SELJAČKE UDRUGE OGORČENE NAJAVAMA 'KRESANJA' AGRARNOG PRORAČUNA -
POŽEGA – Najavljeno smanjenje agrarnoga proračuna i to kako se u javnosti kalkulira od gotovo milijardu kuna, itekako je ogorčilo poljoprivredne proizvođače. Tvrde kako u državni proračun uplaćuju više do sedam milijardi kuna pa tri i pol koliko im prema stečenim pravima pripada, ne smatraju prevelikim iznosom. Uz to im je država 'debelo' dužna i to 1,1 milijardu kuna, a posljednji poticaji na seljačke su adrese stigli još 2010. Zbog te činjenice jesenska je sjetva obavljena u iznimno teškim uvjetima, a sada je upitna i ova proljetna. Najteže je ipak proizvođačima mlijeka, tvrde u Udruzi uzgajivača simentalskog goveda Požeškog kraja.
- Smanje li nam potpore za mlijeko bit će to težak udarac. Prosječna je cijena oko 2,75 lipa, a nova predviđa samo 2,30 lipa. Uz to se ukida premija od pola kune po litri i sve skupa bit će neizdrživo. Meni država već duguje četiri mjeseca za subvencije i to negdje oko 100 tisuća kuna, a proljetna je sjetva pred vratima, treba zasijati. Situacija je jako teška - kaže Tihomir Strapač, tajnik Udruge.
Njegovo mišljenje dijele mnogi stočari, među njima i oni iz Grabarja. Bave se tovom junadi, no bez poticaja, sve je teže. - Ostanemo li bez potpora, stočari i proizvođači mlijeka snosit će najgore posljedice. Sumnjam da će nas polovica preživjeti takav udar jer ulazimo u Europsku uniju nedovoljno pripremljeni, nećemo biti konkurentni i sve je to skupa prava katastrofa“ kaže Ivan Ribičić čija obitelj naraštajima živi od tova junadi i proizvodnje mlijeka.Svi oni shvaćaju da je kriza teško pogodila domaće gospodarstvo i da dio tereta podnijeti moraju i seljaci, ali traže da se on pravedno raspodijeli.
- Smanjenje potpora bit će udarac i ekološkim gospodarstvima jer smanjenje od gotovo 40 posto nije mala stvar. Svi smo spremni dati doprinos izlasku iz recesije, ali teret moraju podnijeti podjednako svi u hrvatskom društvu - kaže Damir Rosipal, ekološki proizvođač iz Deževaca.
Iako u Ministarstvu poljoprivrede ističu kako drastičnih rezova ipak neće biti, u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori podsjećaju na stečena prava koja su zakonska kategorija.
- Mi tražimo da se poštuje zakon o potporama i ništa više od toga. Ovakvim načinom naši će građani jesti umjesto domaće, onu uvoznu hranu, a time se pogoduje samo uvoznim lobijima. Do ulaska u Europsku uniju, mnogi će zatvoriti svoje farme i ugasiti obiteljska gospodarstva, a to ničemu ne vodi“ dodaje Ivica Malnar, jedan od čelnika županijske HPK i ratarske udruge 'Ledina'. Samo za potpore u ovoj godini prema izračunu HPK, država bi trebala osigurati 2,8 milijarde kuna. Dio novca seljaci traže već do kraja veljače. Spremni su na dogovore, no ne bude li razumijevanja kažu s druge strane, svoje pravo potražit će na cestama – prosvjedima.
ISPLATU ZAOSTALIH POTICAJA UVJETUJU DO KRAJA VELJAČE
Puno je neriješenih problema u poljoprivredi
Seljake brinu i brojni još od prije neriješeni problemi, poljoprivredno zemljište, za koje je bilo puno obećanja, ali se sporo, a negdje i nikako ne rješava. Europa je na pragu, a mi nemamo riješenu legalizaciju naših poljoprivrednih objekata u proizvodnji, a to je osnovni uvjet za dobivanje poticaja, kredita, bespovratnih sredstava i na kraju za sudjelovanje na tržištu.
Stoga je Koordinacija seljačkih udruga zatražila od Vlade RH da se zaostali poticaji isplate do kraja veljače. - Vladi i resornom ministarstvu dajemo rok do kraja veljače da isplate zaostale poticaje, inače ćemo od prvog ožujka krenuti u prosvjede – najavio je Dragutin Dukić, koordinator seljačkih udruga Požeško-slavonske županija na tiskovnoj konferenciji.
Bolje saditi samo lucernu, to država najviše potiče
– Posebno probleme imamo s Dukatom koji nam otkupnu cijenu hoće smanjiti sa 2,69 na 2,30 kuna. Problem su i 42 lipe na ime interventnog otkupa kojim je država štitila proizvodnju mlijeka, a koje je ukinula od 1. siječnja ove godine. Ali ni tu nije kraj problemima, poticaj od 50 lipa po litri mlijeka nećemo dobiti ove nego tek iduće godine u lipnju za ovogodišnju proizvodnju. To je ukupno smanjenje cijene mlijeka za 35 %, što nam je neizdrživo. Kako je u Hrvatskoj u trendu saditi lucernu u ekološkoj proizvodnji i za to po hektaru primati 5.000 kuna a da je ne moraš ni pokositi, predlažem stočarima da se time bave – poručio je Tomislav Mikel, predsjednik Udruge uzgajatelja simentalskog goveda.