Udruga Glas poduzetnika pozdravlja najavu Ministarstva gospodarstva da se obiteljskim obrtima omogući rad nedjeljom, jer smatramo da je riječ o koraku u dobrom smjeru za mala, lokalna poslovanja.

Međutim, neprihvatljivo je da se to pravo veže isključivo uz obiteljske obrte, a ne i uz obiteljske trgovine koje posluju kao trgovačka društva. U praksi, osobito u manjim sredinama, brojne trgovine posluju isključivo na obiteljskoj osnovi, bez zapošljavanja dodatnih radnika, neovisno o pravnom obliku.

Takvo razlikovanje prema formi registracije, a ne prema stvarnom načinu poslovanja, stvara neopravdanu nejednakost među poduzetnicima i otvara rizik da se dio poduzetnika odluči na zatvaranje postojećih trgovačkih društava i prelazak u obrtnički oblik isključivo radi ostvarivanja prava. Time se potiče pravna i porezna nestabilnost te šalje poruka da se ne isplati rasti, zapošljavati ili razvijati poslovanje kroz složenije, ali održivije pravne oblike.

Ako je cilj zakona zaštita radnika i potpora lokalnim zajednicama, kriterij mora biti obiteljski način rada, a ne pravni oblik poslovanja.

UGP pritom podsjeća da već više od dvije godine sustavno zagovara uređenje statusa obiteljskog poduzetništva u hrvatskom zakonodavstvu te smatra da je krajnje vrijeme da se u tom području naprave stvarni, jasni i dosljedni pomaci.

Poruka OECD-a Vladi RH

Jedna od glavna poruka OECD-a Vladi u II. Gospodarskom pregledu za Republiku Hrvatsku,kojim se obvezuje vrlo važan korak u planiranom procesu pristupanja Hrvatske OECD-u 2026. godine je provođenje težih reformi, a posebice reforme kojom se mora povećati zakonska dob za odlazak u mirovinu. Naime, objavili su da bi se ograničavanjem mogućnosti prijevremenog umirovljenja i povećanjem dobi za umirovljenje produžio radni vijek i poboljšala adekvatnost mirovina na održivi razvoj. Smatraju da treba povećati zakonsku dob za odlazak u mirovinu, a ograničavanjem mogućnosti prijevremenog umirovljenja i povećanjem dobi za umirovljenje produžio bi se radni vijek i poboljšala adekvatnost mirovine na održivi način.

Ovu poruku prenio je glavni tajnik OECD-a Mathias Cormann na tematskoj sjednici Vlade RH i poručio im je da Hrvatska treba održati zamah strukturnih reformi kako bi nastavila snažnu ekonomsku konvergenciju, ističući da se zahvaljujući snažnom i otpornom gospodarskom rastu može sustići prosječni životni standard zemalja OECD-a, jer Hrvatska trenutačno ima tek 81% tog prosjeka zemalja OECD-a.

Poruka Akademskog sindikata Vladi RH

Akademski sindikat je ovu poruku Vladi dao nakon donošenja lošeg Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti zbog čega je Akademski sindikat i utemeljen. Poseban razlog tome je jedan detalj Zakona, na koji je sad upozorio OECD, a kojim se šteti razvoj Republike Hrvatske, a to je izbacivanje najizvrsnijeg dijela ljudskog potencijala sustava visokog obrazovanja i znanosti iz sustava koji financira država. Ta odluka nije donesena slučajno ili greškom. Donesena je svjesno, jer je prethodni Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju omogućavao ostanak najizvrsnijeg i najkreativnijeg ljudskog potencijala u sustavu na teret državnog proračuna. Naime, prethodnici aktualnog ministra znanosti i obrazovanja shvatili su da Hrvatskoj nedostaju takvi ljudski potencijali koji su tijekom svojih karijera razvijali hrvatsko visoko obrazovanje, znanost, gospodarstvo i društvo u cjelini. To je razumio prije četiri godine i ministar pravosuđa i uprave koji je produljio državnim službenicima mogućnost radnog staža u sustavu državnih službi do 67. godine života. I sada se postavlja pitanje: kako je moguće da državni službenici mogu raditi do 67. godine, a najizvrsniji dio javnih službenika, dakle, redovite profesore i znanstvene savjetnike u trajnom zvanju, među kojima su i redoviti članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, „tjera” se u mirovinu sa 65 godina. To bi ministra Ministrstva znanosti, obrazovanja i mladih u moralnom smislu obvezivalo da se, u skladu s dobnim regulama za sustav u njegovoj nadležnosti, nakon 65. godine zahvali na dužnosti ministra, odnosno da nakon napunjene 65. godine života ni pod koju cijenu niti jednu sekundu ne ostane na toj funkciji, a ministar Fuchs će 2026. napuniti 73 godine! No, nažalost, ministar Fuchs ovu odluku nije donio sam već ju je donio pod pritiskom u pregovorima s Nezavisnim sindikatom znanosti i visokog obrazovanja (NSZVO). NSZVO kao trenutačno jedini reprezentativni sindikat u sustavu visokog obrazovanja i znanosti je iskoristio tu priliku i „pritisnuo“ ministra u vezi „tjeranja“ sveučilišnih profesora i znanstvenika u trajnom zvanju u mirovinu sa 65 godina.

Zašto je to napravio NSZVO morat će uskoro priznati. Naime, od 2019. godine do danas dogodile su se ogromne promjene u broju stanovništva te ako je tada možda bilo djelomično i razumljivo da stariji trebaju otići u mirovinu da bi napravili mjesto mladima sada se situacija kod nas ali i u zemljama OECD-a dramatično promijenila. Nestašica radne snage postaje općenito gorući problem, a s uvozom radne snage to nipošto nije moguće nadoknaditi u našem sustavu. Hrvatska kao mala zemlja nema taj luksuz da se odriče i jednog jedinog čovjeka koji još može pridonijeti njenom razvoju. Stavljajući se kao zaštitnik našeg sustava NSZVO dovodi na žalost do njegovog urušavanja jer ga kadrovski dvostruko devastira. Tjerajući starije i ne stvarajući uvjete za dolazak mladih. Očito se NSZVO ne pita tko će održavati sustav gdje sve manje mladih ljudi koji završe fakultete žele ostati u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, a i ako dođu tko će im prenijeti znanja koja se sigurno ne mogu naučiti preko noći. NSZVO umjesto da usmjeri svu svoju energiju u borbu za poboljšavanje uvjeta u sustavu i smanjenje restriktivne kadrovske politike zapošljavanja kako bi mladi došli u sustav te da proširi mogućnost ostanka na sve zaposlenike našeg sustava kako je omogućeno državnim službenicima i namještenicima, ali i pridonese donošenju pravičnih kriterija za takav ostanak, on ruši do sada predviđenu ograničenu i kontroliranu mogućnost i tjera u mirovinu postojeće profesore i znanstvenike, koji, nakon niske plaće na kraju rada imaju nisku mirovinu.

Niske mirovine. Naime, razlog bavljenja Akademskog sindikata i mirovinama zaposlenika sustava visokog obrazovanja i znanosti je nepoznavanje i ignoriranje interesa zaposlenika iz sustava visokog obrazovanja i znanosti koji odlaze u mirovinu. Naime, prosjek mirovine od samo 40-ak % posljednjih plaća zaposlenika, odlaskom u mirovinu dovodi zaposlenike u teški životni položaj. Kako za razliku od ostalih sindikata u sustavu visokog obrazovanja i znanosti, jedino Akademski sindikat učlanjuje umirovljenike i brine o njima, Akademski sindikat uz povišicu i dodataka plaće za 2026. godinu za zaposlenike u sustavu znanosti i obrazovanja, prosvjeduje i dodatno zahtjeva: a) ukidanje poreza na mirovine za sve umirovljenike, i b) izmjene i dopune Zakona o mirovinskom osiguranju kojim će se temelj za obračun starosne mirovine promijeniti tako da se ne obračunavaju sve godine rada već samo posljednjih 20 godina.

I na kraju, kao što smo već naglasili nekoliko puta, rješenje koje nudimo Vladi RH za zaštitu i razvoj sustav visokog obrazovanja i znanosti koji je temelj razvoja hrvatskog društva u cjelini i koji podupire aktualnu porukuOECD-a, je:

1) izrada novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvene djelatnosti,

2) ustrojavanje Ministarstva visokog obrazovanja, znanosti i inovacija.

Rješenja razvoja sustava obrazovanja i znanostite Republike Hrvatske u cjelosti, Akademski sindikat će ponuditi i sindikatima obrazovanja te zatražiti i od njih da podupru i surađuju u njihovoj provedbi.

POŽEGA - Zavod za javno zdravstvo Požeško-slavonske županije tradicionalno, dvanaestu godinu zaredom, raspisuje natječaj „Pušenje odbaci, lovu nabaci“!

Natječaj je namijenjen svim punoljetnim pušačima oba spola s prebivalištem na području Požeško-slavonske županije. Potrebno je imati više od godinu dana pušačkog „staža“ i želju za prestankom pušenja.

Natječaj će biti otvoren od 9. veljače 2026. do zaključno 18. veljače 2026. godine. Sve prijave zaprimljene nakon 18. veljače 2026. neće biti prihvaćene. Od prijavljenih osoba očekuje se da pokušaju prestati pušiti i održe apstinenciju u trajanju od 30 dana, počevši s prvim danom korizme, 18. veljače 2026., a zaključno s 19. ožujka 2026. godine.

Prijave se zaprimaju isključivo osobno u Službi za javno zdravstvo Zavoda za javno zdravstvo Požeško-slavonske županije, Županijska 9, Požega, u sljedećim terminima:
   - od ponedjeljka do petka od 8.00 do 14.00 sati
   - četvrtkom i od 15.30 do 18.30 sati

Osobe s područja Pakraca i Lipika mole se da se, radi daljnjih uputa, obrate na dolje navedene telefonske brojeve.

Za više informacija molimo obratite se na telefone: 0800 200 069 i 034/311-563. Više detalja u raspisu Natječaja u prilogu.

Kako je do sada Natječaj pokazao iznimne rezultate te je svaki 5. pušač dugoročno uspio prestati pušiti, molimo Vas da sukladno mogućnostima prenesete obavijest o Natječaju našim sugrađanima.

Zavod za javno zdravstvo Požeško-slavonske županije, sa ciljem promoviranja zdravih životnih odabira i potpore prestanku pušenja, javno objavljuje:

    N A T J E Č A J        -     Pušenje odbaci, lovu nabaci!

Natječajje namijenjen svim punoljetnim pušačima(ženama i muškarcima), s prebivalištem s područja Požeško-slavonske županije, koji su spremni pokušati prestati pušiti i održati apstinenciju, u trajanju od trideset dana, počevši s prvim danom korizme 18.02.2026., a zaključno s 19.03.2026. godine.

Prijave će biti otvorene od 09. veljače 2026. do uključivo 18. ožujka 2026. godine.

Sve prijave nakon 18. ožujka neće biti prihvaćene.

Uvjet za sudjelovanje u natječaju je da je kandidat svakodnevni pušač duhana i/ili konzument duhanskih i/ili nikotinskih proizvoda, sa„stažom“ od najmanje godinu dana. Kandidat osobno popunjava prijavu za sudjelovanje u natječaju, te obvezno predlaže jednu osobu - člana obitelji, kao svjedoka prestanka pušenja.

Pobjednici natječaja odlučit će se izvlačenjem između svih prijavljenih kandidata koji će udovoljiti uvjetima, te će apstinirati od duhana i nikotina u trajanju od mjesec dana.

Javno izvlačenje te dodjela svih nagrada planirano je za 19. ožujka 2026. Pobjednik natječaja biti će nagrađen poklon bonom u iznosu od 400,00 (četiristotine) eura. Biti će podijeljeno još devet nagrada drugog reda u obliku poklon bona u iznosu od 100,00 (sto) eura svaki.

Prijave se vrše isključivo osobno u Službi za javno zdravstvo Zavoda za javno zdravstvo Požeško-slavonske županije, Županijska 9 u Požegi, ponedjeljak do petak od 8 do 14 sati, te četvrtkom i od 15.30 do 18.30 sati!

Za osobe s područja Pakraca i Lipika, molimo obratite se na niže navedene telefonske brojeve zbog daljnjih uputa 

Za više informacija molimo obratite se na telefone:  0800-200-069 i 034/311-563.

Prvog tjedna u veljači obilježava javnozdravstvenu akciju "Dan crvenih haljina" sa ciljem podizanja svijesti javnosti o specifičnostima moždanog udara u žena te skretanju pažnje na posljedice zanemarivanja simptoma i potrebu promjene stila života. U Hrvatskoj je moždani udar, kao i u Europi i svijetu, među pet najčešćih uzroka smrti. Brojke su još uvijek ozbiljne međutim posljednji podaci HZJZ donose razlog za oprezni optimizam. Cerebrovaskularne bolesti, koje su 2018. godine bile drugi uzrok smrtnosti u Hrvatskoj u 2023. godini pale su na četvrto mjesto. Važno je istaknuti da je smanjenje smrtnosti izraženije upravo kod žena.

Crvena haljina u ovoj kampanji nije moda, već simbol i poziv na brigu o sebi. Ona upozorava, ohrabruje i poziva žene da slušaju svoje tijelo, ne ignoriraju simptome i brinu o svom zdravlju te pridonosi  prevenciji, ranom prepoznavanju i boljem liječenju moždanog udara. Nositelji obilježavanja su neurološko društvo, javno zdravstvo i zdravstvene ustanove, kojima se pridružuju ostali relevantni sudionici dajući svoj obol. U ovomu se ističu zdravstveni djelatnici - prvenstveno neurolozi, epidemiolozi, obiteljski liječnici, djelatnici hitne medicinske službe, medicinske sestre i tehničari, fizioterapeuti kao i drugi stručnjaci te razne stručne udruge i udruge civilnog društva.

Obilježavanje je započelo u SAD 2002. godine i ubrzo prihvaćeno u Europi i brojnim državama svijeta. Hrvatsko neurološko društvo 2019. započinje kampanju obilježavanja u Hrvatskoj.

Moždani udar, kao i kardiovaskularne bolesti (KVB) u žena ukupno pobudili su poseban interes tek u posljednjih desetak godina. Ranije su znanstvena istraživanja obuhvaćala uglavnom mušku populaciju, a danas znamo da moždani udar i KVB-i u žena imaju svoje specifičnosti, te da znatno veći broj žena nego muškaraca umire od moždanog udara i KVB-a. Nažalost, rizik od moždanog udara i KVB-a u žena još je uvijek podcijenjen, smatrajući da su žene zaštićene hormonskim statusom. Međutim, žene imaju niži rizik od moždanog udara i KVB-a samo u fertilnoj dobi, dok se nastupom menopauze rizik izjednačava s rizikom u muškaraca, a  važnost prevencije rizičnih faktora u žena ostaje neprepoznata. Simptomatologija moždanog udara i KVB-a u žena ima svoje osobitosti, zbog čega bolest često nije pravovremeno prepoznata ni adekvatno liječena.

Prema službenim podacima HDS ZAMP-a, izvođač za čije je samostalne koncerte prodano najviše ulaznica u Hrvatskoj u 2025. godini je Marko Perković Thompson, čime je očekivano osvojio titulu Cesarica koncertnog Bestsellera. Riječ je o četvrtom izdanju ove liste, koja se proteklih godina profilirala kao najrelevantniji pokazatelj stvarne koncertne popularnosti izvođača, odnosno one koja se mjeri isključivo publikom i prodanim ulaznicama. Glazbena scena u Hrvatskoj posljednjih godina bilježi snažan uzlet, a podaci upućuju na to da je 2025. godina ponovo oborila rekorde koncertne industrije.

Bestseller liste koje služba ZAMP kontinuirano objavljuje temelje se na evidencijama prodaje ulaznica za sve prijavljene koncerte, festivale i evente / glazbena događanja u zemlji. One nude vjerodostojan presjek koncertne godine i jasno pokazuju tko doista puni dvorane, trgove i arene. Riječ je o podacima koji, osim komercijalnog uspjeha, jasno odražavaju trendove, interese publike i dinamiku razvoja domaće koncertne industrije.

Svi podaci temelje se na prijavama organizatora glazbenih događanja koje obrađuje HDS ZAMP, čime se osigurava visoka razina točnosti i relevantnosti. "Zahvaljujući sustavnoj obradi velikih količina informacija i suradnji svih dionika glazbenog ekosustava, ove liste postale su pouzdano mjerilo stvarnog utjecaja izvođača na koncertnoj sceni", ističe glavni direktor HDS ZAMP-a Nenad Marčec, koji je na dodjeli uručio priznanja upravo za kategorije koncertnog i digitalnog Bestsellera, obje Marku Perkoviću. - Ima puno ljudi kojima se trebam zahvalit, a posebno publici koja je prepoznala moj rad, došla na moje koncerte, obilazila i dolazila tijekom toliko godina. Nisam očekivao da će se na mom glazbenom putu naći jedan tako velebni i veliki koncert kao što je hipodrom, pa drugi hipodrom (Sinj) i svi ovi dvoranski koncerti. Za to je potrebno puno toga, nije to samo plod moga rada već i suradnja s puno kvalitetnih i dobrih ljudi među kojima je i moj tim, bez kojeg ovih nagrada ne bi bilo - izjavio je Thompson pri preuzimanju statua.

Bestseller liste za 2025. godinu obuhvaćaju šest kategorija te donose imena domaćih, regionalnih i inozemnih izvođača za čije se samostalne koncerte prodalo najviše ulaznica, kao i najuspješnije festivale, serije glazbenih događanja te najuspješnije glazbenike u zadnje četiri godine.

Na vrhu ljestvice za 2025. očekivano se nalazi Marko Perković Thompson zahvaljujući koncertu na zagrebačkom hipodromu i drugim nastupima, dok ga na popisu prate neumorna imena domaće koncertne scene – Severina, Parni valjak i Dalmatino. Top 5 zaokružuje Damir Urban, na krilima koncerta u Areni Zagreb sa samog kraja 2025. na kojem je proslavio 30 godina druženja s publikom. Listu domaćih glazbenika redom do broja 15 čine izvođači koji su tijekom godine dokazali svoju snagu uživo, kontinuitet u radu i snažnu vezu s javnosti.

Popis top 15 domaćih glazbenika s najviše prodanih ulaznica za samostalne koncerte u 2025. godini:

Za prvo mjesto na listi regionalnih glazbenika s najboljim rezultatima prodaje ulaznica izborio se Dino Merlin, koji je vrh ove liste zauzeo i 2023. godine. Drugu godinu zaredom na drugoj poziciji našla se Lepa Brena, koju prate Plavi orkestar, Bijelo dugme i Saša Matić.

Listu najprodavanijih inozemnih koncerata preuzeli su Andre Rieu & Johann Strauss Orchestra, napunivši Arenu Zagreb drugu godinu zaredom. Prije održavanja koncerta u 2025., a nakon objave da je koncert rasprodan, zakazan je novi datum u Areni 2026., pa bi slavni violinist mogao zauzeti svoje mjesto na listi Bestsellera i sljedeće godine.

Titulu najuspješnijeg festivala u Hrvatskoj četvrti put odnosi Ultra Music Festival, koji je prošle godine doživio svoju 11. inačicu, a drugu godinu zaredom slijedi ga zagrebački INmusic festival koji za 2026. priprema svoje punoljetno izdanje.

Kategorija koju smo uveli prošle godine prepoznavši sve veći broj organizatora, ali i publike, je ona za event godine, odnosno glazbena događanja koja su se pod istim imenom događala višekratno kroz godinu, s najboljim komercijalnim rezultatima. Franšiza Candlelight 2025. je stigla u Hrvatsku, a koncerti uz svijeće izgledno su oborili domaću publiku jer je Candlelight na drugo mjesto potisnuo popularne Lollipop partije.

I ove godine ističemo one “najizdržljivije” na Bestseller listama. Četvrtu godinu od kad objavljujemo ove liste, na našem popisu 15 domaćih glazbenika s najviše prodanih ulaznica ove godine su ostali još samo Severina, koja je u 2025. rasprodala dvorane svih većih gradova u Hrvatskoj, te Parni valjak koji je proslavio pola stoljeća djelovanja benda i na turneji “50” obišao preko 20 gradova u cijeloj regiji.

Vrhunac iznimno uspješne glazbene godine obilježen je prošlog petka u Laubi na Cesarica Gala Partyju, u atmosferi koja je slavila autore, izvođače i uspjehe koji su obilježili domaću popularnu i zabavnu glazbu. Iza nas je godina u kojoj su se rušili rekordi i širile granice mogućeg, a ta se energija jasno osjećala i na dodjeli nagrada među okupljenim glazbenim profesionalcima i akterima iz industrije zabave.

Kad investitor planira gradnju, jedno pitanje gotovo uvijek dođe među prvima: “Koliko košta projekt?” Financijski okvir je razumljivo važan, no stručnjaci iz prakse sve češće upozoravaju da cijena projektiranja često postane pogrešno početno polazište jer sama brojka ne govori ništa o tome što će se događati kasnije na gradilištu.  

Projektiranje nije samo stavka troška na početku investicije, nego temelj cijelog procesa. Ako se krene od cijene bez jasnog cilja i bez razumijevanja što projekt mora obuhvatiti, vrlo često se dogodi da investitor kasnije plati mnogo više kroz pogreške, izmjene, kašnjenja i nepredviđene radove.  

„Cijena projekta sama po sebi ne govori hoće li gradnja biti mirna ili kaotična, hoće li troškovi biti kontrolirani ili će ‘bježati’, niti hoće li investitor na kraju dobiti ono što je zamislio“, kaže Danijela Koren, inženjerka građevinarstva iz tvrtke DI plan, inženjersko-arhitektonskog ureda koji objedinjuje arhitekturu, statiku, stručni nadzor i energetsku učinkovitost.  

Upravo zato, projekt se ne bi trebao gledati kao administrativna formalnost ili “papir koji se mora imati”. U stvarnosti, projekt je alat upravljanja investicijom.  

Najskuplje odluke donose se prije gradnje  

U građevini postoji jednostavno pravilo: što se kasnije mijenja, to je skuplje. Ono što se u fazi projektiranja može riješiti kroz koordinaciju i razradu, na gradilištu se pretvara u dopise, čekanja, izmjene, dodatne radove i produženje rokova.  

„Projektiranje je faza u kojoj se građevina izgradi prvi put samo na papiru, kroz modele, nacrte i izračune. I tada se donose odluke koje kasnije određuju cijenu izvedbe, dinamiku gradilišta i ukupnu stabilnost investicije“, objašnjava Koren.  

Zato je pogrešno projekt doživljavati kao jedinstvenu robu koja se može “kupiti” po najnižoj cijeni. Isti objekt može imati deset različitih rješenja s ogromnim razlikama u trošku gradnje, ali i u dugoročnim troškovima održavanja i korištenja.  

Još jedna česta pogreška događa se upravo u toj ranoj fazi. Investitor se često ozbiljnije uključi tek kad projekt krene prema izvedbi, dok se idejno rješenje odradi “na brzinu”. A zapravo je suprotno, investitor bi se trebao najviše uključiti upravo u fazi idejnog projekta. Ne u smislu izbora rasvjete ili boje zidova, nego u smislu ključnog pitanja - čemu će taj prostor služiti i kako će funkcionirati dugoročno. U idejnoj fazi definira se logika prostora, tokovi kretanja, odnosi prostorija, mogućnosti budućeg širenja ili prenamjene, kao i stvarni prioriteti investicije. Tek kad se prostor pametno osmisli unaprijed, projekt postaje stabilan temelj za izvedbu, bez naknadnog “krpanja” i skupih improvizacija na gradilištu.  

Prvo pitanje nije “koliko košta”, nego “što želim postići i koji su rizici neprihvatljivi”  

Pravo pitanje prije cijene projektiranja trebalo bi biti: “Što ja ovim projektom želim postići i kako to ostvariti bez nepotrebnih rizika?” Tek kad su jasni ciljevi, realni budžet i očekivanja, može se razgovarati o cijeni projektiranja koja ima smisla. Tu je važno jasno definirati čemu građevina služi, koji je realan rok, kakvi su dugoročni troškovi održavanja i korištenja te koja razina razrade uopće treba biti napravljena da bi gradilište bilo stabilno i predvidljivo.  „Cijena projektiranja ne ovisi samo o kvadraturi već i o ciljevima, rokovima, složenosti i razini razrade. Prvo treba razumjeti što investitor želi postići, a tek onda govoriti o cijeni“, poručuje Koren. 

Gdje projekt realno štedi investitoru?  

Projekt investitoru najviše štedi na mjestima koja se ne vide odmah, ali se kasnije itekako osjete. Ušteda najčešće nije u tome što je projekt jeftiniji, nego u tome što je gradnja predvidljiva i kontrolirana.  

Kvalitetno projektiranje smanjuje broj izmjena tijekom izvedbe, sprječava pogrešne izvedbe, optimizira količine materijala, smanjuje zastoje izvođača i umanjuje buduće troškove održavanja i energije. Najvažnije od svega, smanjujeprostor za “nepredviđeno”, doplate i improvizacije.  

„Svaka izmjena na gradilištu je skuplja nego ista odluka donesena u projektiranju. Zato je važno da projekt ne bude samo formalno dovršen, nego pripremljen za izvedbu“, kaže Koren.  Dobar projekt je kao dobra priprema, često se ne vidi, ali spašava novac, vrijeme i živce. 

Prije cijene, postavite jedno pitanje: “Koliko me smije koštati pogreška?”  

Kad investitor projekt gleda isključivo kroz cijenu, važno je podsjetiti na jednu ključnu stvar - projekt je osiguranje investicije. „Koliko vas smije koštati pogreška?“ pitanje je koje bi investitor trebao postaviti prije nego što zatraži najnižu cijenu. Razlika između dobrog i lošeg projekta često je neznatna u početnom iznosu, ali je ogromna u posljedicama.  Najskuplji projekt nije onaj koji najviše košta na papiru, nego onaj koji na gradilištu stvara probleme, produžuje rokove, traži stalne izmjene i u konačnici povećava ukupni trošak gradnje. Ušteda na projektu vrlo često znači gubitak na gradnji.  

Što investitor zapravo kupuje kad plaća projekt?  

Na kraju, cijena projektiranja dobije svoju pravu poziciju tek kad se razumije što projekt u stvarnosti jest.  

„ Iako su nacrti ono što investitor vidi na početku, prava vrijednost projekta je kontrola troškova, rokova i rizika te sigurnost da će se zamišljeno moći kvalitetno i predvidljivo izgraditi.“, zaključuje Danijela Koren.  

U građevini najskuplje često nije ono što se plati na početku, nego ono što se nije riješilo na vrijeme. Upravo zato projekt nije trošak nego ulaganje u stabilnu i sigurnu investiciju.  

FOTO: DI plan

Proteklog vikenda provedene su pojačane mjere kontrola u prometu  -

FOTO: Ilustracija

Kako je bilo najavljeno i protekli vikend s ciljem osiguranja povoljnog stanja sigurnosti cestovnog prometa provedene su mjere pojačanog nadzora prometa, posebice usmjerene na tzv. 'četiri glavne ubojice u prometu' (alkohol, brzina, sigurnosni pojas i mobitel) kao i na recidiviste, odnosno višestruke počinitelje prometnih prekršaja.

Tijekom provođenja aktivnosti na području PU požeško-slavonske utvrđeno je ukupno 90 prekršaja, od čega izdvajamo pet prekršaja upravljanja vozilima pod utjecajem alkohola, 19 prekršaja nekorištenja sigurnosnog pojasa tijekom vožnje i 43 prekršaja nepoštivanja dopuštenih brzina kretanja.

Najveća novčana kazna predviđena je za prekršaj koji se dogodio u petak 30. siječnja 2026. oko 23.35 sati u Požegi u Ulici Franje Cirakija gdje su policijski službenici u prometu zatekli 21-godišnjag vozača koji je nakon izvršnosti rješenja o ukidanju vozačke dozvole, a prije ponovnog stjecanja prava na upravljanje upravljao osobnim automobilom. Također je utvrđeno da je vozilo tehnički neispravno.

Predviđena novčana kazna za navedene prekršaje iznosi 1.580,00 eura i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od tri mjeseca.

Najveća koncentracija alkohola zabilježena je u subotu 31. siječnja 2026. oko 23.10 sati u Požegi u Dubrovačkoj ulici gdje su policijski službenici u prometu zatekli 55-godišnjeg vozača koji je pod utjecajem alkohola od 2,49 promila upravljao osobnim automobilom.

On je smješten u posebnu prostoriju policije do prestanka djelovanja opojnog sredstva i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Predviđena novčana kazna za navedeni prekršaj iznosi 1.290,00 eura, zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilom B kategorije u trajanju šest mjeseci i tri negativna prekršajna boda.
 
Najveća brzina zabilježena je u nedjelju 1. veljače 2026. oko 10.30 sati u Požegi u Dubrovačkoj ulici gdje je 20-godišnji vozač upravljao osobnim automobilom brzinom od 83 km/h, odnosno za 33 km/h više od dopuštene brzine.

Vozaču je izdan prekršajni nalog na novčani iznos od 390,00 eura te zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od jednog mjeseca.

VELIKA - U Planinarskom domu „Lapjak“ u Velikoj, održana je Redovna godišnja izvještajna skupština Hrvatskog planinarskog društva „Sokolovac“ Požega. Nakon uvodnog dijela izabrano je Radno predsjedništvo u sastavu Zdenko Miletić, Damir Matoković i Helena Faller, koje je preuzelo vođenje sjednice. Usvojen je dnevni red te su izabrana radna tijela skupštine, uključujući Verifikacijsko povjerenstvo, zapisničara i ovjerovitelje zapisnika.

U drugom dijelu sjednice podnesena su izvješća o radu Društva i njegovih tijela za 2025. godinu. Izvješća su predstavili tajnica Društva Vesna Matoković, blagajnica Katica Bartošek, voditelj Gospodarskog odbora Slavko Lončarević, predsjednik Nadzornog odbora Mario Tauš, voditeljica vodičke sekcije Ivana Šljerić, voditelj sekcija "Ruševo" Blaž Arežina, voditeljica sekcije markacista Anita Bubak, voditeljica izletničke sekcije Spomenka Mušec, voditelj biblioteke "Papuk" Vjeko Kramberger te sekcija "Kapavac" Zakorenje i kroničara Društva. Nakon rasprave, sva izvješća jednoglasno su usvojena. Predstavljen je i Program rada te financijski plan za 2026. godinu, s naglaskom na nastavak aktivnosti, održavanje planinarske infrastrukture i jačanje suradnje s partnerskim udrugama i institucijama.

Skupštini su nazočili i predstavnici planinarskih društava HPD „Strmac“ Nova Gradiška, HPD „Vidim“ Kutjevo, PD „Krndija“ Našice te udruge Slavonski planinari, koji su pozdravili skup i zahvalili na dosadašnjoj uspješnoj suradnji, istaknuvši važnost zajedničkih aktivnosti i međusobne podrške u razvoju planinarstva u Slavoniji.

Sve nazočne pozdravio je i gradonačelnik Požege prof. dr. sc. Borislav Miličević, koji je pohvalio rad Društva, njegovu aktivnost i uključenost u život grada. Gradonačelnik je najavio da će Grad Požega biti partner u obnovi Planinarskog doma „Lapjak“, kroz pripremu projektne dokumentacije i prijavu na natječaje iz europskih fondova i nadležnih ministarstava, čime se otvara mogućnost značajnog ulaganja u planinarsku infrastrukturu. U svečanom dijelu skupštine ovogodišnjim laureatima ispred društva priznanja je dodijelio Bruno Horvat predsjednik HPD "Sokolovac" Požega; Jasni Kliček, Mihaelu Supanu, Katarini Turčinović, Mariu Taušu, Jeleni Grabusin, Zdravku Matičeviću, Ivani Šljerić i Damiru Devčiću, kao zahvala za njihov doprinos radu i razvoju HPD-a „Sokolovac“.

Nakon završetka službenog dijela, druženje je nastavljeno uz bogatu večeru i glazbeni program. Za odličnu atmosferu pobrinula se glazbena grupa „Duo Amor“, koja je zabavila sve prisutne i zaokružila večer u duhu planinarskog prijateljstva i zajedništva. Redovna godišnja skupština HPD-a „Sokolovac“ još je jednom potvrdila snagu i vitalnost Društva, koje s ponosom nastavlja tradiciju dugu više od 128 godina te ostaje jedan od najaktivnijih nositelja planinarskog i društvenog života Požeštine.

POŽEGA - Zaista vrijedni članovi KUD-a "Požeška dolina" iz Požege organizirali su sada već tradicionlanu 7. Smotru dramskih pučkih igrokaza na daskama Gradskog kazališta Požega. Da su takvi događaji interesantni pokazala je i popunjena dvorana kazališta brojnim posjetiteljima, ljubiteljima folklora, baštine ali i starog narodnog humora koji je protkan u pučkim igrokazima.

Na ovoj 7. Smotri nastupili su Ivo Abibović, pjesnik na ikavici i pisac pučkih igrokaza sa recitacijom pjesme posvećene Slavoniji, KUD "Požeška dolina" s pučkim igrokazom o divanima i pletenju nakurnjaka, članovi KUD-a "Berda" iz Brestovca s pjesmom i plesom, "Matijini kripoštoli" iz Donje Bebrine, Dramska skupina učenika OŠ Antuna Kanižlića iz Požege, Eva Janeš iz Slav. Broda s monodramom, Ženska pjevačka skupina "Zadubravke" iz Zadubravlja, KUD Eugen Kumičić iz Slav. Broda, Dramska skupina učenika OŠ Dobriše Cesarića iz Požege.

Smotra je održana pod pokroviteljstvom Požeško-slavonske županije i Grada Požege, a kako je istaknuo predsjednik društva domaćina Andrija Miletić, cilj je očuvanje izričaja, gotovo zaboravljenog govora i običaja Slavonije za koji će se oni pobrinuti da ne izumre. Smotri su nazočili zamjenica gradonačelnika Požege Irena Martinek i zamjenik požeško-slavonske županice Ivan Radošić koji je ovu 7. smotru i otvorio pohvalama za čuvanje ove tradicije, baštine, folklora i jezika, protkanim slavonskim inatom i prkosom, a svakako našim ponosom, koji će ovi mladi koji već sada to vole i nastaviti njegovati.

Gotovo dvosatni program je bio red pjesme, red šaljivih pučkih igrokaza, red plesa, koje su posjetitelji nagradili s dugim pljeskom, podupirući rad i trud članova folklora i dramskih skupina za njihov dugogodišnji rad i trud.