Vozaču je na mjestu događaja naplaćena novčana kazna -

FOTO: Ilustracija

U ponedjeljak 2. ožujka 2026. oko 8.25 sati u Požegi u Zrinskoj ulici, policijski službenik koji je upravljao službenim vozilom, uključivao se u promet te udario prednjim dijelom vozila u betonski zid.

Vozaču je na mjestu događaja naplaćena novčana kazna zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Tijekom protekla 24 sata na području Policijske uprave požeško-slavonske dogodio se i bijeg s mjesta prometne nesreće u Požegi u Ulici Stjepana Radića.

Korijeni današnjeg nedostatka radnika u građevini sežu u razdoblje krize od 2009. do 2015., kada je sektor bio izrazito „tržište poslodavaca“. Tada je velik broj građevinskih firmi propao, projekti su stali, a mnogi kvalitetni radnici ostali su bez posla i bili prisiljeni tražiti prilike u inozemstvu, često u okruženju gdje su uvjeti bili stabilniji i predvidljiviji. U tom razdoblju prevladavao je mentalitet „ako nećeš ti, ima tko hoće“, jer je ponuda radne snage bila veća od potražnje, što je dugoročno narušilo percepciju građevine kao sigurnog zanimanja. Kada su se nakon ulaska u EU otvorila zapadna tržišta rada, a razlika u plaćama i uvjetima rada postala još očitija, velik dio tih radnika otišao je trajno, a domaće tržište u međuvremenu nije proizvelo dovoljno novih kadrova da ih nadomjesti.Postavlja se pitanje mogu li se domaći radnici vratiti u Hrvatsku i kako? Kako ih motivirati i omogućiti im dostojanstven život kakav naprimjer vode u Njemačkoj ili Austriji. Na ta pitanja odgovorio nam je Saša Perko, magistar inženjer građevinarstva, koji se već godinama uspješno bori da zadrži radnike u Lijepoj Našoj. Za početak nas je zanimalo možemo li uopće parirati plaćama u zapadnoj Europi.

     Što kaže matematika! Gdje se više isplati, i gdje se više radi?

„Ako uzmemo jedan primjer građevinskog radnika tesara, u Njemačkoj se bruto satnice za takve kvalificirane građevinske radnike najčešće kreću oko 22 do 25 eura po satu, u Austriji oko 20 do 23 eura, dok su u Hrvatskoj od 12 do 15 eura bruto po satu, ovisno o firmi, iskustvu i znanju samog radnika. To znači da je matematika i dalje na strani Njemačke i Austrije, ali ta razlika danas je znatno manja nego prije desetak godina. Kada radnik u inozemstvu plati smještaj, ima odvojene troškove života jer nije s obitelji, putovanja doma i uzme u obzir cijenu odvojenosti od obitelji, stvarna financijska prednost više nije toliko velika kao što se na prvi pogled čini. Upravo zato danas sve češće vidimo povratnike – radnike koji su otišli, ali se vraćaju jer uz sve veće plaće u Hrvatskoj i niže životne troškove ukupna kvaliteta života postaje usporediva, i odluka više nije isključivo financijska“, objašnjava nam Perko te dodaje da se na zapadu, za razliku od prakse u Hrvatskoj, više poštuje radno vrijeme.

„Da, na zapadu se sve više poštuje 40-satni radni tjedan, no bojim se da je to u Hrvatskoj i dalje teško ostvarivo. Naš sektor je i dalje manje efikasan, pa se projekti često oslanjaju na prekovremeni rad i radne subote kako bi se uopće održali rokovi. Realno, često smo neefikasni čak i uz produženo radno vrijeme, a kad bismo se striktno držali 40 sati, rokovi bi se dodatno produžili.Kada bi nam građevinska poduzeća bila organizacijski bolja, tehnološki bolje opremljena, projektna dokumentacija kvalitetnija, vjerujem da bi mogli i mi odraditi istu količinu posla u 40 sati. No u trenutnoj fazi to nije realno – procjenjujem da bi nam za isti obujam radova uz strogo poštivanje 40-satnog tjedna trebalo i do 20% više radnika, a vidimo da je sektor već sada pod velikim pritiskom zbog nedostatka radne snage“, iskren je Saša Perko koji je svjestan da je radno vrijeme nešto što uvelike utječe na zadovoljstvo radnika.

     Građevinski sektor treba modernizirati, a država učiniti važne korake

Naravno to nije jedino što je važno. Modernizacija opreme može značajno smanjiti fizičko opterećenje radnika, što je posebno značajno nekome tko je u građevini dugi niz godina. Modernizacija opreme dodatno olakšava rad. Primjer je plastična oplata (ili šalung), koju jedan radnik može samostalno premještati. Starije čelične oplate iste veličine mogu težiti i preko 100 kilograma i za njihovo premještanje potreban je kran. Takve tehnološke promjene smanjuju fizičko opterećenje, povećavaju produktivnost i omogućuju radnicima da duže ostanu u sektoru.

Da bi se ljudi koji su otišli iz Hrvatske vratili, ključna je i država koja radnicima treba biti motivator za povratak. Saša Perko tu je vrlo jasan što bi se trebalo učiniti kako bi se ljudi počeli vraćati. „Obično sve mjere idu u smjeru poticaja i olakšica, no osobno ne vjerujem da je to dugoročno rješenje, iako bi kratkoročno pomoglo sektoru. Više vjerujem u strateški pristup i rješavanje uzroka problema. Ljudi nisu otišli samo zbog plaće, nego zbog nesigurnosti i uvjeta rada.Ključno je osigurati stabilno i sigurno zaposlenje, bez stalne neizvjesnosti, te bolje organizirana gradilišta gdje se radi pripremljeno, a ne improvizirano. Također, važno je da iskusni radnici s vremenom mogu postati samostalni majstori ili brigadiri, s većim primanjima i manjim fizičkim radom. Sektor se mora više fokusirati na produktivnost, a manje na prekovremeni rad kao način kompenzacije loše organizacije. Kada radnici imaju sigurne uvjete, redovita primanja i profesionalan odnos, njihov povratak dolazi prirodno, bez potrebe za posebnim poticajima.Država je već poduzela određene korake, i to je pozitivan signal, ali smatram da jednokratne novčane mjere same po sebi ne mogu dugoročno riješiti problem. Odluka o povratku nije temeljena na jednokratnom iznosu, nego na tome kakvi su uvjeti rada, sigurnost zaposlenja i perspektiva u narednim godinama.Ključno je stvoriti stabilan i predvidiv građevinski sektor, gdje radnici imaju kontinuitet posla, uređena gradilišta i redovita primanja. Ljudi koji rade u inozemstvu navikli su na sustav u kojem znaju što ih čeka sutra, i upravo tu razinu sigurnosti moramo osigurati i ovdje.Ako sektor postane stabilniji, organiziraniji i profesionalniji, dio radnika će se prirodno vratiti“, mišljenja je Saša Perko.

Zbog nekada lošijih plaća u odnosu na zapadnu Europu, građevinska zanimanja su često bila stigmatizirana kao 'zadnja opcija', no čini se da su plaće danas prilično vratile ponos tim ljudima. Plaća je danas puno konkurentnija nego prije, ali sama po sebi nije dovoljna da bi se ljudi vraćali. Radnicima su jednako važni uvjeti rada i odnos poslodavca prema njima.Prvo, ključna je stabilnost i kontinuitet posla, da radnik zna da ima sigurnost i da se ne pita svaka 2–3 mjeseca što slijedi. Drugo, red i organizacija gradilišta – da su projekti pripremljeni, da znaju što moraju raditi svaki dan i da se ne radi kroz stalnu improvizaciju. Treće, izuzetno im je važno poštovanje i osjećaj da poslodavac cijeni njihov rad. Radnici žele biti tretirani kao kvalificirani majstori, a ne kao lako zamjenjiva radna snaga.Također, važno je omogućiti da s godinama mogu raditi manje fizički zahtjevne poslove, a istovremeno imati veća primanja. Iskusni radnici trebaju preuzimati odgovornije uloge gdje se više cijeni njihovo znanje i iskustvo, a manje fizički rad. Kada radnik ima dobru plaću, sigurne uvjete i osjeća da je cijenjen, tada povratak postaje realna i logična odluka.

     Raditi u građevini ne smije biti „zadnja opcija“

Naravno važno je i motivirati učenike da upisuju zanimanja zidara, vodoinstalatera, električara… „Smatram da su stipendije vrlo važan alat jer njima jasno pokazujemo da kao društvo cijenimo ta zanimanja i da želimo potaknuti mlade da ih odaberu. Time šaljemo poruku da su zanimanja poput zidara, vodoinstalatera ili električara vrijedna, tražena i perspektivna, a ne “zadnja opcija”. Zaista, danas se u tim zanimanjima može odlično zaraditi, često i više nego od uredskih poslova.Osim toga, važno je mladima pokazati i dugoročnu perspektivu. Građevina se ubrzano modernizira i vjerujem da će se razvojem tehnologije i robotizacije fizički najteži poslovi sve više robotizirati. U budućnosti će roboti preuzimati fizički najteže zadatke, dok će građevinski radnici raditi preciznije, finije poslove gdje dolazi do izražaja iskustvo i znanje.Uz stipendije, ključna je i praksa na gradilištu uz iskusne majstore, kako bi mladi odmah vidjeli konkretnu vrijednost svog rada. Kada spojimo financijski poticaj, jasnu perspektivu i modernizaciju sektora, građevinska zanimanja postaju logičan i atraktivan izbor za mlade“, ističe Perko koji nam je otkrio i kako su njegovu tvrtku DOM invest do sada napustila samo dva radnika koja su otišla u inozemstvo. Za sada se nisu vratili, ali postoji mogućnost da se jedan uskoro vrati. To pokazuje da kvalitetan odnos između poslodavca i radnika ima dugoročnu vrijednost. Kada je suradnja korektna i profesionalna, vrata za povratak uvijek ostaju otvorena.

POŽEGA - U serijalu priča o našim uspješnim alumni studentima, donosimo put Jasne Hoffmann, magistre projektnog menadžmenta, koja danas stoji na čelu Javne ustanove Pleternica. Njezina priča svjedoči o tome kako se upornost, cjeloživotno obrazovanje i ljubav prema rodnom kraju pretvaraju u vrhunske rezultate.

Svaka uspješna karijera ima svoje temelje, a za Jasnu Hoffmann oni su postavljeni na Fakultetu turizma i ruralnog razvoja u Požegi. Njezin put nije bio linearan, već građen na bogatom radnom iskustvu koje je odlučila okruniti i nadograditi akademskim znanjem. Od 2011. godine, kada započinje rad u Poduzetničkom centru Pleternica, Jasna je prepoznala da su upravo EU projekti i strateško planiranje alati kojima može mijenjati lice svoje zajednice.

Kroz desetljeće rada na infrastrukturnim projektima i savjetovanju poduzetnika, Jasna je shvatila da za iskorak na vodeće pozicije treba više od same operative – bila joj je potrebna metodologija koju nudi akademsko obrazovanje.

Spoj teorije i prakse na primjeru Muzeja bećarca

Danas, kao ravnateljica Javne ustanove Pleternica, Jasna upravlja dvama interpretacijskim centrima koji su postali srce turističke ponude regije. Njezin najznačajniji profesionalni pothvat – Muzej bećarca – prošla je u svim fazama: od prve ideje i pripreme dokumentacije, preko praćenja radova, pa sve do današnje promocije i organizacije rada.

"Teorija koju sam usvojila na fakultetu apsolutno je provediva u praksi. Studij mi je dao alate kako preispitati svoj rad i biti bolja verzija sebe u poslovnom smislu. Danas te alate koristim kako bismo našu kulturnu baštinu prezentirali na moderan i održiv način," ističe Jasna.

Izazovi kao prilika za rast

Jasna ne skriva da je put do uspjeha zahtijevao trud i izlazak iz zone komfora. Iskustvo koje je stekla na Fakultetu turizma i ruralnog razvoja u Požegi joj je proširilo vidike i naučilo je kako upravljati ljudskim potencijalima – vještina koja joj je danas, kao vođi tima, ključna.

Njezina poruka sadašnjim i budućim studentima je izravna i motivirajuća:

"Važno je imati cilj i ne bojati se nepoznatog. Svaku prepreku shvatite kao priliku za osobni razvoj. Ključ uspjeha je u stalnom učenju i hrabrosti da se uhvatite u koštac sa zadacima koji su ispred vas."

Osim upravljačke funkcije, Jasna je aktivno uključena u rad Turističke zajednice i lokalnih udruga, pokazujući kako se akademski obrazovan stručnjak integrira u sve pore društvenog života. Njezin primjer još je jedan dokaz kako studijski programi FUTURR-e – Turizam, Računovodstvo, Enogastronomija te Elektroničko poslovanje i programsko inženjerstvo – stvaraju lidere spremne za najveće izazove u javnom i privatnom sektoru. 

Obilježavanje je proteklo u znaku sjećanja, zahvalnosti i poštovanja prema hrvatskim braniteljima čija je hrabrost u Pakracu prije 35 godina označila početak borbe za neovisnost Republike Hrvatske

FOTO: PU požeško-slavonska

PAKRAC - U ponedjeljak 2. ožujka u Pakracu je obilježena 35. godišnjica od početka Domovinskog rata u Republici Hrvatskoj. Ove godine obilježavanje je započelo svetom misom za sve poginule i umrle hrvatske branitelje nakon čega se formirala kolona u već tradicionalni svečani „Mimohod pobjednika“ koji se odvijao ulicama Pakraca od crkve „Uznesenja blažene Djevice Marije“ do Spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima na Trgu bana Josipa Jelačića. Obilježavanje se nastavilo na navedenom trgu gdje su položeni vijenci i zapaljene svijeće.

Nakon obitelji poginulih, umrlih i nestalih hrvatskih branitelja te predstavnika Udruga sudionika događanja 1./2. ožujka 1991. godine, vijenac su položili izaslanica predsjednika Hrvatskog Sabora Gordana Jandrokovića saborska zastupnica Anamarija Blažević, izaslanik predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved,  izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra obrane Ivana Anušića, državni tajnik general-pukovnik u miru Drago Matanović,  glavni ravnatelj policije Nikola Milina s delegacijom Ravnateljstva policije, ravnatelj Javne ustanove Veteranski centar, general zbora u miru Josip Lucić i umirovljeni generali Zvonko Peternel, Alojz Tomašević, ravnatelj Braniteljskog centra Davor Huška, v.d. ravnatelja Doma hrvatskih veterana Mislav Stokić te voditelj Veteranskog centra podružnica Daruvar Dren Stoček.

Zatim su vijenac položili Antonija Jozić, županica Požeško-slavonske sa zamjenikom  Antonija Jozić sa zamjenikom Ivanom Radošićem, izaslanikom župana Bjelovarsko-bilogorske županije, predsjednikom odbora za branitelje Zdenkom Radićem, izaslanikom župana Virovitičko-podravske županije, predsjednikom odbora za branitelje Mirko Poljancem te gradonačelnikom grada Požege Borislavom Miličevićem.

Vijenac su položili i gradonačelnik grada Pakraca s predstavnicima gradova Lipik, Bjelovar, Daruvar, Beli Manastir i Grubišno Polje. Zatim je vijenac položila biciklistička sekcija Ustanove za sveobuhvatnu skrb „TIGROVI“, a zajedničkom polaganju vijenaca pridružile su se i druge braniteljske udruge.

Nakon polaganja vijenaca u prostoru Hrvatskog doma dr. Franjo Tuđman nastavljen je program obilježavanja te su prisutne pozdravili Tomislav Novinc, gradonačelnik Pakraca i saborska zastupnica, Antonija Jozić, županica Požeško-slavonske županije, pukovnik Nikola Županić, pripadnik Jedinice za posebne zadatke „Rakitje“, predstavnik sudionika događanja 1./2. ožujka 1991., izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora, saborska zastupnica Anamarija Blažević te Tomo Medved, izaslanik predsjednika Vlade RH, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja.

Na prigodnom programu ispred Ministarstva unutarnjih poslova sudjelovao je Nikola Milina-glavni ravnatelj policije, Damir Barić-zamjenik glavnog ravnatelja policije, Mario Bencek-načelnik Uprave za javni red i sigurnost, dr. Josip Mihaljević- savjetnik potpredsjednika Vlade i ministra unutarnjih poslova, Željko Grgić-načelnik PU požeško-slavonske sa suradnicima, Antun Valić-načelnik PU brodsko-posavske, Marcel Štrok-načelnik PU virovitičko-podravske, Ladislav Bece-načelnik PU osječko-baranjske, Marijan Kirin-načelnik PU koprivničko-križevačke i Predrag Benčić-načelnik PU varaždinske.

Program su uveličali i  policijska klapa „Sv. Mihovil“  te sopranistica Barbara Suhodolčan Vrbički svojim prigodnim glazbenim odabirom.

Zakona  o prekršajima protiv javnog reda i mira, za osobu koja bez nadzora i neoprezno drži životinje koje mogu ozlijediti ili ugroziti građane, propisana je novčana kazna u iznosu od 200 do 1.000 eura  -

FOTO: Ilustracija

Na području Policijske uprave požeško-slavonske tijekom posljednjih mjeseci zabilježena su različita događanja vezana uz kretanje i držanje pasa.

Vlasnicima pasa skrećemo pozornost na propisane obveze primjerenog držanja životinja, što uključuje osiguravanje adekvatnog prostora, mogućnosti kretanja, redovitog veterinarskog nadzora, označavanja i drugih propisanih uvjeta. Također podsjećamo na odgovorno ponašanje prilikom šetnje, osobito na mjestima gdje se okuplja veći broj građana i djece (parkovi, izletišta, javna okupljanja i slično), a sve s ciljem sprječavanja neželjenih posljedica i ugrožavanja sigurnosti ljudi i životinja.

Radi ograničavanja slobodnog kretanja životinje i sprječavanja mogućih napada na druge životinje ili ljude, posebice djecu, vlasnici pasa dužni su prilikom šetnje koristiti povodac, a u  zakonom i odlukama o komunalnom redu jedinica lokalne samouprave propisanim slučajevima i brnjicu.

Način držanja i kretanja životinja, kao i postupanje u slučajevima kada životinja ugrozi život ili zdravlje ljudi, propisan je odredbama Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (članak 30.), Zakona o zaštiti životinja (članak 51.),  Pravilnika o opasnim psima (članak 5. stavak 6.) kao i pojedinim Odlukama o komunalnom redu jedinica lokalne samouprave.

Između ostalog, navedenim člankom 30. Zakona  o prekršajima protiv javnog reda i mira, za osobu koja bez nadzora i neoprezno drži životinje koje mogu ozlijediti ili ugroziti građane, propisana je novčana kazna u iznosu od 200 do 1.000 eura.

Ovoga vikenda policija je provodila pojačane mjere kontrola u prometu -

FOTO: Ilustracija

Kako je bilo najavljeno i protekli vikend s ciljem osiguranja povoljnog stanja sigurnosti cestovnog prometa provedene su mjere pojačanog nadzora prometa, posebice usmjerene na tzv. 'četiri glavne ubojice u prometu' (alkohol, brzina, sigurnosni pojas i mobitel) kao i na recidiviste, odnosno višestruke počinitelje prometnih prekršaja.

Tijekom provođenja aktivnosti na području PU požeško-slavonske utvrđeno je ukupno 88 prekršaja, od čega izdvajamo sedam prekršaja nekorištenja sigurnosnog pojasa, osam prekršaja upravljanja vozilom pod utjecajem alkohola i 23 prekršaja nepoštivanja dopuštenih brzina kretanja, a zatečen je i jedan recidivist.

Najveća novčana kazna predviđena je za prekršaj koji se dogodio u petak 27. veljače 2026. oko 18.45 sati u mjestu Novi Mihaljevci, gdje su policijski službenici u prometu zatekli 36-godišnjeg vozača koji je upravljao osobnim automobilom pod vidnim utjecajem alkohola (odbio alkotest), a prilikom policijskog postupanja je omalovažavao i vrijeđao policijske službenike.

Nadalje je utvrđeno da je upravljao vozilom za vrijeme dok mu je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije, a također kod sebe nije imao osobnu iskaznicu niti vozačku dozvolu.

Vozač je uhićen te uz optužni prijedlog kojim je predviđena novčana kazna u iznosu od 3.390,00 eura, zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilom B kategorije u trajanju od devet mjeseci priveden na Kazneno-prekršajni odjel Općinskog suda u Požegi.

Najveća koncentracija alkohola zabilježena je u petak 27. veljače 2026. oko 18.10 sati u mjestu Treštanovci gdje su policijski službenici u prometu zatekli 20-godišnjag vozača koji je pod utjecajem alkohola od 1,31 promil upravljao osobnim automobilom.

Predviđena novčana kazna za navedeni prekršaj iznosi 660,00 eura i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije od šest mjeseci.

Najveća brzina zabilježena je u petak 27. veljače 2026. oko 13.30 sati između mjesta Ferovac i Kutjevo gdje je 51-godišnji vozač upravljao osobnim automobilom brzinom od 147 km/h, odnosno za 57 km/h više od dopuštene brzine.

Vozaču je izdan prekršajni nalog na novčani iznos od 660,00 eura te zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od jednog mjeseca.

Dogodila su se dva požara u Podgorju i Kaptolu -

FOTO: DVD Kaptol

U nedjelju 1. ožujka 2026. oko 18.30 sati u mjestu Podgorje, došlo je do požara na krovištu staje u vlasništvu 47-godišnjaka.

Požar su gasili pripadnici DVD Podgorje i DVD Kaptol koji o tome izvještavaju: Večeras u 18:40 sati zaprimili smo dojavu o požaru gospodarskog objekta u Podgorju.

Slijedi očevid i utvrđivanje svih okolnosti nastanka navedenog požara.

Istoga dana, oko 13.30 sati u mjestu Kaptol u Ramanovačkoj ulici, na neutvrđeni način došlo je do požara na neobrađenom zemljištu te je izgorjela suha trava i nisko raslinje. U požaru nije nastala materijalna šteta.

U prometnoj nesreći nije bilo ozlijeđenih osoba, a vozačima je na mjestu događaja naplaćena novčana kazna  -

FOTO: Ilustracija

U nedjelju 1. ožujka 2026. oko 15.40 sati u mjestu Novoselci, 35-godišnji vozač koji je upravljao osobnim automobilom i 30-godišnji vozač koji je upravljao osobnim automobilom, prilikom mimoilaženja nisu ostavili dovoljan razmak između svog vozila i vozila s kojim se mimoilaze. Tom prilikom došlo je do udara lijevih bočnih ogledala.

U prometnoj nesreći nije bilo ozlijeđenih osoba, a vozačima je na mjestu događaja naplaćena novčana kazna zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

VELIKA - Tradicionalna planinarska manifestacija „Srimušijada“, u organizaciji Planinarskog društva „Mališćak“ Velika, održana je u nedjelju 1. ožujka 2026. godine i okupila je planinare iz više slavonskih planinarskih društava. Među sudionicima bili su i članovi Hrvatskog planinarskog društva „Sokolovac“ Požega, koji su za svoje članove, simpatizere i ostale ljubitelje prirode organizirali zajednički odlazak na izlet.

Planinari iz Požege okupili su se u 8:15 sati ispred „Ćire“, odakle su se uputili prema Velikoj. Glavno okupljanje svih sudionika održano je kod crkve sv. Augustina, gdje su se planinari iz više društava pripremili za polazak na staze. U 9 sati, uz pratnju domaćih vodiča, krenuli su na dvije ponuđene rute, kraću u trajanju od oko tri i pol sata te dužu u trajanju od oko četiri i pol sata. Staze su bile tehnički nezahtjevne, ali kondicijski umjereno zahtjevne, što je omogućilo sudjelovanje širokom krugu planinara svih dobnih skupina.

Središnji dio manifestacije održan je kod Lovačke kuće u Dubokoj, gdje je organizirano druženje uz tradicionalni omlet sa srimušem. Obrok se dijelio uz simboličnu donaciju, a druženje je proteklo u ugodnoj i opuštenoj atmosferi. Sudionici su istaknuli kako upravo ovaj gastronomski dio daje posebnu prepoznatljivost „Srimušijadi“, koja iz godine u godinu privlači sve veći broj sudionika.

Izlet je protekao u toplom i sunčanom proljetnom vremenu, uz ugodnih 18 stupnjeva, što je dodatno pridonijelo dojmu. Na livadama i šumskim puteljcima mogli su se vidjeti prvi glasnici proljeća, što je mnogim sudionicima bio poseban doživljaj i motivacija za početak nove planinarske sezone.

Planirani povratak u Veliku bio je u 15 sati, čime je zaključen još jedan uspješan izlet koji je okupio planinare iz cijele Slavonije. HPD „Sokolovac“ Požega izrazio je zadovoljstvo odazivom i atmosferom te najavio nastavak aktivnosti tijekom proljetnih mjeseci. Koordinator izleta i vodič ispred društva bio je Zdravko Matičević.