NEZADOVOLJAN PODRŠKOM ZA NOVU BRZU CESTU KROZ BABJU GORU -

POŽEGA – Saborski zastupnik Franjo Lucić nije zadovoljan podrškom i brzinom rješavanja planskih radnji na projektu brze ceste Brestovac – tunel kroz Babju Goru – Godnjak – Autocesta, koji je i dio HDZ-ovog projekta i njegovog izbornog programa na prošlim lokalnim izborima za županiju i prošlim parlamentarnim izborima.

Kao predsjednik Županijskog odbora HDZ-a o tome je i javno progovorio na tiskovnoj konferenciji u stranačkim prostorijama. – Nismo uspjeli završiti ovaj projekt koji sam ja potakao kao saborski zastupnik prije tri godine, jer nismo još ishodili potvrdu glavnog projekta jer smo imali veliki zastoj u Brodsko-posavskoj županiji koja nije na vrijeme promijenila prostorni plan. Sada je završena studija utjecaja na okoliš, u obje županije promijenjeni prostorni planovi za brzu cestu, i imamo obećanje iz Hrvatskih cesta da će se raspisati natječaj za glavni projekt – kaže Lucić koji naglašava da je ta cesta Požeštini potrebna kao brzi izlaz na autocestu koji je nužan za privlačenje investitora i gospodarstvenika. Od Brestovca do autoceste bilo bi samo 15 kilometara sa usponom od dva posto i tunelom od 800 metara kroz Babju Goru.

Iako svjestan teške situacije on smatra da sa projektom treba ići dalje i da se potreban novac može naći, jer svoje izlaze na autocestu dobili su svi gradovi uzduž autocesta, koje su koštale znatno više od ove za koju se procjenjuje da bi koštala od 250-300 milijuna kuna. – SDP sa saborskim zastupnikom Zdravkom Ronkom na čelu želi umanjiti sve ono što je do sada rađeno, sve što je do sada napravljeno i želi reći da niti jedan projekt nije dobar nego samo oni koje oni predlažu. Uvjeravam javnost da je ovo iznimno važan projekt i da bi ga bilo šteta izgubiti, ali sadašnja vlast u gradu Požegi s Ronkom na čelu opstruira sve projekte u gradu Pleternici, pa i ovaj koji je za Požegu od izuzetne važnosti. On spominje cestu preko Vrhovaca prema Lipovcu koja je počela s izgradnjom. Meni je cilj da se izgradi što više cesta na području županije i čestitam na svakom potezu. Smeta me da se gradonačelnik izruguje i sprda s projektom brze ceste koja su vrata Požeške doline – kaže Lucić i smatra da ova cesta prema Lipovcu nije budućnost za Požegu, jer ide kroz Sokolovu ulicu gdje kamioni ne mogu prometovati, ide kroz klanac, preko brda, a kad dođe do autoceste svi pravci su dalje od dosadašnjih izlaza. – Mislim da gradonačelnik Ronko sebi gradi spomenik i izlaz na autocestu koja vodi prema Beogradu. To mu je najkraći put a da ne mora prolaziti kroz Pleternicu – ističe Lucić.

POLICIJSKA UPRAVA DOBILA NOVOG NAČELNIKA -

POŽEGA - Novoimenovani načelnik policijske uprave Požeško-slavonske Dario Dasović održao je konferenciju za novinare na kojoj je ukratko prezentirao buduće aktivnosti. Navodeći kako policijska uprava Požeško-slavonska u odnosu na druge policijske uprave ima dobre pokazatelje u gotovo svim segmentima djelovanja, Dasović je istaknuo kako i nadalje očekuje dobre rezultate. Ujedno je najavio kako će sada uslijediti i postupci raspoređivanja policijskih službenika s visokom ili višom stručnom spremom, a slijedom novog Pravilnika o unutarnjem redu koji je stupio na snagu sredinom ove godine, tako da su na neki način, pojasnio je, sva radna mjesta nova.

- Ova policijska uprava radi dobro i teško je sada reći što ćemo promijeniti. No sigurno je da teških i velikih promjena ipak neće biti, jer za sada ne vidim, da za to postoje posebni razlozi. Nisam došao ovdje jer je u ovoj policijskoj upravi bilo nekih problema u njezinu rukovođenju već jer smo jednostavno ušli u postupak izbora kadrova prema novom zakonu - rekao je Dasović, koji dolazi iz Našica, a zadnje je službovao u PU Osječko-baranjskoj sa radnim mjestom u Osijeku. Obavljao je dužnosti i u Ravnateljstvu policije u Zagrebu. U sustavu policije nalazi se od 1993. godine.

Novoimenovani je načelnik Policijske uprave Požeško-slavonske također iskazao spremnost za dobru suradnju s lokalnim medijima, a u interesu šire javnosti.

V.Re. i V. Pr.

PLETERNICA PROVELA IZBORE ZA VIJEĆA MJESNIH ODBORA -

  Uz sedam članova HDZ-e u Mjesnom odboru grada Pleternice sjedit će još samo dva člana HDSSB-a. HSS je dobio premalo glasova da bi izborio to pravo a SDP nije ni imao svoju listu. – Za nas u HDSSB-u ovo je odličan rezultat obzirom da do sada stranka nije imala niti jednog člana u bilo kojem mjesnom odboru. Sada smo, kada se ukupno gledaju naselja u kojima smo imali liste, osvojiLi 34 posto glasova a u Tulniku i Malom Bilaču jedino smo mi imali liste. Postali smo druga stranka po jačini na pleterničkom području i time smo iznimno zadovoljni – kazao je Vladimir Milković, predsjednik HDSSB-a Pleternica.

   Prije izbora Socijaldemokratska partija je uputila niz primjedbi na njihovu pripremu i gradskom izbornom povjerenstvu u mjerodavnom ministarstvu ali su one odbačene. Zanimljivo je istači kako je ta stranka u Pleterničkim Mihaljevcima jedina imala svoju listu ali se na biračkom mjestu nije pojavio niti jedan mještanin. – Iako su naše primjedbe odbijene mi i dalje tvrdimo kako na ovim izborima nismo bili u mogućnosti ravnopravno sudjelovati s ostalim strankama. Što se tiče Mihaljevaca rečeno mi je kako su mještani bili nezadovoljni biračkim mjestom koje je uređeno u jednoj kući a dio ljudi bojkotirao je i izbore u Brđanima gdje je najprije rečeno kako će biračko mjesto biti u domu a onda se ipak glasalo u privatnoj kući – kazao je Ivan Tubić, predsjednik pleterničkog SDP-a.

  Izbori su održani u 29 mjesnih odbora, HDZ-a je liste imala u 22, SDP u 10, HDSSB u 9 i HSS u 4 mjesna odbora. Stanovnicima Kuzmice, Trapara, Komorice, Zarilca i Knežaca ponuđene su nezavisne liste koje su bile vrlo uspješne pa će one 'imati vlast' u posljednja četiri naselja. U Kuzmici su po tri mandata osvojili nezavisna lista, HDZ i HDSSB. Na pleterničkom području inače, ima 10.209 birača a na izbore za vijeća mjesnih odbora odazvalo ih se neuobičajeno mnogo – 2.519 ili 25 posto.    (vm)

50. KUP SLAVONIJE I BARANJE U ŽENSKOJ I MUŠKOJ SPORTSKOJ GIMNASTICI – 4. kolo -

POŽEGA -  Prošle subote 03. studenog u Sportskoj dvorani Grabrik održano je posljednje 4. kolo 50. Kupa Slavonije i Baranje u muškoj i ženskoj sportskoj gimnastici. Prvi puta nakon dvadesetak godina u regiji istok održano je ovako veliko natjecanje gdje vježba i muška i ženska gimnastika zajedno, a povjerenje za organizaciju ovako velikog natjecanja dodijeljeno je GD"Sokol" iz Požege. Natjecanje je održano pod pokroviteljstvom grada Požege, a službeno ga je otvorio požeški gradonačelnik Zdravko Ronko zaželjevši ovim mladim sportašima dobrodošlicu i dobre uspjehe.

Na natjecanju je vježbalo 168 djece, odnosno 107 djevojčica i 61 dječaka. Ekipe su stigle iz Osijeka, Belog Manastira, Valpova, Vinkovaca, Slav. Broda, Vukovara, Pleternice, Đakova i Požege kao domaćin.

GD"Sokol" kao domaćin imao je svoje predstavnike i to u muškoj i ženskoj gimnastici.

Kadeti C program kao ekipa još su jednom potvrdili svoju dominaciju u regiji i zauzeli 1. mjesto. Kao pojedinci u svojim kategorijama medalje su odnijeli i  mlađi kadet Luka Čajka, a senior Martin Gregurić bio je drugi.

U D programu kadet Ivan Čajka osvojio je srebro i po prvi puta se popeo na postolje. 

Djevojčice u kategoriji kadetkinje osvojile su 3. mjesto.
Dobri su bili i pleternički gimnastičari GD Pleter. U kategoriji kadeta C programa osvojili su 3. mjesto.
Junior C programa Marko Rstić plasirao se na 4. mjesto.
Kadeti D programa ekipno su osvojili 1. mjesto, a pojedinačno su najuspješniji bili Toni Banović 3. mjesto i Fran Štadelhofer 1. mjesto.
Juniorka B programa Anita Čuljak osvojila je 2. mjesto.

Ovim natjecanjem gimnastičari GD Sokol su se kvalificirali za državno prvenstvo koje se održava 02.12.2012. godine u Sisku.

PRVI KOJI OBILJEŽAVAJU ZAVRŠETAK OSNOVNE ŠKOLE -

POŽEGA – Gdje je tko i što završio, gdje živi još je zanimljivije saznati o onima s kojima si išao u osnovnu školu. Uvriježeno je da se nakon nekog vremena sastanu maturanti, a da se nađu nakon 26 godina kako su završili osnovnu školu uspjelo je samo generaciji 1985/86. godine učenicima koji su završili 8a razred na OŠ Vlade Brkić Španac, danas školi Antuna Kanižlića.

Razred je završio 31 učenik, a na sastanak nakon 26 godina stiglo ih je 24., na žalost jedna kolegica im je pokojna, pa su obišli i njezin grob a neki nisu uspjeli doći jer su daleko. No došlo ih je iz Austrije, petoro iz Zagreba, a tek su sada saznali da ih ima i doktora nauka, ekonomista, stolara, prodavača, poduzetnika, bankara. Njihova razrednica Vlasta Nedela također nije uspjela doći iz Karlovca, gdje danas živi, zbog bolesti supruga.

Zoran Bošnjak, predsjednik razreda iz 1986. godine tako je u podrumu vinogradara Udruge Stjepan Koydl mogao započeti s veseljem, jer su prije toga u razgovoru saznali sve, gdje se tko nalazi i što je danas postalo od onih malih učenika iz 86'. Bili smo posebni i nestašni onda, kazali su svi, a posebni smo i danas.

TURISTIČKA ZAJEDNICA POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE -

POŽEGA – Turistička zajednica Požeško-slavonske županije provela je i ove godine natječaj za najbolje uređeno mjesto kao cjelinu, najbolje uređenu okućnicu ili balkon kuće, te najbolju turističku destinaciju i ponudu. Sve kandidirane obišla je komisija i izvršila ocjenjivanje po propisanim kriterijima pravilnika o dodjeli priznanja Zeleni cvijet Hrvatske turističke zajednice. Nagrađenima u tri kategorije uručen su priznanja Zeleni cvijet, a svečanost uručenja održana je u Velikoj vijećnici. Nagrade je uručio zamjenik župana za društvene djelatnosti Ferdinand Troha.

U kategoriji uređenost mjesta kao cjeline: 1. mjesto osvojila je ponovno Općina Velika,   2. mjesto  - Grad Kutjevo. U kategoriji uređenost pojedinačnih elemenata – okućnice privatne kuće  1. mjesto i 3.000 kuna osvojila je Mira Vapnar, Poljana,  2. mjesto i 2.000 kuna - Zdenka Zimmermann, Jakšić i 3. mjesto i 1.000 kuna - Ljubica Marković, Kutjevo. U kategoriji turistička ponuda ili zanimljivost  1. mjesto osvojio je OPG Božić, Lipik - Tradicijska kuća sa etno zbirkom i uređenom okućnicom, 2. mjesto - Kutjevo d.d., Kutjevo – za Stari vinski podrum i 3. mjesto - OPG Pandžić Thomas Heinz, Požega – Izletište Zlatni lug.

POŽEŠKI SKUPLJAČ BOCA IZDAO PRVI VODIČ O SKUPLJANJU BOCA -

- Krenuti prema prvom kontejneru za smeće, prvi je i najteži korak skupljača boca. To je osjećaj kao idete učiniti nešto loše i protuzakonito i da vas čeka kazna. Morate znati da prvi par očiju koji vas ugleda znači potpuno i sigurno rušenje vašeg ugleda i ponosa ma koliko prije toga bio izgrađen, vi postajete netko tko je po svim mjerilima i kriterijima samo dno društva. Ta slika se više ničim ne može popraviti – među ostalim piše ovo u „Malom vodiču skupljača boca“, prvom takvom u našoj zemlji.

Napisao ga je 42-godišnji Požežanin Dražen Perušić Boca. Od skupljanja boca živi zadnjih šest godina, odnosno od onda kada je počelo njihovo otkupljivanje. A na pisanje vodiča natjerala ga je spoznaja da gotovo nitko nema ispravnu sliku o skupljačima boca stoga je odlučio ponuditi istinu o tim ljudima.

- Ima puno neistina o skupljačima boca. Nije istina da skupljanje boca ljude dovodi do nezadovoljstva i razočaranja. Ja ne smatram da je moj život propao i da mi se svijet srušio zbog toga što skupljam boce. Zar smo mi nešto ukrali, oteli, prevarili. Znači ni jedno zlo se ne može dovesti u vezu sa skupljanjem boca. Isto tako postoje i različiti razlozi zašto to ljudi čine, netko da preživi, a netko da si nešto posebno kupi. Znam jednu ženu koja je boce skupljala kako bi si kupila auto – objašnjava Dražen koji je završio samo osnovnu školu, a za završetak srednje, kaže, bio je previše buntovan. Nikada nije radio u nekoj tvrtki, ali je stalno radio obavljajući različite poslove, od cijepanja drva, krečenja, kopanja i slično.

Kada je počeo skupljati boce nije bio svjestan toga da će mu to postati svakodnevni posao i da će od toga živjeti te postati prepoznatljiv po tom poslu. - To je postao moj redovan posao, samo na Uskrs i Božić ne idem skupljati boce. Ne gledam na vremenske prilike i neprilike već svaku noć, a ponekad i po danu odlazim u pohode po kontejnere. To traje nekoliko sati, ovisi o volji i snazi. Nekada sam pregledavao i kante, ali to se više ne isplati. Isto tako pokušavam svojim životom i kroz razgovore s ljudima pokazati da nisam zbog skupljanja boca po kontejnerima postao ni gori ni prljaviji, nego da sam isti, a možda i bolji. Naime, ja sam uvjeren da se može postati bolji. Kroz skupljanje boca dobio sam dar poniznosti što je hvale vrijedna osobina, osobito ako ste vjernik – kaže Dražen dodajući da je danas u kontejnerima daleko manje boca nego što ih je bilo prije šest godina. Razlog tome je što ima više skupljača, ali i što ima sve manji broj ljudi koji boce bacaju u smeće.

On ima sreću što je skupljajući boce stekao nove poznanike koji mu poklanjaju boce, a dobije ih i od članova molitvene zajednice u požeškoj franjevačkoj župi kojoj pripada unazad tri godine.

Za 'kopanje' po kontejnerima osim što čovjek mora nadići neke moralne predrasude društva potrebno je da ima i dobar želudac. - Uz boce u smeću kao što i sam riječ kaže nalazi se baš smeće, a to znači smrad, prljavština, trulež, crvi, krepane životinje kao što su pilići, mačke. Tu je i razbijeno staklo i konzerve na koje se možete dobro porezati što može izazvati ozbiljne posljedice po vaše zdravlje ako niste cijepljeni protiv tetanusa – stoji u Draženovom Vodiču kojeg posebno pogađa što ljudi bacaju velike količine hrane. Najtužniji je kada u smeću nalazi žive životinje, posebno male mačiće. Uvijek ih izvadi i pokuša za njih naći udomitelje. Jednom je u plastičnoj zavezanoj vrećici našao čak četiri mačića. U kontejnerima je nalazio i odjeću, obuću, igračke, šminku i parfeme što je sve odnosio jednoj siromašnoj obitelji. A u smeću je doslovce našao i prijatelja.

-Našao sam CD grupe Slijepih putnika. Na omotu je bila jedna pjesma koju je njezin autor Marijo Kovačević posvetio svom pokojnom prijatelju. Jako me je taknula. Našao sam njegov broj i napisao mu da je pjesma super. On mi je odgovorio i tako je počelo naše druženje. On je ilustrirao i naslovnicu moga Vodiča kojeg sam izdao u četristotinjak primjeraka. Sve sam ih uglavnom podijelio, nekoliko je brojeva otišlo u Zagreb i na more, jedan čak i u Njemačku – kaže Dražen koji bi napravio i veći Vodič da je za to imao novca, ali vjeruje da je i s ovo malo brojeva učinio jednu lijepu i plemenitu stvar, a to je da se na skupljače boca ne gleda jednim ljudskim očima kako oni to i zaslužuju.  (a.t.)

UZGOJ ORAHA JE ISPLATIV, NE TRAŽI GOTOVO NIKAKVA ULAGANJA -

Nekad je gotovo bilo nemoguće naći seosko domaćinstvo koje nije imalo barem jedan orah. Osim ukusnih jezgri ploda koje su služile za pripravljanje najboljih kolača orah je svojom golemom krošnjom pružao i ugodnu hladovinu te svojim jakim mirisom tjerao muhe i komarce. Danas su ovo 'kućno drvo' na okućnicama zamijenile neke druge voćke koje zauzimaju vrlo malo prostora, a orah se preselio u moderne nasade. Međutim i oni su rijetki unatoč tome što ga ne proizvodimo dovoljno, odnosno što se najveće količine uvoze.

- Razlog tomu je njegov najveći nedostatak, a to je što na pravi urod morate čekati 15 godina. Mnogi su nestrpljivi i ne mogu toliko dugo čekati pa sade nešto što će im prije donijeti urod i povratiti uloženo. Međutim, kada orah počne donositi urod čak 90 posto toga uroda je prihod. Trošak je zanemariv. Još dvije godine ću ga gnojiti, kilogram do dva gnojiva, a nakon toga njemu više ne treba jer ima široko korijenje koje je većeg promjera od krošnje i koje si samo pribavi dovoljno hrane. Eventualno ću mu dati još malo stajnjaka – ističe Zvonko Vuković iz Požege koji je prije 13 godina na imanju svojih roditelja posadio 200 stabala oraha na hektar i pol. U to vrijeme o sadnji i uzgoju oraha nije bilo ni literature, a ni stručnjaka koje bi mogao pitati. Učio se na vlastitim greškama te sada rado drugima dijeli savjete.

Kako je još uvijek zaposlenih Hrvatskih šuma te zbog toga nema mnogo slobodnog vremena, a s druge strane nije želio da zemlja bude zapuštena sadnja oraha učinila mu se idealnom. – Razmišljalo sam i o sadnji jabuka i krušaka, ali kako to traži mnogo više vremena odustao sam. S druge strane nije mi bilo važno da zarada stigne odmah, odnosno htio sam nešto što će mi popraviti mirovinu kada u nju odem. Očekujem godišnje od svoga nasada od 5 do 10 tona oraha. Oni se kod nas mogu dobro prodati i to u zelenom stanju kada se otkupljuju za likere ili kada sazore – objasnio je Zvonko koji pored domaće sorte, ima dvije bugarske te njemačku.

S druge strane orah ne treba gotovo nikakvu zaštitu. Ona se može koristiti dok je orah mlad, ali, dodaje Vuković, ona je nepotrebna. Ove godine u Vukovićevu nasadu nije bilo oraha zbog velikog mraza, ali zato par kilometara sjeveroistočnije u nasadu Milana Davidovića u Oljasima oraha je ipak bilo. Urod je u prosjeku manji za 50 posto s time da na nekim stablima uopće nije bilo oraha. - Moj nasad je star 32 godine i nikada nije bila tako loša godina za orahe kao ova. Za njih je najvažnije da u vrijeme cvatnje nema mraza te da nema ekstremnih suša, a upravo toga je ove godine bilo. Voli da ga se malo pognoji stajnjakom. Kako između naših stabala pasu svinje i ovce to je dovoljno za njegovu prihranu. Urod mu se, ovisno o godini kreće od 30 do 60 kilograma po stablu – objašnjava Davidović koji ima 170 stabala koji su 'zauzeli' čak 4 jutra površine.

Dodaje da je za razliku od drugih kultura prednost uzgoja oraha što nema ulaganja pa ako se neke godine i dogodi da nema uroda nema ni štete za razliku od jabuka, krušaka, kukuruza, pšenice i ostalih gdje se moraju uložiti znatna sredstva.

Nepoznati uzrok bolesti

U nasadu oraha Milana Davidovića pojavila se neka bolest kojoj za sada ne može otkriti uzrok. Ona se manifestira tako da s oraha otpada kora. - Imam domaći orah star 50 godina, ali na njemu nema bolesti, ali na ovim bugarskim kojima je sada 32 godine ona se pojavila. Mislim da je njima i kraći vijek trajanja. Oni još uvijek rađaju, ali oni će se uskoro zbog otpadanja kore osušiti – objašnjava Davidović.

PLETERNIČKA UDRUGA MLADIH DEMONSTRIRALA STARA SREDSTVA ZA ČIŠĆENJE -

PLETERNICA – Udruga mladih grada Pleternice Oppidum u Dnevnom boravku za starije osobe u Pleternici organizirala je radionicu „Eko čišćenje – recepti sa sodom bikarbonom, soli, octom, limunskom kiselinom i alkoholom“ na kojoj je sudjelovalo oko 25 sudionika projekta „Pomoć u kući starijim osobama“, te građana grada Pleternice.

-Željeli smo prvenstveno bake, a i ostale građane koji su nam sudjelovali, podsjetiti na stare trikove čišćenja prozora s vodom i octom, na snagu 70%-tnog alkohola kojim se čiste tipkovnice, telefoni, mobiteli i ekran televizora, na sodu bikarbonu s kojom se u kombinaciji s octom čiste odvodi ili trik za dezinfekciju dasaka u kuhinji limunskom kiselino - kazala je ispred organizatora dopredsjednica Milica Milosavljević.

Kako je rečeno na radionici, ocat, medicinski alkohol i limunska kiselina ubijaju sve poznate bakterije, a ocat je odličan za uklanjanje kamenca u kupaonicama, te ubijanje plijesni. Ne samo da u ove kuhinjske potrepštine i jeftinije za kućni budžet, one su i zdravije, pa se tako ovakvim pristupom čišćenju štedi priroda i ne zagađuje voda.

-U svijetu je poznato 80.000 kemikalija u sredstvima za čišćenje i većina njih djeluje na živčani sustav, dišni sustav, a upijaju nam se i kroz kožu. Neke od njih su opasni otpadi, a neke poznati uzročnici raka kao što je formaldehid koji iz plastične ambalaže ishlapljuje u tekućinu koja je u njoj. Nalazi se čak i u većini proizvoda za njegu dječje kože, pa su se sukladno novim propisima proizvođači poput Johnson&Johnson-a obvezali do 2013. g. izbaciti ga iz uporabe - rekla je Milica.

Bila je ovo prva radionica ove vrste u Pleternici, a udruga najavljuje iste i u Buku, Drenovcu te Osijeku.

- Za sada ovako čisti jedan bračni par iz Amerike, jedan bračni par iz Njemačke, jedan Peruanac i nekoliko naših prijatelja koji su dobili našu prezentaciju ili ju poslušali na „Slobodnom festivalu“ u Murskom Središću kad smo je prvi puta držali. Media lab – LabOS iz Osijeka nas je u goste pozvao početkom idućeg mjeseca, a poslije toga se vraćamo organizaciji radionica na širem pleterničkom području - na kraju je rekla Milosavljević.

U ZBIRCI MUZEJA DO SADA NEPOZNAT KRALJEVIĆEV CRTEŽ -

POŽEGA - U zavičajnoj zbirci požeškog muzeja čuva se dvadesetak djela velikana hrvatske 'moderne', Miroslava Kraljevića. Među njima i javnosti gotovo nepoznati, rani slikarevi crteži i skice. Pronađeni su u Kraljevićevoj ostavštini za priprema velike retrospektive kojom će iduće godine biti obilježena 100-ta obljetnica smrti ovog znamenitog Požežanina. Riječ je o Kraljevićevim skicama za spomen ploče uglednim Požežanima - Jurkoviću, Babukiću i Tomiću, kaže Lidija Ivančević Španiček, kustosica povijesno umjetničke zbirke Gradskog muzeja.

- Uz Kraljevićeva djela, u posjedu smo i originalne dokumentacije među kojima i osobne slikareve korespondencije. Tu se nalazio zametnut i list papira na kojemu se nalazi skica reljefa Janka Jurkovića i to je izvrstan crtež sa naznačenim dimenzijama i originalnim autorovim rukopisom - ističe kustosica. Među jedinstvena djela Kraljevićeva majstorskog opusa ubraja se i njegova jedina freska. Ikonografski prikazuje motiv sv. Jurja koji ubija zmaja, a oslik je skinut sa zabata Kraljevićeve vinogradarske kolibe. Naslikao ga je 1908. godine. Restaurirana je cijelo stoljeće kasnije i vraćena na čuvanje požeškom muzeju.

- Po načinu na koji je naslikao motiv, sasvim je jasno kako je Kraljević bio veliki majstor slikanja ne samo ljudske figure, već i životinja, odnosno animalnih motiva. Ova je freska uistinu jedinstvena, a postupak restauracije zbog lošega stanja u kojemu smo je zatekli, bio je vrlo zahtijevan i dug - dodala je Mirjana Šperanda, ravnateljica požeškog muzeja. Dio će Kraljevićevih remek djela, poput njegova kasnog rada, glasovitog ženskog akta u ulju, bit će također predstavljen na velikoj retrospektivi iduće godine..

- Grad Požega potpisao je nedavno sporazum s Galerijom moderne umjetnosti iz Zagreba o zajedničkoj realizaciji Kraljevićeve retrospektivne izložbe. Riječ je o tristotinjak djela među kojima su i ona vezana uz Požegu, koja je umjetnik naslikao u Požegi, a znamo da je najbolja djela napravio upravo u svome gradu - ističe požeški gradonačelnik Zdravko Ronko, dodajući kako će uz Požegu, retrospektiva biti postavljena i u Zagrebu i Dubrovniku. (SN)