Prikazujem sadržaj po oznakama: povijesno društvo požega

POVIJESNO DRUŠTVO POŽEGA ORGANIZIRALO ZANIMLJIVO PREDAVANJE -

POŽEGA - U organizaciji Povijesnog društva Požega, ugledni povjesničar i publicist Zdenko Samaržija održao je predavanje u dvorani knjižnice požeške Gimnazije, „Kako se kuhalo, kakalo, kupalo i plakalo u srednjovjekovnim samostanima i utvrdama“. Vrlo zanimljivo predavanje prilično nepoznatih tema u poznatim okruženjima i vremenima, privuklo je i dosta zainteresiranih slušatelja.

- Sam naslov puno govori o temi. Riječ je o popularnom pristupu prilagođenom svim dobnim skupinama. Želimo srednji vijek približiti javnosti na zanimljiv i jednostavan način. To je jedno veliko razdoblje koje je trajalo tisuću godina. Samostani i utvrde neizostavni su dio srednjovjekovnoga doba. Redovnici su bili nositelji kulture a u ovom predavanju čuli smo nešto više i o njihovom svakodnevnom životu u srednjovjekovnim samostanima – istakao je predsjednik Povijesnog društva Požega prof. Vinko Tadić.

Profesor Zdenko Samaržija veliki je prijatelj i suradnik Povijesnog društva Požega. Održao je niz predavanja i radionica u organizaciji ovog društva. - Koristim ovu priliku da mu se srdačno zahvalim. Obogatio je prijateljice i prijatelje Povijesnog društva Požega vrijednim saznanjima. Mnogim našim sugrađankama i sugrađanima približio je povijest na vrlo zanimljiv i pristupačan način. Svaki puta kada nešto organiziram učenice i učenici pitaju me hoće li doći i profesor Zdenko. Mogu slobodno kazati da on ovdje više nije gost, nego jedan od nas. Siguran sam da će nas i dalje obogaćivati svojim predavanjima i radionicama – rekao je u predstavljanju predsjednik Tadić.

Ovo predavanje i diskusija organizirani su u sklopu Tjedna cjeloživotnog učenja u suradnji Povijesnog društva Požega i Pučkog otvorenog učilišta Obris. Povijesno društvo Požega jedna je od najaktivnijih udruga u Slavoniji koja je u proteklih pet godina obogatila kulturnu scenu Zlatne doline.

Tekst/foto: Kronika požeško-slavonska

POSJETILI I ARHEOLOŠKI MUZEJ U ZAGREBU -

POŽEGA - Proteklog vikenda održana je peta Ljetna škola povijesti za učenice i učenike sedmih i osmih razreda te svih razreda srednjih škola u organizaciji Povijesnog društva Požega i suradnika. U radu Ljetne škole ove godine sudjelovalo je 67 učenica i učenika te osam profesorica i profesora, a potporu svojim dolaskom pružio je i zamjenik gradonačelnika Požege Ferdinand Troha.

- Organizirali smo dva uvodna predavanja, pet problemskih interaktivnih predavanja i radionica. Tema ovogodišnje Ljetne škole povijesti je Stari Egipat. Prvo uvodno predavanje, za sve sudionice i sudionike, održala je profesorica Nataša Puljašić pod naslovom „Uvod u povijest Staroga Egipta“, a profesor Zdenko Samaržija izlaganje „Eksponati Staroga Egipta u Muzeju Slavonije“. Nakon toga učenice i učenici su, ovisno o svojim interesima, bili uključeni u jednu od pet radionica: „Graditeljstvo i umjetnost starog Egipta“, „Društvo i država“, „Religija, kult i zagrobni život“, „Znanost, medicina i astronomija u Starom Egiptu“, „Pismo i književnost Starih Egipćana“ - rekao je profesor Vinko Tadić, predsjednik Povijesnog društva Požega.

Drugi dan Ljetne škole povijesti učenice i učenici posjetili su Arheološki muzej u Zagrebu i uz stručno vodstvo vidjeli zbirku eksponata Staroga Egipta.

- Povijesno društvo Požega posebnu pozornost posvećuje njegovanju svijesti o vrijednosti kulturne baštine te na poseban način odgaja i obrazuje učenike u pravcu njihova aktivnog odnosa prema kulturnom nasljeđu zavičaja i domovine, ali i svjetske kulturne baštine. Stari Egipat je tema koja privlači pozornost. Tako ćemo lakše razviti poželjne modele odnosa prema kulturnim vrijednostima. Takvim temama, i suvremenim pristupima u susretu s tradicijom, uspijevamo privući gotovo impresivan broj mladih sugrađanki i sugrađana koji tek trebaju zakoračiti na put odraslih ljudi. U društvu koje nameće neke trenutne i prolazne vrijednosti to je zaista značajan uspjeh. Mislim da je ozračje pluralizma mišljenja i tolerancije privuklo one na kojima Požega i Hrvatska ostaju. To nije bilo lako postići, ali do sada smo u tome bili uspješni - dodao je Tadić.

Tekst/foto: Povijesno društvo Požega

POVIJESNO DRUŠTVO POŽEGA NAJAVILO ODRŽAVANJE FESTIVALA ZNANOSTI 2017. -

POŽEGA - Povijesno društvo Požega najavilo je održavanje Festivala znanosti cijelog ovog tjedna. Tema ovogodišnjega Festivala znanosti je „vrijeme“ o kojem se može govoriti na različite načine. Povjesničarima je važan vremenski kontekst, odnosno ukupna obilježja vremena nekog događaja koji istražuju. Tijekom javnih rasprava, ali i u pisanim radovima pojedinih autora, često se zanemaruje vremenski kontekst pa se nerijetko događa da povijesnim ličnostima „sudimo“ po moralnim i pravnim standardima vremena u kojem živimo. Da bi naše mišljenje o nekom problemu prošlosti bilo relevantno moramo dobro poznavati vremenske okvire u kojima se taj problem odvijao.

- Cilj ovogodišnjega Festivala znanosti je, između ostaloga, afirmacija znanosti, a posebno razvijanje znanstvenog mišljenja. Zato smo ovogodišnji program u većoj mjeri prilagodili mlađim uzrastima, učenicima od petoga razreda osnovnih škola do četvrtih razreda srednjih škola. Nema znanstvenog razumijevanja problema bez kritičkog mišljenja i logičkog zaključivanja te argumentiranih obrana vlastitih stavova nasuprot predrasudama koje su nas u prošlosti vodile u sukobe i umjetne podjele gubeći iz vida sve što nas povezuje kao ljude. I danas svjedočimo destruktivnim učincima raznih oblika ekstremizma koji pojedinačno izdižu na razinu općega. Neka različitost bude naše bogatstvo, a ne zalog novih sukoba. Kako bismo ovakvim nastojanjima oplemenili naše društvo moramo poticati unapređenje obrazovnog sustava jer će tada znanje i rad postati dio našeg identiteta ovdje u Zlatnoj dolini i cijeloj Hrvatskoj. Neka dijalog i tolerancija šire naše poglede i oštre um za bolje dane u odnosu na ove u kojima živimo - istakao je predsjednik društva Vinko Tadić.

Potporu radu društvu povjesničara koje se nizom aktivnosti nameće u društvu i samom Festivalu znanosti dao je i zamjenik župana za društvene djelatnosti Ferdinand Troha dodajući da je ovogodišnja tema vrijeme, vrijeme kao univerzalna kategorija prisutna i u prirodi i u znanosti, te svim ostalim segmentima našeg života. 

Započinje s Radionicom o razglednicama koje vodi Kristina Rupert u Gradskom muzeju, već u ponedjeljak od 14 sati, nastavlja s predavanjem i radionicom za srednjoškolce na temu „Kič“, kojim vodi Vera Ćuže Abramović u Katoličkoj gimnaziji u utorak 25. travnja od 18 sati. Nastavlja se u srijedu 26. travnja od 17 sati Kvizom iz povijesti za učenike 5. i 6. razreda koji se održava u Gimnaziji Požega, a vode ga Kristina Rupert i Josip Galić. Festival završava u petak 28. travnja predavanjem Zdenka Samardžije „Kada pogledamo srednjevjekovne utvrde ne vidimo građevinu nego vrijeme“ u Katoličkoj gimnaziji od 19 sati.

Tekst/foto: Vladimir Protić

ODRŽANA GODIŠNJA SKUPŠTINA POVIJESNOG DRUŠTVA POŽEGA -

POŽEGA - Proteklih godinu dana rad društva obilježile su brojne i raznovrsne aktivnosti poput predavanja, radionica, predstavljanja knjiga, diskusija, projekata za učenike i odrasle te jedan okrugli stol, izdavanje stručnog časopisa i pokretanje Biblioteke fragmenti prošlosti, čulo se na Godišnjoj skupštini društva održanoj u knjižnici požeške Gimnazije.

- U nizu predavanja koja smo organizirali spomenuo bih predavanje časne sestre Mirne Matić „Djelovanje časnih sestara milosrdnica u Požegi proteklih 150 godina“, vrlo zapaženo predavanje profesorice Mihaele Markovac „Drugi svjetski rat u Europi i svijetu s naglaskom na ulogu žena“, zatim iznimno poticajno predavanje kolegice Klaudije Gašpar pod naslovom „Bečki kongres“ te niz drugih uspješnih predavanja i konstruktivnih diskusija koje su ova predavanja potaknula. Uspješno smo realizirali sve planirane projekte: „Skriveno djetinjstvo“, „Dan sjećanja na holokaust“ u suradnji s OŠ Antuna Kanižlića, dvodnevna Zimska škola arheologije za učenike osnovnih i srednjih škola na temu „Brončano i željezno doba“ u suradnji s Katoličkom gimnazijom, zatim petodnevni Festival znanosti, Dan povijesti, potom dvodnevna Ljetna škola povijesti na temu „Osmansko Carstvo“ s jednodnevnom terenskom nastavom u Sarajevu u suradnji s Katoličkom gimnazijom - istakao je predsjednik društva Vinko Tadić, prof., a posebno ističe Stručni časopis „Historia possegana novae themae“ koji su publicirali ove godine, a sastoji se od 280 stranica. - U prvom broju čitatelji mogu nešto saznati o prapovijesnim naseljima na području Parka prirode Papuk, freskama u crkvi svetoga Lovre, „papučkom“ graditeljstvu, arheološkim istraživanjima na području Požeške kotline, prelama i predenju u požeškom kraju, ekohistoriji, problemima vezanim uz Prvi i Drugi svjetski rat te o mnogim drugim zanimljivostima iz prošlosti Zlatne doline. Prvi broj izašao je u nakladi od 200 primjeraka. Dužan sam izraziti zahvalu svima koji su na bilo koji način pomogli u izdavanju časopisa, a posebno gospođi Veri Jekić i profesorici Ljiljani Pavlici na pomoći u pripremi te Lani Protić Malbašić na grafičkoj pripremi i Agenciji za marketing Kruna iz Požege. U pripremi je drugi broj časopisa za svibanj 2017.

Povijesno društvo dodijelilo je i godišnju nagradu za 2016. prof. dr. sc. Željku Tomičiću, poznatom hrvatskom arheologu, stručnjaku za srednjovjekovnu arheologiju. – Nagradu dodjeljujemo jer je profesor Tomičić od početka podupirao rad Povijesnog društva Požega, predsjednik je savjeta stručnog časopisa, sudjelovao u organizaciji simpozija Josip Kunkera i prošlost čaglinskog kraja, te u drugim aktivnostima društva – rekao je predsjednik Tadić dodjeljujući nagradu.

Za 2017. godinu društvo nastavlja s brojnim aktivnostima.

Tekst/foto: Vladimir Protić

POVIJESNO DRUŠTVO POŽEGA ORGANIZIRALO MEĐUNARODNI SIMPOZIJ  -

 POŽEGA – Prošle godine osnovano, brojnim aktivnostima okarakterizirano, Povijesno društvo Požega ponovno je organizator jednog međunarodnog simpozija kojim se želi istaći život i doprinos Josipa Kunkere, svećenika rođenog u Novalji na Pagu, koji je svoj svećenički život najviše proveo kao župnik u župi Bučje, kraj Pleternice. Uz svećenički poziv najaktivniji je bio kao arheolog amater, sakupljač raznih ostataka materijalne i duhovne kulture. Skupljao je ostatke kamenih artefakata, rimske spomenike i novčiće, narodne pjesme, istraživao narodne običaje.

 Prikupio je reprezentativnu izložbu kamenih artefakata, fosilnih ostataka, oružja i raznog oruđa, skulptura ljudi i životinja. Zbirku je poklonio Dijecezanskom muzeju u Velikoj a sastavio je i vodič za svoju zbirku. Napisao je više samostalnih djela vezanih uz različite aspekte prošlosti poput knjiga Sesvetački toranj, Religija ruševačkog kraja, Svetinje kamenog doma u srednjoj Slavoniji, ali i više djela o prošlosti svoga zavičaja poput Novalja kroz 30 stoljeća. Poseban interes pokazivao je prema izučavanju najranije povijesti kršćanstva, a o tome svjedoče djela Ranokršćanski život u Vinkovcima, Novaljska biskupija na otoku Pagu od 4. do 7. vijeka. Josip Kunkera preminuo je 1983. godine.

Uz Povijesno društvo Požega u simpozij svojim radovima uključilo se 36 autora, a u organizaciji su učestvovali Katolička gimnazija u Požegi, Zavod za znanstveni i umjetnički rad HAZU Požega, a pomogli općina Čaglin i Novalja. Dominik Kunkera, brat Josipa Kunkere iznio je sjećanja na djetinjstvo i obiteljske anegdote o Josipu, koji je rođen tijekom Prvog svjetskog rata 1914. godine, o njegovim prvim interesima za skupljanje i proučavanje starina, dječačkim interesima za vjeru i ideju da će postati biskup. Zapisima o nepoznatim fragmentima iz djetinjstva i mladenaštva Josipa Kunkere svjedočio je kasnijem životu poznatog svećenika i arheologa.

 Nakon izlaganja svih radova otvorena je izložba Novalji i Ruševu obraz osvitlali – Josip Kunkera pisana i foto ostavština, autora Dominika Kunkere, brata, Aleksija Škunce, Gorana Đurđevića i Vinka tadića. Izložbu je otvorio gradonačelnik Novalje Ante Dabo.

Dva dana prije obilježavanja pada Vukovara, Povijesno društvo Požega organiziralo je jednodnevni izlet u Grad heroj, Vukovar. Dolaskom u Vukovar prvo je posjećena Vukovarska bolnica u kojoj su posjetitelji upoznati s poviješću bolnice, žrtvama i organizaciji rada tijekom opsade grada. Nakon toga, uslijedio je posjet Vojarni 204. brigade HV-a koja je danas Memorijalni multimedijalni centar i Muzej Domovinskog rata u sklopu kojega se mogu vidjeti izloženi primjerci tenkova, oklopnih vozila te obilja osobnog oružja. Sljedeća je destinacija bio Zavičajni muzej grada Vukovara koji se nalazi u dvorcu obitelji Eltz. Muzej je u fazi obnove i samo je prizemlje otvoreno za posjetitelje.

Poslije obilaska grada koji je uključio razgled obale Dunava, posjet centru grada te Križ civilnim žrtvama Domovinskog rata, članovi Povijesnog društva Požega krenuli su autobusom do Spomen područja Ovčara gdje su posjetili spomenik i multimedijalni spomen centar Ovčara. Nakon toga, posjećeno je tzv. Novo groblje, odnosno memorijalno groblje hrvatskih branitelja i Križ palim braniteljima. Za sam kraj posjeta posjećen je simbol Vukovara, poznati Vodotoranj te treća najveća crkva u Hrvatskoj, crkva sv. Filipa i Jakova uz predavanje gvardijana i projekciju dokumentarnog filma. Cijeli je posjet popraćen stručnim vođenjem ratnog veterana, hrvatskog branitelja i zatočenika srpskih koncentracijskih logora, gospodina Stjepana Mađarca.

Osim članova Povijesnog društva Požega, posjetu su se pridružili učenici šestih i sedmih razreda OŠ Antuna Kanižlića i sedmih razreda OŠ Dobriše Cesarića. 

POVIJESNO DRUŠTVO POŽEGA I PUČKO OTVORENO UČILIŠTE OBRIS  -

POŽEGA – Gradska knjižnica i čitaonica bila je domaćinom predstavljanja dviju knjiga Požežanina prof. dr. sc. Tvrtka Jakovine „Trenuci katarze“ i „Treća strana Hladnog rata“, koje je organiziralo Povijesno društvo Požega i Pučko otvoreno učilište Obris u sklopu 7. tjedna cjeloživotnog učenja. Predstavljači knjiga uz samog autora bili su doc. dr. sc. Hrvoje Klasić, Filozofski fakultet u Zagrebu, Seid Serdarević, urednik u izdavačkoj kući Fraktura.

Trenuci katarze – prijelomni događaji 20. st. dokument je o vremenu u kojem se isprepleću neviđeni tehnološki napredak i najveći svjetski sukobi, bez sumnje je najdramatičnija, najkrvavija dionica svjetske povijesti. To je ujedno i stoljeće koje je najbolje dokumentirano. O oba svjetska rata, o nebrojenim sukobima od balkanskih ratova s početka stoljeća do ratova na području bivše Jugoslavije s njegova kraja ispisane su bezbrojne knjige i analize. Dvadeseto stoljeće obilježili su mnogi događaji i ljudi. Jakovina u knjizi daje kratak pregled političke povijesti prošloga stoljeća. Od Velikoga rata do pada Berlinskoga zida iz onoga što se voli nazivati kratkim stoljećem Jakovina izdvaja upravo događaje i osobe koji su obilježili i krojili političku povijest. 
Jakovina iznimno plastično i živo opisuje ključne trenutke svjetskih događanja te ulogu Hrvatske i Jugoslavije u njima. Kao i uvijek ide dalje od poznatoga te iz mnoštva podataka slaže novu, drugačiju sliku, punu nijansi, ispisujući nezamjenjivi priručnik o povijesti dvadesetoga stoljeća.

Jakovinina „Treća strana Hladnog rata“ temeljiti je pogled iznutra na Pokret nesvrstanih i način na koji je organizacija s više od stotinu država funkcionirala. U Pokretu su od početka, u njegovu osnivanju, krizama i vrhuncima, u središtu bile Jugoslavija i njena diplomacija. Samo je Pokret nesvrstanih zemalja mogao Titovoj Jugoslaviji dati globalnu važnost kakvu je imala, samo je Titova Jugoslavija mogla osigurati Pokretu ulogu kakvu je nastojao imati između dva suprotstavljena bloka u Hladnom ratu. Tvrtko Jakovina u Trećoj strani Hladnog rata donosi priču o nevjerojatno ambicioznoj, često i efikasnoj diplomaciji jedne objektivno male zemlje

Autor

Prof. dr. sc. Tvrtko Jakovina rođen je u Požegi 1972. godine. Redoviti je profesor svjetske povijesti 20. st. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Osnovnu i srednju školu završio je u Požegi, a studij povijesti u Zagrebu. Osnovao je prvi hrvatski ogranak međunarodne udruge studenata povijesti ISHA, bio član međunarodnog predsjedništva udruge u Belgiji. Studirao je u Kansasu i Bostonu, bio Fulbrightovac na Georgetownu u SAD-u. Magistrirao je na Katholieke Universiteit Leuven u Belgiji, a doktorirao u Zagrebu. Održao je brojna javna predavanja u zemlji, a u inozemstvu kao predavač gostovao u Woodrow Wilson Centru, Washington, London School of Economics i University College of London, nizu poljskih sveučilišta, Švicarskoj itd. Stalni je predavač na poslijediplomskom programu MIREES Sveučilišta u Bolonji.
Knjiga Socijalizam na američkoj pšenici 1948.-1963. dobila je Godišnju državnu nagradu za znanost u kategoriji znanstvenih novaka u području humanističkih znanosti 2004. godine, a Američki komunistički saveznik; Hrvati, Titova Jugoslavija i Sjedinjene Američke Države 1945.-1955. Godišnju nagradu Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu za znanstvenu knjigu iz povijesti u području humanističkih znanosti 2003.g.
Jakovina je objavio mnoštvo znanstvenih i stručnih radova u zemlji i inozemstvu, te je aktivan u različitim strukovnim i nevladinim udrugama (potpredsjednik Društva za hrvatsku povjesnicu, potpredsjednik Hrvatskog društva Fulbrightovaca, potpredsjednik Upravnog odbora Centra za demokraciju i pravo Miko Tripalo u Zagrebu). Član je uredništva nekoliko časopisa (Historijski zbornik, Povijest u nastavi, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest) te je uredio nekoliko knjiga. Objavljuje i različite članke povijesne tematike u brojnim medijima. Član je Savjeta za međunarodne odnose i vanjsku politiku Predsjednika RH Ive Josipovića.