
Lana
Zahvalnice za darovatelje krvi
OBILJEŽILI DAN DOBROVOLJNIH DAROVATELJA KRVI -
POŽEGA – Obilježavajući Dan dobrovoljnih darovatelja krvi Gradsko društvo Crvenog križa Požega upriličilo je svečanost na kojoj su nagrađeni svi jubilarni darovatelji za 20, 30, 40, 50 i više darovanja krvi. Niz godina požeški Crveni križ uspješno realizira program prikupljanja krvi i svake godine to bude na razini od 1300 do 1400 doza krvi.
– Akcije organiziramo u suradnji s Hrvatskim zavodom za transfuzijsku medicinu iz Zagreba, po novim zakonskim odredbama koje je donio Sabor RH. Ove godine prikupili smo 1351. Dozu krvi, a po prvi puta krv je dalo 85 darovatelja. Znamo da krv nije moguće proizvoditi na umjetni način i jedini izvor toga lijeka je čovjek darovatelj krvi. Svi mi kada trebamo krv kao lijek ovisni smo o dobrovoljnim darovateljima krvi – istakao je ravnatelj požeškog Crvenog križa Miroslav Zelenika, te dodao da se nekada pri Općoj županijskoj bolnici Požega krv mogla dati svaki dan, a sada imaju određeno 16 dana u godini kada mogu pozvati dobrovoljne darovatelje da daju krv. Sada u evidenciji imaju oko 900 darovatelja krvi.
Zahvalnice višestrukim darovateljima uz prigodni poklon uručio je predsjednik Crvenog križa prof. dr. sc. Borislav Miličević.
Rekorder po broju darovanja, čak 115 bio je Zdenko Šojat iz Pleternice, danas nezaposlen, na birou nakon zatvaranja Ete. – Počeo sam kao 19-godišnjak u vojsci, a nastavio sve do danas. Danas imama 54 godine ali se osjećam potpuno zdrav i davat ću krv skroz dok mi budu dozvolili. Nikada me do sada nisu odbili zbog tlaka ili pomanjkanja željeza, mislim da i to utječe na moje dobro zdravlje – istakao je Zdenko Šojat koji ima traženu 0+ grupu, prilikom primanja priznanja za 115 puta darovanja krvi.
Rekorderi su još Željko Rakić sa 114 darovanja, Jure Jukić sa 109, Antun Krajnc sa 108, Anto Čolić s 96, Zvonko Balas s 95, Vlatko Gagić s 94, Feliks Krajnc s 93, Marijan Pavelić s 90 i drugi.
Završile produžene berbe duhana
ZAVRŠENE OVOGODIŠNJE BERBE DUHANA, KOJE JE PRODUŽILA NAKNADNA VEGETACIJA, ŠTO JE POBOLJŠALO PRINOSE DUHANA
Na sirovinskom području Hrvatskih duhana u Podravini i Slavoniji ovih su dana završene berbe duhana na ukupnim proizvodnim površinama od 4.578 hektara. Samo oni najstariji proizvođači pamte da je bilo berbi duhana u njihovoj višedesetljetnoj praksi koje su završavale krajem listopada ili pak početkom studenoga kao što to dogodilo ove godine, jer je uobičajen završetak berbi duhan sredinom studenoga s pojavom prvih marazeva. Međutm, duhan je višegodišnja biljka i stoga njegova naknadna vegetacija ne predstavlja nepoznanicu za proizvođače. Nakon ovogodišnje višemjesečne suše i visokih temperatura došle su kiše i lijepo jesensko vrijeme koje je dovelo do retrovegetacije duhana, što je produžilo berbe i utjecalo na povećanje prinosa, koje je suša bila ozbiljno dovela u pitanje.
Ovo je, prema ocjeni agronomskih stručnjaka za duhan, bila jedna posebna godina u proizvodnji duhana, jer ako se analiziraju količine padalina onda se dolazi do zaključka da je ovo bila jedna od sušnijih, ali ne i ekstremno sušnih godina.
Naknadna vegetacija poboljšala prinose
- Detaljnija analiza će pokazati da je srpanj i kolovoz bio ekstremno suh i s ekstremno visokim temperaturama, što je djelovalo depresivno na razvoj duhana, ali duhan je višegodišnja biljka koja može živjeti jednim latentnim životom. Mi ga tehnološkom mjerom zalamanjem cvata prevodimo u determirani rast radi porasta lisne mase i kad su jesenas došle kiše one su potakle vegetativni rast duhana. To je svim proizvođačima poboljšalo prinose, a kod obilnije gnojidbe povećala se nezrela lisna masa. Međutim, zahvaljujući ovako dugoj i lijepoj jeseni proizvođači su ipak uspjeli sve lišće duhana pobrati - objašnjava predsjednik Uprave Hrvatskih duhana dipl. ing. Mirko Boić, dodajući kako je pobano oko 12.500 sušnica što je za 6 posto manje usporedbi s lanjskom berbom te kako će ukupni urod biti manji od planiranog oko 16 posto, a konačni podaci bit će poznati kada završi ovogodišnji otkup virginijskog duhana do kraja ovog mjeseca, a duhana tipa burley do sredine sljedećeg mjeseca. Očekuje se da će biti otkupljeno oko 8.000 tona duhana tipa svijetla virginia oko 1.000 tona duhana tipa burley, što je na razini lanjske proizvodnje duhana, ali je manje od plana za oko 1.500 tona. Uz to, manji je i ovogodišnji prosječni urod od oko 2 tone po hektaru.
- Nastojimo što prije otkupiti duhan iz preostalih ovogodišnjih berbi kako bismo ispunili svoje ugovorne obveze prema našim proizvođačima prije Božića. Istodobno, potkraj ovog mjeseca krećemo i s obradom duhana kako bi nakon toga naš proizvod prezentirali svjetskim kupcima duhana, dodaje predsjednik Uprave Hrvatskih duhana ponovo upozoravajući na crno tržište duhana koje je ove godine poprimilo
zabrinjavajuće razmjere te kako je i to bio jedan od razloga da se ubrza ovogodišnji otkup duhana kako ne bio plijenom crnog tržišta i nesavjesnih proizvođača duhana s kojima, ako se to dogodi, neće biti ugovaranja proizvodnje duhana u sljedećoj godini.
Tekst i snimci: M. B.
Boka kroz pjesmu, priču i folklor
NASTUP GLAZBENIKA HRVATSKOG GRAĐANSKOG DRUŠTVA CRNE GORE IZ KOTORA -
POŽEGA – Članovi ličkog zavičajnog društva Vila Velebita iz Požege prošlog vikenda ugostili su glazbenike i članove Hrvatskog građanskog društva Crne Gore iz Kotora i njihovu klapu i folklornu sekciju. Gostima su pokazali znamenitosti grada Požege i Požeštine, odveli u posjete vinskim podrumima, a primljeni su i u Gradskoj kući.
Navečer u dvorani Gradskog kazališta izveli su cjelovečernji koncert pod nazivom „Boka kroz pjesmu, priču i folklor“. U programu su burno pozdravljene od posjetitelja najviše od nastupa imale Ženska klapa Bisernice Boke iz Kotora u Boki Kotorskoj. Ova ženska klapa djeluje u Kotoru od 1979. godine a uglavnom pjeva a capello te uz pratnju mandolinskog sastava. Klapa njeguje izvorne napjeve primorsko brdskog zvuka, tradicionalnih pjesama i novih glazbenih formi. Do sada imaju preko tisuću nastupa na domaćoj i inozemnoj sceni, zemalja Europe i bivše Jugoslavije. Snimili su nekoliko nosača zvuka i čak 24 glazbena spota.
Svoju izvedbu i pratnju nekoliko pjesama za klapu izveli su članovi Mandolinskog sastava Hrvatskog građanskog društva „Tripo Tomas“ iz Kotora. Kako je mandolina gotovo nestala s tih prostora prije nekoliko godina osnovana je pri društvu i škola mandoline, koju su pohađali i ovi članovi sastava.
Bogatu baštinu prikazali su u plesu i pjesmi članovi folklorne sekcije „Bokeljske mornarice 809“ iz Tivta koji djeluju na dugoj i slavnoj tradiciji bratovštine Bokeljske mornarice od prije 1200 godina. Onu su izveli i tradicionalni ples Bokeljske mornarice, koji se izvodi prilikom fešta i godišnjica ispred kotorske katedrale.
Hrvatsko građansko društvo Crne Gore odlikovano je 2010. godine, koje je uručio predsjednik Stjepan Mesić.
Za zaista bogatu glazbenu večer članovi Vile Velebita odužili su se svečanom večerom u Hotelu Grgin dol, uz martinjski meni, a priredili su im i prigodni ceremonijal krštenja mošta koji se za martinje izvodi u našim vinskim podrumima. Ceremonijal je vodio vinski kardinal Vlado Bauer, a ministrirao mu je dr. sc. Josip Fajdić. Iako iznenađen ceremonijalom vinski kum za ovu priliku, predsjednik crnogorskog društva Miroslav Franović, odlično se držao i hrabro ispio veliki pehar mladog vina.
U fijakeru se najčešće voze djeca
LIPICANCI SU PONOVO POSTALI ZAŠTITNI ZNAK LIPIKA -
LIPIK/PAKRAC – Na nedavnom sajmu u Pakracu, među mnoštvom izlagača iz cijelog sjevernog dijela Hrvatske, posebnu pozornost privlačio je fijaker s dva lipicanca koji je kružio prostorom ispred sportske dvorane u kojoj se sajam održavao. U jednom trenutku približila mu se skupina pakračkih školaraca ali većina je konje promatrala s pristojne udaljenosti. Samo rijetki su se odvažili prići im i kratko ih pomilovati. No, kada su ih kočijaši Franjo Vizner i Dario Čordaš pozvali na kratku vožnju nastala je prava gužva.
- Konji su veliki pa ih se pomalo boje ali voziti se, to svi vole – kazao je Franjo. - Rado se voze i stariji. Nedavno je jedna žena došla na ergelu, koja je tamo radila prije rata, i zamolila da ju malo provozamo – dodao je Dario.
Prizori poput ovog u Lipiku i Pakracu su sve češći pa se može reći kako su, pet godina nakon povratka iz progonstva u Srbiji, lipicanci s fijakerom ponovo postali jedan od zaštitnih znakova ovog kraja. - Pojavljujemo se na svim skupovima u ovom kraju ali, ako se i ništa ne događa, jednostavno se povremeno provozamo fijakerom ulicama da građani vide da smo tu. Odličnu suradnju smo uspostavili sa školama i vrtićima koji nas posjećuju na ergeli i upravo se spremamo na vožnju vrtićke djece koja su kod nas bila prilikom nedavne svečanosti obilježavanja obljetnice povrata konja u Lipik ali nisu tada mogli ostati na vožnji – kazao je upravitelj ergele Damir Jakšić.
Vožnja fijakerom koje vuku lipicanci nekada je bila omiljena i za Lipičane i za one koji su se u 'zlatno doba' Lipika u njega dolazili liječiti ili se samo dobro provoditi. Nerijetko, fijakerom su se vozili i mladenci a nedavno su tu praksu ponovo započeli Katarina Hađim i njen Nikola. - Ja sam se u fijakeru vozio jednom u Srijemu i svidjelo mi se a da se provozamo Lipikom bila je Katarinina želja – kazao je Nikola. - Teško je opisati taj osjećaj, trebate sjesti u fijaker i provozati se i onda ćete shvatiti da je najljepši – dodala je Katarina.
Na lipičkoj ergeli se nadaju skoroj obnovi Zdravstveno rekreacijskog centra a tada će, kažu, za njegove goste ili usputne izletnike biti pripremljeno više i fijakera i lipicanaca. (vm)
Skupili novac za bolesnog dječaka
UŽIVALI U SPEKTAKLU AMERIČKOG NOGOMETA -
VELIKA – Veliki spektakl najavljivan na stadionu u Velikoj, prvi puta utakmica američkog nogometa u Požeštini opravdao je svoje najave. Oko 1500 gledatelja zaista je imalo uživati uživo u utakmici između Zagreb Raidersa i Osijek Cannonsa, koja je odigrana u nedjelju 04. studenog na za to preuređenom stadionu NK Kamen Ingrada. Iako mnogi nisu razumjeli sva pravila vrlo brzo su uz pomoć voditelja shvatili što se dešava na terenu. Brojne poteze smo uglavnom vidjeli u američkim filmovima, ali rijetko tko na stadionu to je vidio u živo. Postepeno osvajanje jarda na terenu, dolazak do gola i pogodak za 7:0 Raidersi su uspjeli nakon nekoliko minuta, a konačan rezultat je iznosio čak 42:0.
No ovdje se nije igralo na rezultat nego prije svega humanitarna i pokazna utakmica, a igralo se za pomoć bolesnom sedmogodišnjem dječaku Mateju Markanoviću. Za njegovo liječenje prikupljeno je 15 tisuća kuna.
Za sve ovo „kriv“ je David Šarić iz Radovanaca, koji studira u Zagrebu i aktivno igra za Zagreb Raiderse, te je svojim suigračima i upravi kluba predložio ovu humanitarnu utakmicu. Sve je to prihvaćeno, jer Raidersi često humanitarno djeluju. Svima koji su ovo podržali bilo svojim dolaskom ili kao sponzori zahvalio se osnivač Raidersa, Alen Bašić. U poluvremenu je zaslužnima uručio i dresove Zagreb Raidersa, a jedan dres i ocu bolesnog Mateja koji nije mogao doći na utakmicu. Dresove su zaslužile i djevojke koje su u poluvremenu iz slobodnog udarca uspjele postići gol.
Izmjenama kolektivnog ugovora manje novca
ZAPOSLENICIMA GRADSKE UPRAVE I USTANOVA GRADA POŽEGE -
POŽEGA – Grad Požega pristupio je izmjeni kolektivnih ugovora za svoje zaposlenike, te zaposlenike ustanova koje se financiraju iz proračuna grada. Potpisanim novim dodatcima kolektivnog ugovora neka od materijalnih prava se smanjuje a neka privremeno ukidaju. U ime poslodavca ugovore su potpisali požeški gradonačelnik Zdravko Ronko, a u ime sindikata SLDSN predsjednik Boris Pleša i Sindikata predškolskog obrazovanja Anita Car.
- Pošli smo same činjenice kakva je situacija u društvu, u državi, kakva je situacija sa službenicima i namještenicima na državnoj razini. Nas nitko nije tjerao na to, nego zbog osjećaja solidarnosti, zbog shvaćanja trenutka u kojem se nalazimo prijedlog je išao prema sindikatu da se izjednače prava svih službenika i namještenika s onima na državnoj razini. Predložili smo da za 2012., nema božićnice, a za 2013. nema uskrsnice, regresa i božićnice. Dnevnica se smanjuje sa 170 na 150 kuna, ukida prijevoz za one djelatnike koji imaju manje od dva km do posla, a za one preko dva kilometra plaća se prema mjesečnoj karti ovlaštenog prijevoznika. Jubilarne nagrade isplaćivat će se samo za 10, 20, 30 i 40 godina i to sa smanjenom osnovicom od 900 kuna. Svih 144 zaposlenika su ovaj prijedlog jednoglasno prihvatili jer su osjetili taj zov solidarnosti, i prema svojim sugrađanima koji teško plaćaju svoje obveze, a koji u najvećem dijelu neće vidjeti božićnice, uskrsnice i regres rekao je Ronko, zahvaljujući se zaposlenicima Gradske uprave, Javne vatrogasne postrojbe, Gradskog muzeja, Gradske knjižnice i čitaonice, Gradskog kazališta i Dječjih vrtića Požega.
Na taj način uštedjet će se oko 200 tisuća kuna u proračunu koji za plaće svih zaposlenika izdvaja oko 19,65% i nalazi se ispod nekih gradova koji izdvajaju veći postotak za plaće. Plaće gradskih zaposlenika 244 kune su veće od prosjeka na državnoj razini. – Ne stoje one priče koje kruže da su velike plaće u lokalnim sredinama, jer su izdvajanja iz našeg proračuna samo 2,8% veća nego izdvajanja na državnoj razini – istakao je Ronko nadajući se da će nakon izlaska iz ove opće krize potpisivati i izmjene o povećanju materijalnih prava.
Ova izmjena kolektivnog ugovora nije nastala zbog toga što imamo problema u proračunu nego jednostavno iz kuta solidarnosti i osjećaja za sveukupni trenutak u gradu i državi. Inače proračun grada se puni po planu i bolje od prošlogodišnjeg – dodao je Ronko i pozvao i ostale jedinice lokalne samouprave da se pridruže ovom smanjenju materijalnih prava zaposlenika i solidariziraju sa svima.
- Nitko nije sretan sa sindikalne strane kada mora potpisivati ugovore o smanjenju prava, ali željeli smo sačuvati plaće i radna mjesta na državnom nivou. Ovdje u gradu Požegi sindikati i poslodavac su se o svemu dogovorili, i mi smo to potpisali jer živimo u teškim vremenima kada se ostaje bez radnih mjesta i plaća – rekao je Pleša.
- Potpisivanje ovog ugovora o smanjenju nije nimalo popularno, ali s gradom Požegom imamo izuzetnu suradnju i dobar kolektivni ugovor. Želimo vjerovati da će nam se sva ova prava, koja su samo zamrznuta vratiti - rekla je Anita Car.
Obećava puno energičniju Požegu
NINO SMOLČIĆ, KANDIDAT ZA GRADONAČELNIKA POŽEGE -
Požega mora biti gospodarski i društveno puno energičnija, generator razvoja naše županije, a odgovornost leži isključivo u primjeni progresivne i odgovorne politike koja nema alternativu i jedino ona može osigurati uključivanje Požege u tokove razvoja i smanjenje nezaposlenosti – ističe Nino Smolčić iz udruge Vrijeme je za Požegu, te kandidat za gradonačelnika Požege. On smatra da požeški proračun mora biti preko 80 milijuna kuna i da treba pokrenuti investicijski ciklus.
- Dosadašnja praksa bila je povećanje prihoda kroz povećanje poreza, doprinosa, prodajom imovine, podizanjem kredita, a mi priliku za većim prihodima nalazimo u većem stupnju stavljanja gradske imovine u funkciju razvoja, poticanjem svakog oblika poduzetništva bez obzira na broj zaposlenih sa posebnim naglaskom na realni sektor kako bi ostvarili što veću financijsku bazu i osiguranjem dodatnih sredstava kroz sufinancirane projekte od strane državnog proračuna i fondova EU. Ne postoji drugi model, a jedini uvjet je da imate ljude koje imaju znanja, hoće, mogu, žele i znaju komunicirati – tvrdi Smolčić te dodaje da je sadašnja politika napravila jednu veliku grešku, a to je da su sađenje cvijeća, bojanje fasada, uređenje mjesnih domova i kružni tokovi umjesto tekućeg održavanja i dijela civilizacijskog standarda postali strukturni trošak, okosnica gradskog proračuna. Takvi troškovi neće dugoročno podići razinu zaposlenosti, stvoriti nova radna mjesta, riješiti pitanje razvoja i to nije koncept stvaranja perspektive i osiguranja budućih prihoda.
- U posljednjih 10 godina potrošeno je milijardu kuna, a da se u Požegi nije riješio niti jedan strukturni problem. Sljedeće godine su izbori i građane će se pitati da li žele da se i dalje troši nova milijarda u bojanje i cvijeće ili će tražiti nove upravljačke politike i nove ljude – ističe Smolčić.
Smrtno stradala osoba kod Oblakovca
IZ POLICIJSKE BILJEŽNICE
Ronko pita gdje su novci
GRADONAČELNIK RONKO PODRŽAVA BRZU CESTU ALI U BOLJA VREMENA -
POŽEGA – Kao gradonačelnik grada Požege slušao sam i čitao pametovanja Franje Lucića o tunelima kroz Babju Goru, pa do nazovi „zabluda“ Požežana o cesti Požega - Lipovac - Nova Kapela. Pametni ljudi stare Požege otpočeli su 1912. i izgradili tu cestu, a 2012. bit će ta cesta u potpunosti asfaltirana. Projekt je to iz 2007. godine pod patronatom Fakulteta prometnih znanosti i dekana prof. dr. sc. Ivana Legca, naše gore list. Zato molim kao gradonačelnik Požege gospodina Lucića da se ostavi prometnih rješenja po Požegi jer to kod nas radi struka – kaže Ronko i poziva ga da sazove tiskovnu na temu „gdje su novci“.
- Jer je s Torpedom 1 i Torpedom 2 te Oropopletima zavaljano u Hrvatskim šumama 17 milijuna kuna. Vlasnici šuma su građani RH. Zamračeno je 10 milijuna kuna poreza a podignuto je i 12 milijuna kuna braniteljskog kredita a branitelji su završili na burzi. Tko zna što još sve slijedi glede onih subvencija kamata, pumpanja troškova poslovanja, te prodaje imovine iz jednog Tornada u drugog, pranja novca i td. Za sada samo za ovih 40 milijuna kuna koji su nestali u tim mračnim tunelima, red je da Franjo Lucić objavi gdje su ti novci. Koliko je tog novca završilo u Srimi na Jadranu, koliko u Austriji, a koliko je u imovini sljednika loze junačke – pita Ronko te pojašnjava što znači tih 40 milijuna kuna. – Svi stanovnici naše županije punu godinu dana ne bi smjeli pojesti krišku kruha ni popiti šalicu mlijeka. A čim Franjo vrati taj novac država može mljekarima naše županije punih pet godina isplaćivati poticaj. 1200 zaposlenika moglo bi primati godinu dana minimalnu plaću čime bi se nezaposlenost u županiji odmah smanjila za 25%. Za to pozivam Lucića da vrati građanima njihov novac za kruh i mlijeko, poticaje ili smanjivanje nezaposlenosti – ističe Ronko na tiskovnoj konferenciji i dodaje da nije protiv projekta brze ceste tom trasom i da će u budućnosti taj pravac sigurno biti napravljen. Međutim tu trasu nije izmislila ova garnitura jer je to stara ideja starih Požežana. U ovom vremenu ta ideja nije izgledna a budućnost nosi svoje.