Iz policije upozoravaju sve sudionike u prometu da se pridržavaju prometnih propisa  -

FOTO: Ilustracija

Policijski službenici PU požeško-slavonske će tijekom nadolazećeg vikenda provoditi pojačane aktivnosti nadzora prometa usmjerene na sprječavanje i sankcioniranje najtežih prometnih prekršaja, a posebno će se nadzirati i sankcionirati vožnja pod utjecajem alkohola, vožnja nedopuštenom brzinom, nepropisno korištenje mobitela tijekom vožnje te korištenje sigurnosnog pojasa u vozilima, ali i svi ostali prekršaji u cestovnom prometu.

Provodit će se i nadzor recidivista odnosno višestrukih počinitelja prekršaja prema kojima će se primjenjivati sve zakonom propisane mjere.

Upozoravamo sve sudionike u prometu da se pridržavaju prometnih propisa - pozivaju iz PU požeško-slavonske.

POŽEGA - Tradicionalno Međunarodni dan žena Gradski odbor SDP-a Požega obilježava akcijom podjele karanfila za sve žene u pješačkoj zoni grada Požege. Darivanje karanfilima upriličili su članovi GO SDP-a na čelu s predsjednikom dr. sc. Dinkom Zima. - Iako se Međunarodni dan žena obilježava samo jedan dan u godini, naša poruka je jasna – želimo živjeti u društvu u kojem se ravnopravnost žena živi svaki dan - istakla je saborska zastupnica SDP-a Martina Vlašić Iljkić.

- Nažalost, žene na svim razinama često moraju uložiti mnogo više napora kako bi ostvarile ista prava i prilike. Istodobno su vrlo često marginalizirane ili se teže izbore za mjesto koje im po znanju, zalaganju i trudu pripada.

Nedovoljna društvena podrška dovodi do neravnopravnosti žena i onemogućuje im jednake prilike za školovanje, usklađivanje majčinstva i karijere, a nerijetko su diskriminirane i na radnom mjestu.

U mnogim djelatnostima u kojima su većinom zaposlene žene upravo je njihov rad bio žila kucavica. To je često bio težak, potplaćen i obespravljen rad, na kojem su drugi stvarali profit, dok su žene pritom ostavljale po strani svoje zdravlje i obiteljski život.

Prisjetimo se radnica Orljave, ali i brojnih drugih žena koje pamtimo po desetljećima teškog rada u različitim, često vrlo zahtjevnim uvjetima. Njihova borba i godine rada ne smiju biti zaboravljene.

Ravnopravnost znači i ekonomsku pravdu. Žene i dalje obavljaju tri puta više neplaćenog rada – brinu o djeci, starijima i kućanstvu. U čak 90 % kućanstava žene nose najveći teret kućanskih poslova. Takva nejednaka raspodjela odgovornosti produbljuje društvene i ekonomske nejednakosti.

Istinska ravnopravnost počinje i u odgoju. Potrebno je graditi društvo u kojem djevojčice odrastaju znajući da mogu ostvariti sve svoje potencijale, ali i društvo u kojem dječaci odrastaju učeći da su ravnopravnost, solidarnost i dijeljenje odgovornosti temelj pravednog društva.

Ravnopravnost žena nije borba između žena i muškaraca – ona je zajednički posao stvaranja društva jednakih mogućnosti, socijalne sigurnosti i međusobnog poštovanja - zaključila je zastupnica Vlašić Iljkić.

DUGA RESA - Obrtnice iz svih krajeva Hrvatske okupile su se u Dugoj Resi na 1. Susretu obrtnica Hrvatske obrtničke komore, prvom događanju takve vrste na nacionalnoj razini posvećenom jačanju ženskog obrtništva.

Hrvatska obrtnička komora susret je organizirala s ciljem međusobnog povezivanja, razmjene iskustava, te stvaranja snažne mreže podrške među ženama u obrtništvu. Tijekom događanja održan je niz predavanja, edukacija i panel rasprava na kojima su sudionice imale priliku razgovarati o izazovima s kojima se svakodnevno susreću, steći nova znanja i alate koji će im pomoći u svakodnevnom poslovanju te zajedno tražiti konkretna i primjenjiva rješenja.

Događaju su prisustvovali brojni predstavnici institucija i lokalne samouprave, među kojima su županica Karlovačke županije Martina Furdek-Hajdin, ravnateljica Uprave za poduzetništvo i obrt u Ministarstvu gospodarstva Marija Vukelić, ravnateljica Uprave za provedbu operativnih programa i financijskih instrumenata u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije Sanja Slunjski, gradonačelnik Grada Duge Rese Tomislav Boljar, gradonačelnica Grada Samobora Petra Škrobot, zamjenica gradonačelnika Grada Karlovca Ivana Fočić te zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ivana Mehle.

Jelena Ivaniš, potpredsjednica Hrvatske obrtničke komore i predsjednica Organizacijskog odbora 1. Susreta obrtnica, istaknula je kako brojke jasno pokazuju rast i sve veću ulogu žena u hrvatskom obrtništvu: - U siječnju 2026. godine u Hrvatskoj je 32.263 žena kojima je obrt jedina djelatnost, što predstavlja rast od 6 posto u odnosu na prošlu godinu i čak 42,1 posto u odnosu na razdoblje prije pet godina. Uz to, gotovo 19 tisuća žena vodi obrt uz zaposlenje, što znači da danas 36 posto obrtnica u Hrvatskoj balansira između rada u obrtu i drugih poslovnih obveza. Iza tih brojki stoje tisuće hrabrih, upornih i stručnih žena koje stvaraju radna mjesta, grade zajednice i doprinose razvoju gospodarstva. Upravo zato je organizacija ovakvog susreta bila logičan i potreban korak.

Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil istaknuo je kako je cilj Susreta stvoriti platformu koja povezuje obrtnice iz različitih djelatnosti i dijelova Hrvatske: - Brojke govore da su obrtnice rastuća snaga i neizostavan faktor u našim obiteljima, društvu i gospodarstvu. U kojoj god djelatnosti radile, često ih odlikuju snažne komunikacijske, organizacijske i pregovaračke vještine, velika razina odgovornosti prema zaposlenicima, klijentima i zajednici te iznimna upornost i otpornost. Najvažnije je da u hrvatskom obrtništvu imamo i snažne obrtnice i snažne obrtnike – različitosti nas ne dijele, nego nas čine konkurentnijima i uspješnijima“, poručio je Kratohvil u panelu „Od ideje do Susreta“.

Sudionici su tijekom Susreta naglasili kako je rast ženskog obrtništva rezultat kombinacije znanja, hrabrosti i želje za većom fleksibilnošću u poslovnom i privatnom životu, a upravo obrt često omogućuje razinu samostalnosti i prilagodljivosti koja ženama pomaže u usklađivanju poslovnih i obiteljskih obveza.

Velik interes i odaziv sudionica pokazali su da postoji snažna potreba za ovakvim okupljanjima te da će Susret obrtnica postati važna platforma za umrežavanje, razmjenu iskustava i daljnji razvoj ženskog obrtništva u Hrvatskoj.

POŽEGA - Požeški gradonačelnik prof. dr. sc. Borislav Miličević obišao je u pratnji novinara gradilište nove Osnovne škole u Babinom viru te se uvjerio kako radovi napreduju prema planu. Tom je prilikom najavio kako će idući tjedan uslijediti i polaganje kamena temeljca za tu kapitalnu gradsku investiciju.

Nova škola, podsjetimo, bit će kapaciteta za oko 560 učenika, a projektirana je prema suvremenim pedagoškim standardima. Zgrada će se prostirati na tri nadzemne etaže - prizemlju, prvom i drugom katu, te će imati ukupno 21 učionicu za razrednu i predmetnu nastavu, kao i osam učionica za posebne odjele. U sklopu škole planirani su i brojni prateći sadržaji, uključujući kabinete, blagovaonicu i kuhinju, sportsku dvoranu te vanjske sportske terene.

Ugovorena vrijednost radova na izgradnji i opremanju škole iznosi 12.883.935,33 eura bez PDV-a, odnosno 16.104.919,16 eura s PDV-om. Izgradnjom nove škole stvorit će se uvjeti za jednosmjensku nastavu u Požegi i tako dodatno unaprijediti obrazovnu infrastrukturu u našem gradu.

POŽEGA - Grad Požega će povodom Uskrsa dodijeliti prigodnu novčanu naknadu – uskrsnicu u iznosu od 50 eura – umirovljenicima, nezaposlenim hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji te korisnicima zajamčene minimalne naknade.

Pravo na uskrsnicu ostvaruju umirovljenici s područja Grada Požege koji primaju mirovinu do 400,00 eura. Grad je ove godine povećao dohodovni cenzus za ostvarivanje toga prava s dosadašnjih 350 na 400 eura.

Umirovljenicima se smatraju korisnici starosnih, prijevremenih starosnih i obiteljskih mirovina te korisnici invalidskih mirovina zbog opće i profesionalne nesposobnosti za rad, pod uvjetom da nisu u radnom odnosu. U obzir se uzimaju tuzemne i/ili inozemne mirovine, pri čemu se mirovine sa svim dodacima zbrajaju.

Pravo na uskrsnicu ostvaruju i nezaposleni hrvatski branitelji iz Domovinskog rata i članovi njihovih obitelji koji imaju pravo na novčanu naknadu zbog nezaposlenosti, a isplata će se izvršiti temeljem popisa Požeško-slavonska županija te nisu dužni podnositi zahtjev.

Korisnicima zajamčene minimalne naknade, koji također nisu dužni podnositi zahtjev, uskrsnica će se isplatiti temeljem popisa Hrvatskoga zavoda za socijalni rad, Područni ured Požega.

Zahtjev mogu podnijeti i nezaposleni hrvatski branitelji koji se ne nalaze u evidenciji Županije, pod uvjetom da su uredno prijavljeni kod Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje najmanje tri mjeseca prije podnošenja zahtjeva. Nezaposleni hrvatski branitelji koji nisu na popisu Županije uz zahtjev prilažu presliku osobne iskaznice, dokaz o statusu hrvatskoga branitelja iz Domovinskog rata te potvrdu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Umirovljenici su dužni podnijeti zahtjev te uz njega priložiti presliku osobne iskaznice, zadnji odrezak od mirovine i druge dokaze po potrebi. Zahtjev može podnijeti i druga osoba u ime umirovljenika, uz propisanu dokumentaciju i presliku vlastite osobne iskaznice. Zahtjevi se zaprimaju od 6. do 19. ožujka 2026. godine.

Uskrsnica će biti isplaćena na tekući račun korisnika ili se može podići na blagajni Upravnog odjela za financije i proračun Grada Požege, Trg Sv. Trojstva 1.

Obrazac za umirovljenike...
Obrazac za hrvatske branitelje...

POŽEGA - U Velikoj županijskoj vijećnici održana je 4. sjednica Županijske skupštine Požeško-slavonske županije, u ovom mandatu, a na Dnevnom redu našla se 21 točka koje su i usvojene. Prisegnuo je i jedan novi vijećnik, Nikola Ivanović iz Pakraca, koji je u Skupštinu ušao nakon provedenih dopunskih izbora u Požeško-slavonskoj županije kao predstavnik srpske nacionalne manjine. Na početku Skupštine odvijao je Aktualni sat sa nekolko pitanja i oporbe i koalicije na vlasti. Postavljena su pitanja o pojedinim temama koje su posljednjih dana u fokusu javnosti, među kojima i o radu kompostane u Kutjevu, trenutnoj situaciji u izgradnji hladnjače, broju skloništa za građane u ovoj trenutnoj globalnoj ratnoj situaciji, pitanje uskrsnica za umirovljenike i socijalno ugrožene građane, naplata u sportskim dvoranama škola, koje se kreću od 15 pa do 25 i više eura po satu, te povezivanje Lipika i Pakraca na Zagreb i ostala veća gradska središta, pitanje uređenja Sovskog jezera i broj divljih deponija otpada.

Ono što je u ovom trenutku najvažnije je kvaliteta života građana Kutjeva, istaknula je požeško-slavonska županica Antonija Jozić. - U ovom trenutku nadležno tijelo za postupanje je Državni inspektorat i oni postupaju. U tijeku je procedura na koju ni županica, ni Požeško-slavonska županija kroz Skupštinu ne može utjecati. Živimo u uređenoj pravnoj državi i moramo imati strpljenje za one procedure koje se trebaju odraditi. Što će inspektorat utvrditi ili je već utvrdio, u ovom trenutku ne mogu reći jer ja informacije iz Državnog inspektorata nemam na način da imam uvid u zapisnik, ali mi s njima komuniciramo. Oni će nas izvijestiti o svim onim činjenicama koje mi kao Požeško-slavonska županija trebamo imati.

Od investitor se očekuje da radi u skladu s izdanim dozvolama, istaknula je. - Investitor treba obavljati gospodarenje otpadom na način kako je propisano i Dozvolom za gospodarenje otpadom i sukladno svim ostalim aktima i elaboratima koji su u procedurama izrađeni. Pozivam na suradnju sve, a krajnji cilj svima nama je kvaliteta života građana Kutjeva koja je činjenično ugrožena. Ja sam tamo nekoliko puta prošla i od tih nekoliko puta, samo jedan put se nije osjetio nikakav neugodni miris iz samog okružja. Različite su intenziteti mirisa, a ponavljam bitna je kvaliteta života građana. I s tim ciljem zapravo mora postupati i Državni inspektorat, a mi ćemo, naravno, u svojoj nadležnosti poduzimati sve ono što mi možemo poduzeti – rekla je Jozić.

Govoreći o projektima koji su u nadležnosti Požeško-slavonske županije podsjetila je kako je položen kamen temeljac za hladnjaču za voće i povrće u Požegi, projekt vrijedan gotovo 16 milijuna eura. - Deset milijuna eura su sredstva Europske unije, iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a šest milijuna eura su sredstva koja treba osigurati Požeško-slavonska županija. Kako smo donijeli u planu Proračuna za 2026. godinu pretpostavka je kako ćemo ići na zaduženje. U ovom trenutku Upravni odjel za javne financije provodi proceduru pribavljanja ponuda za kreditiranje preostalog dijela do tih punih 16 milijuna eura. Odluka o zaduženju je u nadležnosti Skupštine Požeško-slavonske županije pa će i to biti tema jedne od idućih sjednica. Stoga i poziv našim poljoprivrednim proizvođačima - udružujte se. Infrastrukturu gradimo zajedno s Vladom Republike Hrvatske i resornim ministarstvom i ta infrastruktura će biti od koristi prvenstveno našim poljoprivrednim proizvođačima, ali u konačnici i za razvoj poljoprivrede i gospodarstva cijele Požeško-slavonske županije pa usudim se reći i cijele Slavonije – rekla je županica.

Požeško-slavonska županija je uz sufinanciranje Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te gradova i općina, uvela javni linijski prijevoz s 27 raspoloživih linija pa je bilo govora i o tome. - Javni linijski prijevoz je linijski prijevoz koji se obavlja na području jedne županije. Dakle, mi smo javnom uslugom pokrili sve potrebe unutar županije, je li dostatno ili možda imamo negdje viška, negdje manjka, to ćemo utvrđivati u nekom periodu koji je ispred nas i po potrebi reagirati. Za prijevoz unutar županije je nadležna Požeško-slavonska županija. Prijevozi koji su međužupanijski ili preko više županija do nekih drugih centara, Osijeka, Zagreba, Rijeke, Slavonskog Broda, to su međužupanijski prijevozi koji nisu i ne mogu biti obuhvaćeni uslugom javnog linijskog prijevoza i oni su na tržištu. Mi ćemo s obzirom na to da se građani javljaju uputiti apel prijevozniku za uspostavljanje takvih linija – rekla je Jozić.

U nastavku Skupštine usvojen je prijedlog Programa dodjele financijskih sredstava u svrhu financiranja programa i projekata Obrtničke komore i udruženja obrtnika na području Požeško-slavonske županije za 2026. godinu, kao i četiri točke koje se odnose na sustave javnog navodnjavanja - Prijedlog Programa održavanja sustava za 2026. godinu te prijedlog Odluke o visini, obvezi i načinu plaćanja naknade za navodnjavanje za sustave javnog navodnjavanja  „Ramanovci-Bektež“ i „Kaptol“.

Prihvaćen je i Prijedlog Plana razvoja sustava civilne zaštite na području Požeško-slavonske županije za 2026. godinu, Prijedlog Odluke o usvajanju Plana zaštite od požara i tehnoloških eksplozija Požeško- slavonske županije i Procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije Požeško-slavonske županije, Prijedlog Godišnjeg provedbenog plana unapređenja zaštite od požara na području Požeško-slavonske županije za 2026. godinu, Analiza stanja sustava civilne zaštite na području Požeško-slavonske županije za 2025. godinu te Izvješće o izvršenju Plana djelovanja Požeško-slavonske županije u području prirodnih nepogoda za 2025. godinu.

Izglasan je i Prijedlog Odluke o kriterijima i mjerilima i načinu financiranja decentraliziranih funkcija za investicijsko ulaganje, investicijsko i tekuće održavanje zdravstvenih ustanova te za informatizaciju zdravstvene djelatnosti u 2026. godini, Izvješće Povjerenstva za nadzor nad radom mrtvozornika na području Požeško-slavonske županije o obavljenim obdukcijama i radu mrtvozorničke službe na području Požeško-slavonske županije za 2025. godinu, Izvješće o radu Povjerenstva za zaštitu prava pacijenata na području Požeško-slavonske županije u 2025. godini, Prijedlog Odluke o kriterijima i mjerilima i načinu financiranja domova za starije i nemoćne osobe Požega i Velika u 2026. godini te Izvješće o radu Savjeta mladih Požeško-slavonske županije za 2025. godinu.

Donesena je Odluka o dodjeli nagrada Požeško-slavonske županije koje će, povodom Dana županije, biti uručene zaslužnim pojedincima i kolektivima. Godišnja nagrada Požeško-slavonske županije u 2026. godini dodjeljuje se Agronomu d.o.o. - za dugogodišnji doprinos razvoju gospodarstva, poljoprivrede i zapošljavanja na području županije, Općoj županijskoj bolnici Požega – za dugogodišnji kontinuirani i marljiv doprinos očuvanju, razvoju i unapređenju zdravstvene skrbi i jačanju zdravstvenog sustava na području Požeško-slavonske županije, Kulturno umjetničkom društvu „Šijaci“ – zbog očuvanja materijalnih i nematerijalnih kulturnih dobara, izvornog folklora vokalne i instrumentalne glazbe, kao i ostalih etno sadržaja Podpapučkog kraja Požeštine, Malonogometnoj ekipi Župe svete Barbare iz Jakšića  – zbog iznimnih sportskih uspjeha te dugogodišnjeg doprinosa promicanju sporta, zajedništva i pozitivnih društvenih vrijednosti u zajednici te Državnoj ergeli Đakovo Lipik – simbolu hrvatskog konjogojstva.

Također, imenovani su i članovi Povjerenstva za ravnopravnost spolova Požeško-slavonske županije, Koordinacije za ljudska prava Požeško-slavonske županije, Antikorupcijskog povjerenstva Požeško-slavonske, Etičkog odbora Županijske skupštine Požeško-slavonske županije i Vijeća časti Županijske skupštine Požeško-slavonske županije.

POŽEGA - U prostorijama Gradskog društva Crvenog križa Požega, Osječka ulica 12, bilo je organizirano drugo ovogodišnje dobrovoljno davalaštvo krvi kroz tri dana akcije.

Dana 04. ožujka akciji je pristupilo 145 potencijalnih darovatelja a krv je dalo 137 darovatelja.

Dana 05. ožujka akciji je pristupilo 160 potencijalnih darovatelja a krv je dalo 144 darovatelja.

Dana 06. ožujka akciji je pristupilo 165 potencijalnih darovatelja a krv je dalo 142 darovatelja.

Ukupno 04., 05. i 06. ožujka 2026.g.  akciji je pristupilo 470 potencijalna darovatelja a krv je dalo 423 dobrovoljnih darovatelja i time spasilo nečiji život.

Iz Gradskog društva Crvenog križa Požega poručuju građanima: - Darovatelj krvi može biti svaki zdravi čovjek od 18 do 65 godina. Darivanje krvi je bezbolan akt koji ne narušava zdravlje davaoca.

Dobrovoljnim davanjem krvi ujedno kontroliramo naše zdravlje. Krv kao LIJEK je nezamjenjiva.

  - Zahvaljujemo se na razumijevanju i pomoći svim medijima koji prate naš rad i pridonose animaciji potencijalnih darovatelja krvi - istakao je ravnatelj GD CK Požega Miroslav Zelenika, dipl. oec.

Slijedi obavijest o počinjenom prekršaju komunalnom redaru -

FOTO: Ilustracija

U ponedjeljak 2. ožujka 2026. oko 17.20 sati u mjestu Golobrdci, 60-godišnjak je u dvorištu spaljivao razni otpad te je došlo do jakog dima i neugodnih mirisa.

Slijedi obavijest o počinjenom prekršaju komunalnom redaru zbog poduzimanja daljnjih mjera sukladno Zakonu o gospodarenju otpadom.

Protiv vozača slijedi prekšajni nalog -

FOTO: Ilustracija

U petak 6. ožujka 2026. oko 7.50 sati u Požegi na raskrižju ulica Industrijska i Šokačka, 19-godišnji vozač koji je upravljao teretnim automobilom, skretao je ulijevo da nije propustio vozilo koje dolazeći iz suprotnog smjera zadržava smjer svog kretanja. Tom prilikom došlo je do udara prednje lijeve strane osobnog automobila kojim je upravljala 26-godišnjakinja u prednju stranu vozila kojim je upravljao 19-godišnjak.

U prometnoj nesreći vozačica je lakše ozlijeđena kao i vozač protiv kojeg slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Tijekom protekla 24 sata na području Policijske uprave požeško-slavonske dogodile su se prometne nesreće s materijalnom štetom u mjestima Kaptol i Kukunjevac te bijeg s mjesta prometne nesreće u Pleternici u Ulici bana Josipa Jelačića.

S prvim tjednom ožujka u Hrvatskoj je značajno skočilo zanimanje za bicikle, toliko da je gotovo dostiglo najviše razine u posljednjih godinu dana. Istovremeno, cijene bicikala uglavnom stagniraju, pokazuje nova analiza potrošačke platforme Shoptok.hr.

Podaci s internetskih tražilica govore da je interes za bicikle u zadnja dva tjedna porastao za više od 100 posto, što možemo pripisati porastu temperatura i ugodnim vremenskim uvjetima koji su nastupili nakon nešto jače zime u Hrvatskoj.

Usporedba s istim razdobljem prošle godine govori još više. Trenutna potražnja za biciklima viša je za 41 posto u odnosu na prvi tjedan ožujka 2025. godine. Prošle godine trenutne su brojke zabilježene tek krajem travnja, što znači da je sezona ove godine počela gotovo dva mjeseca ranije nego u prethodnoj.

Aktualni skok sugerira da Hrvati ove godine počinju razmišljati o biciklima ranije nego inače, a toplije vrijeme u veljači i početkom ožujka sigurno je odigralo ključnu ulogu u tome.

     Kako se kreću cijene bicikala?

Zato bi brojni građani možda mogli posegnuti za kupovinom, a dobra vijest za takve je da većina modela u posljednjih godinu dana nije značajno mijenjala cijenu. Prema analizi cijena platforme Shoptok.hr, koja je provedena na 30-ak najpopularnijih modela iz četiri kategorije bicikala, pri kupnji bi najbolje mogli proći oni koji žele voziti u prirodi.

Brdski bicikli uglednih brendova tako bilježe kumulativno najveće padove cijena; u pristupačnom segmentu prosječna cijena iznosi oko 468 eura, a neki modeli su jeftiniji i do 30 posto u odnosu na lani. U srednjem razredu brdskih bicikala prosječna cijena iznosi oko 1.419 eura, a zabilježeni su padovi i do osam posto.​

​Cestovni i trekking bicikli uglavnom su zadržali iste razine u odnosu na prošlu godinu. Ako ne biraju premium varijante, vozači zainteresirani za trekking za jedan bi bicikl mogli izdvojiti od 515 do 890 eura, dok cestovni modeli u istim razredima stoje na oko 416, odnosno 1.832 eura za viši cjenovni rang.

Gradski bicikli jedina su kategorija s vidljivim rastom cijena, pretežno u srednjem cjenovnom razredu. Dva praćena modela porasla su za 25 posto u godinu dana, a prosječna cijena gradskog bicikla srednjeg ranga danas iznosi oko 1.069 eura. Jeftiniji gradski modeli, koji su mnogima dovoljni, ostaju stabilni.

Premium segment, bez obzira na kategoriju, nije bilježio gotovo nikakve pomake ni u jednom smjeru, tako da je rast cijena bio koncentriran na relativno uski dio tržišta.

     Koliko Hrvati zapravo voze bicikle?

Od zimskog minimuma krajem prosinca, kada je interes logično bio na najnižoj razini u godini, do danas je došlo do gotovo trostrukog rasta u pretragama bicikala. Optimisti bi se mogli ponadati da će takvi trendovi donijeti i pozitivnu promjenu u fizičkim aktivnostima stanovništva.​

​Premda još ne postoje precizna mjerenja u aktualnom desetljeću, Eurostatovi podaci iz 2019. kazuju kako 22 posto Hrvata biciklira u slobodno vrijeme barem jednom tjedno, nešto manje od europskog prosjeka koji je tada iznosio 23,6 posto. Stariji Eurobarometar, onaj iz sada davne 2013. godine, iznio je podatak da 51 posto hrvatskih građana nikada ne vozi bicikl.

Posljednje procjene govore da u Hrvatskoj postoji otprilike 2,15 milijuna bicikala, odnosno jedan na svako kućanstvo i pol. Hoće li se te brojke povećati, saznat ćemo u tjednima i mjesecima koji dolaze.