Danas s ponosom obilježavamo 21. godinu od uvođenja broja 112 u Republici Hrvatskoj  -

Jedinstveni europski broj za hitne službe 112 u Hrvatskoj uveden je 11. veljače 2005. godine, a od tada je zabilježeno gotovo 40 milijuna poziva. Ovaj broj, koji objedinjuje sve hitne službe, postao je simbol brzog i učinkovitog odgovora na različite situacije - od prirodnih katastrofa do svakodnevnih nesreća.

Podsjećamo kako je broj 112 ustanovljen odlukom Vijeća Europskih zajednica još 1991. godine, te ove godine obilježava 35. obljetnicu postojanja u Europskoj uniji, a sustav 112 u Republici Hrvatskoj, sa svojih dvadeset županijskih centara, predstavlja glavnu točku brze i učinkovite reakcije na različite izazove, koji zaprimaju hitne pozive i djeluju kao jedinstveni operativno-komunikacijski centri za sve vrste hitnih situacija.

Sustav 112 u Republici Hrvatskoj djeluje unutar Ravnateljstva civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova i neprekidno (24/7/365) osigurava zaprimanje dojava na jedinstveni europski broj za hitne službe 112 putem telefona, SMS poruka i e-poziva iz vozila.

Putem broja 112 zaprimaju se sve vrste hitnih poziva, a u skladu s utvrđenim procedurama (standardnim operativnim postupcima, komunikacijskim protokolima, uputama i drugim operativnim dokumentima) pozivi se prosljeđuju u teritorijalno i strukovno nadležne prijavno-dojavne jedinice hitnih, spasilačkih i drugih službi ili im se temeljem dojave informacije prenose.

Sustav 112 obavlja i zadaću provođenja ranog upozoravanja i/ili uzbunjivanja stanovništva prilikom nastanka ili prijetnje od nastanka velike nesreće ili katastrofe.

Sustav 112 komunikacijski povezuje subjekte unutar određenog sustava ranog upozoravanja i putem svojih komunikacijskih kanala osigurava brzi protok informacija i upozorenja o opasnosti među njima. Temeljem odluka rukovoditelja nadležnih subjekata sustav 112 provodi rano upozoravanje stanovništva, sudionika i operativnih snaga sustava civilne zaštite, slanjem SMS ili CB poruka na mobilne telefone putem Sustava za rano upozoravanje i upravljanje krizama (SRUUK). Sustav za rano upozoravanje i upravljanje krizama (SRUUK) u uporabi je od kolovoza 2023. godine.

POŽEGA / VELIKA - U subotu, 14. veljače 2026., Planinarski dom „Lapjak“ u Velikoj ponovno će postati središte dobre zabave, kreativnosti i zajedništva. Hrvatsko planinarsko društvo „Sokolovac“ Požega organizira svoj tradicionalni Bal pod maskama, događaj koji već godinama okuplja planinare i prijatelje Društva u vedroj, opuštenoj i veseloj atmosferi te je još jedini takav događaj u Požeštini.

Bal započinje u 19:30 sati, a za donaciju od 17 eura sudionici će uživati u piću dobrodošlice i bogatoj večeri koja uključuje pet vrsta mesa, priloge i salatu. Glazbeni dio večeri povjeren je provjerenom planinarskom duetu Kristini i Damiru (Duo Amor), koji će se pobrinuti za plesni ritam i dobro raspoloženje.

U sklopu programa birat će se tri najuspješnije maske, a pobjednici će biti nagrađeni. Održat će se i tradicionalni ples s metlom, koji svake godine izaziva osmijehe i spontanu zabavu među sudionicima. Piće će biti dostupno po akcijskim planinarskim donacijama na šanku od sokova i vina do rakije i kave.

Prijave i donacije moguće su do 12. veljače kod Damira Devčića na broj 098 934 8752. Organizatori pozivaju sve članove Društva, planinare i ljude dobre volje da se pridruže ovom jedinstvenom događaju, maskiraju se i uživaju u večeri punoj smijeha, glazbe i prijateljstva. Bal pod maskama HPD-a „Sokolovac“ nije samo zabava to je slavlje zajedništva, kreativnosti i planinarske tradicije koja živi i izvan staza. Lapjak će te večeri ponovno pokazati da planinari znaju uživati u životu i pod maskama.

     OECD - Pregled inovacijske politike HRVATSKA

Pregled hrvatske inovacijske politike OECD je objavio još 2013. godine kao dio serije pregleda inovacijske politike pojedinih zemalja. Svrha ovog pregleda je bila omogućiti sveobuhvatno razumijevanje ključnih elemenata, odnosa i dinamike koji pokreću hrvatski sustav inovacija te prilika da se isti osnaži putem državne politike. Konkretno, pregled: 1) osigurava neovisnu i komparativnu ocjenu ukupnog učinka hrvatskog sustava inovacija; 2) preporučuje gdje bi se u sustav mogla uvesti poboljšanja, i 3) daje preporuke o tom kako državne politike mogu pridonijeti takvim poboljšanjima, nadovezujući se na iskustvo drugih zemalja OECD-a te dokaze o procesima, sustavima i politikama inovacija.

Nažalost, usprkos pregleda hrvatske inovacijske politike i podizanje uputa koje je OECD dao Hrvatskoj prije 12 godina, a koja je trebala biti i temelj razvoja hrvatskog gospodarstva i podizanja standarda građana RH, posebice uz znanstvenu suradnju sveučilišta i industrije, odnosno akademske zajednice i gospodarskih subjekata, trenutačna posljedica „aktivnosti“ odgovornih osoba – resornih ministara – je nedostatak trajne političke opredijeljenosti prema inovacijama. 

     AKADEMSKI SINDIKAT - Inovacijska politika

Hrvatska još uvijek nema zreli inovacijski sustav koji bi bio pokretan jezgrom visoko inovativnih poduzeća, a sama država je prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz proračuna izdvojila malo novca za istraživanje i razvoj (IR) u proteklih desetak godina. To je otprilike polovica sredstava za IR potrebna kako bi se povećala inovativnost i ostvario održivi rast dohotka i zapošljavanja te osnažila međunarodna konkurentnost Hrvatske. Razlika izdvajanja za IR u odnosu na razvijene Europske zemlje postaje još očitija kad se razmotri prosječan iznos odvojen za istraživanja i razvoj po stanovniku.

Dobra inovacijska politika i razvijeni Hrvatski inovacijski sustav (HIS) osigurao bi hrvatskim poduzećima puni pristup europskim i svjetskim tržištimašto bi osiguralo: 1) jačanje međunarodne konkurentnosti poslovnih tvrtki; 2) pristup značajnim iznosima sredstava za znanost, tehnologiju i inovacije kroz fondove Europske unije (EU); 3) sudjelovanje u europskim programima istraživanja tehnologije i inovacija.Snažniji inovacijski sustav bit će važan dio hrvatske strategije visokog održivog rasta i boljeg životnog standarda njezinog stanovništva.

Nažalost, trenutačno hrvatski inovacijski sustav je i dalje malen, kako u apsolutnim tako i u relativnim pojmovima, jer bruto domaći rashodi za istraživanje i razvoj stagniraju. Posljedica toga je da su ishodi inovacija niski u usporedbi s drugim zemljama, a glavni nedostaci su: 1) loša makroekonomska kretanja; 2) neodgovarajući okvirni uvjeti za inovacije; 3) slabe inovacijske sposobnosti i profil vještina koji je nepovoljan za inovacije u poslovnom sektoru; 4) nedostaci u autonomnoj organizaciji i upravljanju sveučilištima i javnim istraživačkim ustanovama, te 5) nedostatak trajne političke opredijeljenosti prema inovacijama.

     Poboljšanje inovacijske politike

Primjena fondova EU i veće korištenje nacionalnih fondova osiguravaju jedinstvenu priliku za unaprjeđenje inovacijskih sposobnosti u cijelom hrvatskom sustavu inovacija. Tada bi inovacije bile temelj poticanja razvoja dinamičnog poslovnog sektora koji ostvaruje uspjehe pristupu tržištima EU-a, odnosno, predstavlja prilike za širenje izvoza. Vladina politika može pomoći kroz podršku boljem korištenju hrvatske radne snage i sveobuhvatno unaprjeđenje vještina koje su relevantne za industriju. Osim toga, povećanje gospodarskog i društvenog razvoja daje doprinos i javna istraživanja - kako na sveučilištima tako i u javnim istraživačkim organizacijama. Naime, poboljšanja inovacijske politike u određenim zemljama pokazuju da su najbrže napredujuća gospodarstva ona koja inovacije smatraju temeljnim pokretačem otpornosti, rasta i konkurentnosti. To dokazuju rezultati prikazani u Globalnom inovacijskom indeksu (GII) u 2025.kojeg svake godine objavljuje Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (World Intellectual Property Organization - WIPO). 

Zahvaljujući lošoj hrvatskoj inovacijskoj politici Hrvatska je na 40. mjestu od 139 gospodarstva predstavljenih u GII-u 2025. Među najvećim slabostima Hrvatske prema pojedinačnim inovacijskim podindeksima ističu se niska razina znanstvene suradnje između sveučilišta i industrije zbog kojih je Hrvatska na 101. mjestu.

AKADEMSKI SINDIKAT zbog toga naglašava sve veći ključni izvor inovacija kojeg često zanemaruju kreatori politika – posebice ministar Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih. Naime, hrvatsko gospodarstvo nažalost ima premali broj velikih tvrtki koje samostalno mogu razvijati inovativne proizvode i nove tehnologije. Tako su ovoga trenutka Hrvatska javna sveučilišta najveća inovacijska središta i obavezno ih treba povezati s gospodarskim subjektima da se ponovo uspostaviti funkcioniranje inovacijskog sustava koji se u Hrvatskoj od 2008. godine dvaput urušio zahvaljujući ministru R. Fuchsu, a trenutačno opet stagnira. Naime, već pet godina ne funkcionira krovno tijelo inovacijskog sustava, a to je Nacionalno inovacijsko vijeće (NIV) koje treba voditi inovacijsku politiku.

AKADEMSKI SINDIKAT je na to upozoravao, a posebice na podizanje Hrvatske na listi Globalnog inovacijskog indeksa s 40. mjesta te podizanje Hrvatske razine znanstvene suradnje između sveučilišta i industrije sa 101. mjesta te iznosi prijedlog koji će biti glavni temelj razvoja Republike Hrvatske, a to je novo Ministarstvo visokog obrazovanja, znanosti i inovacija sa zadaćom:

• koordiniranja rada Nacionalnog inovacijskog vijeća;
• poticanja i koordiniranja suradnje akademske zajednice s gospodarskim subjektima;
• olakšavanja suradnje i koordinacije između raznih ministarstava po pitanju inovacija i transfera tehnologija;
• udvostručavanje zaposlenost istraživača u gospodarstvu, posebice doktora znanosti kako bi se približili barem razini od 50 % u odnosu na prosjek EU;
• koordinacije izrade Zakona o inovacijama koji bi regulirao financiranje i funkcioniranje inovacijskog sustava te tako ubrzao razvoj industrije, povećao njezin udio u rastu BDP-a Republike Hrvatske te razvio hrvatski inovacijski sustav kao jedan od temelja hrvatskog gospodarstva. 

AKADEMSKI SINDIKAT šalje poruku Vladi da bi ovim koracima kao odgovorno tijelo Republike Hrvatske omogućila razvoj gospodarstva i društva u cjelini te time podigla standard građanima - plaće i mirovine!

ZAGREB - Konferencijom „Zajedno za bolji internet“, u organizaciji Centra za sigurniji internet, HAKOM-a i CARNET-ovog CERT-a danas je u Zagrebu obilježen Dan sigurnijeg interneta. U ime organizatora, prisutne su pozdravili Miro Đuzel, pomoćnik ravnatelja CARNET-a za Nacionalni CERT, Tomislav Ramljak, voditelj Centra za sigurniji internet i Tonko Obuljen, predsjednik Vijeća HAKOM-a.

 - Dan sigurnijeg interneta podsjeća nas koliko je važno da internet bude mjesto na kojem se osjećamo sigurno, ugodno i slobodno, mjesto za učenje, druženje i istraživanje, a ne za strah ili nelagodu. To je posebno važno za djecu i mlade.Sigurnost djece na internetu nije odgovornost samo jedne institucije, to je zajednički zadatak nas svih: roditelja, učitelja, stručnjaka, institucija, ali i samih mladih korisnika. Upravo zato su ovakvi događaji važni, jer nas povezuju i potiču na suradnju – rekao je Miro Đuzel, pomoćnik ravnatelja CARNET-a za Nacionalni CERT.

Uvodni panel moderirala je šesnaestogodišnja učenica Ena, a o svojim navikama na internetu kao i o tome što institucije koje predstavljaju mogu učiniti za zaštitu djece na internetu govorili su: državna tajnica Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Zrinka Mužinić Bikić, pravobraniteljica za djecu Tatjana Katkić Stanić, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje mr. sc. Katarina Milković, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak te državna tajnica Ministarstva unutarnjih poslova Nevenka Lastrić Đurić. Aktivnim uključivanjem djece u sadržaj konferencije naglašena je uloga djece i mladih kao ravnopravnih sudionika dijaloga o sigurnosti na internetu.

 -Važno je da se djeca znaju zaštititi na internetu, donositi dobre odluke o tome komu mogu vjerovati. Tehnologija je prekrasna i jako brzo napreduje, ali prekrasna je kada služi čovjeku u dobre svrhe jer može služiti i u loše svrhe. Mi smo razvili jedan alat koji se zove „Kalkulator privatnosti“ koji pomaže razumjeti što radimo s našim podacima - istaknuo je Tonko Obuljen koji je imao posebnu poruku i za brojnu djecu koji su također bili sudionici ove konferencije.

 - Nije cilj da se bojimo; cilj je da budemo oprezni i pažljivi. Pravila su lijepa, ali nijedno pravilo nije dovoljno samo po sebi nego nam treba suradnja prvenstveno s vašim roditeljima. Budite iskreni s roditeljima, povjerite im se. Niste tužibaba ako prijavite neku lošu stvar na internetu ili ako prijavite zlostavljanje nego ste heroj jer ste nekomu pomogli. Možda ste taj put pomogli sebi, možda nekom drugom, ali će drugi put netko pomoći vama – zaključio je Obuljen.

U nastavku programa održan je niz stručnih predavanja. Rezultate nacionalnog istraživanja deSHAME 3 predstavila je izv. prof. dr. sc. Lucija Vejmelka, a o Politikama osiguravanja zdravog internetskog okruženja u RH govorio je Željko Petković iz HZJZ-a ističući javnozdravstveni pristup digitalnoj dobrobiti djece. Kodeks za zaštitu i unapređenje dječjih prava u digitalnom okruženju pojasnila je Lidija Gamulin iz UNICEF-a Hrvatska predstavivši zajedničke standarde koje su potpisali telekom operatori. Prof. dr. sc. Igor Kanižaj otvorio je pitanja odnosa, povjerenja i komunikacijskih navika u digitalnom dobu u predavanju pod nazivom Izazovi komunikacije u svijetu društvenih mreža i umjetne inteligencije, a o upotrebi generativne umjetne inteligencije među djecom i mladima govorila je Katarina Blažina Mukavec.

 - 46,1% roditelja nikad ili gotovo nikad ne razgovara s djecom o pogreškama koje rade na internetu, a 51,3% nikad ili gotovo nikad ne određuje pravila za korištenje interneta. Naš je zadatak prije svega osnaživati roditelje te i njih i djecu učiti o komunikacijskim vještinama i digitalnoj pismenosti – rekao je Kanižaj.

Poseban dio programa bio je posvećen djeci kroz radionice, kao i zajedničku radionicu „Naučimo odrasle“, koja je dodatno naglasila važnost međugeneracijskog dijaloga i razumijevanja digitalnih izazova.

 - Centar za sigurniji internet svakodnevno radi s djecom, roditeljima i stručnjacima koji se suočavaju s konkretnim posljedicama online nasilja i zlouporaba. Ovom konferencijom želimo poručiti da sigurnost djece na internetu nije odgovornost pojedinca, već zajednička obveza institucija, sustava i cijelog društva - rekao je Tomislav Ramljak, voditelj Centra za sigurniji internet.

 - Djeca imaju pravo na sigurno, poticajno i dostojanstveno digitalno okruženje. Naša je odgovornost da ih ne promatramo samo kao korisnike interneta koje treba štititi, nego i kao aktivne sudionike koje treba slušati, osnaživati i uključivati u donošenje odluka koje se tiču njihova online života - poručila je Tatjana Katkić Stanić, pravobraniteljica za djecu.

Briga za djecu na internetu trajna je i zajednička odgovornost. Samo kontinuiranom suradnjom institucija, stručnjaka, roditelja i same djece moguće je graditi digitalno okruženje u kojem su djeca sigurna, osnažena i zaštićena.

Tijekom održanih predavanja učenici su također upoznati i s novom digitalnom platformom pod nazivom HELP4U  -

FOTO: MUP i PU požeško-slavonska

Dan sigurnijeg interneta je svjetska kampanja koja se obilježava drugog utorka u veljači svake godine  od 2004. u više od 170 zemalja s ciljem promicanja sigurnije, odgovornije i pozitivnije upotrebe digitalnih i informacijsko komunikacijskih tehnologija pa tako i interneta, posebno među djecom i mladima. Dan sigurnijeg interneta je  međunarodna inicijativa pokrenuta u okviru europske mreže Insafe, a danas se obilježava u više od 170 zemalja pod zajedničkim nazivom Safer Internet Day.

Cilj je osvijestiti učenike, roditelje i javnost o opasnostima i rizicima nekontrolirane i neodgovorne uporabe digitalnih tehnologija od strane djece, o digitalnom nasilju općenito, zaštiti osobnih podataka, sigurnom korištenju društvenih mreža i drugih online servisa, kao i poticanje pozitivnih obrazaca ponašanja djece u digitalnom okruženju.
 
Ove godine, policijski službenici Policijske uprave požeško-slavonske su Dan sigurnijeg interneta obilježili na način da su početkom mjeseca veljače održali ukupno šest predavanja za učenike prvih razreda Poljoprivredne škole u Požegi te za učenike sedmih i osmih razreda Osnovne škole braće Radića iz Pakraca.

Predavanja su održali policijski službenik kriminalističke policije  i policijski službenik prevencije kroz promoviranje preventivnog projekta #sigurnionline usmjeren na podizanje sigurnosti djece na internetu. Prisutne učenike i odgojno-obrazovne djelatnike upoznali su s opasnostima koja prijete korištenjem interneta i društvenih mreža, kako se zaštiti, ali i kako odgovorno koristiti Internet i društvene mreže i to kroz primjere iz svakodnevnog života i prakse.

 
Tijekom održanih predavanja učenici su također upoznati i s novom digitalnom platformom EUROPOLA pod nazivom HELP4U, odnosno web stranicom namijenjenoj djeci i mladima do 18 godina,  a koja je osmišljena za pružanje podrške u situacijama seksualnog zlostavljanja, štetnih online ponašanja ili drugih rizika na internetu. Platforma nudi siguran i anoniman prostor s provjerenim informacijama, personaliziranim savjetima i jasnim uputama kome se obratiti za pomoć.  Nakon odgovora na nekoliko pitanja, korisnik dobiva osobni informativni letak koji mu može pomoći u razgovoru sa stručnjacima, učiteljima ili policijskim službenicima. Platforma ne prikuplja osobne podatke, a korisnik sam odlučuje što želi podijeliti.

Isto tako su upoznati i s aplikacijom za prijavu neprihvatljivih ponašanja RedButton, a radi se o aplikaciji Ministarstva unutarnjih poslova, na kojoj se također mogu prijaviti sve vrste i oblici nasilja.

ZAGREB - Dana 10. veljače 2026. godine ponovno je potvrđena visokopatogena influenca ptica (VPIP) podtipa H5N1 kod crvenokljuna labuda na području Vinkovaca u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Radi se o četvrtoj lokaciji na kojoj je influenca potvrđena tijekom 2026. godine u crvenokljunih labudova (tri crvenokljuna labuda pronađena uginula na području jezera Jegediš u Koprivničko-križevačkoj županiji, dva crvenokljuna labuda pronađena su na području jezera Šoderica u Koprivničko-križevačkoj županiji te dva crvenokljuna labuda pronađena na području ribnjaka u općini Pisarovina u Zagrebačkoj županiji).

Od jeseni 2025. godine brojne europske zemlje bilježe snažan porast broja izbijanja VPIP kod divljih ptica, a u Europi su zabilježene i epidemije VPIP u peradi i ptica i ptica u zatočeništvu.

Tijekom ove godine nastavlja se vrlo visoka pojavnost i cirkulacija virusa VPIP, ne samo u peradi i ptica već i u nekih vrsta sisavaca.

Karta prikazuje detekciju virusa VPIP (dominantno H5N1 podtipa) na području Europe u razdoblju od početka rujna do sredine prosinca 2025. godine. 

Povećana uginuća kao i povećani broj slučajeva ove bolesti u divljih ptica ukazuje na važnost provedbe svih propisanih mjera koje za cilj imaju rano otkrivanje i sprječavanje daljnjeg širenja bolesti na objekte s domaćom peradi, prvenstveno kako bi zaštitili zdravlje peradarskih jata odnosno umanjili ekonomske štete i gubitke u peradarskoj proizvodnji.

Važno je napomenuti da je na snazi Naredba o mjerama za sprječavanje pojave i širenja influence ptica na području Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 138/23. i 55/24.) sukladno kojoj su subjekti obvezni prijaviti veterinarima povećana uginuća, pojavu kliničkih znakova koji mogu upućivati na influencu ptica te promjene u parametrima proizvodnje- smanjena nesivost, smanjeno uzimanje vode ili hrane, lošija kvaliteta ljuske jaja. Dodatno, sva perad i ptice u zatočeništvu moraju se držati na način da je spriječen njihov kontakt s divljim pticama. Provedba biosigurnosnih mjera ključna je za sprječavanje unosa i širenja VPIP na objektima s peradi.

U slučaju pronalaska bolesnih, umirućih ili uginulih divljih ptica, apeliramo na sve građane da ih ne diraju, već da u takvim situacijama obavijeste nadležne veterinarske organizacije ili nazovu dežurni telefon za dojavu 099/4392-507.

Protiv vozačice slijedi prekršajni nalog  -

FOTO: Ilustracija

U utorak 10. veljače 2026. oko 18.10 sati u Požegi u Industrijskoj ulici, na parkiralištu, 65-godišnja vozačica koja je upravljala osobnim automobilom, dolaskom do raskrižja skretala je ulijevo da nije propustila sva vozila koja se kreću cestom s prednošću prolaska te je udarila prednjom desnom stranom vozila u lijevu bočnu stranu osobnog automobila kojim je upravljao 36-godišnjak.

U prometnoj nesreći nije bilo ozlijeđenih osoba, a protiv vozačice slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Tijekom protekla 24 sata na području Policijske uprave požeško-slavonske dogodila se i prometna nesreća s materijalnom štetom u Lipiku u Ulici Marije Terezije.

ZAGREB - Neobičan oglas za posao -  Traži se osoba koja će držati svijeću parovima za Valentinovo. Zaboravite na klasične poslove.

Ako ste mislili da ste vidjeli sve, platforma PickJobs ima iznenađenje koje nitko nije očekivao. 

Dok većina rezervira stolove za dvoje, jedna poznata platforma za zapošljavanje odlučila je Valentinovo podići

na bizarnu razinu. Objavili su oglas za „Držača ili držačicu svijeće (m/ž) za Valentinovo“.

I ne, nije metafora — traži se stvarna osoba koja će fizički držati plamen dok parovi uživaju u romantici.
Posao koji je zbunio, ali i oduševio internet. Oglas koji se munjevito širi društvenim mrežama odmah razbija svaku sumnju.

„Dok parovi šapuću slatke besmislice, netko mora držati plamen pod kontrolom. Taj netko možeš biti ti“, stoji u opisu.
Posao uključuje diskretno stajanje uz stol, šarmiranje parova i sudjelovanje u snimanju contenta.
Izabrana osoba postat će onaj detalj koji sigurno završava na Instagramu.
Iz PickJobsa su nam objasnili pozadinu ove kampanje:
„Valentinovo često shvaćamo preozbiljno, pa smo odlučili kreirati ulogu koja slavi šarm samaca. Ne tražimo samo                                                                                   zaposlenika, već osobu s toliko samopouzdanja da može dominirati prostorom dok se drugi tope od romantike.

Želimo pokazati da svaki talent, pa i onaj za 'držanje svijeće', ima svoju vrijednost na našoj platformi.“
„Atraktivan honorar, baš poput tebe“ iako na granici apsurda, pozicija nudi konkretne beneficije. Uz „atraktivan honorar“, nudi se iskustvo
koje se ne stavlja u CV, nego u legendarne priče.
Pozicija je otvorena isključivo za punoljetne osobe (18+), a mjesto radnje je Zagreb. Prijave se
primaju najkasnije do 12. veljače 2026.
Cijeli oglas i detalje o ovoj neobičnoj poziciji pronađite na linku: DRŽAČ / DRŽAČICA
SVIJEĆE (M/Ž) - Oglas za posao
Ako ste dovoljno odvažni da unovčite svoj solo status na najzabavniji način, znate što vam je činiti.
Samo pripazite — traže se oni koji znaju nositi svoju punoljetnost sa stilom

POŽEGA - Udruga zavičajnih pisaca i slikara Požeško-slavonske županije „Matko Peić“ prigodnim je programom i polaganjem vijenca podno biste obilježila 103. dan rođenja Matka Peića, slikara, književnika i povjesničara umjetnosti Matka Peića čije ime nosi i trg na kojemu se održalo događanje. 

Matko Peić rođen je u Požegi 10. veljače 1923. godine, samo nekoliko kuća dalje od postavljene biste koju je izradila akademska slikarica Tatjana Kostanjević. Uz učenike škola, pjesnike iz udruge polaganju je nazočila i zamjenica gradonačelnika Irena Martinek.

POŽEGA - Požeški biskup Ivo Martinović predvodio je slavlje posvete crkve sv. Leopolda Mandića u Požegi, upriličeno o 50. obljetnici osnutka istoimene Župe. Slavlje je okupilo brojne vjernike među kojima su bili i požeško-slavonska županica Antonija Jozić te gradonačelnik Požege Borislav Miličević, a u koncelebraciji su sudjelovali svećenici Požeške biskupije na čelu s požeškim dekanom Brankom Šipurom i domaćim župnikom Jozom Jurićem.

Na početku slavlja nazočne je pozdravio župnik Jozo Jurić, koji je tom prigodom predstavio povijest Župe. Istaknuo je da je Župa sv. Leopolda Mandića osnovana 1. rujna 1976. godine odlukom zagrebačkog nadbiskupa Franje Kuharića te da je bila prva župa u Hrvatskoj kojoj je za zaštitnika dodijeljen sv. Leopold Mandić, svega četiri mjeseca nakon njegova proglašenja blaženim. Prisjetio se i prvog župnika Vjekoslava Marića, koji je župu vodio do 2012. godine, kao i brojnih svećenika i redovnica koji su tijekom godina sudjelovali u pastoralnom životu, među kojima su sestre milosrdnice sv. Vinka Paulskog te sestre klarise, prisutne u župi od 2000. godine.

Dopuštenje za gradnju crkve dobiveno je 1984. godine, dok je crkva dovršena i blagoslovljena 18. listopada 1987. godine. Tijekom 2025. godine uređeno je svetište s novim oltarom, ambonom, krstionicom i svetohraništem. Župnik je osobito istaknuo Dječji vrtić sv. Leopolda Mandića koji je osnovan 4. rujna 1999. godine, kao i Križarsko društvo blaženog Alojzija Stepinca, osnovano 1996. godine. Crkva je posvećena dva dana prije blagdana bl. Alojzija te su njegove moći pohranjene u novi oltar.

Uvodeći u misno slavlje biskup Ivo pozdravio je sve okupljene i zahvalio župniku na predstavljanju života Župe. Istaknuo je značenje čina posvete župne crkve i oltara. Tom je prigodom naglasio da se u oltar polažu moći bl. Stepinca, zahvalivši zagrebačkom nadbiskupu Draženu Kutleši i Zagrebačkoj nadbiskupiji na darovanim moćima.