Prikazujem sadržaj po oznakama: međunarodni dan žena

RAZGOVORI POVODOM: uz obilježavanje Međunarodnog Dana žena porazgovarali smo s nekoliko uspješnih žena u politici, samoupravi, gospodarstvu i kulturi

Maja Tomić, poduzetnica s obrtom za uslužne djelatnosti

Obratili smo se s nekolicinom pitanja želeći napraviti jedan prilog u tjedniku Kronika i saznati da li je ženama teže doći do rukovodećeg položaja u politici, gospodarstvu, doći na rukovodeća radna mjesta. Da li je biti žena danas olakšavajuća ili otežavajuća okolnost, te koja su njihova iskustva u stvaranju karijere i usklađivanju posla, obitelji, majčinstva. Odgovorile su nam i na pitanje što bi učinile u hrvatskom društvu na poboljšanju rodne jednakosti.

Donosimo odgovore Maje Tomić, poduzetnice koja se bavi uslužnom djelatnosti.

Da li je ženama teže doći do rukovodećih položaja, u politici, samoupravi, gospodarstvu?
- Vjerujem da je do rukovodećih mjesta jednako teško doći i ženama i muškarcima.

Da li je biti žena otežavajuća ili olakšavajuća okolnost?
- Pa, biti žena, osobito majka je nagrada! Sigurno je da je u nekim okolnostima lakše a u nekima teže – biti žena. Jednako tako je i muškarcima. U nekim situacijama bolje funkcioniraju žene, a u nekima muškarci.

Kakva su vaša iskustva?
- Moja iskustva u glavnini ne stavljaju niti jedan spol u neravnopravan položaj u odnosu na drugi. Smatram da ne treba zanemariti prirodni odabir i podjelu. Prirodno su nam dodijeljene razlike u fizičkom i mentalnom sklopu. Ako prihvatimo ono što nam je prirodno dodijeljeno i tu dajemo svoj maksimum, sigurno je da možemo biti jako korisni, uspješni i zadovoljni kao žena ili kao muškarac.

Kakva je vaša priča o uspjehu u karijeri?
- Što je uspjeh i što znači karijera? U današnjici koja nam je u naše okruženje donijela više siromašnih i gladnih nego ikada, bezosjećajno je govoriti o uspjehu i karijeri. Uspjeh je ostati normalan i prizemljen bez obzira na okolnosti kroz koje prolazimo.

Kako ste uskladili posao, obitelj, majčinstvo?
- Tko kaže da je sve u skladu, hahaha? U obiteljima kao što je naša, sa četvero djece frekvencija je prilično dinamična. Svatko ima svoje želje, potrebe, obaveze, raspoloženja, neraspoloženja, pa je atmosfera uvijek kao u kazalištu. Uz redovne i vanredne obveze svaki dan je drugačiji od drugog, pa se sukladno tome organiziramo i usklađujemo.

Što bi trebalo učiniti u hrvatskom društvu na poboljšanju rodne jednakosti?
- U Hrvatskoj ima puno važnijih nejednakosti i nesrazmjera od rodne, na čijem poboljšanju je neophodno poraditi.

Da li su žene u većoj mjeri žrtve nasilja, mobinga i nejednakosti?
- Bez obzira dali smo muškarac ili žena, sami odabiremo želimo li biti žrtve nasilja, mobinga ili nejednakosti.

Tekst: Vladimir Protić Foto: arhivska fotografija

RAZGOVORI POVODOM: uz obilježavanje Međunarodnog Dana žena porazgovarali smo s nekoliko uspješnih žena u politici, samoupravi, gospodarstvu i kulturi -

Antonija Jozić, gradonačelnica grada Pleternice

Obratili smo se s nekolicinom pitanja želeći napraviti jedan prilog u tjedniku Kronika i saznati da li je ženama teže doći do rukovodećeg položaja u politici, gospodarstvu, doći na rukovodeća radna mjesta. Da li je biti žena danas olakšavajuća ili otežavajuća okolnost, te koja su njihova iskustva u stvaranju karijere i usklađivanju posla, obitelji, majčinstva. Odgovorile su nam i na pitanje što bi učinile u hrvatskom društvu na poboljšanju rodne jednakosti.

Evo što nam je odgovorila Antonija Jozić, gradonačelnica grada Pleternice.

Da li je ženama teže doći do rukovodećih položaja, u politici, samoupravi, gospodarstvu?
- Moje iskustvo kaže kako nije no raznorazne statistike i istraživanja pokazuju kako su žene manje zastupljene na rukovodećim mjestima. Danas recimo imate svega sedam gradonačelnica u Hrvatskoj, a i stanje u Hrvatskom saboru je više nego loše po pitanju zastupljenosti žena.
No ja ne bih uzroke ovoga tražila isključivo u drugom, muškom, spolu. Uvijek stvari postavljam od sebe pa i uzrok tražim od sebe. Jesmo li mi žene rođenjem, odgojem, promišljanjem zapravo prihvatile podjelu na muško-ženske poslove i pronašle se na nekim drugim mjestima u poslovnoj hijerarhiji?
Činjenica je da imamo iznimno uspješne žene na rukovodećim poslovima i nadam se da će one biti primjer i poticaj kako se može uspjeti u poslovnom svijetu.

Da li je biti žena otežavajuća ili olakšavajuća okolnost?
- Kad god je teško uvijek treba sagledati situaciju i iz problema stvoriti mogućnost i zapravo sve leži u načinu kako radite svoj posao i koliko ste u njemu dobri.
Nekad je teže, nekad lakše, teže u smislu balansiranja poslovnog i obiteljskog života, a lakše recimo u činjenici da žene rjeđe dopuste i dožive sukobe.

Kakva su vaša iskustva?
- Izuzetno pozitivna. Rad i rezultati su ono što vam daje legitimitet. Niti u jednom trenutku se nisam osjećala manje vrijednom ili indiferentnom zato što sam žena. Mi smo svi skupa jedan tim koji radi svatko u svojoj sredini, pomažemo jedni drugima, surađujemo i u konačnici postali smo prijatelji.

Kakva je vaša priča o uspjehu u karijeri?
- Iza mene je gotovo 20 godina radnog iskustva, prvo u privatnom poduzetništvu, a tek onda u politici. Poprilično slična priča. Počinjem raditi u obiteljskoj tvrtci 1997. godine, a pok. otac prenosio je na mene svoja znanja i iskustva kako bih jednog dana preuzela vođenje iste. Tvrtku preuzimam 2005. godine nakon njegovog umirovljenja, a te iste godine na lokalnim izborima ulazim kao vijećnica Hrvatske demokratske zajednice u Gradsko vijeće Grada Pleternice. Inače moj intenzivni angažman u stranci kreće negdje 2001. godine osnivanjem Mladeži na području našeg grada. Nakon jednog mandata gradske vijećnice Gradska organizacija HDZ-a me 2005. godine predlaže kao kandidatkinju za zamjenicu gradonačelnika. Kroz sljedeće 4 godine, uz tadašnjeg gradonačelnika gosp. Lucića, stječem znanja o lokalnoj samoupravi i načinu funkcioniranja te se zajedničkim radom na projektima, planiranju i provedbi zapravo na najbolji mogući način pripremam na ono što je uslijedilo 2013. godine kada mi građani, na lokalnim izborima, daju povjerenje da sljedeće četiri godine vodim naš grad.

Kako ste uskladili posao, obitelj, majčinstvo?
- Uvijek ponavljam da bez podrške obitelji ne bih mogla raditi ovaj posao i ne mislim tu isključivo na žene. Mislim da bez podrške obitelji niti jedan čovjek ne može obnašati ovakvu dužnost. Posao je to koji zahtjeva angažman od 0-24 sata, svakog dana u tjednu, 365 dana u godini.
Ja sam sretna jer iza mene stoji moji obitelj, suprug koji je preuzeo vođenje tvrtke, moja majka koja živi s nama i svekrva koja uskače kad god je potrebno. Evo i sada kada odgovaram na vaša pitanja ja sam daleko od kuće na poslovnom putovanju, ali sam mirna jer znam da je mojih četvoro djece u najboljim mogućim rukama, da će se ovog jutra na vrijeme spremiti u školu, a popodne otići na izvannastavne aktivnosti.
U slobodno vrijeme kada sam kod kuće ja sam kćer, supruga i majka i trudim se biti fokusirana isključivo na obiteljski život.

Što bi trebalo učiniti u hrvatskom društvu na poboljšanju rodne jednakosti?
- Hrvatsko društvo je još uvijek poprilično konzervativno i tu se treba još puno toga dogoditi. Ja osobno rješenje problema ne vidim u donošenju zakona koji će narediti zastupljenost žena na listama niti u nekim kolektivima. Smatram da se na taj način neće i ne može riješiti problem manjeg angažmana žena u politici ili poslovnom životu.

Da li su žene u većoj mjeri žrtve nasilja, mobinga i nejednakosti?
Statistike kažu da jesu, a neke od uzroka sam već izložila.

Željela bih samo da ova moja priča, moj osobni uspjeh u poslovnom i političkom životu bude primjer kako žena uistinu može sve. Citirala bih političarku Margaret Thatcher: "U politici ako želite da nešto bude rečeno tražite muškarca, a ako želite da se nešto i učini tražite ženu!"

Tekst: Vladimir Protić Foto: arhivska fotografija

RAZGOVORI POVODOM: uz obilježavanje Međunarodnog Dana žena porazgovarali smo s nekoliko uspješnih žena u politici, samoupravi, gospodarstvu i kulturi -

Vesna Vlašić, dr. sc., pročelnica Odjela za društvene djelatnosti županije, predsjednica Ogranka Matice hrvatske

Obratili smo se s nekolicinom pitanja želeći napraviti jedan prilog u tjedniku Kronika i saznati da li je ženama teže doći do rukovodećeg položaja u politici, gospodarstvu, doći na rukovodeća radna mjesta. Da li je biti žena danas olakšavajuća ili otežavajuća okolnost, te koja su njihova iskustva u stvaranju karijere i usklađivanju posla, obitelji, majčinstva. Odgovorile su nam i na pitanje što bi učinile u hrvatskom društvu na poboljšanju rodne jednakosti.

Donosimo odgovore dr. sc. Vesne Vlašić, pročelnice Odjela za društvene djelatnosti Požeško-slavonske županije i predsjednice požeškog Ogranka Matice hrvatske-

Da li je ženama teže doći do rukovodećih položaja, u politici, samoupravi, gospodarstvu?
- Ovdje su nabrojeni sektori u kojima se po mom mišljenju žene nalaze u različitim položajima. Žene su npr. diskriminirane kao tražitelji posla u gospodarstvu, nešto manje u samoupravi. Isto se događa i kod napredovanja jer nose sa sobom „teret“ budućih trudnoća i majčinstva. Iako živimo u društvu koje je itekako obilježila depopulacija, još uvijek je prisutan tradicionalan pogled i percepcija društva na poslove koje bi žene trebale raditi, još postoji segregacija poslova. To je između ostaloga i razlog zašto je ženama teže doći do rukovodećih pozicija. One zapinju u tzv. srednjem menadžmentu gdje ih je relativno dosta no na vrhunske pozicije jako teško dolaze. Isto je i u politici, ako pogledamo i lokalnu razinu, žena na vodećim pozicijama u strankama nema. Predsjednica države, po mom mišljenju, izuzetak je koji potvrđuje pravilo.

Da li je biti žena otežavajuća ili olakšavajuća okolnost?
- Puno puta je otežavajuće zbog još uvijek tradicionalnog poimanja žene no ponekad je i olakšavajuća okolnost jer ženski instinkt i mudrost su dobitna kombinacija.

Kakva su vaša iskustva?
- Moje iskustvo, vjerujem, slično je iskustvu mnogih na rukovodećim mjestima. Trebalo mi je puno vremena na gotovo svim radnim mjestima na kojima sam radila (školstvo, pravosuđe, regionalna samouprava) da uvjerim nadležne kako sam ja najbolji izbor.

Kakva je vaša priča o uspjehu u karijeri?
- Uspjeh nije došao preko noći, rezultat je on dugotrajnog rada, permanentnog obrazovanja i truda. 20 godina već radim na rukovodećim mjestima od pomoćnice ravnatelja u Kaznionici u Požegi do pročelnice Odjela za društvene djelatnosti u Požeško-slavonskoj županiji. Moja karijera imala je uspone i padove, no ponovno sam se kao feniks vraćala. Bilo je to jako teško, nakon vrha, biti ponovno na početku i dokazivati se na sasvim drugim poslovima. S druge strane, nisam zanemarila ni svoje temeljno obrazovanje, doktorirala sam te iako to nije ključno za posao koji radim, sudjelujem na znanstvenim skupovima, objavljujem znanstvene i stručne radove, a trenutno pišem knjigu za koju očekujem kako će ugledati svjetlo dana krajem ove godine. Prisutna sam i u društvenom životu, prije dvije godine izabrana sam za predsjednicu Ogranka MH u Požegi, uspjela sam zajedno sa suradnicima organizirati s vrlo malim sredstvima niz značajnih događanja te učiniti naš Ogranak prepoznatljivim i važnim dionikom kulturnog života grada. Isto tako moram se pohvaliti, otkrila sam ne tako davno, talent za trčanje i do sad istrčala dva polumaratona (21 km), a u travnju me čeka polumaraton u Beču.
Možda bi moj recept za uspjeh u karijeri bila svestranost, komunikativnost, uvažavanje drugih kada znaju bolje i više te upornost.

Kako ste uskladili posao, obitelj, majčinstvo?
- Znate kako kažu iza svake uspješne žene, stoji žena. Tako je to bilo i kod mene, bez velike podrške moje majke i svekrve bilo bi nemoguće funkcionirati na rukovodećem radnom mjestu koje je puno puta bez radnog vremena i nosi česta izbivanja iz kuće. Naravno, tu je bilo i još uvijek je, veliko razumijevanje supruga koji je puno puta na sebe preuzeo brigu o naših troje djece. Dakle, može se uz dobru organizaciju sve! Često puta je to bio i moj moto, ništa nije nemoguće, odnosno nema toga što se ne može!

Što bi trebalo učiniti u hrvatskom društvu na poboljšanju rodne jednakosti?
- Promjena statusa žena ipak se u našem društvu osjeća, žene su prisutne u svim sferama javnog i društvenog života, posebice u znanosti no to još uvijek nije dovoljno, još je premalo žena u visokom menadžmentu. Negdje sam pročitala i čini mi se vrlo primjenjivim tzv. norveški model. Zakonodavac je u Norveškoj odredio da tvrtke koje nemaju kvotu od minimalno 40% zastupljenosti žena mogu biti raspuštene na burzi. Taj model se pokazao učinkovitim jer se zastupljenost žena povećala u kratkom roku sa 6% na 39,6%. Nasuprot „Norveškom modelu“ Vijeće Europe predložilo je dobrovoljne kvote u ravnomjernoj zastupljenosti spolova no to nije dalo valjane rezultate.
Koliko mi je poznato postoji i Nacionalna politika za ravnopravnosti spolova koja ide u pravcu osnaživanja žena te otklanjanja negativnih tradicionalnih rodnih stereotipa koji su ključni za ostvarivanje ravnopravnosti spolova. Pretpostavka je kako će ostvarivanjem ciljeva iz strateških dokumenata doći do značajnijih promjena te donijeti rodnu ravnotežu. Isto tako mi je poznato kako su se u Hrvatskoj provodili projekti koji su imali za cilj poboljšati položaj žena na tržištu rada, smatram kako takvi projekti trebaju imati kontinuitet.
Primjerice, misleći globalno, postupajući individualno, djelokrug mog znanstvenog interesa usmjeren je na istraživanje ženskog književnog izričaja. Posebno sam se bavila ženskim slavonskim pismom, književnicama koje su nepravedno zaboravljene i nastojala sam dokazati kako su, samo zato što su bile žene, usput spomenute u nizu povijesti hrvatske književnosti različitih autora te bile u sjeni svojih muških kolega književnika. Dakle, svi mi možemo na neki način pridonijeti poboljšanju rodne jednakosti.

Da li su žene u većoj mjeri žrtve nasilja, mobinga i nejednakosti?
- Kako su žene po svojoj konstituciji nježniji spol sigurno je da su statistički gledano u većem dijelu žrtve nasilja. No, kada govorimo o mobingu, sve ovisi o okruženju, ne bih rekla da je on učestaliji kod ženske populacije. Muški mobing puno je dramatičniji, ali pospimo se pepelom, postoji i ženski mobing koji nije bezazlen.

Tekst: Vladimir Protić Foto: arhivska fotografija