine na komemoraciju nije došao nitko iz državnog vrha, svoje žaljenje ali i nadu izrazila je Jadranka Kosor, očekujući da će se do godine ovdje pojaviti i predsjednik RH i premijer, ali možda i naši generali Gotovina i Markač.