Prikazujem sadržaj po oznakama: enjingi vino

MEĐUNARODNI FESTIVAL VINA I KULINARSTVA 11. ZAGREB VINO.com -

Ivo Enjingi je pobrao još nekoliko priznanja – Vinsku zvijezdu za Rajnski rizling kasne berbe 2012., Zweigelt kasna berba barrique2012. i Venje bijelo, kasna berba 2008.

ZAGREB – Na još jednom vinskom natjecanju zabljesnuo je naš najpoznatiji vinogradar i vinar Ivo Enjingi, te pokazao da vina što duže odležavaju, dobivaju sve bolje karakteristike, postaju sve pitkija i okusna prestižna, a posvjedočio svima, ali i sebi da je ekološki uzgoj i ekološko vino nešto što doseže sam vrh u vinarstvu. Osim što se grožđe uzgaja na potpuno ekološki način, i cijeli postupak proizvodnje i njegovanja vina odvija se bez dodataka kvasaca i drugih dodataka, pa čak ni sumpora. To je upravo ta prepoznatljivost Enjingijevih vina koju sve više cijene i vinski znalci, stručnjaci, sommelieri ali i vinski ljubitelji i kupci.

U velikoj konkurenciji preko 300 izloženih vina na 11. Zagrevvino.com, Međunarodnom festivalu vina i kulinarstva, vinarija iz Austrije, Slovenije, Italije, BiH, Srbije, Makedonije i stotinjak najpoznatijih vinarija iz Hrvatske, vina Ive Enjingija osvoji su nekoliko Vinskih zvijezda. Tako su njegova vina Rajnski rizling kasne berbe 2012., Zweigelt kasna berba barrique 2012. i Venje bijelo, kasna berba 2008. osvojila Vinsku zvijezdu, a Posebno priznanje, 1. mjesto od svih najbolje ocjenjenih bijelih vina, vino šampion, osvojilo je Vino, berbe 2008. godine, kupaža pet bijelih vina. Samo da podsjetimo upravo sa Venjem berbe 1998., Ivo Enjingi je kao prvi hrvatski vinar odnio i zlatnog Decantera u Londonu 2004. godine i postao svjetski prvak, te skrenuo pažnju svjetske i europske javnosti na hrvatska i slavonska vina.

Nakon dodjele nagrada Ivo Enjingi je pripremio i radionicu u Hotelu Esplanada, gdje se dvodnevni festival i održavao, te degustaciju vina Venje svih godišta,pod temom „Prvi puta sve berbe bijelog Venja na jednom mjestu". Kušale su se berbe od 1998., 2002., 2003., 2004., 2006., 2007., 2008., 2009., i 2010.

Radionica i degustacija je započela vinom dobrodošlice, Graševinom berbe 2002. godine koje je na Decanterovom ocjenjivanju postalo regionalni šampion 2004. godine. Inače na ovo natjecanje Ivo Enjingi je otišao na nagovor prijatelja, ali ipak vinskih znalaca, koji su kušali njegova vina u podrumu, i odmah mu rekli da takva vina osvajaju zlata u Londonu na Decanteru. Slijedio je niz berbi Venja, pa i Venje 2004. kojega više nema, osim nešto u malim buteljicama, a završilo je s Venjem 2006. godine, po ocjeni samog Ive Enjingija najbolje vino koje je do sada napravio, ali koje još nije bilo na natjecanjima niti u prodaji. Inače Ivo Enjingi je pristalica i zagovornik da vina koja nisu odležala bar pet-šest godina nisu još spremna za konzumiranje, ali niti za natjecanja.Degustaciju Venja odlično su vodili vinski stručnjaci Mario Meštrović, iz Hrvatskog sommelierskog društva, član za edukacije i Izvršnog odbora, Ivo Kozarčanin, urednik rubrike Potrošač u 24 sata i vinski kritičar i Siniša Škabrnjan, sommelier iz Istre. U posjetiteljskom dijelu vina su degustirali i osjenjivali poznati vinski stručnjaci, poznati vinari iz Hrvatske, te nekoliko vinskih kritičara i sommelirera, među kojima i poznati vinski stručnjak Saša Špiranec, autor nekoliko publikacija i vodiča o vinima i vinarima Hrvatske.

Uz degustaciju ekoloških vina, naravno da su se služila i prirodna jela, domaći kruh Enjingija, te njegovi suhomesnati proizvodi, šunka, kobasice, slanina i kulen, te sirevi također domaće tvrtke Mljekara BiZ iz Buka. Za kraj, koji je završen vinskim destilatom starim 22 godine, kao kapljicom za oproštaj, najbolje su išle samoborske kremšnite i ostale slastice. Svi posjetitelji su za poklon dobili i ono po Enjingiju najbolje, Venje iz 2006. kojega još nema u prodaji.

Na 11. Festivalu vina i kulinarstva Zagreb vino.com iz Požeštine su sudjelovali sa svojim vinima Kutjevo d.d., Vina Markota, Vina Galić, Vinarija Perak, Vinarija Krauthaker a u kulinarskom dijelu bučina ulja tvrtke Grbić i rakije Wilijams iz Požege.

Tekst/foto: Vladimir Protić

Sav razvoj uporno koči naša birokracija

 HRNJEVAC / VENJE – Najpoznatiji kontinentalni i najviše nagrađivani vinar Ivo Enjingi koji je i prije desetak godina osvajao Dekantera u Londonu i najprestižnije nagrade za svoje vino u Parizu spreman je i dalje ulagati i razvijati se, ali u tome ga uvijek i uporno koči naša hrvatska birokracija. Čudi se Enjingi što stranci s investicijama uopće više dolaze, jer gotovo redovito nakon dvije tri godine obijanja šaltera i institucija odlaze. – Ja sam ovdje na padinama Papuka sam sa svojom mehanizacijom uredio sve parcele na kojima sam poslije zasadio vinograde. Negdje sam skidao i po deset do petnaest metara zemlje i do na drugom mjestu nasipao da dobijem uredne vinograde s padom po kojemu može ići mehanizacija. Ovdje gdje je ogromna stijena vulkanskog podrijetla uklonio sam tisuće kubika kamena da dobijem pogodnu površinu i sav taj kamen besplatno sam razvezao po svim lokalnim putovima. Na svojoj zemlji imam i vodotok na kojem sam htio napraviti sa svojom mehanizacijom branu i napuniti prirodnu udolinu rezervnom vodom koju bih koristio za navodnjavanje i napajanje stoke u sušnom periodu. Znači nisam od nikoga ništa tražio, samo da mi dozvole da to napravim, ali iz Hrvatskih voda mi nisu dozvolili, nego da će to oni napraviti po svom projektu. Dvije godine već rade na tome, potrošili novce i sada nemaju više za dalje, a ja niti ove godine nemam vode – kaže Enjingi koji se sprema za podizanje novih nasada, još 15 ha vinograda u ekološkom uzgoju. Inače svih 55 ha koje Enjingi obrađuje su u ekološkom uzgoju, bez upotrebe umjetnih gnojiva i kemijskih zaštitnih sredstava. No zapravo ne vjeruje sam sebi da opet ide u investicije, jer je već na sebi iskusio brojne prepreke birokracije.
- Ne jednom, nego sto puta sam rekao, ovdje samo lud investitor može doći u ovakve škare razno-razne birokracije. Takvo sitničarenje, takvo uništavanje nisam do sada doživljavao. Čak sam morao popuniti virman i platiti 0,01 kn Poreznoj upravi da dobijem potvrdu da nisam dužnik. Na drugoj stavci sam imao pretplatu ali nisu to htjeli prebiti. Nas će zamalo više pisati izvješća nego što će nas raditi u vinogradu. Nekada za područje bivše općine Požega radilo je 38 službenika, a u mjesnim uredima samo voditelj i matičar, a danas u općinama, gradovima i županiji trostruko više službenika. No borim se, stvaram nove vrijednosti, nove vinograde, jer očekujem da će možda Europa urazumiti tu našu birokraciju, no iskreno ću vam reći, žalim što sam u to išao, jer nije to vrijedno truda i rada za ovu birokraciju koja nas gazi i uništava – kaže Enjingi, koji je unatoč tome još uvijek vedar i odličan domaćin svim namjernicima i gostima koji dođu kušati njegova kvalitetna vina.
- Nekada sam u ovoj državi imao s kime i razgovarati, to je bio dr. Franjo Tuđman koji me je pitao kako napraviti ustroj Zavoda za kvalitetu vina, koji smo stvorili i devet godina sam bio tamo bez ijedne kune naknade. Ustrojili smo i prvi vinogradarski katastar po mojoj zamisli, koji su došli vidjeti i stručnjaci iz Europske unije. Sve smo predvidjeli od nadmorske visine vinograda, sastava tla, razmaka redova, razmaka panjeva, sorte i dobili pohvale jer u Europi nisu imali takav katastar. Na temelju toga su dobiveni već tada poticaji za izradu vinogradarskog katastra, mada smo imali mnogo protivnika, jer tada bi se utvrdilo koliko vinograda nemaju, a dobivaju poticaje, a koliko vina patvore jer ga nemaju. Markice na vinu su također moja ideja, stvorene da bi svaka boca imala svoj broj i znalo se odakle dolazi i tko je proizvođač, da bi se štitila kvalitetna vina. No danas imamo vina koja su jeftinija i od grožđa, ali imaju i markicu – kaže Enjingi, koji savjetuje da se sve pojednostavi, da se ostavi ljudima da se bave svojim poslom, a ne stalnim birokratskim zahtjevima zagorčavati im život.
Zašto je stala gradnja, zašto investicije, pa zato što nitko ne može dočekati da dobije sve potrebne dozvole. Zašto su ljudi krenuli u gradnju bez potrebnih dozvola, pa nisu ih mogli dočekati, ali ni financirati, jer tu su silni nameti, razmišlja Enjingi koji je na lokaciji Venje u vinogradu primio i požeško-slavonskog župana Alojza Tomaševića koji se ponudio za pomoć u rješavanju tih problema. – Želimo strateške investicije, no poanta je u tome da je to samo deklarativna želja, jer u Vladi RH nisu niti jedan korak napravili, niti jednu uredbu ukinuli da bi strateška investicija dobila na ubrzanju. Mi kao lokalna samouprava moramo poštovati zakon i tražili smo kako pomoći investitoru koji želi uložiti milijun, deset ili stotinu milijuna kuna, a zainteresiranih imamo i za takve velike investicije. Mi imamo javne rasprave koje traju mjesecima, propisano donošenje raznih odluka koje se čekaju mjesecima, tako da u roku jedne i pol godine nemate šanse da dobijete dozvolu. Investitor u Lipiku želi graditi novu tvornicu flat stakla u kojoj bi se zaposlilo 800 ljudi, na Skupštini županije smo donijeli odluku, a već godinu i pol rješavamo samo pitanje zemlje za novu tvornicu. Tražili smo od Ministarstava da nam olakšaju taj postupak, mi smo u županiji odredili referenta koji prati tu investiciju, svi djelatnici pa i ja kao župan potpuno smo na raspolaganju investitoru, no i dalje postoje zakoni i uredbe koje ja ne mogu preskočiti – kaže župan Tomašević, koji se slaže s Enjingijem da je upravo taj birokratski odnos ostavio građevinske tvrtke bez posla jer investicija više nema. Županija se potpuno odredila prema razvoju gospodarstva i na tome će i dalje inzistirati.
- Hrvatska država je centralistička, sve u Zagreb se odnosi, nagomilalo se toliko birokracije i država ništa ne čini da smanji troškove birokracije. Gleda se samo gdje će se otimati, izmišljaju se razno razni nameti i na taj način odbijaju investitore a ubijaju svoje privrednike koji još posluju – zaključuje Enjingi.