Vladimir
Hrvatska je pod nadzorom 767 kućišta i 201 fiksni radar koji su zabilježili 320 tisuća prekršaja - donosimo sve lokacije u RH
Kamere za nadzor brzine postale su gotovo jednako uobičajene kao i prometni znakovi. No unatoč njihovoj sve većoj zastupljenosti, dio vozača i dalje vozi kao da ih ne vidi. U 2025. godini evidentirano je više od 320 tisuća prekršaja nepropisne brzine, što jasno pokazuje da radari rade – ali i da posla ne nedostaje.
Gdje vozači najčešće ne miču nogu s gasa i gdje je najgušća mreža kamera, istražili smo u nastavku.
Policijska uprava zagrebačka prednjači po broju prekršaja
Prema podacima MUP-a, na području RH u 2025. godini evidentirano je 320.069 prekoračenja dopuštene brzine.
Najviše ih je zabilježeno na području Policijske uprave zagrebačke, čak 39.695. Slijedi Policijska uprava splitsko-dalmatinska s 27.357 prekršaja te Policijska uprava zadarska s 23.560 evidentiranih slučajeva.
Kazne za prekršaje idu i do 2.650€
Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, kazne za prekoračenje brzine razlikuju se ovisno o tome događa li se prekršaj u naselju ili izvan njega. Kazne u naselju su u pravilu strože jer se smatra da je rizik za pješake i druge sudionike znatno veći.
|
Prekoračenje |
Kazna u naselju |
Kazna izvan naselja |
|
Više od 50 km/h iznad ograničenja |
1.320€ – 2.650€ ili zatvorska kazna u trajanju do 60 dana |
660€ – 1.990€ |
|
30–50 km/h iznad ograničenja |
390€ – 920€ |
260€ |
|
20–30 km/h iznad ograničenja |
130€ |
60€ |
|
10–20 km/h iznad ograničenja |
60€ |
60€ |
|
Do 10 km/h iznad ograničenja |
30€ |
/ |
Široka mreža kamera: PU zagrebačka i splitska prednjače po broju
S obzirom na visoke kazne, važno je znati da je nadzor prometa danas znatno intenzivniji nego ranije. Samo u 2025. godini postavljeno je 179 novih kućišta. Na hrvatskim prometnicama tako se nalazi ukupno 767 kućišta i 201 fiksni uređaj koji se po potrebi premješta između lokacija.
Najviše kamera, njih 86, nalazi se na području PU zagrebačke i PU splitsko-dalmatinske. Slijede PU međimurska sa 62, PU istarska s 59 i PU varaždinska s 58 kamera. Lokacije svih kamera pogledajte ovdje.
U 2026. godini planira se dodatno širenje
Iz MUP-a ističu da je postavljanje novih radarskih uređaja dovelo do ujednačavanja srednjih brzina kretanja vozila, što je stabiliziralo prometni tok i smanjilo broj prometnih nesreća. Na upit planira li se nastavak širenja mreže kamera i ove godine, poručuju: - Ministarstvo unutarnjih poslova planira u 2026. godini nastaviti s aktivnostima koje bitno utječu na samu sigurnost cestovnog prometa, a to je među ostalim i postavljanje dodatnog broja kućišta i fiksnih uređaja za mjerenje brzine kretanja vozila. Lokacije/pozicije određuju lokalne policijske postaje i uprave na temelju prometne problematike sukladno statističko analitičkim pokazateljima gdje se događaju najteže prometne nesreće uzrokovane prekoračenjem dopuštenih brzina.
U konačnici, koliko se vremena štedi bržom vožnjom?
Prema izračunu Tonija Miluna, nagrađivanog profesora matematike, 50% brža vožnja ne donosi ni približno 50% uštede vremena. Primjerice, dionicu od 200 km pri brzini od 130 km/h prijeći ćete za 1 sat i 32 minute. Ako ubrzate na 140 km/h, stići ćete tek šest minuta ranije.
Povećana brzina i nesigurna vožnja tako stvaraju tek nekoliko minuta prednosti, ali zato nose rizik kazne, opasnih situacija i mogućih tragičnih posljedica. Kad se sve zbroji, jurnjava ne štedi gotovo ništa, ali može oduzeti puno.
Veliki iskorak Toplica Lipik u cjelogodišnji zdravstveni turizam sa izgradnjom 87 novih soba kroz projekt vrijedan 13 milijuna eura
LIPIK - U realizaciji je Projekt rekonstrukcije zgrade Fontana u moderan hotel u funkciji zdravstvenog turizma predstavlja najveći iskorak Toplica Lipik u smjeru razvoja cjelogodišnjeg zdravstvenog turizma te snažan doprinos jačanju turističke ponude kontinentalne Hrvatske. Osim što uključuje izgradnju i opremanje nove zgrade Hotela Fontana s 87 jednokrevetnih i dvokrevetnih soba, realizacija projekta uključuje i niz popratnih ugostiteljskih, wellness i spa, zabavnih i sportsko-rekreativnih sadržaja koji zaokružuju priču. Gotovo 13 milijuna eura bespovratnih sredstava osigurano je iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a partner na projektu je Požeško-slavonska županija, osnivač Toplica Lipik.

Županica Požeško-slavonske županije Antonija Jozić, gradonačelnik Grada Lipika Vinko Kasana te ravnatelj Toplica Lipik - Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Goran Pušćenik obišli su gradilište Hotela Fontana, jednog od najznačajnijih razvojnih projekata u sklopu Toplica Lipik.
Ravnatelj Pušćenik tom je prilikom istaknuo važnost projekta za budući razvoj ustanove. - Projekt Fontana jedan je od ključnih razvojnih projekata Toplica Lipik kojim stvaramo moderan i energetski učinkovit smještajni i rehabilitacijski kapacitet za potrebe pacijenata i zdravstvenog turizma. Iako radovi traju dulje od prvotno planiranog, nastavljaju se ubrzanim tempom te je planirano da hotel do kraja godine bude u funkciji. Završetkom projekta značajno ćemo unaprijediti kvalitetu usluga, konkurentnost ustanove i dugoročni razvoj Lipika.
Važnost projekta za Grad Lipik istaknuo je gradonačelnik Vinko Kasana. - Prije početka Domovinskog rata Lipik je imao hotel s preko 400 ležajeva i bogatu turističku ponudu, a ovaj projekt predstavlja važan korak na putu vraćanja konkurentnosti Lipika.
Važnost i ovog objekta za turizam u Požeško-slavonskoj županiji istakla je županica Antonija Jozić. - Završetkom izgradnje Hotela Fontana te završetkom privatne investicije u Donjim Emovcima odgovorit će se na velik izazov s kojim se Požeško-slavonska županija bori kada je u pitanju razvoj turizma, a to je nedostatak smještajnih kapaciteta. Upravo ovakvi projekti stvaraju preduvjete za snažniji razvoj kontinentalnog turizma, nova radna mjesta i dodatnu vrijednost za lokalnu zajednicu te pozicioniraju Lipik i Požeško-slavonsku županiju kao prepoznatljivu destinaciju zdravstvenog i lječilišnog turizma tijekom cijele godine.
Svako treće dijete u Hrvatskoj koristi umjetnu inteligenciju - znaju li kako i uz čiju podršku?
ZAGREB - Djeca i mladi u Hrvatskoj sve češće koriste alate generativne umjetne inteligencije kao dio svoje svakodnevice, ponajprije za školu, učenje i rješavanje zadataka, ali i za razgovore, savjete i istraživanje tema koje ih zanimaju. Pokazuju to i nacionalni rezultati međunarodnih istraživanja o digitalnim navikama djece koje je provelo Društvo za komunikaciju i medijsku kulturu, prema kojima su alati umjetne inteligencije već postali dio digitalnog okruženja djece i mladih.
Prema podacima istraživanja, gotovo svako treće dijete koristi generativnu umjetnu inteligenciju za razgovore i savjete, dok je najčešća svrha korištenja vezana uz školu. Uz pomoć umjetne inteligencije pišu eseje i priče te ju koriste za objašnjavanje i sažimanje gradiva. Istodobno, oko petine djece navodi da u posljednjih mjesec dana uopće nije koristilo alate umjetne inteligencije, što upućuje na razlike u pristupu, znanju i digitalnim vještinama.
Upravo će upotreba alata umjetne inteligencije među djecom i mladima biti jedna od tema konferencije kojom se obilježava Dan sigurnijeg interneta. Konferencija “Zajedno za sigurniji internet”, posvećena je sigurnosti djece i mladih u digitalnom okruženju, a održat će se 10. veljače u Zagrebu.
– Posebna vrijednost ove konferencije je aktivno uključivanje djece u dijalog, od radionica do rasprava u kojima mladi izravno postavljaju pitanja donositeljima odluka. Djeca danas nisu samo korisnici interneta koje treba štititi, već aktivni sudionici digitalnog prostora koji imaju pravo sudjelovati u njegovu oblikovanju – istaknuo je Miran Gosta, ravnatelj Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM).
Istraživanja Društva za komunikacijsku i medijsku kulturudodatno pokazuju da djeca umjetnu inteligenciju najčešće koriste iz praktičnih razloga. 13 % djece navodi kako im AI pomaže da lakše obave zadatke, 11 % da štedi vrijeme, a 9 % ispitane djece smatra da uz uporabu umjetne inteligencije postižu bolje školske rezultate.
S druge strane, među djecom koja ne koriste umjetnu inteligenciju, gotovo 40 % navodi da im nije potrebna, dok više od četvrtine djece ne zna dovoljno o tim alatima da bi ih koristilo.
Istovremeno, dio djece izražava zabrinutost, oko 16 % djece brine privatnost i dijeljenje osobnih informacija, dok 12 % smatra da umjetna inteligencija može davati netočne ili izmišljene informacije. Ta podijeljena slika jasno pokazuje koliko je važno djecu ne samo štititi, nego ih i osnaživati znanjem i vještinama za odgovorno korištenje novih tehnologija.
– Umjetna inteligencija više nije tema budućnosti, ona je već dio dječje svakodnevice. Djeca je koriste spontano, često bez jasnih smjernica, a odrasli nerijetko kasne u razumijevanju tih alata. Naša je odgovornost osigurati da djeca umjetnu inteligenciju koriste sigurno, kritički i u svoju korist, a ne na vlastitu štetu. To se postiže razgovorom, edukacijom i jasno postavljenim pravilima – kaže Tomislav Ramljak, voditelj Centra za sigurniji internet.
Konferencija povodom Dana sigurnijeg interneta okupit će predstavnike institucija, stručnjake iz područja obrazovanja, zdravstva, komunikacija i digitalne sigurnosti, ali i djecu i mlade, koji će aktivno sudjelovati u raspravama. Program uključuje predstavljanje rezultata nacionalnog istraživanja o online seksualnom nasilju, rasprave o politikama usmjerenima na osiguravanje zdravog internetskog okruženja, kodeksu za zaštitu dječjih prava u digitalnom okruženju, izazovima komunikacije u svijetu društvenih mreža i umjetne inteligencije, kao i radionice namijenjene djeci i odraslima.
– Naš je cilj osvijestiti djecu, roditelje i odgojno-obrazovne djelatnike o novim digitalnim alatima, ali i o važnosti zaštite djece na internetu. Stručnjaci Nacionalnog CERT-a bave se temama poput sigurnih lozinki, zaštite osobnih podataka, digitalnih tragova koje ostavljamo na internetu i prepoznavanja potencijalne opasnosti. A kroz projekt BrAIn, CARNET je razvio kurikule o umjetnoj inteligenciji koji se već provode u osnovnim i srednjim školama, kako bi učenici stjecali vještine kritičkog i sigurnog korištenja digitalnih tehnologija – poručio je Miro Đuzel, pomoćnik ravnatelja CARNET-a za Nacionalni CERT.
Konferencija povodom Dana sigurnijeg interneta 2026. održat će se u Zagrebu, u organizaciji HAKOM-a, Centra za sigurniji internet i CARNET-ova Nacionalnog CERT-a. Program konferencije dostupan je na poveznici DSI 2026, a poveznica za online praćenje bit će objavljena uoči samog događanja.
Između Jakšića i Ovčara 49-godišnji vozač teretnim automobilom na bankini pokupio prometni znak i sletio s ceste u kanal
U prometnoj nesreći nije bilo ozlijeđenih osoba, a vozaču je na mjestu događaja naplaćena novčana kazna -
FOTO: Ilustracija
U utorak 3. veljače 2026. oko 19.05 sati između mjesta Jakšić i Ovčare, 49-godišnji vozač koji je upravljao teretnim automobilom, uslijed neprilagođene brzine prešao je vozilom na putnu bankinu te prednjim dijelom vozila udario u prometni znak, a nakon toga je sletio u putni kanal.
U prometnoj nesreći nije bilo ozlijeđenih osoba, a vozaču je na mjestu događaja naplaćena novčana kazna zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
55-godišnjak prijavio da mu je netko u poslijepodnevnim satima u OŽB Požega otuđio prijenosno računalo vlasništvo tvrtke iz Zagreba
Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava -
FOTO: Ilustracija
U utorak 3. veljače 2026. policijskim službenicima je prijavio 55-godišnjak da je 30. siječnja 2026. u poslijepodnevnim satima u Požegi u Osječkoj ulici u prostorijama Opće županijske bolnice Požega nepoznati počinitelj otuđio prijenosno računalo u vlasništvu trgovačkog društva iz Zagreba.
Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava.
"Djetinjstvo koje povezuje" - Školski projekt „Cesarić u Cesariću“ okupio učenike, obitelji i brojne goste
POŽEGA - Tijekom siječnja u Osnovnoj školi Dobriše Cesarića školi održan tradicionalni školski projekt „Cesarić u Cesariću“, koji je ove godine bio posvećen temi Djetinjstva – jednom od najprepoznatljivijih motiva u stvaralaštvu pjesnika Dobriše Cesarića. Projekt je okupio učenike razredne i predmetne nastave, učitelje, stručne suradnike, roditelje, bake i djedove te brojne goste i vanjske suradnike, potvrdivši snažnu povezanost škole i lokalne zajednice.Događanjima su prisustvovali ravnateljica Lidija Pecko, dok je ispred Grada Požege radionice obišla Irena Martinek, zamjenica gradonačelnika Grada Požege.
Kroz niz raznovrsnih radionica i aktivnosti učenici su istraživali kako je izgledalo djetinjstvo nekada, kako ga doživljavaju danas te koje su vrijednosti zajedničke svim generacijama. Poseban naglasak stavljen je na međugeneracijsko druženje – u brojnim su aktivnostima sudjelovali roditelji, bake i djedovi koji su s učenicima dijelili uspomene, stare igre, pjesme i priče iz svog djetinjstva.
Projekt je obuhvatio različite izvannastavne i dodatne skupine učenika u višim razredima: literarnu, mlade povjesničare i geografe, sportske skupine, misijsko-karitativnu skupina, veliki i mali pjevački zbor,likovne skupine i skupinu za vizualni identitet škole, kreativne radionice pisanja i čitanja, English club u suradnji s knjižničarima, dodatnu nastavu matematike i informatike. Učenici nižih razreda također su se uključili u niz zanimljivih radionica: dramsko-čitalačka, kreativna, lutkarska, čitalački klub, mješovita skupina, recitatorsko scenska, plesna, Hrvatska škrinjica, dramska, sportska skupina, lutkarsko-scenska i domaćinstvo.
Učenici su se izražavali kroz sliku, riječ, glazbu, fotografiju i pokret, raspravljali o razlikama između djetinjstva nekada i danas te učili kako povezati književna djela s vlastitim iskustvom. Posebno su zanimanje izazvale radionice starinskih igara, tradicijskih pjesama i plesova, koje su školu ispunile smijehom, veseljem i zajedništvom.
Projekt je dodatno obogaćen dolaskom gostujućih predavača i suradnika. Održane su interaktivne STEM radionice popularizatora znanosti Krešimira Čanića, književni susret s autoricom Maricom Milčec, predavanje za roditelje o podršci adolescentima, koje je vodila psihologinja Sanja Samardžija iz Obiteljskog centra, niz radionica za učenike osmih razreda koje su realizirane s psihologinjom Anitom Savić te predavanje socijalne pedagoginje Marije Baketa na temu Izazovi modernog odrastanja: društvene mreže i videoigre za predstavnike Vijeća učenika škole.U program su se aktivno uključili i stručni suradnici škole, čime je projekt dobio snažnu odgojno-obrazovnu dimenziju.
Kroz aktivnosti na dodatnim satima učenici su promišljali o Cesarićevim stihovima i univerzalnim porukama o djetinjstvu, jednostavnosti i emocijama, dok su matematičke i STEM radionice pokazale kako se znanje može povezati s igrom i svakodnevnim životom. Likovne i kreativne radionice pružile su učenicima prostor za izražavanje osjećaja i uspomena kroz boju i oblik.
Projekt „Cesarić u Cesariću – Djetinjstvo“ 21. po redu još je jednom pokazao da škola nije samo mjesto učenja, nego i prostor susreta, dijeljenja i povezivanja generacija. Zajedničkim radom učenika, obitelji, učitelja i gostiju stvoreno je ozračje topline i zajedništva, a djetinjstvo je prikazano kao vrijednost koja nadilazi vrijeme i ostaje trajna inspiracija.
Izvor: OŠ „Dobriša Cesarić“ i koordinatorica projekta Blanka Đimoti Zima
66-godišnjak je prijavio da mu je nepoznati počinitelj koristeći njegove podatke sklopio ugovor s teleoperaterom
Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava -
FOTO: Ilustracija
U ponedjeljak 2. veljače 2026. policijskim službenicima je prijavio 66-godišnjak s područja Lipika da je tijekom prosinca 2025. nepoznati počinitelj neovlašteno koristeći njegove osobne podatke sklopio ugovor s teleoperaterom.
Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava zbog počinjenog kaznenog djela Nedozvoljena uporaba osobnih podataka.
4 prometne nesreće, 1 bijeg vozača a u Kaptolu 27-godišnja vozačica na parkiralištu udarila u automobil 45-godišnjakinje
U prometnoj nesreći nije bilo ozlijeđenih osoba, a 27-godišnjakinji je na mjestu događaja uručena obavijest o počinjenom prekršaju -
FOTO: Ilustracija
U ponedjeljak 2. veljače 2026. oko 12.35 sati u mjestu Kaptol na Trgu dr. Franje Tuđmana, na parkiralištu 27-godišnja vozačica koja je upravljala osobnim automobilom, udarila je prednjim dijelom vozila u zadnji lijevi dio osobnog automobila, a kojeg je prethodno parkirala 45-godišnjakinja.
U prometnoj nesreći nije bilo ozlijeđenih osoba, a 27-godišnjakinji je na mjestu događaja uručena obavijest o počinjenom prekršaju zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
Tijekom protekla 24 sata na području Policijske uprave požeško-slavonske dogodile su se i prometne nesreće s materijalnom štetom u mjestima Brestovac i Jakšić, a dogodio se i bijeg s mjesta prometne nesreće u između mjesta Svetinja i Jakšić.
Nepoznati počinitelj otuđio sa Župne crkve u Stražemanu bakrene oluke i cijevi
Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem -
FOTO: Ilustracija
U razdoblju od 26. do 30 siječnja 2026. u mjestu Stražeman, nepoznati počinitelj je sa crkve otuđio bakrene odvodne cijevi u vlasništvu župe Stražeman.
Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava.
MORH raspisao javni poziv za dodjelu stipendija redovitim učenicima i studentima
Prilika za profesionalni razvoj u OSRH: Raspisana su tri javna poziva za dodjelu stipendija učenicima srednjih škola i jedan za studente iz područja informacijsko-komunikacijskih tehnologija -
ZAGREB - Ministarstvo obrane Republike Hrvatske raspisalo je javne pozive za dodjelu stipendija redovitim učenicima srednjih škola i redovitim studentima iz područja informacijsko - komunikacijskih tehnologija za školsku i akademsku godinu 2026./2027.
Javni poziv predstavlja mogućnost uključivanja mladih osoba u sustav obrane Republike Hrvatske, sukladno važećim propisima.
Raspisani su javni pozivi za stipendiranje učenika 3. razreda srednje škole za studij Aeronautike na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i to za vojnog pilota i vojnog kontrolora zračnog prometa s rokom prijave do 17. travnja 2026. godine.
U školskoj godini 2026./2027. Ministarstvo obrane dodijelit će do 24 stipendija redovitim učenicima 3. razreda srednjih škola, Zrakoplovne tehničke škole Rudolfa Perešina iz Velike Gorice i Tehničke škole iz Zadra, koji se obrazuju za zanimanje zrakoplovni tehničar u iznosima od 120,00 eura za 3. razred srednje škole i 150,00 eura za 4. razred srednje škole, a rok prijave je do 30. rujna 2026. godine.
Raspisan je i Javni poziv za dodjelu stipendija redovitim studentima iz područja informacijsko-komunikacijskih tehnologija s rokom prijave do 31. listopada 2026. godine. Stipendije se dodjeljuju redovitim studentima sveučilišnih ili stručnih studija akreditiranih u znanstvenim poljima elektrotehnike, računarstva, informacijsko-komunikacijskih znanosti te drugih srodnih studija iz područja informacijsko-komunikacijskih tehnologija u akademskoj godini 2026./2027., pri čemu se za svaku godinu završetka studija dodjeljuje do pet stipendija i to studentima koji studij završavaju 2027., 2028., 2029. i 2030. godine.
Ministarstvo obrane osigurava mjesečnu stipendiju za vojne stipendiste – studente u iznosu od 300,00 eura za prvu godinu studija; 400,00 eura za drugu godinu studija; 500,00 eura za treću godinu studija; 600,00 eura za četvrtu godinu studija te 700,00 eura za petu godinu studija.
Odabranim stipendistima Ministarstvo obrane osigurava redovitu mjesečnu stipendiju, a nakon završetka školovanja otvorena im je mogućnost profesionalnog angažmana i razvoja karijere u Oružanim snagama Republike Hrvatske.
Kroz program stipendisti stječu specijalizirana znanja i praktične vještine, uz priliku da grade karijeru u dinamičnom i odgovornom profesionalnom okruženju.
Informacije vezane uz javni poziv, uvjete, postupak prijave i iznose stipendija za vojne stipendiste dostupne su na mrežnim stranicama Ministarstva obrane https://www.morh.hr ili https://www.vojnipilot.hr.
Za sve dodatne upite kandidati i kandidatkinje mogu se obratiti Središnjici za upravljanje osobljem na brojeve telefona 01/3784-812 i 01/3784-814, Referadi Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu za studij Aeronautike (tel. 01/238-0202) te područnim odjelima za poslove obrane Ministarstva obrane (https://www.morh.hr/podrucni-odjeli-i-odsjeci-za-poslove-obrane).
Ostale pojedinosti navedene su u svakom pojedinom javnom pozivu:
Javni poziv zainteresiranim kandidatima – učenicima 3. razreda srednje škole za studij Aeronautika – vojni pilot, Fakulteta prometnih znanosti, Sveučilišta u Zagrebu
Javni poziv zainteresiranim kandidatima – učenicima 3. razreda srednje škole za studij Aeronautika – vojna kontrola zračnog prometa, Fakulteta prometnih znanosti, Sveučilišta u Zagrebu
Javni poziv za dodjelu stipendija učenicima 3. razreda srednjih škola koji se obrazuju za zanimanje zrakoplovni tehničar
Javni poziv za dodjelu stipendija redovitim studentima iz područja informacijsko – komunikacijskih tehnologija
Pozivamo sve zainteresirane učenike i studente koji ispunjavaju uvjete da se prijave unutar propisanog roka i iskoriste priliku za financijsku potporu i buduće zapošljavanje.