Prikazujem sadržaj po oznakama: župan alojz tomašević

RAZGOVOR S POVODOM: požeško-slavonski župan Alojz Tomašević na početku drugog mandata -

Nakon što je odličnim rezultatima na lokalnim izborima potvrdio još jedan mandat, porazgovarali smo s požeško-slavonskim županom Alojzom Tomaševićem o planovima u novom četverogodišnjem razdoblju. 

Župane na vjetru odličnih rezultata mirno ste uplovili u novi mandat, što će karakterizirati taj novi mandat?
- Dobri izborni rezultati ali ja bih se svakako na početku zahvalio prije svega svim građanima i stanovnicima Županije požeško-slavonske koji su prepoznali moj rad u protekle četiri godine. Vrijeme koje sam koristio u razgovorima, inicijativama, slušajući potrebe nastojao sam staviti u puni program razvoj županije i mog rada i zato je ovaj rezultat, ne bih rekao očekivan, no na određeni način očekivao sam pobjedu. Sretan sam i zadovoljan što se kao takva i ostvarila i realizirala. Nastavak rada je prioritet u svakom slučaju i uvijek govorim i govorit ću dok god jesam tu, da je kompletan fokus moga rada i uvijek će biti gospodarstvo. Promišljanja što to možemo učiniti i kako unaprijediti odnose sa gospodarstvenicima i svim našim stanovnicima, poboljšati rad u samoj županiji, poboljšati rad u svim uredima, naći modele ekspeditivnosti, da građani budu zadovoljniji. Siguran sam da prostora i za to ima i naredne četiri godine posvetit ću upravo tome dijelu u razvoju i reorganizaciji same županije, još boljoj koordinaciji i suradnji sa gradonačelnicima i načelnicima. Okrenuti se još više prema našim građanima, isto tako pozivam naše građane i poljoprivrednike neka svojim idejama, prijedlozima i promišljanjima budu mi potpora da realiziramo upravo ovakve projekte.

Puno se pričalo o brojnim projektima, koji su već pripremljeni, koji su u pripremi i planiranim projektima, što nas očekuje u novom mandatu u vodoopskrbi i zaštiti od voda?
- Puno projekata kao što smo govorili u kampanji mi smo pripremili, pripremamo i nastavak u svakom slučaju slijedi. Ponosni smo što smo značajan dio tih projekata do sada i realizirali. Možemo govoriti i o zdravstvu i o školstvu, no jedan od strateških ali apsolutno strateških projekata svakako je obrana od poplava i navodnjavanje, ja se borim i tvrdim, i jučerašnji sastanak koji smo imali u Zagrebu na tezi da nema moderne poljoprivrede bez organiziranja, bez navodnjavanja i upravljanja onime što nam je priroda i Bog dao. To su naše vode, naših pet rijeka ili pritoka koje idu prema rijeci Orljavi. Da bi to mogli na taj način realizirati i staviti u punu funkciju gospodarstva, nužno se nameće vidjeli ste i sami što se dogodi u desetak sati, velike padaline koje dođu ovdje čine velike štete i za gospodarstvo, obiteljska gospodarstva, farmerima i svima onima koji razvijaju gospodarske aktivnosti. Nameće se apsolutno i to je projekt na kojem se dugo radi, izgradnja Akumulacije Kamenska koja će služiti i za obranu od poplava jer to je od prilike 30 milijuna kubika veličine koja će svojem dijelu 25% biti i retencija, moći će dakle primiti sve one bujične vode, a s druge strane zapravo i prostor na kojem se otvara mogućnost navodnjavanja, upravljanja rijekom u svome koritu, nizvodno do Lužana do ulaska u rijeku Savu. Otvara se mogućnost na taj način da hidro potencijale koje imamo stavimo u funkciju navodnjavanja predivnih plodnih obala lijeve ili desne strane Orljave, sa izgradnjom plastenika i staklenika, bioplinskih postrojenja i svega onoga što smo zapravo pripremili u svome poslovnom planu. Isto tako proizvodnja električne energije kao projekti mini hidro centrala ili hidroelektrana nizvodno od Požege je planirano 6 i 4 uzvodno. I sama hidroelektrana na brani koja je predviđena upravo u toj akumulaciji da je novi zamah i novi dodatak svemu tome, dakle koristiti vodu, obraniti se od poplava, navodnjavanje, proizvodnja električne energije i samim time možemo pojeftiniti mogućnosti i nova ulaganja ali i turistički kapacitet jer jezero i prostor Kamenske je zapravo kada gledate geografski središnji dio naše županije, nalazi se upravo na raskrižju predivnih putova od juga prema sjeveru gdje izgradnjom velikog strateškog projekta, izlaska na autocestu dolazimo do toga da zapravo ključni moment postaje središte razvoja upravo ta akumulacija. Nastavak toga je sjeverno odlazak prema Zvečevu ili našem Papuku, stavljati u punu funkciju gospodarstva. Navodnjavanje ili obrana od poplava, izgradnja akumulacije projekt broj 2, broj 1 je izlazak na autocestu i sa time mi ne stajemo. Trenutno smo u fazi dovršetka i dorada, nešto što moramo realizirati u poslovnome planu naše županije, novi projekt za koji se zna jer je to u kontekstu upravljanja vodama cijele Slavonije. Želimo to staviti u punu funkciju a s druge strane pozivam sve one koji se bave zaštitom, jer moramo strateški promišljati o zaštiti i zaštiti prirodu, ali ne štititi već živjeti i zajednički očuvati prirodu i okoliš, očuvati staništa, staviti u punu funkciju gospodarstvo.

U planu je čak četiri velika projekta Aglomeracija na području županije?
- Imamo nekoliko aglomeracija, Aglomeracija Pleternica, Požega, Pakrac i Lipik i aglomeracija Kutjevo. Prije svega smjernice Europe i europske komisije koje su jasno rekle do 2020. godine sva naselja preko 50 ljudi moraju dobiti vodu, drugi dio naselja preko 2.000 ljudi moraju se uključiti u aglomeraciju da sve otpadne vode ne idu u prirodu nego kroz filterska postrojenja, pustiti u prirodu kao gotovo čistu vodu. To su velike investicije, preko 300 milijuna kuna To je nešto što je potreba i na tim projektima i gradovi ali i županija u suradnji sa Tekijom i komunalnim poduzećem Pakrac Lipik, smo otišli daleko sa projektnom dokumentacijom i mogu slobodno reći da očekujemo nekakvu odluku i Hrvatskih voda kada taj projekt može krenuti sa izgradnjom.

Govori se jedno duže vrijeme o potrebi otvaranja i dobivanja brzog izlaza na autocestu, gdje smo po pitanju izgradnje prometnica?
- Na žalost do sada je bilo promišljano prije više od 4 godine, samo je autocesta ostala kao nekakva važna prometnica, ali ja s tim nisam bio zadovoljan, rekao sam gospodo ne možemo mi učiniti od Slavonije izolirani prostor gdje će istočni dio Hrvatske biti samo tranzitni tunel Europe, nego obrnuto mi moramo prije svega sve učiniti da bi te prometnice bile žile kucavice za razvoj, ostanak i na svojim prostorima razvijanje gospodarstva. Drugačiji smjer apsolutno i danas je činjenica da će se i smjernica Vlade, predsjednika i ministra prometa, i jučerašnji sastanak održan je u tome kontekstu, Slavoniju ili kopneni dio hrvatske treba premrežiti po modelu kako kažemo riblje kosti, da od sjevera od podravske magistrale spajamo se prema autocesti, da ovaj prostor oživi jer kvalitetnim cestama mi možemo dati odgovor koji je gospodarstvo. Požega ili Požeština ne smije biti izolirana, ne može biti zatvorena nego otvaranjem autoceste otvaraju se i gospodarske aktivnosti. To je i velika investicija, oko 500 milijuna kuna, očekuje se prije svega da će to raditi naša građevinska infrastruktura kao na Akumulaciji Kamenska. To su par godina velikih radova što znači nešto gdje se otvaraju nova zapošljavanja. Isto tako važno je nastavak obilaznice Požega jer su projekti završeni i krenut će se upravo sa izgradnjom i završetkom tih državnih cesta kao takvih oko Požege, prema Pleternici, prema Našicama i sve ono što smo predvidjeli u našem planu. Ne smijemo zaboraviti da prometna izoliranost Pakraca i Lipika je od jednake važnosti i da izlaz na brzu cestu prema autocesti je jednak prioritet kao i ovdje kod Godnjaka. Pogotovo jer prije dvije godine tamo je ugašena pruga, došlo je do izoliranosti tko zna iz kojih razloga. Nije samo pitanje dali je neki puti pravac isplativ nego obrnuto, mi moramo promišljati kako možemo pomoći da taj čovjek ostane tu, gašenjem i ukidanjem prometnih pravaca i nemogućnosti dolazi do iseljavanja.

Nešto novo u što smo ušli je energetska obnova. Što županija planira po tome raditi?
- Mi smo shvatili i činjenica je jedna da tražimo i preko razvojnih agencija županije i svih za razvoj gradova i u suradnji sa općinama, dok nema drugih velikih projekata o kojima razgovaramo kako bi mogli privući sredstva, mi prijavljujemo na gotovo sve natječaje. Jedna važna stvar koju smo prepoznali je upravo energetska obnova gdje se otvaraju mogućnosti ušteda primjerice bilo koja osnovna ili područna škola ima loše prozore, ako je fasada loša, ako dolazi do gubitka energije, mi možemo plaćati plin ili bilo koji drugi energent duplo više a efekt neće biti realiziran, što je zapravo ugodni radni školski prostor za djecu i nastavnike. Upravo obrnuto mi smo prepoznali taj način i krenuli smo i ponosan sam na sve ravnatelje škola, ponosan sam na gradonačelnike ali svakako na djelatnike agencije gdje smo privukli najviše sredstava u Hrvatskoj, do sada oko sedam škola je u natječaju i neću stati dok i zadnja škola područna ne bude obnovljena. Opet se vraćamo na europska sredstva, županija tu sufinancira oko 15%, no međutim ima tu nekad i nepredviđenih potreba, ali važno je napomenuti da sve to rade tvrtke iz naših prostora. Svaki natječaj je od velike gospodarske važnosti i sa svakim se otvaraju veće mogućnosti, tako da pri natječaju tvrtke znaju koliki je trošak pa nekada i pozivam da iskoriste sva sredstva koja su im predviđena. Iskoristiti sve a ne samo 60% od predviđenog, omogućuje veću plaću radnicima što dovodi do ostanka čovjeka na ovim prostorima.

Poznati su vaši stavovi da moramo mijenjati sustav srednjih škola, koje ne pripremaju učenike za život, za rad. Što predviđamo uraditi sa školstvom?
- Cijela nacija raspravlja o tome, jedna od najvažnijih reformi je reorganizacija ali i strateško promišljanje je budućnost školovanja naše djece. Učimo našu djecu za život koji oni žele i koji će voditi. Želimo u našim školama učiti upravo to našu djecu jer nećemo imati kvalitetnu budućnost, primjerice poljoprivreda, obrtništvo ili nečega drugoga. Ne trebamo njih zatrpavati sa podatcima u glavi koje će sutra zaboraviti, danas u modernoj tehnologiji sve ono što je potrebno možete i pronaći, važno je znati gdje pronaći, no međutim ako mi želimo stvarati obiteljska gospodarstva, obiteljska poljoprivredna gospodarstva ili obrtnička zanimanja, a mi smo danas dio Europe. Mi ne možemo biti odvojeni otoci po sistemu, mi ćemo učiti onako kako mi želimo a ne koristiti mogućnosti Europe ili nekakve druge. Poljoprivrednoj školi se mora od prve do četvrte godine učiti metodom postupnosti, jasno da prva i četvrta godina nisu iste ali mu davati šanse i mogućnosti. Pružiti mogućnost da on može koristiti sve uređaje, sve strojeve, imamo do 120 hektara poljoprivrednog zemljišta koje se stavlja upravo u funkciju, ne da bi škola zaradila novac, nego upravo obrnuto, da bi učili djecu kako se novac zarađuje. Postaviti neke poligone, evo primjerice kao u vojsci, ako želite nešto naučiti imate poligone za vježbanje, tako vrijedi i ovdje, poligoni voćarstva, ratarstva ili nešto drugo. Ponosan sam što smo stavili kamen temeljac za razvoj naše Poljoprivredne škole. Škola stara 130. godina koja je osnovana da bi pomogla poljoprivrednicima, to je simbioza zajedništva, a europa upravo podupire takva razmišljanja. Ja neću stati dok ne budemo najbolja Poljoprivredna škola u Hrvatskoj, pa samim tim se otvara mogućnost međunarodne razmjene. Požega je grad obrtnika kroz povijest poznata kao takva, međutim mi moramo razmotriti što mi možemo mladim ljudima ponuditi da ta zanimanja upisuju, sve je veća potreba za građevinskim radnicima, građevina se ipak oporavlja, bez građevine teško je pomisliti da se može nešto brzo i razvijati ali kad građevina funkcionira tada i industrija i sve grane funkcioniraju. Dakle svako zanimanje koje mi spomenemo, možemo iskoristiti i podići razinu a samim time poveznica svih naših i obrtničkih, tehničkih i poljoprivrednih zanimanja i škola upravo u jednoj simbiozi i suradnji mogu naučiti našu djecu kako raditi i upravljati organizacijama. Naime ako u Ekonomskoj školi uče kako upravljati organizacijom, postoje fiktivne tvrtke, direktori, komercijalisti i tako dalje, u čemu je onda problem da nemamo poljoprivrednu zadrugu osnovanu na Poljoprivrednoj školi.

Zdravstvo je jako bitno u životu ljudi, naše možemo reći za koplje je ispred zdravstva drugih županija, no i ovdje planirate velike pomake i nove investicije?
- Izuzetno sam ponosan na naše liječnike i medicinske sestre, sve djelatnike koji rade u bolnici, domu zdravlja, hitnoj službi, stomatološkim ambulantama, u zdravstvenim institucijama jer njihov rad i njihova volja, upravo i želja da se prema pacijentu odnose kao prema čovjeku rezultat je toga da je naša bolnica prije dvije godine proglašena kao najbolja u Hrvatskoj. Nemamo namjeru stati s time jer procjenjujemo da prostora ima i dalje a tako i mogućnosti, pa evo i potpis ugovora koji je prije mjesec dana i realiziran je 36 milijuna kuna novih investicija koje na našoj bolnici neće završiti samo u prolazu, nego obrnuto, izgraditi dnevna bolnica, proširit će se i podići još veći standardi na pedijatriji i dječjem odjelu gdje treba najveća briga za najmlađe pogotovo biti učinjena. Znači nove investicije, nova ulaganja, priprema se važan novi projekt, opet se vraćamo na energetsku učinkovitost i obnovu kompletne naše bolnice sa kompletnom ovojnicom. Nismo zaboravili niti Dom zdravlja, 6 milijuna kuna i preko Doma zdravlja će biti usmjereno u podizanje razine neposredno prema pacijentima, opremanje ambulanti. Moram priznati prošao sam evo kroz svoj život i radni vijek puno i medicinskog prostora bolnice i drugih institucija, stvarno smo za koplje iznad drugih i ponosan sam na sve djelatnike. Trenutno imamo problem da hitne službe nisu prepoznate u europskim fondovima ali preko ministarstva zdravstva i ministarstva europskih fondova tražimo kako staviti u mogućnost da još sredstava bude privučeno, te da uz našu bolnicu izgradimo novu Hitnu službu. Novo vrijeme traži i izgradnju heliodroma za hitni prijevoz.

Uz poljoprivredu odrednica razvoja županije je i turizam. Što ćemo tu napraviti?
- Turizam ne može biti predvodnik razvoja jedne države, to znači da ona primarna proizvodnja a kod nas je poljoprivreda broj jedan sa industrijama koje se nadograđuju i samim time i turizam je postao industrija. Kada to nadogradimo to je onda garancija uspjeha, mi moramo proizvoditi ono što će biti plasirano uz turizam i zato se mi apsolutno fokusiramo što mi možemo u našoj županiji učiniti kako bi turizam stavili u funkciju razvoja gospodarstva. Dosta je toga učinjeno, pojedinačno ljudi ulažu, bilo to privatni smještaji ili određeni gospodarski objekti su u funkciji pojedinačnog razvoja turizma, ne reklamiram nikoga ali primjerice Zlatni lug ima predivnu priču. Mi smo shvatili da je zapravo lovni turizam otišao na višu razinu, ciklo turizam kao moderni trend u koji smo se mi uključili evo, imamo u planu 600 kilometara staza i karata ucrtanih i sad dolazimo u drugu fazu. Što mi moramo u tom turizmu učiniti, ja vidim da mi puno činimo ali zapravo nema simbioze, mi još uvijek nismo došli u fazu da ne možete bicikl voziti kroz jednu općinu a onda kroz drugu ne. Dakle kada čovjek krene biti turista za njega nema granica, zato se želimo staviti u drugačiji model, fokusiranja i promišljanja što znači da sada u tom čuvenom kalendaru, o kojem ja govorim, o aktivnostima koje moramo promišljati barem dvije godine ili nekoliko godina unaprijed. Određene manifestacije koje su tradicionalno kao takve već poznate, moramo staviti u kalendar da se ne dogodi da u isto vrijeme imamo u dva bliska grada ili dvije bliske općine velike manifestacije. Siguran sam da će već ove godine od jeseni biti mnogo toga promijenjeno, sa idućom godinom još više, intenzivnije jer ne možemo previše čekati da će neko nama dovesti turista, mi moramo širiti turističke agencije i širiti turističke atrakcije i sadržaje. Svih pet planina naših treba staviti u funkciju, jedno Grgurevo na koje tisuće ljudi trebaju doći i vidjeti, uživati u kulturi. Moramo osmisliti nove sadržaje, možda jednu bitku u kojoj smo i tako pobijedili, to ljudi vole vidjeti. Uključiti konjanike, društva, udruge, svaka manifestacija mora imati dobar model ali i znati kako novac zaraditi.

Cijela Europa priča o ruralnom razvoju, mi smo gotovo cijeli u tom ruralnom dijelu. Što će nam donijeti taj ruralni razvoj?
- Niz mjera koji se rade, u ruralnom prostoru postoji i nešto što imate na primjer smještaj na obiteljskom gospodarstvu opet zahtjeva neke standarde kao takve, lijepo je imati tradiciju i kulturu ali iza tog se čovjek treba i otuširati. To je ono što mi zapravo želimo, najviše sredstava upravo ide kroz ruralni razvoj, kroz turizam kao takav sad se ponovno vraćam, ljudi moraju intenzivnije slušati i čitati, tražiti i pratiti što se događa i prijavljivati na natječaje. Svakako je istina da nama treba jedan hotel viših standarda u Požeštini jer ne možete napraviti neki konferencijski turizam kao takav bez stotinu soba, da bi doveli ljude kod nas. No možemo okrenuti priču ako pogledate koliko je praznih kuća, dakle obitelji pozvati ili barem predlažem na razmišljanje kako ostvariti sredstva i obnoviti te stare kuće, staviti u funkciju. Pa ako je godišnje sto dana ili koliko bude iskorišteno je već bolje za početak nego ništa. Kada to učinimo i kada shvatimo da se može dovest autobus turista ili pojedinačno tog momenta mi zapravo počinjemo promišljati kako se može zaraditi novac od onoga što možemo ponuditi. Učinimo da od našeg grada bude turizam, od grada čokolade, evo Zvečeva, tko nama brani da muzej čokolade napravimo. To je ono što je važno, to smo vidjeli u svijetu, da je to prihvatljivo, počnimo graditi ovdje kod nas. Pojedinačno ne možemo ništa ali simbiozom, zajedništvom, projektima i programom možemo učiniti čuda i ono što je minus pretvoriti u plus.

Gospodarstvo je temelj svega pa i ostali razvoj izostaje bez gospodarstva. Najavljivani su neki veliki projekti stranih ulagača, no gdje zapinje?
- Mi trenutno imamo dva problema, dakle to je pitanje Zvečevo i Orljava, i to su naravno privatna poduzeća, no svakako tražimo modele kako da te aktivnosti budu jednostavno finalizirane i da se sačuvaju radna mjesta. Na ovaj ili onaj način, bitno je da se to ponovno stavi u funkciju gospodarstva. Tendencija i želja otvaranja novih radnih mjesta je da drvna industrija želi proširiti svoju proizvodnju i razvijati se, možda to nije puno, 300 radnih mjesta ili 500 ali par godina unazad vratimo se pa ćemo vidjeti koliko je zapošljavano novih radnika u Spin valisu, Color emailu, Plamenu i tako dalje. Svako radno mjesto ili stotine su pokazatelji da su kod nas ne samo smanjeni brojevi nezaposlenosti već se povećao broj zaposlenih. To je ono što je za nas ključno i važno. Primjerice Kutjevo d.d. koje ide u jednom drugačijem smjeru, mlada uprava i vlasnik je meni to osobno rekao da želimo vratiti ili ići prema tendenciji kooperativnih odnosa, sa Papukom u proizvodnju mesa i tako to. Vinarstvo i vinogradarstvo ne treba puno ni spominjati, investicija se velika događa u Kutjevu, gospodin Galić svoj će podrum krajem godine završiti. Kuću graševine ovih dana finaliziramo, ipak je to 30 ili 50 milijuna kuna investicije. Zbog zemljišta smo stajali godinu dana sa radovima, no mislim da smo pri kraju. Sve su to stvari koje mi želimo omogućiti i realizirati, svaka izgradnja novog objekta je novo zapošljavanje. Ja bih bio sretan i borit ću se otvoriti još jednu tvornicu ovdje primjerice, prehrambenu ili nešto slično, što možemo pozicionirati ovdje u dogovoru sa predsjednikom uprave Podravke i k tom tragu idemo. Sve su to mogućnosti koje mi zapravo želimo, s druge strane mislim da mi moramo opet početi gledati kako sebe možemo okrupniti, kako da naši poljoprivrednici i djelatnici u tome kontekstu koji danas funkcioniraju. Evo mliječna industrija je taj pokazatelj i vjerujem da ćemo sigurno uspjeti u tome, evo par poljoprivrednika je preuzelo tvrtku BiZ, mljekaru sa tendencijom proizvodnje, finaliziranja i preuzimanja djelatnosti. To je zapravo ono čemu ćemo mi ići i nećemo stati. Na žalost nismo uspjeli finalizirati izgradnju tvornice stakla, puno smo na tome napravili, no ta priča još nije gotova, od nje se nije odustalo, mislim da će i to biti pozitivno riješeno.

Tekst/foto: Vladimir Protić

POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJA ORGANIZIRALA VRLO AKTUALNU JAVNU TRIBINU ZA BRANITELJE -

POŽEGA - Požeško-slavonska županija i župan Alojz Tomašević organizirali su trenutno vrlo aktualnu temu za branitelje u Hrvatskoj gospodarskoj komori, koja je bila odlično posjećena. Tribina pod nazivom „Način na koji se procesuiraju branitelji i kakve su mogućnosti takvih presuda za Hrvate u RH i BiH“ trebala je dati neke odgovore na ova trenutno osjetljiva pitanja. Uvod u tribinu dao je župan Tomašević, a nakon njega su o temi govorili general bojnik HV-a i HVO-a Zlatan Mijo Jelić i general pukovnik HVO-a Željko Šiljeg.

- Posebno sam sretan što smo imali čast organizirati tribinu gdje su došla dva moja ratna prijatelja, dva generala koji su suvremenici stvaranja Hrvatske. Možda danas nakon odmaka od ratnih zbivanja lako zaboravljamo što se dogodilo i stvari stavljamo “pod tepih”. Večerašnja tema iznimno je osjetljiva jer branitelji su zapravo prepušteni sustavu nebrige. Teza koja se počela provlačiti, da je zapravo ratovanje u BiH općenito ratni zločin te da je Hrvatska agresor, tako da su tamošnji branitelji ostali prepušteni sami sebi. Oni danas moraju voditi veliku i tešku bitku kako bi dokazali da nisu ratni zločinci, da nije bilo udruženog ratnog zločina a pogotovo nije bilo agresije RH na priznatu BiH. Važno je da hrvatski narod u cijelosti shvati da je potrebna potpora generalima i braniteljima jer kroz ovakve metode sudi se upravo narodu, ne pojedincu. Nameće nam se tako neka nova krivica, nova stigma iako smo mi ratovali za svoju domovinu i svoju slobodu - rekao je požeško-slavonski župan Alojz Tomašević dodajući da to na žalost moramo dokazivati i nekima koji danas sjede u Saboru RH. Nužno je to učiniti kako bi spasili opstojnost hrvatskog naroda u BiH i zadržali te prostore vjekovnih ognjišta Hrvata. Nije cilj te ljude preseliti u Hrvatsku, jer to bi onda tek bio poraz, nego zadržati taj prostor na kojemu žive Hrvati, ali ga učiniti sigurnim.

- Procesuiranje hrvatskih branitelja u BiH je stigmatizirajuće i presude koje se donose mogu imati dalekosežne posljedice. Danas u BiH postoje dva zakona po kojima se sudi za ratne zločine, jedan je Kazneni zakon bivše SFRJ, a drugi je Kazneni zakon koji je u BiH donesen retroaktivno iz 2003., koji je puno teži. Pravosuđe BiH uzelo je praksu da Hrvate sudi po jednom zakonu, onom težem, a Muslimane po drugom, što je presedan u Međunarodnom ratnom pravu bez obzira na to što je Međunarodni sud za ljudska prava u više navrata naložio pravosuđu BiH da svima mora suditi po istom zakonu. Zakon po kojem se sudi Hrvatima, uvedene su kvalifikacije udruženog zločinačkog pothvata, širokog i rasprostranjenog napada kao zločina protiv čovječnosti te selektivne zapovjedne odgovornosti i po tom zakonu iz 2003. god. kazne su puno teže nego po zakonu iz SFRJ, koji takve kvalifikacije ne poznaje. Isto tako, u BiH se uopće ne procesuiraju mnogobrojni zločini nad hrvatskim narodom i tako, preko ovih montiranih političkih procesa, hrvatski narod se u BiH želi proglasiti zločinačkim, a RH agresorom na BiH. Mi kao sudionici tog vremena moramo takve postupke spriječiti, a ova Hrvatska Vlada prva je koja se je usprotivila dvojnim suđenjima i zakonima. Nadamo se kako će hrvatski branitelji, uz Vladu RH koja je već poduzela određene korake uspjeti spriječiti tu pravosudnu agresiju - istakao je general bojnik Jelić.

- Ovo je vrlo osjetljiva tema, problem hrvatskih branitelja u BiH gdje se pravosudni sustav koristi kao oružje u prividnom miru, pokušavaju se postići ciljevi koji nisu postignuti u ratu. Najekstremniji primjeri su suđenje šestorki HVO u Hagu, zatim suđenja svim zapovjednicima HVO-a na svim razinama. Hrvatski branitelji nastoje se na svaki način od pravosuđa i politike kriminalizirati, inkriminirati da nije branio BiH - dodao je general pukovnik Šiljeg.

Javnoj tribini nazočili su predstavnici brojnih Udruga proisteklih iz Domovinskog rata s područja cijele županije, branitelji, roditelji i članovi obitelji poginulih branitelja, saborski zastupnik Franjo Lucić, gradonačelnik Požege Darko Puljašić, njegovi zamjenici Mario Pilon i Ferdinand Troha, zamjenik gradonačelnice Pleternice Domagoj Katić, načelnici općina, Velike Vlado Boban, Kaptola Mile Pavičić, Brestovca Zdravko Mandić i Jakšića Ivica Kovačević, ravnatelji županijskih ustanova i škola. Moderator na tribini bio je Ferdinand Troha.

Tekst/foto: Vladimir Protić

UDRUGA STOČARA POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE PODRŽALA DARKA PULJAŠIĆA ZA POŽEŠKOG GRADONAČELNIKA I ALOJZA TOMAŠEVIĆA ZA ŽUPANA -

POŽEGA – Želeći se zahvaliti dosadašnjoj Gradskoj vlasti grada Požege, na svim poticajima koje su dobivali poljoprivrednici i stočari u proteklom mandatu, članovi Udruge stočara Požeško-slavonske županije održali su tiskovnu konferenciju na kojoj su dali potporu budućoj gradskoj vlasti koalicije stranaka na čelu s Darkom Puljašićem. - Za sva prigradska naselja i za poljoprivredu učinili su puno, dosta se izdvajalo iz gradskog proračuna, a nadamo se da će novi tim za grad Požegu to i poboljšati. U proteklih nekoliko godina financirano je umjetno osjemenjivanje krava stočarima u svim prigradskim naseljima i na području grada Požega, financiranje i osjemenjivanja rasplodnih krmača, financiranje sadnje vinove loze po cijepu od 10 kuna, sufinanciranje sadnje voćki od 10 kuna po sadnici, proizvodnju gljiva, sufinanciranje osnivanja novog stada koza, sufinanciranje svakog ženskog jareta koje se ostavlja za rasplod, sufinanciranje svake litre mlijeka proizvođačima mlijeka po 10 lipa po litri predanog mlijeka – istakao je predsjednik Udruge Franjo Odobašić.

Radi pravičnosti, a i nemogućnosti da se i dalje financira svaka litra mlijeka zbog EU, prijedlog je koji je novi tim za grad Požegu i prihvatio, da se svako grlo u mliječnoj proizvodnji starije od 6 mjeseci, potiče s dodatnih 300 kuna. - Ovom promjenom obuhvatili bi se i oni mali proizvođači mlijeka koji do sada nisu dobivali gradske potpore, pa i oni sa dvije ili tri mliječne krave. Ovaj poticaj pomoći će svim poljoprivrednicima, što Udruga prihvaća i podržava ovaj novi tim za grad Požegu. Mogu im još poručiti, od nas sa njiva i štala, ne zaboravite da vas mi kruhom hranimo i vašu djecu mlijekom pojimo – dodaje Odobašić, i očekuje da se iz gradskog proračuna pomogne što više poljoprivrednicima i još više stočarima koji su u nezavidnoj situaciji i pomoć im najviše treba.

Zahvaljujući na ovoj javnoj podršci stočarima kandidat za požeškog gradonačelnika Darko Puljašić, ispred svog tima za grad Požegu je istakao: - I ovih proteklih 4 godine pomagali smo poljoprivredu i poljoprivrednike, a to ćemo i nastaviti, da prebrode ova teška vremena. Ulaskom u EU dobili smo veliku navalu poljoprivrednih proizvoda, često puno nekvalitetnijih od domaćih, često sufinanciranih od država izvoznica, koje kod nas ruše cijene. Mi smo od 2014. do danas u subvencije za poljoprivredu isplatili562 tisuće kuna, a u novom mandatu primjerenije ćemo poticati proizvodnju mlijeka. Želja nam je da naše javne ustanove, vrtići, škole, naši sugrađani konzumiraju najbolju domaću i svježu hranu, piju domaće mlijeko, a na taj način branimo i domaću proizvodnju i zaposlenost. Poljoprivrednici na svojim OPG-ima vrijednim rukama proizvode hranu, a gradu Požegi proizvodnja i plasman tih proizvoda treba biti u fokusu interesa. Obrtnicima ćemo osigurati subvenciju za svako zapošljavanje, jer u maloj privredi leži veliki potencijal za grad, županiju i cijelu RH. Naša Jedna i jedina Požega, u srcu Zlatne doline s najboljom hranom, najboljim vinima i najboljim ljudima imat će punu potporu mene kao gradonačelnika i HDZ-a s koalicijskim partnerima u narednom razdoblju – istakao je Darko Puljašić, budući požeški gradonačelnik.

Udruga stočara Požeško-slavonske županije zbog podrške koju je poljoprivredi davao požeško-slavonski župan Alojz Tomašević i Skupština županije podržava župana Tomaševića i koaliciju stranaka za novu Županijsku skupštinu. – Četiri godine kao vijećnik u Županijskoj skupštini sam surađivao s županom Tomašević, zajedno se borili za poljoprivrednike i poljoprivredu. Imao je razumijevanja za selo i poljoprivredu, on je borac koji se za to borio, stoga mi mu dajemo punu potporu za župana Požeško-slavonske županije - istakao je predsjednik Franjo Odobašić.

Tekst/foto: Vladimir Protić

PROGLAŠENA ELEMENTARNA NEPOGODA ZA PODRUČJE CIJELE POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE -

POŽEGA – Bilo je i očekivano da će Požeško-slavonski župan Alojz Tomašević proglasiti elementarnu nepogodu zbog mraza koji je gotovo poharao i uništio voćnjake i vinograde proteklog vikenda. Danas je donio tu Odluku, a na voćarima i vinogradarima je da u roku od osam dana prijave nastale štete u svoje gradove i općine kako bi komisija mogla izaći i utvrditi štetu.

- Prema Ministarstvu poljoprivrede moramo ponovno djelovati, a razlog tomu je elementarna nepogoda koja je pogodila Požeško-slavonsku županiju. Poznato vam je da temperature koje su bile početkom travnja da su bile 20-ak i više stupnjeva koje su u ranijem vremenu i probudile naše voćnjake i vinograde te je počela rasti vegetacija. Nakon cvjetanja voćari i vinogradari očekuje dobre plodove, a nažalost proteklog vikenda temperature su drastično pale do čak i -6 stupnjeva na određenim mjestima u Požeško-slavonskoj županiji, koje su gotovo sve to uništile. Svjedoci ste da je došlo i do padalina, a na Krndiji, Papuku i pod papučkom prostoru i do snježne oluje. Upravo su to najbolji prostori i destinacije naših vinogradara – rekao je župan Tomašević.

Župan je donio Odluku o elementarnoj nepogodi na temelju prijedloga svih općina i gradova i informacija jer su štete ogromne, a može se reći i veće od onih prošlogodišnjih.

- Neki od vinogradara kažu da ne pamte takve štete. Iz tog razloga proglašavam elementarnu nepogodu na području cijele Požeško-slavonske županije. Pozivam sve one koji su pretrpjeli štete od mraza, voćare i vinogradare, da sve to prijave u svoje gradove odnosno općine kako bi komisija mogla doći i utvrditi o kolikoj se šteti radi. Nakon toga mi ćemo sve to objediniti i poslati izvješće u Ministarstvo poljoprivrede. Tražit ćemo i zahtijevati da se iznađu sredstva kako bi se obeštetili vinogradari i voćari – dodao je župan Tomašević.

Mraz nije učinio svoje samo u voćnjacima i vinogradima. Štete su vidljive i na ratarskim kulturama, prvenstveno kukuruzu i krumpiru. Koliko će se u konačnici evidentirati i procijeniti nastale štete ostaje za vidjeti nakon što komisije na terenu sve utvrde.

Tekst: D.K. Foto: Vladimir Protić

KANDIDATURU ZA POŽEŠKOG GRADONAČELNIKA NAJAVIO I SILVIO TOMAŠEVIĆ KAO NEZAVISNI KANDIDAT -

POŽEGA – Predizborno vrijeme je uvijek puno raznih predizbornih priča i pričica, svih mogućih i nemogućih kombinacija, normalnih i nenormalnih koalicija, očekivanih i neočekivanih situacija, ali i brojnih pikanterija. Upravo te pikanterije uvijek malo začine ono suhoparno političko prepucavanje tko je u kojem dvorištu bolji. Požežani sada posebno imaju novu pikanteriju, jer se kao nezavisni kandidat za gradonačelnika grada Požege istaknuo i Silvio Tomašević. Ništa to ne bi bilo neobično da mu otac nije sadašnji požeško-slavonski župan, ali i kandidat za još jedan mandat ispred HDZ-a, Alojz Tomašević. Sve je to prije nekoliko dana izgledalo kao trač, no već nekoliko dana preko društvenih mreža Silvio Tomašević ozbiljno najavljuje svoju kandidaturu za požeškog gradonačelnika, te dodaje da on ne ide protiv svog tate.

U najavi Požežanima navodi da je to teška odluka, možda najteža u njegovom životu, ali smatra da je ispravna i „ispunjena gorućom ljubavlju i izrazitom željom da napokon vidimo ovaj napaćeni grad u svjetlu koje zaslužuje. Mi smo pobjednici, mi Požežani smo pobjednici, predugo smo gubili i previše toga izgubili i previše se pustih obećanja naslušali da bi i dalje sjedili i čekali! Nema više čekanja, sad je vrijeme, sad ili nikad! Neće nas nitko iseljavati, a rade nam upravo to, namjerno nas iseljavaju, nemojte biti u zabludi. Neće nas nitko iskorištavati, a nismo mi nikad klečali pred nikim i molili milost, nego smo se borili! Gdje vam je hrabrost!? Gdje vam je pobjednički stav!? Zar ćemo čekati da nas pokupuju, zar ćemo vječito biti sluge i robovi u svom dvorištu!? E nećemo! Nakon ovih izbora ništa više neće biti isto, bit ćemo mi gazde u svom dvorištu, ja vam to garantiram i najavljujem pobjedu, već u prvom krugu! Mi nismo osuđeni na siromaštvo i iseljavanje i ne moramo više živjeti u takvim okolnostima, i nećemo više! Imamo mi perspektivu biti izrazito bogati i imamo pravo živjeti u blagostanju i to nam nitko ne može oduzeti, a napraviti ćemo i takve uvjete života da će se ljudi vraćati živjeti u rodni kraj!“

Kako je Silvio Tomašević još uvijek član HDZ-a grada Požega, očekuje se reakcija stranke, ali i župana Alojza Tomaševića na kandidaturu sina za požeškog gradonačelnika.

Tekst: Vladimir Protić Foto: Kronika požeško-slavonska

ŽUPANIJSKA RAZVOJNA STRATEGIJA 2016.- 2020. U ZAVRŠNOJ FAZI IZRADE -

POŽEGA - Požeško-slavonska županija i Regionalna razvojna agencija Panora od početka godine izrađuju Razvojnu strategiju županije za razdoblje od 2016.- 2020. godina, u koju su uključene jedinice lokalne samouprave, javne ustanove, državne tvrtke, zdravstvo, školstvo, energetika, zaštita okoliša ali i brojni drugi sudionici od udruga do privatnih tvrtki koje sudjeluju sa svojim prijedlozima i projektima u izradi strategije. S tiskovne konferencije koju su na tu temu održali požeško-slavonski župan Alojz Tomašević i direktorica RRA Panora, Senka Horvat, upućen je poziv da se do 30. rujna u izrade strategije uključe i ostali dionici sa svojim projektima, prijedlozima te postanu sastavni dio Strategije županije, a na taj način i sudjeluju u privlačenju sredstava koja će se na osnovu Strategije financirati iz sredstva EU, ministarstava i fondova.

Strategiju kao osnovni dokument razvoja Požeško-slavonske županije, ističe župan Tomašević radi se od početka godine, a predviđeno je njeno usvajanje u prosincu na sjednici Skupštine županije. – Strategija obuhvaća vrijeme do 2020. godine i to je naš najvažniji strateški dokument i temeljni dokument za razvoj, praćenje ali i privlačenje EU fondova. Očekujemo da će Ministarstvo regionalnog razvoja i ostala ministarstva prihvatiti našu Strategiju razvoja, koja će biti usklađena s temeljnim dokumentima Vlade RH. U vremenu do upućujemo javni poziv svima koji žele sudjelovati u radu tog dokumenta da se jave sa svojim prijedlozima i projektima. Na temelju tog dokumenta moći će biti otvorena vrata EU sredstvima, ministarstava i fondova – rekao je župan Tomašević.

Kako teče postupak izrade Strategije pojasnila je direktorica Horvat: - Do sada smo napravili veliki dio županijske razvojne strategije, formirali smo partnersko vijeće s 35 članova gdje su zastupljeni različiti sektori i različiti spektar dionika, a u suradnji s njima te proširenim tematskim radnim grupama do sada smo izradili cjelovitu analizu stanja, swot analizu te utvrdili razvojne potrebe i potencijale. Sve je još uvijek podložno izmjenama i promjenama, a u ovom trenutku vrlo nam je važno prikupljanje razvojnih projekata na razini županije. Na našim stranicama objavljen je Javni poziv za dostavu prijedloga svih sudionika na području županije a nalazi se obrazac i upute za ispunjavanje te kontakti za pomoć. Važno je da nam se svi jave kako bi stavili prijedloge u bazu projekata – istakla je direktorica Horvat, koja dodaje da se svi mogu obratiti za kontakt i pomoć u RRA Panora. Za očekivati je da što više projekata uđe u bazu, desetak projekata od najveće važnosti dobit će status županijskih projekata, a svi ostali bit će u prilici za realizaciju kroz provedbu Strategije.

Tekst/foto: Vladimir Protić

PRIJEDLOG VATROGASNE ZAJEDNICE POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE -

 POŽEGA - Kako su već duže vrijeme ekstremni klimatski uvjeti, a koji su u tom razdoblju pogodovali većem broju požara otvorenog prostora te direktnim i indirektnim štetama u istima i troškovima gasitelja, a u odnosu na prosječne vremenske prilike, kao i činjenice da se pučanstvo ne pridržava odredbi koje su propisane Odlukom o načinu i uvjetima spaljivanja biljnog otpada na poljoprivrednom zemljištu te o loženju otvorene vatre na poljoprivrednom zemljištu, u šumi, na šumskom zemljištu i na zemljištu u neposrednoj blizini šume (Požeško-slavonski Službeni glasnik broj 1 od 22. ožujka 2013. godine), predlažemo Vam da sukladno članku 3. stavak 4. navedene odluke donesete u konsultaciji sa vašim suradnicima i ostalim subjektima u čijoj je nadležnosti zaštita od požara (Područni ured zaštite i spašavanja Požega, Policijska uprava Požeško-slavonska i dr.) Odluku o zabrani paljenja vatre na otvorenom – ističe Željko Petrović, predsjednik VZŽ Požeško-slavonske županije a prijedlog je uputio požeško-slavonskom županu Alojzu Tomaševiću.

 Kako su najavljeni i daljnji ekstremni klimatski uvjeti, stvoreni su svi preduvjeti za nastajanje i brzo širenje požara na otvorenom prostoru što može izazvati velike štete na poljoprivrednim kulturama, voćnjacima kao i na šumskim površinama. Isto bi zahtijevalo angažiranje većih snaga u gašenju navedenih požara, posebice šumskih požara, koji bi zbog velike suše i velike količine gorivog materijala iz prizemnih požara (suho lišće i grane) mogli preći u krošnje i ozbiljne požare, koje bi na pojedinim mjestima bez prometnica i mogućnosti korištenja vatrogasnih vozila s vodom teško gasili.

Sukladno navedenom predlažemo Vam donošenje navedene Odluke o zabrani paljenja vatre na otvorenom, do normaliziranja klimatski uvjeta, odnosno nakon ozbiljnijih padalina, koje će natopiti vegetaciju i onemogućiti lakše nastajanje i širenje požara – stoji u prijedlogu Željka Petrovića.

Tekst: Vladimir Protić Foto: duzs.hr

TZ ŽUPANIJE PROTIVI SE OVAKVOJ IZMJENI ZAKONA O TURIZMU -

 POŽEGA – Predloženim izmjenama čitavog paketa Zakona o turizmu, donose krucijalne promjene kojima su osiromašuju područja općina i gradova u korist Hrvatske turističke zajednice i Ministarstva turizma. Navedeni prijedlozi Zakona neće donijeti unapređenje upravljanja turizma u RH, osnovne su primjedbe koje je na prijedlog uputila Turistička zajednica Požeško-slavonske županije.

 - Ministarstvo turizma želi napraviti nove izmjene koje će i ova mala sredstva na razini lokalnih zajednica centralizirati prema ministarstvu. Smanjenje poreza na dohodak uzelo je našoj samoupravi oko 30 milijuna kuna što otežava rad cijelog sustava, a pogotovo priskrbiti kakva sredstva za razvoj i nove investicije. I ova izmjena Zakona o turizmu je dokaz da se država i dalje centralizira. Onaj dio sredstava koji smo po zakonu dobivali od turističke pristojbe u 65% za TZ općina i gradova, a 25% za HTZ, sada se potpuno okreće i općinama i gradovima bi pripadalo tek 25% sredstava, a 10% županijskoj TZ. Opet nam kradu i ono malo novaca, a gradovi i općine mogu slobodno zatvarati svoje Turističke zajednice. U našu županiju pristiglo oko 280 tisuća kuna potpore Ministarstva turizma i HTZ, dok je Istarska županija dobila 7 milijuna kuna. Ukupno za ovu godinu planirano je 500 tisuća kuna, što je nedostatno za razvoj turizma na kontinentu – rekao je požeško-slavonski župan i predsjednik TZ županije Alojz Tomašević, koji smatra da razvoj turizma od sada ide u negativnom smjeru i da je situacija dramatična. Svoje protivljenje izmjeni zakona javno je istakao i svoje primjedbe su poslali u ministarstvo.

 - Bilo kakvo smanjenje prihoda ne može rezultirati razvojem. Ovim promjenama se osiromašuju lokalna područja a sredstva se centraliziraju u HTZ, a prijedlog se razilazi i sa smjernicama Strategije razvoja turizma do 2020. god. koje je usvojio Sabor RH. Ovo drastično smanjenje sredstava općinama i gradovima, oko 250 tisuća kuna koji su ovdje ostvareni prelazi u Zagreb u HTZ. Na taj način se na račun HTZ gomilaju nova sredstva iako je prošle godine ostalo neutrošeno 80 milijuna kuna. Set prijedloga novih zakona o TZ, boravišnoj pristojbi i članarinama u TZ znači ukidanje do dvije trećine sadašnjeg turističkog sustava u RH, te centralizaciji tog sustava na uštrb ravnomjernog razvoja na teritoriju čitave RH. Najviše će to smanjenje utjecati na poslovanje manjih općina i gradova – istakla je direktorica TZ županije Maja Jakobović, koja napominje da su sve primjedbe upućene u Ministarstvo turizma, te da ima saznanje da su takve primjedbe uputile gotovo sve kontinentalne županije.

Tekst/foto: Vladimir Protić

RAZGOVOR S POVODOM: USUSRET DANU POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE I 805. ROĐENDANU S POŽEŠKO-SLAVONSKIM ŽUPANOM ALOJZOM TOMAŠEVIĆEM -

 POŽEGA – Požeško-slavonska županija slavi svoj Dan županije i obilježava 805 godina od prvih spomena i nastanka županije na ovim prostorima. Danas je to jedna od najmanjih županija s niskom stopom rasta, nedovoljno razvijena, ali s velikim potencijalima razvoja. Vraćanje onom iskonskom, poljoprivredi, osnova je strategije razvoja, a dobro ukomponirano s razvojem turizma kao granom budućnosti nudi perspektivu svojim žiteljima. Razgovarali smo s prvim čovjekom županije, požeško-slavonskim županom Alojzom Tomaševićem koji smatra da to sve ide malo sporo i želio bi da naš razvoj ide malo brže.

Gdje je danas Požeško-slavonska županija?
 -  Ove godine mi slavimo 805. godina od prvog službenog dokumenta koji spominje našu županiju, dakle još 1210. godine prvi put se spominje postojanje Požeško-slavonske županije. Mi danas siguran sam i pokazatelji koji to govore je da se naša županija oporavlja. Prvenstveno kada razgovaramo o gospodarstvu. Politika je ono što je važno i bitno, no i politikom se bave ljudi koji žele dobrobit i koji stvaraju okvire za stvaranje najboljeg. To znači da dizanje životnog standarda, otvaranje mogućnosti kako investitorima a samim time i otvaranje radnih mjesta mi činimo sve što je moguće u našim okvirima. Negativan trend razvoja i pad gospodarstva u našoj županiji je zaustavljen. Mi smo se okrenuli nizu novih mjera kako u razvoju poljoprivrede, razvoja gospodarstva u cijelosti, obrtništva, seljaštva koje želimo staviti u fokus. Proteklih nekoliko godina, a ja sam ovdje dvadeset mjeseci, uspjeli smo proračunske deficite i probleme u proračunu staviti pod kontrolu. Funkcioniramo dobro, plaćamo svoje obveze i troškove, smanjujemo plaće, na žalost i sebi a i djelatnicima kako bi stalo gospodarstvo na noge.

Veliko breme županije i dalje su naslijeđeni krediti, kakva je sada situacija?
 - Nekim ljudima možda nije drago kad ja to spominjem, ali ja to ne spominjem da bi mi kukali i plakali, nego je to činjenično stanje. Mi još uvijek imamo preko 60 milijuna kredita kroz narednih 10 godina. Godišnje otplaćujemo oko 5 milijuna kuna i ovaj novi udar koji je sustigao županiju ove godine, jer su ti krediti dizani u švicarskim francima. Županija samo na razlici tečaja gubi 900 tisuća kuna godišnje. Drugi udarac je porez na dohodak, koji odlukom Vlade RH se drugačije oporezuje i županija će tu izgubiti do 2,5 milijuna kuna. To je novih 3,5 milijuna kuna manje, plus ovih 5 milijuna kuna kredita iz izvornog proračuna. Kada bi ja kao župan i moji odjeli imali tih 8 milijuna kuna na raspolaganja mogli bi puno pružiti prema gospodarstvu, osnivanju zadruga, osnivanju turističkih agencija i potpore mladim ljudima, sigurno bi naše gospodarstvo išlo brže. Ja sam siguran da će ova godina koja nije najbolje krenula dobro završiti. Sretan sam što svoje obveze prema bankama plaćamo, ove godine bile su i neke od zadnjih rata za sportske dvorane koje su izgrađene na području županije, zadnja rata za Sportsku dvoranu u Velikoj. Vjerujem da će se gospodarstvo oporaviti a s većim brojem zapošljavanja bit će u ostatku godine lakše.

Županija ima veliki broj kvalitetnih i velikih projekata, koji su to projekti?
 - Kada zbrojimo sve ono što radi županija, općine i gradovi, a samim time i naši privrednici, u ovom razdoblju pripremljeno je projekata za preko 6 milijardi kuna. Sigurno je da će ti projekti dati i odgovore kako živjeti u budućnosti. Spomenuo bih samo neke koje smo bili obvezni napraviti prema strukturnim i kohezijskim fondovima EU radi podizanja standarda i života stanovništva, a to su aglomeracije, vodovodi, kanalizacije, ceste, uređenje prostora. Jedan od velikih projekata za koji sam siguran da ćemo uspjeti je obrana od poplava, rješavanje nasipa uz rijeku Orljavu od Dervišage do Pleternice i izgradnja akumulacije Kamenska. Na tom projektu nećemo odustati niti jedan milimetar jer on je važan ne samo zbog obrane od poplava, nego i zbog navodnjavanja, koje veže razvoj povrtlarstva, izgradnja staklenika i plastenika, a tim projektom predviđena je i izgradnja 6 mini hidroelektrana. Sama akumulacija daje i odgovor na razvoj našeg turizma. Cijeli projekt vrijedan je 60 milijuna kuna. Tu je i akumulacija Šumetlica vrijedna 130 milijuna kuna koja je pokrenuta a nažalost radovi su zaustavljeni. Bio sam osobno kod ministra i direktora Hrvatskih voda i taj projekt će se nastaviti i završiti, jer voda je izvor života i važno je te akumulacije staviti u funkcije. Na taj način bi mogli upravljati s našim vodama, Orljava nebi ljeti presušila, radile bi hidrocentrale a naši povrtlari bi u cijelom slivu Orljave mogli postaviti svoje proizvodne pogone. Važan je i projekta izlaza na brzu cestu za koji ovih dana očekujemo raspisivanje natječaja za glavni projekt. Potičemo i razvoj prometne strategije koji od nas traži EU za razdoblje do 2030. godine, koju smo donijeli na našoj Skupštini, no na žalost ministarstvo nas nije prepoznalo. No ipak smo dobili odgovor da trebamo zajedno ustrajati i raditi. Mi tražimo naš izlaz na autocestu. Tu je i projekt Kuća graševine vrijedan 32 milijuna kuna za koji smo dobili potporu Ministarstva turizma i Ministarstva gospodarstva kao strateški važan projekt kojim tri naša vinogorja stavljamo u funkciju. Time dobivamo i vinske ceste, razvoj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Želimo u svim našim općinama i gradovima izgraditi po jedno bioplinsko postrojenje gdje postoje investitori njemačko-hrvatskog konzorcija snage do 1 MW, a 1,2 MW toplinske energije koje bi iskoristili prvenstveno za stakleničku proizvodnju i grijanje objekata. Najveći projekt na kojem radimo je izgradnja nove tvornice stakla u prostoru grada Lipika, vrijedna 262 milijuna eura, koja bi zaposlila oko 800 ljudi, što bi bio preporod naše županije.

Kako županija podupire one koji se bave ili namjeravaju baviti poljoprivredom?
 - Na našem prostoru imamo 85 tisuća ha poljoprivrednog zemljišta od kojih je na žalost nešto zaraslo zbog minskih polja i napuštenih domaćinstava. Mi moramo i možemo revitalizirati poljoprivredu i radimo nekoliko projekata gdje želimo poduprijeti život u selu, jer biti poljoprivrednik nije samo zaraditi na dnevnoj bazi, nego i stil života. Stoga moramo naći model kako pomoći našim poljoprivrednicima. U našem proračunu smanjivane su sve stavke osim potpore poljoprivredi i braniteljima. Poljoprivrednike prepoznajemo i želimo s njima sudjelovati u razvoju. Krećemo s projektom crne slavonske svinje, gdje smo po studiji Poljoprivrednog fakulteta ustanovili da naša genetska struktura apsolutno odgovara autohtonoj sorti „fajferici“ koju trebamo vratiti u njena prirodna staništa, naša slavonska sela. S brzom reprodukcijom kroz svinjogojstvo možemo dati odgovor kako poboljšati standard našem stanovništvu. Važno je dati potporu poljoprivrednicima u povezivanju, zadrugarstvu. Mi smo već došli do visoke faze udruživanja u mljekarstvu, gdje se svi proizvođači mlijeka, naši farmeri udružuju u proizvođačku organizaciju s mljekarom Biz u zajedničku tvrtku. Oni tada uz sirovinu s proizvođačem mliječnih proizvoda idu u nove proizvode, npr. sireve i samim time dobivaju bolju cijenu. Županije će pronaći modele kako u tom segmentu pomoći. Dogovaramo i sa svim ostalim poljoprivrednim proizvođačima na skupštinama udruga, hoćemo li pojedinačno propadati ili zajedno udruženi opstati. Siguran sam da će ovakav model prepoznati voćari, povrtlari.

Kakve ste prijedloge dali prema novom Zakonu o poljoprivrednom zemljištu?
 -  Dva temeljna zakona su bitna za razvoj poljoprivrede Zakon o poljoprivredi i Zakon o poljoprivrednom zemljištu. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo po nedavno donesenom Zakonu o poljoprivredi je temelj i nositelj poljoprivrede, a nismo riješili kako im dati zemlju i staviti u funkciju OPG. Zakon o poljoprivrednom zemljištu koji je prošao prvo čitanje je upravo protiv OPG-a. Taj zakon apsolutno pogoduje velikim sustavima i OPG ostaje bez zemlje. U zakupu zemljišta na 50 godina jedan od uvjeta je koji daje čak 60 bodova gospodarski plan. U tom planu bodove dobiva onaj tko ima više radnika, više magistara i doktora znanosti, veći broj traktora. Molim vas lijepo pa kako će onaj čovjek od 35 godina, poljoprivrednik s jednim traktorom, koji se želi razvijati, on i njegova obitelj od toga živjeti, biti konkurentan sa stotinama ljudi jednog velikog sistema. Ne možemo reći da samo ekonomska opravdanost daje bodove i prednost pri kupnji, pa nam zakupe zemlje rade tvrtke iz stotinjak kilometara udaljenih gradova, a naš povrtlar koji je godinama radio tu zemlju, sada ostaje bez nje. On po tim parametrima gubi, a to znači da jedna obitelj kod nas propada, jer se pogoduje velikim  sustavima. Ponosan sam što smo zaustavili taj Zakon. Naš prijedlog je da OPG bude u startu u prednosti jer ostaje živjeti na tom prostoru i razvijati ga. Pitanje je i krčenja nekih prostora što nam ne treba uvijek jer za stanište crne slavonske svinje ne trebamo oranicu. Protivimo se i da se daje bez natječaja zemljište u koncesiju ili zakup, jer tako mi neznamo kome je to zemljište otišlo. Prepoznali smo da će zemljište dobivati samo neke određene firme, kojima je omogućeno da dobivaju tisuće hektara zemljišta. Sutra će prodati tvrtku strancima i na taj način stranci dobivaju naše poljoprivredno zemljište. Mišljenja smo da ljudi koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom dođu do te zemlje u koncesiji na 50 godina, jer tako mogu dobiti i sredstva od EU za razvoj. Ja sam za to da se mladim poljoprivrednicima i pokloni 10 ha za rad, neće ih moći prodati, ali raditi i stvarati bolje uvjete za svoju obitelj, da. Prepoznali smo cijeli niz članaka koji su protiv našeg čovjeka i našeg poljoprivrednog gospodarstva.

Nedostaje nam prerađivačkih kapaciteta, gdje bi imali dodatna radna mjesta i osigurali otkup od poljoprivrednih proizvođača?
 -  Ovdje moramo postaviti pitanje obrnuto, da li može netko drugi riješiti naše probleme. Ne može, to možemo riješiti samo mi. I ja sam voćar, imam oko 5 jutara šljivika u uzgoju i svjestan sam da mi voćari bez udruživanja dalje ne možemo. Da li će to biti samo organizirana proizvodnja ili i pogon za preradu, no svjesni smo da ovako dalje ne može. Nama to netko drugi ili politika ne može riješiti, niti županija može otvoriti tvornicu, ali mogu zadrugari zajedno pisati projekt, aplicirati prema našim ministarstvima, prema EU, pronaći dio sredstava za financiranje i naći odgovore što prerađivati i gdje naći tržište za proizvode. Da bi to tako išlo lakše mi radimo i novi projekt pri Poljoprivredno-prehrambenoj školi u Požegi, gdje ja vidim sasvim drugačiju ulogu škole i odgovore na sva ova pitanja kako sutra raditi proizvodnju i obaviti preradu. Kako izgraditi moderno europsko farmerstvo možemo doznati kroz našu školu i projekt koji sa školom pripremamo, od hladnjača, pogona za preradu, farme.

Veliki poticaj ukupnom razvoju može biti i ruralni turizam, što po tom pitanju čini županija?
 - Za opstojnost ovih prostora turizam je kao nadogradnja i mi želimo staviti to u punu funkciju. Mi imamo sve potrebne uvjete za razvoj turizma, trenutno dobivamo i potpore od Ministarstva turizma. Mi se ne trebamo boriti s Dalmacijom nego naše prednosti istaći i staviti u punu funkciju. Zar može biti bolja ponuda od naših vinograda, gdje svi koju dođu ostanu oduševljeni kvalitetom vina ali i poznatom slavonskom dušom. Zar ne može naš požeški festival ili Grgurevo kao atrakcija ovih prostora strancima ili ljudima iz naše okolice biti interesantno. Ili naše toplice u Lipiku, nadam se uskoro ponovnom pokretanju toplica u Velikoj, zatim vjerski turizam u Pleternici, devet dana Gospe od suza, te u našoj najmlađoj općini Čaglin gdje je HDZ dobio mogućnost pomoći, Sovsko jezero koje je izazov i za koje također pripremamo projekt kako privući turiste. Ruralni razvoj u 277 naselja samo to nadopunjuju, jer i farma muznih krava je za posjetitelje interesantna, proizvodni pogoni. Mi se nesmijemo stidjeti svog načina života, trebamo u Slavoniji zadržati svoj stil života, okrenuti ga i povezati s mladosti i iskustvom, a obitelji neka budu osnova razvoja i rasta. To je smjer kojim trebamo ići i na kraju ćemo pobijediti i tu „bijelu kugu“ i iseljavanje mladih ljudi. Ja uvijek pozivam nemojte iseljavati nego hajdemo zajednički učinit sve te projekte kao bi našu županiju vratili tamo gdje ona pripada.

Prepoznati ste kao župan koji je prisutan na svim mjestima u cijeloj županiji, na što se naši ljudi najviše žale, imaju li još nade za boljitkom?
 - Ljudi imaju nade i to je činjenica, jer kada ne bi imali nade iselili bi se svi iz ovih prostora. Zato želim u kontaktu s ljudima biti neposredan i razgovarati uvijek s pozitivizmom. Kad analiziramo stanje uvijek razmišljamo kako će biti u budućnosti. Temelj problema je nedostatak radnih mjesta, to svi znamo, ali priču moramo malo i okrenuti. Probleme nam neće nitko riješiti, moramo ih rješavati sami. Ako je netko npr. dipl. ekonomista, on je već studirajući trebao promišljati kako otvoriti radno mjesto sebi, prijatelju, kolegi. Ja znam da su mladi ljudi naša budućnost, ali im ja preporučujem da se ne boje. Pet mladih prijatelja ili prijateljica koji imaju laptop, znaju engleski jezik, znaju pripremati projekte, mogu surađivati s gradovima i županijom, mogu otvoriti tvrtku ili poduzeće. Danas se 60 posto proizvoda može prodavati preko interneta, što znači da ljudi koji su pohađali škole moraju sami dati neke odgovore. Otvori se tvrtka za 10 kuna, Skupština županije je donijela odluku da sve troškove oko osnivanja snosi županija. Bio bih ponosan da moramo napraviti rebalans samo zbog toga. Možda očekujemo i mislimo da se u Americi, Kanadi i Njemačkoj živi dobro samo zato što je to tako. Ne nego zato što su se organizirali, sami otvaraju radna mjesta, rade i pobjeđuju. Poljoprivreda najbrže otvara radna mjesta, traži najmanje desetak sati rada u tijeku jednog dana, a ti vrijedni ljudi naših prostora su tu. Siguran sam da će već slijedeća godina biti godina ekonomskog rasta ovog prostora.

Sami kažete da vama to sporo ide, a što vas najviše ljuti u svemu?
 - Ljuti me kad ja nešto tražim, onda traže model kako nešto ne učiniti. Ja to ne prihvaćam, tražim model kako nešto možemo učiniti. Moram čak i priznati da se nekada i ja dok nisam došao na ovu dužnost razmišljao, o Bože dragi što to ovi ljudi rade u ovim uredima, čime se bave i što ljudi razmišljaju, zašto on to danas nije potpisao i dao rješenje. Ulazeći u tu problematiku vidim niz razloga zašto se nešto nije danas riješilo i borim se da se to popravi. Pisao sam i pisat ću ministrima, davao prijedloge kako nešto ubrzati. Ako imamo investitora i želimo nešto učiniti, trebamo ocijeniti da se ako postoji interes građana, pojednostavi i skrati postupak, a ne da javne rasprave traju mjesecima. Zašto kod gradnje kuće susjed u 30 dana treba staviti primjedbe. Ako ih ima neka ih stavi u roku 48 sati, zašto odugovlačiti. Ispada da onda referenti neće, a oni imaju ograničenja. Ako nešto i napravite preko noge onda vas pitaju kome pogodujete. No politika jeste pogodovanje, jer ako pogodujemo razvoju gospodarstva, pogodujemo ako ubrzavamo situaciju. Vodimo i tu bitku, pojednostavimo te strateške investicije, ako se radi o razvoju našeg prostora, zapošljavanju velikog broja ljudi, ubrzajmo i pojednostavimo procese. Čemu čekati godinu dana za izdavanje lokacijske dozvole za tvornicu stakla, a znamo da će 800 ljudi biti zaposleno, znamo da imamo sirovinu, a investitor postoji. Ljudi mene pitaju pa do kada, a ja im ne mogu dati odgovor. Mi smo se preorganizirali, tvrdim da kako ljudi kažu, da smo veći katolici od Pape. Stavljamo ograničenja kako ljudi nešto ne mogu, evo u poljoprivredi sve zabrane i ograde da se ne može farma napraviti u blizini kuće, a zapravo treba biti obrnuto. U Austriji je punionica mlijeka točno uz farmu, zid uz zid, a kod nas ograničenja. Snabdijeva 60 dječjih vrtića i škola s mlijekom, svako jutro, a kod nas se ne može. Pozivam ljude kada imaju problem da dođu kod nas, jer sve je radno vrijeme i želimo ljudima riješiti problem. Kada riješimo njihov problem ljudi su sretniji.

Da li ste kao župan zadovoljni ovom situacijom danas?
 - Ja sam zadovoljan sa situacijom jer uvijek vidim budućnost i vidim svjetlo. Dolazim iz jednog drugog sustava gdje sam 23 godine bio vojnik i meni je sve ovo sporo. Ja kada promišljam o nekim projektima ili kad sam u razgovorima ja želim rezultate odmah. Želim stoga sa svojim suradnicima, načelnicima i gradonačelnicima da ubrzamo procese. Čekati ne vrijedi, moramo djelovati sad i odmah, a rezultati će onda biti vidljivi. Neću odustati od projekata koje smo planirali, ponosan sam i čestitam svim djelatnicima, ali ponosa sam i na predivne stanovnike naše županije koji nam daju svoje prijedloge, svoja razmišljanja, budu kritični što očekujemo, ali ne samo kritiku nego i rješenja situacije. Zajedno rame uz rame možemo dati odgovore kojim smjerom dalje ići. Ponosan sam što sam župan ove naše predivne županije.

Tekst/Foto: Vladimir Protić

POŽEŠKI ŽUPAN ALOJZ TOMAŠEVIĆ ORGANIZIRAO NOVOGODIŠNJI LOV ZA GOSPODARSTVENIKE

 LEŠTAT – Želeći više druženja i zajedništva politike i gospodarstva požeško-slavonski župan Alojz Tomašević organizirao je novogodišnji lov u prvom tjednu nove godine na koji se odazvao veliki broj gospodarstvenika, te čelnih ljudi lokalne uprave. Domaćin je bilo Lovačko društvo Jelen iz Požege, koje je inače već senzibilizirano za društvene akcije, pa tako pomaže pučku kuhinju a i postaja je na kojoj dočekuju hodočasnike na putu za Voćin. To će ostati tradicija a svu ulovljenu divljač i iz ovog lova ide u humanitarnu namjenu i darovat će pučkoj kuhinji.

 - Lov je bio uspješan, čuvala nas je božica Dijana i sv. Hubert, sve je prošlo u redu a odstrijeljeno je 4 vepra i dva nazimeta, te jedna lisica kao predator u lovištu. Sav ulov poklonit ćemo pučkoj kuhinji Caritasa Požeške biskupije – rekao je nakon uspješnog povratka iz lova župan Tomašević, koji dodaje da će županija u budućnosti pomagati više lovačka društva. Ona sredstva koja se dobiju od koncesija za lovišta bit će vraćana u lovačka društva za poboljšanje lovno-gospodarske situacije, a posebno društvima koja kreću putem da se bave i lovnim turizmom, posebno oni koji žele svoje objekte staviti u funkciju turizma.

- Mi imamo velike mogućnosti u turizmu, a ovaj lovački turizam razvijat ćemo nešto bržim koracima. Županija je zadnji dan stare godine zaključila natječaj i pet lovačkih društava je dobilo ukupnu potporu od 300 tisuća kuna za razvoj turizma. Danas mi upravo želimo i promovirati tu aktivnost a na ovom lovu gdje je župan domaćin a gospodarstvenici su inicijatori ovog druženja, jer oni su pozvali da ovakvom zajedničkom akcijom promoviramo naše lovstvo. Tu su svi naši gospodarstvenici ali i prijatelji iz drugih županija, Zadra, Širokog Brijega – dodaje župan Tomašević, koji je uz pomoć lovaca LD Jelen pripremio i odličan ručak sa specijalitetom, lovačkim gulašom uz palentu.

 - Lovišta na ovih naših pet prekrasnih planina i gora, lovišta posebno bogata raznovrsnom divljači imaju što pružiti lovcima koji žele doći na ovaj prostor. Smještani kapaciteti nisu za sada dostatni a kroz ovaj vid turizma mi ih želimo i možemo podići, a planiramo u slijedeće godinu dvije utrostručiti te kapacitete – rekao je župan Tomašević, koji poziva i ostala društva da se sa svojim projektima lovnog turizma jave u županiju.

 Jedan od gostiju u lovu bio je Predrag Mandić iz Širokog brijega, general HVO, strastveni lovac dugi niz godina i nekada i predsjednik Lovačkog društva Mosor koje okuplja čak 1.200 lovaca. – Za razliku od hercegovačkih lovišta ovo je lovište u kome ima zaista puno divljači, bogato lovište. Kod nas je krš i kamen pa je od divljači uglavnom zec i lisica, a kod vas je puno divljih svinja ali i visoke divljači. Ovo je bio predivan novogodišnji lov, ja danas nisam sreće ali nadam se drugi puta – istakao je Mandić iz Širokog brijega.

 Ovakvu inicijativu župana pozdravio je i predsjednik Lovačkog saveza županije Zdravko Vujnović koji puno očekuje od ovakve zajedničke suradnje. – Naša vrata saveza i svih lovačkih udruga su otvorena, spremnost za dijalog, suradnju, druženja, a sa svim gospodarstvenicima možemo naći mnogo zajedničkog interesa. Dogovorili smo da ćemo se ove godine kvalitetnije organizirati i pokušati dovesti nove i strane goste u lovačka društva, a da gospodarstvenici nađu svi svoj interes od smještaja, hrane, boravka, prodaje svojih proizvoda.