OSIJEK - Proteklog vikenda u Osijeku je održano Županijsko prvenstvo za juniore u gađanju zračnim oružjem. Kako na Požeško-slavonskoj županiji nema tri i

više streljačkih klubova, strijelci Streljačkog kluba "Požega" morali su da bi ostvarili norme putovati na natjecanje u Osijek.

Nastupili su sa ženskom i muškom ekipom juniorskom. Juniorke u sastavu Hana Hormot, Lucija Maras i Nera Grdiša uspjele su ostvariti plasman na Prvenstvo Hrvatske,

dok juniori u sastavu Noa Hormot, Vedran Živković i Stefan Živković nisu uspjeli ekipno nego su plasman ostvarili Noa Hormot i Vedran Živković.

Prvenstvo Hrvatske za juniore održava se 11. ožujka u Zagrebu.

U ponedjeljak 2.ožujka 2026. u Pakracu će se obilježiti 35. godišnjica početka Domovinskog rata u Republici Hrvatskoj  -

FOTO: Ilustracija

Prisjetimo se da su pobunjeni Srbi u noći 1./2. ožujka 1991. godine napali Policijsku postaju Pakrac, a brzom intervencijom specijalnih postrojbi iz Rakitja, Lučkog i Bjelovara, Policijska postaja Pakrac je oslobođena dok su pobunjenici protjerani izvan grada.
 
Bio je to početak Domovinskog rata.
 
U ponedjeljak 2.ožujka 2026. u Pakracu će se obilježiti 35. godišnjica početka Domovinskog rata u Republici Hrvatskoj.
 
Ovogodišnje obilježavanje organiziraju Grad Pakrac i Udruga hrvatske policije branitelja Pakraca i Lipika, a održava se pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske.
 
Program će se održati prema sljedećem rasporedu:
 
10 sati - Sveta misa za poginule hrvatske branitelje u župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije,

11.10 sati  - „Mimohod pobjednika“,
                   - polaganje vijenaca na spomen obilježju poginulim hrvatskim braniteljima na Trgu bana Josipa Jelačića u Pakracu,

12.30 sati  - svečana akademija u Hrvatskom domu dr. Franjo Tuđman, dvorana "dr. Ivan Šreter"

13.30 sati - domjenak i druženje uzvanika u Hrvatskom domu dr. Franjo Tuđman, dvorana Tirol

POVJESNICA:
 
Na današnji dan, na ovom mjestu obilježavamo i sjećamo se prvog oružanog sukoba između hrvatskih snaga i snaga pobunjenih Srba. Uvod u sukob, koji se dogodio 1. i 2. ožujka 1991. godine, počinje 21. veljače 1991. kada Sabor RH donosi Rezoluciju o prihvaćanju postupka za razdruživanje SFRJ i Rezoluciju o zaštiti ustavnog poretka Republike Hrvatske. Istog dana načelnik Policijske postaje, Jovo Vezmar, izdaje zapovijed o mobilizaciji „rezervnog sastava milicije“ zbog, kako se navodi, vježbe i provjere mobilnosti i osposobljenosti. Također, od istog tog datuma, naoružane grupice srpskih civila kretale su se gradom pokušavajući time stvoriti dojam da je Pakrac stvarno u SAO Krajini.
 
Već sljedeći dan, 22. veljače 1991., sazvana je Skupština Općine (SO) Pakrac. Od 75 zastupnika prisutno je bilo 52, a od 23 odsutna, čak 15 njih bili su Hrvati. Glasovanjem (31 „za“, 2 „protiv“ i 13 „suzdržani“) donesena je odluka o pristupanju općine Pakrac SAO Krajini. 28. veljače 1991. Ustavni sud RH poništava odluku Skupštine općine Pakrac o pripajanju SAO Krajini, a načelnik postaje Vezmar poziva pričuvne policajce da predaju oružje. Ovaj naizgled mirotvoran čin, imao je sasvim drugu svrhu. Namjera je bila razoružati samo hrvatske policajce, dok je srpskim bilo naređeno okupljanje na nogometnom igralištu u selu Šeovica, naseljenim pretežno srpskim stanovništvom. Isti dan navečer je na prostorijama općinskog SDS-a, u centru grada, pokraj stranačke zastave izvješena i srpska zastava.
 
Sastanak svih policajaca u policijskoj postaji zakazan je za 10 sati 1. ožujka 1991., ali počeo je tek oko podneva. Na tom sastanku razoružano je 16 policajaca nesrpske nacionalnosti te je načelnik Vezmar uz pomoć policajaca srpske nacionalnosti preuzeo postaju u svoje ruke. Ipak, treba napomenuti da neki policajci srpske nacionalnosti nisu podržali pobunu, dok su neki nesrpske nacionalnosti uspjeli iznijeti oružje iz postaje te ga sakrili. Nakon stavljanja postaje pod kontrolu, Vezmar je zajedno s članovima lokalnog SDS-a, posebice predsjednikom Veljkom Džakulom, organizirao raspoređivanje milicajaca i naoružanih civila oko zgrade postaje i općine, a navečer su na ulazima u grad postavljene barikade. Zanimljiva činjenica je da je JNA već isti dan oko 23:30 h, puno prije dolaska hrvatskih specijalaca, ušla u Pakrac, raspoređujući se po raznim mjestima u gradu, iako se u njihovom službenom izvještaju navodi da je njihova intervencija bila u svrhu sprječavanja daljnjeg sukoba. Također, vojna karta koja predviđa akciju motorizirane brigade JNA od Bjelovara do Lipika kao vrijeme početka navodi 1. ožujka 1991. u 13:00 sati. Gotovo isto vrijeme kad se dogodila pobuna u Policijskoj postaji Pakrac! Svi ovi naoko sitni detalji govore u prilog tome da se u Pakracu pokušalo provesti ono što je na kraju napravljeno 19. kolovoza 1991. - osvajanje grada vojnom silom.
 U rano jutro 2. ožujka Posebna jedinica policije PU Bjelovarsko-bilogorske „Omege“ kreću prema Pakracu u koji su ušli već Oko 05,45. Iz drugog pravca dolaze pripadnici Antiterorističke jedinice „Lučko“ i Jedinice za posebne zadatke „Rakitje“, te zajedno ulaze prvo u zgradu općine, a zatim bez otpora i u zgradu policije. Postalo je jasno da je pobunjenicima dojavljeno da dolaze specijalci, pa su se povukli u Vinograde, Gavrinicu, Šeovicu i Japagu. U grad stižu i pripadnici Antiterorističke jedinice „Sljeme“, Posebne jedinice policije „Kumrovec“, Posebne jedinice policije „Pionirski grad“ i djelatnici policijskih postaja s područja PU Varaždin, te se raspoređuju na području općine i policije
  
 Postalo je jasno da je pobunjenicima dojavljeno da dolaze specijalci pa su se povukli u Vinograde, Gavrinicu, Šeovicu i Japagu. U grad stižu i pripadnici Antiterorističke jedinice „Sljeme“, Posebne jedinice policije „Rakitje“, Posebne jedinice policije „Kumrovec“ i Posebne jedinice policije „Pionirski grad“ te se raspoređuju na području općine i policije, a u 9 sati počinje puščana paljba na Policijsku postaju i zgradu općine s okolnih brda. Specijalci također uzvraćaju, a sve završava nakon nekih pola sata kada dolazi JNA. Svi razoružani hrvatski specijalci vraćeni su u službu, a 32 ljudi je uhićeno pod sumnjom da je sudjelovalo u pobuni te su prevezeni u Bjelovar radi ispitivanja.
 
Tijekom dana, hrvatski specijalci stavili su pod nadzor ulaze u grad te su često pri kontroli vozila u automobilima pronalazili duge cijevi, a u Lipiku je čak zaustavljen i dr. Jovan Rašković. U 14 sati u postaju dolazi nekoliko oficira JNA, među kojima i general Dobrašin Praščević (načelnik Štaba V. vojne oblasti), a u 16 sati dolaze i Stjepan Mesić (potpredsjednik Predsjedništva SFRJ i predsjednik Vlade RH) i Slavko Degoricija (predsjednik Vijeća općina Sabora RH). Sastanak nije dogovorio ništa konkretno, nego samo dogovor u novom susretu u Pakracu sljedeći dan. Kako su visoki predstavnici otišli, tako se oko 18 sati  s okolnih brda sručila pucnjava jača nego ujutro, a specijalci također nisu ostali dužni. Hrvatske snage su imale troje ranjenih, dok gubici pobunjenika nisu utvrđeni, iako JNA u svome izvještaju navodi da je bilo nekolicina ranjenih s obje strane.
 
Nakon prestanka pucnjave, došlo je do sukoba između specijalaca i JNA. Kod bolnice je iz prostora koji je nadzirala JNA upućeno nekoliko hitaca iz pješačkog naoružanja na BOV u kojem su se nalazili specijalci. BOV je uzvratio, a isto tako i mitraljez JNA, srećom bez težih posljedica i sukoba širih razmjera. Dana 3. ožujka 1991. nije bilo sukoba, vjerojatno zaslugom sastanka u PP Pakrac dan prije, na kojem su sudjelovali i visoki dužnosnici RH, SFRJ i JNA. Na sastanku je odlučeno da se situacija vrati na stanje prije 1. ožujka 1991. godine.
 
Usprkos navedenim činjenicama, srbijanske Večernje novosti su u „vanrednom izdanju“ - već 2. ožujka 1991. - u članku pod naslovom „Masakr golorukoga naroda“ donijele lažne navode da je Pakrac napalo „više od 8000 redarstvenika, specijalaca i do zuba naoružanih pripadnika HDZ-a“, od kojih su se „goloruki Srbi branili motkama i vilama“.

SRBOBRAN / SRBIJA - Na 27. Međunarodnom judo turniru pod nazivom "Turija open" u Srbobranu u Vojvodini - Srbija, sudjelovale su 4 natjecateljice Judo kluba "Jigoro" iz Jakšića. Na ovom turniru u Sportskoj dvorani nastupila su 54 kluba sa oko 550 natjecatelja iz sedam država: Mađarska, Rumunjska, Moldavija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska i Srbija.

Natjecateljice "Jigora" kući su se vratile s medaljama oko vrata.

Djevojke su malo reći na ovom turniru pokazale svoje znanje, tehniku i snagu i sve 4 s ovako jakog natjecanja se vratile u Jakšić s medaljama. Pokazatelj je to njihovog truda i zalaganja na treninzima koje ne propuštaju - istakla je ponosna trenerica i voditeljica ekipa na natjecanju Ivana Grbeš.

JAKŠIĆ - U svečanoj dvorani Lucija u Jakšiću održana je 2. Tamburaška zabava u organizaciji Udruge "Centar tambura" iz Požege a sa ciljem prikupljanja sredstava za Europski tamburaški festival koji će se održavati uove godine od 16 - 26. srpnja u Požegi i Osijeku. Šest dana festivala domaćin Eurochestries festival tradicijskih orkestara bit će grad Požega, a šest dana grad Osijek. Prošle godine naši tamburaši gostovali su 12 dana u Francuskoj, pa su na ovaj način i organizacijom Tamburaške zabave prikupljali sredstva za odlazak i boravak u Francuskoj. Sve je na početku pozdravio Saša Botički, predsjednik "Centra tambura"  i zahvalio se svima na podršci.

Tamburaška zabava je okupila preko dvjesto gostiju, a uz svečanu večeru za zabavu su bili zaduženi  TS "Šokci" iz Osijeka i mladi domaći tamburaši TS "Astal". Atmosfera je bila odlična cijelo vrijeme jer su među posjetiteljima bili najviše polaznici Glazbene škole Požega, brojni tamburaši i tamburašice sa prijateljima i roditeljima. U cilju prikupljanja što više sredstava organizirana je i bogata tombola.

Među gostima Tamburaške zabave bilo je popularni pjevač Ivan Štivić, direktorica Pleterničke javne ustanove koja organizira Tamburaški ljetni kamp Jasna Hoffman, predsjednik Geadskog vijeća Grada Pleternice Domagoj Katić, ravnatelj požeške Glazbene škole Alen Kovačević, umjetnički ravnatelj Zlatnog glasa Zlatne doline Tihomir Šmitpeter te voditelji tamburaških orkestara i "Centra tambura".

POŽEGA - Ponovno je Svečana dvorana "Gloria" u Požegi bila prepuna lovkinja i lovaca, te njihovih bračnih partnera, jer je jedno od najaktivnijih lovačkih društava, LD "Šljuka" iz Brestovca organiziralo svoj "Lovački bal". Našlo se tu 270 osoba i podržalo ovu hrabru organizaciju lovačkog bala po 15. puta što je sve prešlo u tradiciju, istakao je na početku predsjednik Lovačkog društva "Šljuka" Zdenko Petrović. Svakako pohvale za predsjednika Petrovića i njegov Upravni odbor, jer treba puno vremena i truda, ali i hrabrosti organizirati ovakav lovački bal i napuniti najveću dvoranu u Požegi. Po tome su oni jedinstveni i ovo je zaista jedini pravi Lovački bal organiziran u Požeštini. Stoga su dobili podršku i članova drugih lovačkih društava koji su kao gosti došli na Lovački bal.

Od prvog trenutka i plesni podij bio je prepun, jer su za glazbu bili zaduženi iz zabavnog banda "Nazaro" iz Nove Gradiške sa odličnom i poznatom solisticom Anom Baketarić iz Pleternice. Samo za vrijeme večere plesni podij bio je prazan, a za večeru su bili ponuđeni lovački specijaliteti. No nakon večere kada je krenuo ples, a uskoro kukunješće i bećarac rijetko se tko nije uhvatio u dugo, duplo i troduplo, slavonsko kolo, a glazbenici su si dali truda i svirali dok se plesači nisu umorili.

  - LD "Šljuka" nije veliko lovačko društvo, a imamo prekrasno lovište na obroncima Požeške i Babje gore. U društvu ima 40 lovaca i jedna lovkinja, a svi su vrlo aktivni oko rada u društvu, lovištima a evo i u zabavi. Večeras na našem Lovačkom balu okupilo se 270 učesnika, napunili smo dvoranu, a kako vidite mi lovci smo društvene osobe i volimo zabavu. To govori i plesni podij koji je cijelo vrijeme prepun - istakao je predsjednik LD "Šljuka" Brestovac Zdenko Petrović, inicijator i glavni krivac za ovaj odlični lovački bal.

LD "Šljuka" Brestovac je jedno od najstarijih lovačkih društava, ove godine obilježavaju 98. godinu postojanja i rada, i kako ističe predsjednik Petrović, nisu imali niti jednog prekida u radu u ovoj dugoj povijesti. Već su počele polako i pripreme za obilježavanje velikog jubileja 100 godina postojanja koje će posebno svečano obilježiti.

Organizirali su i vrijednu tombolu za sve lovkinje i lovce u dvorani, a kako su od početka bili vrlo veselo društvo, naravno da je lovački bal trajao do dugo iza ponoći.

VELIKA - U Vatrogasnom domu Velika održana je 132. Redovita izvještajna i Izborna skupština DVD Velika uz nazočnost velikog broja članova, gostiju i uzvanika. Na početku sve je pozdravio predsjednik društva Dejan Matijević. 

Izvješća o radu i financijska izvješća društva je podnio tajnik Ante Adžić: - Dobrovoljno vatrogasno društvo Velika započelo je svoj rad i djelovanje daleke 1894. godine, što se navodi kao godina osnutka društva. Ono je bilo jedno od pet postojećih vatrogasnih društava u Požeštini a održalo se evo već 132 godine. U 2025. godini imamo zabilježeno ukupno 32 vatrogasne intervencije i 16 ostalih događaja; od toga požar otvorenog prostora 4 intervencije, požar na građevinama, 7 intervencija pri čemu je 1 bila posebno zahtjevna jer je požarom zahvaćena stolarska radionica sa skladištem sirovine, piljevine i gotovih proizvoda. Također smo zabilježili i 1 požar na prometnom sredstvu.

Bilježimo i 51 ostalih događaja u koje ubrajamo uklanjanje porušenih stabala, nasilna otvaranja vrata i prolaza, uklanjanje gnijezda stršljena, hvatanje i uklanjanje zmija, pranje mulja sa prometnica i parkirališta, pumpanje vode iz poplavljenih objekata, prijevoz pitke vode, osiguranje događaja na području općine Velika te mnoge druge aktivnosti.

U suradnji sa područnim uredom civilne zaštite Požega te DIP civilne zaštite iz Osijeka odrađena je vrlo poučna vatrogasna vježba na temu: “ Gašenje požara na pogonskim baterijama električnih automobila“.

DVD Velika je uspio odraditi sve aktivnosti, pa čak i nabaviti dio osobne opreme sa prihodima u iznosu od 45.000 eura. Društvo ima preko 80 članova od čega 30 operativnih vatrogasaca sa liječničkim uvjerenjima i potrebnom obukom, a posebno su ponosni na svoje vatrogasno odjeljenje mladeži koje ima 16 članova.

Društvo je aktivno i u društvenim događanjima u općini Velika i manifestacijama na području općine: -  Kao i prethodnih godina nastavljamo suradnju s TZ Velike i udrugama na području naše općine, pa tako sudjelujemo na manifestacijama„Vinkovo“, smotra folklora „Čuvajmo običaje zavičaja“ i „Najduži stol u Hrvata“u organizaciji TZ Velike, Udruge Veličanka i KUD-a Ivan Goran Kovačić. U svibnju, mjesecu obilježavanja zaštite od požara proslavili smo dan sv. Florijana uz sv. Misu i blagoslov članova te prigodno druženje. Kako i svake godine, tako i ove, sudjelovali smo u crkvenim obredima poput čuvanja Kristovog groba na Veliki petak, svečanog sudjelovanja na Uskrsnoj misii sudjelovanjem na Tijelovskoj procesiji.

Koordinacija zeleno-plavog prijateljstva 2025. godineobilježila je 28 godina svog postojanja. Domaćin proljetnom i jesenskom druženju bilo jeDVD Velika. S Udrugom hrvatskih dragovoljaca domovinskog rata sudjelujemo u obilježavanju dana pada grada Vukovara paljenjem svijeća kroz glavnu ulicu. Također smo gostovali na redovnim godišnjim skupštinama prijateljskih društava s područja općine, županije ali i prijateljskih društava u drugim županijama.Od toga posebno ističemo sudjelovanje na obilježavanju 80 godina postojanja i rada DVD Zlobin - zaključio je izvještaj tajnik Ante Adžić.

Članove skupštine, goste i uzvanike pozdravili su Robert Hofman, načelnik općine Velika, Marko Ašenbrener ispred Vatrogasne zajednice Županije, Ivan Baša ispred VZ Požeštine, Dalibor Hrunka ispred VZ grada Požege, te predstavnici gostujućih vatrogasnih društava i udruga.

Kako je ovo bila i Izborna skupština za slijedeće četiri godine, mandat 2026-2031. izabrani su u Upravni odbor DVD Velika i funkcije koje obavljaju: 

1. predsjednik                    DEJAN MATIJEVIĆ, 
2. dopredsjednik               ALEKSANDAR RONČEVIĆ,
3. zapovjednik                    MARKO ŠOSTIĆ, 
4. dozapovjednik              MARKO  VALENTA,
5. dozapovjednik               LOVRO MILAKOVIĆ,
6. tajnik                              ANTE    ADŽIĆ, 
7. spremištar                     MLADEN TRNAČIĆ,
8. spremištar                     MATEJ GRUBEŠA,  
9. blagajnik                         JOSIP  KOVAČEVIĆ,
10. član                                 IVICA BUTURAC,
11. član                                 IVAN VIŠTICA, ,
12. član                                 MARIO KATAVIĆ,  
13. član                                   FILIP MATIČEVIĆ

Dogodilo se ukupno pet požara na otvorenom prostoru -

FOTO: JVP grada Požega

U subotu, 28. veljače 2026. oko 12 sati u mjestu Kraguj, 75-godišnjakinja je u voćnjaku zapalila suhu travu, a da nije poduzela sigurnosne mjere, uslijed čega se požar zbog vjetra proširio na okolnu površinu. Tom prilikom izgorjelo je oko 5.000 m² suhe trave. Protiv počiniteljice slijedi prekršajni nalog zbog prekršaja iz Zakona o zaštiti od požara.

Tijekom protekla 24 sata na području PU požeško-slavonske dogodili su se i požari na otvorenom prostoru u mjestima Bučje (kod Pakraca), Velika, Crkveni Vrhovci i Gradac.

Požar u Crkvenim Vrhovcima gasili su pripadnici Javne vatrogasne postrojbe grada Požega koji o tome izvještavaju:

28. veljače 2026. godine u 14:19 sati zaprimljena dojava o požaru na otvorenom prostoru u Crkvenim Vrhovcima. Izlazak sa navalnim vozilom 4 vatrogasca i quad 1 vatrogasac. Pozvana pričuvna smjena 3 vatrogasca. Dolaskom na mjesto intervencije zatječemo požar šikare i niskog raslinja. Pristupili gašenju pomoču vitla i naprtnjača. Povratak u 15:43 sati u postrojbu.

Iz Policijske uprave požeško-slavonske upozoravaju građane:

Upozoravamo građane da prilikom spaljivanja biljnog otpada na otvorenim prostorima, prvenstveno šumama i poljoprivrednim površinama posebnu pozornost obrate pri rukovanju vatrom ili lakozapaljivim predmetima koji bi mogli izazvati požare. Takvi se požari zbog nedovoljne pozornosti mogu proširiti na šume, stambene i gospodarske objekte te ugroziti ljudske živote.

Osim direktne materijalne štete prouzročene požarom, gašenje iziskuje angažiranje dodatnih ljudskih i materijalno-tehničkih sredstava, stoga je nužno upozoriti na odgovorno ponašanje.

 Također, pozivamo građane na dosljedno poduzimanje propisanih sigurnosnih mjera prilikom spaljivanja na otvorenom prostoru.

U prometnoj nesreći 34-godišnji vozač je teško ozlijeđen  -

FOTO: Ilustracija

U subotu, 28. veljače 2026. oko 16.55 sati u mjestu Škrabutnik, 34-godišnji vozač upravljao je neregistriranim motociklom pod utjecajem alkohola od 1,58 promila, bez položenog vozačkog ispita i bez zaštitne kacige te je uslijed neprilagođene brzine izgubio nadzor nad motociklom i sletio s kolnika u putni kanal.

U prometnoj nesreći vozač je teško ozlijeđen i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

POŽEGA - Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek obišla je gradilište zgrade Državnog arhiva u Požegi, projekta od strateške važnosti za zaštitu i čuvanje vrijedne pisane baštine. Investicija je vrijedna 3,2 milijuna eura, a sredstva su osigurana iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Nova zgrada ukupne površine od gotovo 1.700 metara četvornih gradi se na novoformiranoj građevnoj čestici koju je Grad Požega, uz projektno-tehničku dokumentaciju i građevinsku dozvolu, darovao Arhivu prošle godine.

Uz ministricu Obuljen Koržniek i županicu Antoniju Jozić, obilasku radova nazočili su i ravnatelj Državnog arhiva u Požegi Zdeslav Španiček, saborski zastupnik Željko Glavić te gradonačelnik Grada Požege Borislav Miličević.

Tom prigodom ravnatelj Španiček uputio je zahvalu Ministarstvu kulture i medija na velikoj potpori ovom projektu, kao i na financijskoj podršci programskoj djelatnosti arhiva.

Također, zahvalio je Požeško-slavonskoj županiji koja je osigurala privremeni spremišni prostor dok se zgrada arhiva ne dovrši, kao i Gradu Požegi na stručnoj podršci prilikom provedbe projekta. - Još od 6. lipnja 2024. godine, kada je, na prijedlog Ministarstva kulture i medija, Vlada Republike Hrvatske donijela povijesnu odluku o osnivanju Državnog arhiva u Požegi stvorili su se ključni preduvjeti kojima danas svjedočimo ovdje, a to je financiranje i izgradnja zgrade Državnog arhiva u Požegi. Rok za dovršetak je lipanj 2026. godine, a nova zgrada će imati kapacitet od nešto više od 8000 dužnih metara što je osam puta više od našeg trenutačnog spremišnog kapaciteta. Novom zgradom, koja će predstavljati jedan od najsuvremenijih arhiva na području Republike Hrvatske, stvorit će se optimalni uvjeti i za čuvanje pisane baštine i za rad s korisnicima za istraživanje i korištenje arhivskog gradiva na dnevnoj bazi.

Zahvalu Vladi Republike Hrvatske i Ministarstvu kulture i medija uputila je i požeško-slavonska županica Antonija Jozić. - Velika zahvala Požeško-slavonske županije i Grada Požege na povijesnoj odluci osnivanja Državnog arhiva u Požegi. Ostvarena je jedna težnja koja je trajala više od nekoliko desetljeća i kojom je gradu Požegi vraćen samostalni Državni arhiv. Jedan je ovo od osam projekata u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti koji se realizira na području cijele Republike Hrvatske, a odnosi se na izgradnju državnih arhiva.

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek istaknula je kako je ovo jedna od tri važne zgrade u području kulture koje se realiziraju u Požegi u kratkom vremenu.  - Na samom početku mog mandata u Požegi smo uspjeli završiti knjižnicu koja je jedna od suvremenijih knjižnica u Hrvatskoj i koja je jako aktivno sa svim programima, s velikim brojem korisnika. Nakon toga, Grad Požega je putem europskih sredstava obnovio i muzej, što nam je jednako tako bilo jako važno i s državne razine i naravno s razine grada i županije, ali stalno je nekako bila ta želja da realiziramo i osnivanje i utemeljenje samostalnog Državnog arhiva ovdje u Požegi, jer ovdje je djelovala služba koja je bila dio Državnog arhiva u Slavonskom Brodu i naravno da osiguramo primjereni prostor.

Istaknula je važnost nove zgrade Državnog arhiva u Požegi za sve stanovnike Požeško-slavonske županije. - Radovi dobro napreduju i danas smo se uvjerili kako će se sve realizirati u planiranim rokovima. Arhiv će dobiti dovoljno spremišnog prostora, ali što je jako važno za građane, dobit će javne prostore, dakle prostore za prihvat gradiva, čitaonicu i knjižnicu, prostore u kojima će se moći istraživati bogato i vrijedno gradivo koje svjedoči o različitim povijesnim razdobljima kroz koje je Požega i ova županija prošla. Tako da to će biti veliki doprinos kvalitetnijim uvjetima za rad naših kolega u arhivu, ali sigurno i jako važna kulturna ustanova za grad Požegu – zaključila je ministrica.

POŽEGA - S obzirom na to da se u javnosti pojavljuje teza kako je Požeško-slavonska županija odgovorna za nesnosan smrad koji se širi Kutjevom te kako ne brine o zdravlju Kutjevčanki i Kutjevčana, obveza nam je istaknuti par činjenica i demantirati te neistine.

Stav Požeško-slavonske županije je kako se svi problemi, prije svega oni koji se odnose na zaštitu okoliša i kvalitetu života građana, trebaju rješavati isključivo u okviru zakona, uz suradnju lokalne zajednice, gradova i općina, županije i nadležnih državnih tijela.  

Požeško-slavonska županija je u predmetu rekonstrukcije građevine proizvodne namjene: kompostane na području grada Kutjeva postupala u svim fazama isključivo sukladno važećim propisima, u okviru svojih zakonom propisanih ovlasti, poštujući nadležnosti drugih javnopravnih tijela te omogućivši sudjelovanje svih stranaka u postupku.

U postupku izdavanja građevinske dozvole, tadašnji Upravni odjel za gospodarstvo i graditeljstvo Požeško-slavonske županije, a s obzirom na lokaciju i karakteristike planiranog zahvata, zatražio je od investitora da provede postupak Ocjene o potrebi procjene planiranog zahvata.

U postupku je utvrđeno kako je za provođenje postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš nadležno tadašnje Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Nadalje, resorno ministarstvo je nakon provedbe postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš izdalo rješenje u kojem je definirano da za zahvat nije potrebna izrada studije utjecaja zahvata na okoliš i da je zahvat prihvatljiv za ekološku mrežu.

Vezano uz izdavanje građevinske dozvole, važno je naglasiti da Požeško-slavonska županija nije nadležna za donošenje prostornih planova i detaljnih urbanističkih planova jedinica lokalne samouprave na temelju kojih se građevinske dozvole izdaju.

Predmetna građevinska dozvola izdana je u skladu s važećim Detaljnim planom uređenja Gospodarske zone Kutjevo („Službeni glasnik Općine Kutjevo“, br. 05/99). koje je donijelo Gradsko vijeće Grada Kutjeva.

Člankom 13. navedenog plana propisano je:

„U Gospodarskoj zoni pod gospodarskom namjenom koja obuhvaća proizvodnu i komunalno-servisnu namjenu podrazumijevaju se: industrijski pogoni, skladišta, servisi, zanatska proizvodnja i slične građevine koje često zahtijevaju veće površine kao i dopremanje ili otpremanje većih količina sirovina i robe. Također su to i građevine u funkciji djelatnosti koje su potencijalni izvori različitih ugrožavanja čovjekove okoline, tako da se moraju graditi u posebnim zonama kao što je gospodarska zona.“

Slijedom navedenog, plan koji je donijelo Gradsko vijeće Grada Kutjeva je izričito predvidio mogućnost smještaja proizvodnih građevina - građevina u funkciji djelatnosti koje su potencijalni izvori različitih ugrožavanja čovjekove okoline unutar predmetne zone.

Grad Kutjevo je, u okviru svojih zakonskih ovlasti, imao mogućnost izmijeniti odredbe Detaljnog plana uređenja Gospodarske zone Kutjevo ili Prostornog plana uređenja Grada Kutjeva te drugačije urediti ili ograničiti gradnju određene vrste građevina unutar zone.

Ako je Grad Kutjevo imao spoznaju o namjeri gradnje takve građevine još 2018. godine, a s obzirom na činjenicu da je u prosincu 2020. godine pokrenut postupak izdavanja građevinske dozvole, imao je više nego dovoljno vremena za izmjenu prethodno navedenih planova.  U slučaju da je Grad Kutjevo takve izmjene planske dokumentacije pravodobno proveo, Požeško-slavonska županija imala bi zakonsku osnovu za neizdavanje građevinske dozvole, čime ne bi došlo do realizacije predmetnog zahvata niti do pokretanja djelatnosti gospodarenja otpadom na području grada Kutjeva.

Nadalje, Dozvola za gospodarenje otpadom izdana je na osnovu pravovaljanog zahtjeva investitora, a na osnovu Zakona o gospodarenju otpadom.

Sukladno Općim uvjetima gospodarenja otpadom koji su definirani Elaboratom o gospodarenju otpadom, a koji je sastavni dio navedene Dozvole, gospodarenje otpadom mora se provoditi na način kojim se ne ugrožava zdravlje ljudi i ne uzrokuje štetni utjecaj na okoliš, a posebno:

1. ne uzrokuje rizik od onečišćenja mora, voda, tla i zraka te ugrožavanja biološke raznolikosti

2. ne uzrokuje neugodu zbog buke i neugodnih mirisa

3. ne uzrokuje štetan utjecaj na krajolik ili mjesta od posebnog interesa i

4. ne uzrokuje nastajanje eksplozije ili požara.

Požeško-slavonska županija je Dozvolu izdala jedino i isključivo za takav način gospodarenja otpadom. U slučaju da Državni inspektorat utvrdi postupanje investitora protivno izdanoj Dozvoli za gospodarenje otpadom, tada Požeško-slavonska županija ima zakonsku mogućnost ukidanja Dozvole.

Zaključno, Požeško-slavonska županija će postupati sukladno zakonskim okvirima, a sve uključene strane pozivamo na međusobnu suradnju. U ovom trenutku najvažnije je zaštititi kvalitetu života građanki i građana grada Kutjeva.