Prikazujem sadržaj po oznakama: kutjevo

HDZ PREDSTAVIO SVOJE KANDIDATE ZA GRAD KUTJEVO -

POŽEGA – HDZ i gradski odbor Kutjeva su za predstojeće lokalne izbore u gradu Kutjevu istakli svoje kandidate, za gradonačelnika mladog 26-godišnjeg Josipa Budimira, za dogradonačelnika Ivicu Malnara i kao nositelj liste za Gradsko vijeće Pile Miškić. HDZ na ove izbore ide sam bez koalicijskih partnera.
- Josip Budimir ima 26 godina, prepoznatljiv je među svojim vršnjacima, dolazi iz obitelji koja je prepoznatljiva u gradu Kutjevu i široj okolini. To je bio razlog prije svega da ga kandidiramo jer HDZ želi upravo na području grada Kutjeva, ali i svim svojim općinama i gradovima isticati mlade kandidate. HDZ planira sa mladim ljudima, na kojima je budućnost, ne samo grada Kutjeva, nego cijele Hrvatske. Njegov zamjenik je Ivica Malnar, čovjek koji se dokazao u poljoprivredi, koja je danas toliko osporavana i čovjek koji je pokazao izuzetne sposobnosti i rezultate u svojoj tvrtki. Nositelj liste za gradsko vijeće je poznati vjeroučitelj iz Kutjeva, radi u osnovnoj školi, Pile Miškić, kojega svi znaju kao marljivog i poštenog čovjeka, kako u obitelji tako i u Kutjevu. HDZ u ovom trenutku ima veliko samopouzdanje i mi smo veliki optimisti. HDZ obnaša vlast u gotovo svim općinama i gradovima i u Županiji, osim Kutjeva i Čaglina. Mislim da ćemo s ovim kandidatima postići najbolje rezultate i pobijediti, te da će ovi ljudi znati riješiti ono što nisu znali riješiti prethodnici koji su devastirali grad Kutjevo i doveli ga u poziciju da se ponavljaju izbori za grad Kutjevo. – rekao je Franjo Lucić, predsjednik ŽO HDZ-a a potporu kandidatima dali su i župan Alojz Tomašević, pleternička gradonačelnica Antonija Jozić i požeški gradonačelnik Vedran Neferović.
Kandidat za gradonačelnika Josip Budimir, ima 26 godina, ekonomist po struci, dolazi iz Kutjeva. – Za gradonačelnika sam se kandidirao jer je stanje u gradu Kutjevu postalo neizdrživo. Sportski, kulturni i društveni život gotovo da uopće ne postoji. Mladi mahom iseljavaju iz grada, atmosfera u Kutjevu je izrazito loša i perspektiva uopće ne postoji. Dužnost mene i moje generacije je preuzeti dužnost i ja želim i u stanju sam preuzeti dužnost gradonačelnika uz suport svoje stranke – rekao je Josip Budimir koji ističe da je budućnost u razvoju gospodarstva i poljoprivrede. HDZ je u svim mjestima i župniji donio stabilnost koju će dobiti i grad Kutjevo.

KUTJEVAČKI HSP IDE NA SKORE LOKALNE IZBORE  -

KUTJEVO – Predsjedništvo Županijskog odbora HSP-a Požeško-slavonske županije i čelnici gradskih i općinskih podružnica održali su svoju koordinaciju u Kutjevu, a razgovarali su i povodom skorih lokalnih izbora u gradu Kutjevu. – U dogovoru smo s odborom i kutjevačkim ogrankom da oni sami odlučuju o tome kako će i s kime ići na lokalne izbore u gradu Kutjevu. Lokalnim organizacijama HSP uvijek dozvoljava autonomnu odluku i u svemu ih podržavamo – rekao je predsjednik HSP-a Danijel Srb, jer upravo članovi na terenu imaju najbolja saznanja o svemu i znaju što građani Kutjeva očekuju.
 - HSP je u vijeću grada Kutjeva već više od desetljeća dio lokalne vlasti, no sada je Kutjevo palo na niske grane. Bude li i dalje gradonačelnik na jednoj strani, a gradsko vijeće na drugoj strani nema uspjeha. Radile su se neke stvari koje nisu primjerene za jedan grad, koji se izborio da bude grad. Dok je bilo samo u statusu naselja bilo je jedno od vodećih naselja u županiji, a sada smo toliko stagnirali i ono što smo imali uništili smo. Nakon prve sjednice vidjelo se da te sve koalicije neće funkcionirati, a u slijedećim sjednicama dolazilo je do sukoba, prekidanja sjednica i sve se svodilo na međusobno prepucavanje – rekao je predsjednik ŽO HSP Željko Jambrek, koji je najavio ulazak u izbornu utrku, te sigurno i ulazak u Gradsko vijeće grada Kutjeva. HSP je i nositelj inicijative u kojoj je pozvao sve stranke da se izjasne da li žele zaista dobro gradu Kutjevu ili ne žele, da li će svako forsirati i dalje svoje osobne interese ili će svi podržati projekte i planove za bolje Kutjevo, jer danas smo ispod nule, kaže Jambrek. – Mi možemo puno ponudi građanima Kutjeva, ali samostalno jako teško, jer tu je mašinerija HDZ – SDP. HDZ je jako oslabio a u tom trenutku se pojavio HDSSB koji više neće ponoviti uspjeh. Ukazivao sam da mora prevladati razum i pozivam stranke na zajedništvo za boljitak Kutjeva – zaključio je Jambrek.
Svoje viđenje nekih pojava na državnom nivou istakao je Danijel Srb. Osvrnuo se na već nekoliko godina prisutan trend pada društvenog proizvoda a rasta nezaposlenosti koji je veći nego prije. – Mi očekujemo od ove Vlade da pokaže da je u stanju nešto napraviti ili neka podnese ostavku. Ovako više ne ide. Crne perspektive govore da do kraja godine možemo dočekati i brojku od 500 tisuća nezaposlenih. Ljudi ovo izdržati neće i mora se mijenjati ekonomski model i način ponašanja u vođenju države – kaže Danijel Srb koji traži da se i model predstečajnih nagodbi promijeni te da vjerovnici koji otpisuju svoje dugove s jednakim dijelom ulaze u vlasničku strukturu tvrtke, jer ih uskoro očekuju isti problemi. – Velike građevinske tvrtke koje su masovno ulazile u proces predstečajnih nagodbi zapravo su natjerale svoje kooperante i svoje dobavljače da otpišu 70% potraživanja, a upravo te male tvrtke koje su isporučivale opremu i izvodile radove su dovedene pred propast. I one ukupno imaju veliki broj nezaposlenih koji sada ostaju bez posla. To se mora mijenjati – kaže Srb, a misli da su i automobili postavljeni kao tema da se ne raspravlja o suštinskim problemima. Misli da nije problem u automobilima ministara, nego u trećerazrednim zaposlenicima silnih agencija, javnih ustanova i javnih poduzeća, direktora ispostava državnih poduzeća koji voze još skuplje i još luksuznije automobile a njih ima daleko više.
Jedan od razloga ovih poplava Srb vidi i u lošem zakonu koji zabranjuje vađenje pijeska i šljunka iz vodotoka koji su puni nanosa zbog kojih se i podiže razina voda u rijekama. No očito to odgovara nekom lobiju, onome koji uvozi pijesak za gradnju nasipa, umjesto da se rijeke redovno produbljuju i tim materijalom grade novi nasipi. – Poplave su već godinama na dijelu gdje Sava prolazi kroz Hrvatsku, gdje je zabranjeno vađenje šljunka, nema poplava nizvodno gdje Sava teče uz granicu jer Bosanci vade pijesak, nema nanosa i nema poplava. No to je zabranjena tema u Hrvatskoj o kojoj se ne smije ni pisati u novinama – kaže Srb koji je pokušao o tim temama dati podatke medijima, no oni su uvijek bili na neki način sprečavani da pišu o tim temama.

HRVATSKA UDRUGA OPG-A „ŽIVOT“ PREDLAŽE RJEŠENJA PROBLEMA U POLJOPRIVREDI  -

KUTJEVO – Nedavno formirana Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske „ŽIVOT“ održala je svoju prvu sjednicu Izvršnog odbora koji čine članovi iz 8 županija, slavonskih i kontinentalnih. Prva je to Udruga koja zapravo vodi sveobuhvatnu brigu o osnovnoj jedinici, obiteljskom gospodarstvu, koje danas sve više nestaje, koje propada, koje je nekada proizvodilo 80% hrane za cijelu Hrvatsku, a danas proizvodi samo 40% potrebne hrane dok istovremeno Hrvatska uvozi 40% svojih ukupnih potreba za hranom. Udruga si je za cilj postavila upravo OPG-ima vratiti i ojačati prirodnu ključnu ulogu u proizvodnji hrane, ali uz uvažavanje čovjeka. Čovjek je taj od kojega sve polazi, a od čovjeka prema institucijama od same države pa do Europe povezat će ga i voditi upravo udruga.
- Želimo suradnju sa svim institucijama, stručnih od poljoprivrednog, veterinarskog do ekonomskog fakulteta, želimo popraviti ovo teško stanje u poljoprivredi RH, naročito u OPG-ima. Veliki broj ih je nestao, a veliki broj muku muči sa blokiranim žiroračunima, upitna je proljetna sjetva. Mi želimo zajedno sa znanosti pokrenuti razvoj hrvatske poljoprivrede – rekao je Antun Laslo, prvi predsjednik Udruge „ŽIVOT“, koji najavljuje skore nastupe članova udruge i njihovim proizvodima. Oni očekuju prilazak udruzi većine registriranih OPG-a, jer samo udruženi i zajedno mogu mijenjati sliku hrvatskog sela i hrvatske poljoprivrede.
- Konačno smo stvorili da selo i poljoprivreda ima struku pored sebe, nadamo se da ćemo sada sve zadatke i prepreke prebroditi. Godinama smo te prepreke odrađivali na svojim prosvjedima, a sada se nadamo da ćemo borbu nastaviti dijalogom i riječima, dopisima i zakonima, zahtjevima na papiru, jer do sada smo te bitke uvijek gubili – rekao je Zvonko Pipić, dopredsjednik, koji sada najavljuje i realizaciju tužbi zbog uskraćivanja prava poljoprivrednika i učinjene štete.
Udruga je nastavila sve poslove koje je započeo Stožer za obranu poljoprivrednika, i nakon prikupljanja potpisa nastavlja s pravnim postupkom. – Smisao udruge je da se po regulativama EU uskladi s tržištem i usvoji nove ideje. EU traži i specijalizirane proizvođačke organizacije, a ova udruga ima već prvu takvu organizaciju koja proizvodi sa svojih 220 članova preko 20 milijuna litara mlijeka - rekao je Nikola Pajek, dopredsjednik, koji očekuje kroz ovakvu organizaciju seljaka i u drugim specijalnostima lakši put kroz birokraciju i reagiranja na sve nepravilnosti.
- Temelj i osnovni princip u radu udruge će biti dijalog, razgovor o problemima. Nama nedostaje sustav kroz koji će hrvatski seljak doći na svoje, uspjeti biti partner u državi koja više nema dovoljno hrane. Ovo je godina koju je UN proglasio godinom obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, a EU je na stol stavio rezoluciju o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Znači svi su odlučili podržati prostor u kojem se proizvodi hrana. Hrane neće biti, selo i seljaci su ti koji hranu proizvode, a Europa podržava i kvalitetne udruge. OPG čini čovjek i mi krećemo od čovjeka. Politici i političarima poručujemo da je uistinu problem cijelog društva naša prehrambena ovisnost, problem jer poljoprivreda nema više ono mjesto koje bi po potencijalima trebala imati - rekao je poslovni tajnik, mr. sc. Miroslav Kovač, koji očekuje da će Europa i podržati ovakve specijalizirane udruge s kojima će otvarati dijalog a i s proizvođačkim organizacijama koje udruga već ima, prvo po pitanju mljekarstva, a nastavlja i dalje osnivati proizvođačke organizacije u ratarstvu, povrtlarstvu i dr.

PROMETNA NESREĆA U KUTJEVU -

KUTJEVO - Jučer oko 18.20 sati u Kutjevu u ulici Republike Hrvatske  26-godišnji vozač osobnim automobilom marke „VW“, slatinskih registarskih oznaka, prešao je preko tijela 58-godišnjaka koji je iz neutvrđenih razloga ležao na središnjem dijelu kolnika. 58-godišnjak je smrtno stradao i slijede daljnji izvidi radi utvrđivanja točnih okolnosti ove prometne nesreće.

PROJEKT ZAJEDNO ZA BOLJE NAŠE MALO MISTO -

KUTJEVO – Uz potporu Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva grad Kutjevo je realizirao projekt „Zajedno za bolje naše malo misto“ kojim je uređen prostor dnevnog boravka za stanovnike treće životne dobi. Svečano otvorenje prostora upriličeno je uz Pjevački zbor Vetovačkih umirovljenica, te blagoslov kutjevačkog župnika Marijana Đukića. O značenju tog prostora za kutjevčane, zlatne treće dobi na otvorenju je govorila predstavnica Građanskog odbora profesorica u mirovini Marija Zec, a prostor je svečano otvorio gradonačelnik Ivica Nikolić.

U prostoru osim dnevnog boravka i druženja starijih osoba odvijat će se i rad raznih radionica ručnog rada, likovnih radionica i brojnih radionica izrade ukrasa, suvenira i drugog, čijom prodajom na kutjevačkim manifestacijama se planira ostvariti dohodak od kojega će se financirati dalji rad i nabavka potrošnog materijala za rad radionica.

- Ovo je projekt za ljude treće dobi i za volontere koji će ovdje raditi. Prostori koji su ovdje uređeni služit će za druženje svih onih koji ne izlaze u kafiće i birtije, nego će ovdje aktivno provoditi svoje vrijeme. Izrađivat će rukotvorine, i baviti se likovnim radom, pjesništvom, plesom i dr., bit će to jedan dnevni boravak u kojemu će starijima pomagati mladi volonteri koji su iskazali želju da pomažu starijima. Vrijednost projekta je 315 tisuća kuna od kojih smo od zaklade dobili 208 tisuća kuna, a ostatak je dao grad Kutjevo – istakao je gradonačelnik Ivica Nikolić te dodao da je sada već uključeno preko 60 osoba, ali se očekuje još onih koji će saznati za ovo.

KUTJEVO – Ovogodišnju proslavu Vincelova u Kutjevu organizirali su Udruga kutjevački vinari i Turistička zajednica grada Kutjeva. Svečanu rezidbu i blagoslov vinograda na oglednom vinogradu članova udruge na Trgu graševine obavio je kutjevački župnik, Marijan Đukić, a svi članovi udruge su uz predsjednika Vladu Krauthakera, gradonačelnika Ivicu Nikolića i saborskog zastupnika Franju Lucića obrezali po jedan trs i zalili ga starim vinom. U običaju su im pomogli i članovi KUD-a Bektež.
Zbog novonastale situacije u gradu Kutjevu vinari su u zadnji trenutak organizirali Vincelovo i time uspjeli zadržati tradiciju neprekinutom, te zazvati blagoslov na svoje vinograde. Obilježavanje i sama fešta bile su skromnije nego dosadašnjih godina. Za zabavu su bile zadužene domaće tamburaške snage, Veličke legende i Garavuše, a ponudu hrane upotpunio je najpoznatiji kulenar Požeštine, Vjenceslav Hruška sa svojim suhomesnatim delicijama i specijalitetom „slavonski hot dog“.

Požeško-slavonski župan Alojz Tomašević, nakon 6 mjeseci obnašanja dužnosti u županiji  -

PIŠEMO JEDNU SASVIM DRUGU PRIČU, JEDNU POSEBNU DIVNU PRIČU NAŠE BUDUĆNOSTI

Prošlo je 6 mjeseci kako je na čelo Požeško-slavonske županije izabran Alojz Tomašević. Zapitali smo ga što je zatekao u županiji svojim dolaskom, te što ga danas najviše zaokuplja u poslu župana?

 - Točno 6 mjeseci je iza nas, moram reći kako vrijeme brzo prolazi, ali sam zadovoljan i sretan jer mislim da sam ga nastojao na najbolji način iskoristiti kako bih ušao u probleme upravljanja ovom županijom po svim elementima. Vama je vrlo dobro poznato mi smo zajednički surađivali da sam nastojao od prvog dana biti na onoj crti o kojoj sam govorio, a to je gospodarstvo i gospodarstvenici. Svih ovih proteklih mjeseci o tome govorimo, a između ostalog obilazimo, analiziramo i zajednički nastojimo rješavati probleme koje naši gospodarstvenici imaju, samim time i naša županija. Jedan iskorak koji smo učinili mislim da je prepoznatljiv, jer dobivam povratnu informaciju od naših arhitekata ili ljudi koji se bave sa građevinom, a evo aktualna je upravo legalizacija kao jedan od ključnih momenata. Prije svega u našem odjelu za urbanizam malo smo drugačije presložili sustav rada. Naime izbacili smo onaj poznati model uredovnog radnog vremena, njegovo radno vrijeme je upravo onoliko koliko radi županija tj. od 7h do 15h, a dapače po potrebi djelatnici ostanu i duže raditi, ako je u pitanju pripremiti program i projekt ili izdati dozvolu itd. Povratna informacija od ljudi sa terena je apsolutno pozitivna, ja mogu reći da sam osobno zadovoljan sa djelatnicima koji taj posao obavljaju, jasno ne daju svi najviše od sebe, može i više. Naime ima tu jedan problem, pisao sam ministarstvu graditeljstva i ministarstvu financija da bi ubrzali postupak legalizacija da nam daju samo odgovor, da ako bi zaposlili još dio djelatnika, dali to ulazi u masu plaća. Vi znate da mi nažalost još uvijek probijamo masu plaća od 20%, dakle nismo dobili niti tumačenje da ili ne. Od prosinca prošle godine primili smo 4 mlada pripravnika koji su bili volonteri, a od 01.01. u našem uredu za rad prošli obuku i program obučavanja i krenuli su na teren upravo ovaj mjesec i očekujem potporu za njih od 1.600 kuna da bi pomogli u timovima jer smo napravili drugačiju reorganizaciju, dakle timovi koji točno znaju u kojem se smjeru treba pokrenuti legalizacija. S obzirom da je potreba da se ubrza postupak legalizacije mi ćemo i dalje ići proširiti se sa brojem ljudi koje ćemo uvesti u našu županiju vjerojatno u naredni mjesec dva ili tri, samo s tendencijom da se ubrza postupak legalizacije. Legalizacija je jasna smjernica ali i  tko god želi investirati jasno ima prioritet, i u tom djelu nema zapreke i ponosan sam što se odradio znatan broj, već negdje gotovo 1.000 legaliziranih objekata, a sa druge strane smo možda malo stavili sa strane određeni broj objekata, one sitne garaže, šupe itd, nismo bacali fokus i dizali napore da bi se to legalizirao, osim posebno ako su ljudi imali namjeru i želju. Mislim da ćemo sada upravo pripomoći da i taj dio podignemo čisto zbog djela i statistike. S druge strane nas dio ljudi građana moli da ne žurimo sa legalizacijom, jer znate treba i platiti dio sredstava, znači on se prijavio zakonske okvire poštuje, a kaže kada dođe za plaćanje traže još odgodu. Mi poštujemo dakle i tu situaciju i tu varijantu.

Sa kojim predispozicijama ste došli u županiju, koje stanje ste očekivali s obzirom na poznate priče o teškom stanju u županiji i proračunu?

 - Ono što je dobro bilo i što sam znao od prethodnika, što sam naslijedio je stanje u županiji o proračunu i problematici. Naš proračun nije velik, izvorni proračun je relativno mali. Nažalost ono što sam znao to su upravo kreditne obveze iz prošlih vremena. Međutim kada sam dobivao informacije zašto su se dogodile upravo te kreditne obveze onda sam i sam zaključio možda je to tako moralo i biti, no nakon 6 mjeseci sad stvarno znam i vidim da gotovo sve probleme što županija ima sada imati će i narednih 7, 8 godina plaćanja skoro 5 milijuna kuna kredita, stvarno nije tako moralo biti. Da je bilo pameti, volje i htjenja dakle prije 7 godina kada je SDP bio na vlasti nije se trebalo uništavati, ni Županijska uprava za ceste, a samim time opteretiti županija. To govori da se moglo drugačije pristupiti, prvo ako nije dobar model i način upravljanja promjeni direktora, pronađimo čovjeka koji to može. Neka projekti idu dalje jer je puno posla bilo otpisano. U svakom slučaju prošlu godinu mi smo, ajmo reći završili dobro, nismo bili ni u blokadi, dobili smo i kreditni rejting. Prošle godine u 12 mjesecu dobili smo odluku od banaka da nismo više u kategoriji nemogućnosti nikakvog zaduženja, dapače sad smo i interesantni kao jedinica samouprave koja može stabilizirati svoje obveze i svoje dugove i to je dobro. To ne znači da ja imam namjeru zaduživati, ne nikako nemam namjeru, nego ove godine smo sami ste vidjeli napravili malo drugačiji proračun i upravo vjerujem da ćemo ove godine malo lakše disati, tako da bi mi mogli dio sredstava kanalizirati prema gospodarstvu itd. Smanjili smo plaće, kako svim dužnosnicima od mene prvog do svih zamjenika i djelatnika i institucijama i ustanovama koje su pod patronažom županije. Nisu to veliki novci, nije to velika svota, ne može se odmah očekivati desetci milijuna kuna uštede, no u svakom slučaju je to dobar smjer, dobar put i zahvaljujem djelatnicima koji su tu prihvatili znajući da je bolje rasporediti teret problema na sve nas nego dati otkaz za sedmero, osmero ljudi. Sa druge strane ja sam upoznat od Lipika, Pakraca do Čaglina, ja sam obišao sve institucije u gotovo svim većim privatnim subjektima sam bio sa direktorima i vlasnicima, razgovarao, a sa druge strane i želimo dalje nastaviti sa suradnjom. Drago mi je da sam upoznao problematiku i dio proizvodnje sa kojim se oni bave i ne bih samo rekao da su to problemi, nego jedna divna priča koja se piše kada vi imate projekt europskih  razmjera koje mi sada upravo očekujemo da će proći drugu, tj. treću fazu spajanja Pakraca, Lipika i Daruvara na bazi toplica po novom nazivu. Lipik specijalna bolnica pozitivno posluje, žao mi je što ZRC nije prihvaćen, investitor ili bolje rečeno vlada Republike Hrvatske nije pronašla modela da on opstane. U redu ići će u stečaj, pa se onda možda pronađe novi model. Vidite da je u Pakracu otvoren novi inkubator dakle to je velika stvar, podizanje novih projekata i mladih gospodarstvenika. Vidite da Pleternica svoj centar stavila u punu funkciju, svojih privrednika i piše jednu sasvim drugu posebnu divnu priču u budućnosti. Dapače i naše Općine, evo Velika izlazi iz svojih problema koji su bili na istoj valnoj duljini kao i županija, ipak izlazi se prema boljem svjetlu, i ovaj investitor koji je ovih dana dobio lokacijsku dozvolu kreće vjerojatno sa radovima na proljeće, u izgradnju hotela, bazena itd. I Općina Kaptol koja je znala prepoznati predpristupne fondove itd. Želja nam je i pokreće se početak rada strategije Grada Požege jer bez Požege teško je i županiji, ona je najveći centralni grad i sigurno mora biti poveznica razvoja našeg gospodarstva u cijelosti. Projekti koji su tu trenutno jesu, dapače i želja mi je da čuvene vinske ceste stavimo u funkciju i ja bi htio da Grad Kutjevo dobije svoje izbore i neka bude novi gradonačelnik ili gradonačelnica koji će znati prepoznati da smo upućeni jedni na druge, bez obzira na političke boje kad je u pitanju gospodarstvo moramo puhati svi u isti rog i zajednički djelovati.

Kakav je vaš osobni pristup toj problematici i vidi li se neki vaš pečat u svemu tome?

Ovdje u županiji ja sam malo drugačije pristupio problematici i radu, možda ja malo energičnije funkcioniram ali je to dobro i smatram da je to sasvim u redu. Temeljnu stvar koju želim i napominjem i od prvog dana je samo bitka za gospodarstvo, sve što budemo činili od planova, od aktivnosti kako pomoći, ne u klasičnom smislu pomoći jer županija nema novaca da ona pomogne gospodarstvu, ali možemo pod pomaganjem, informacijama, strukturnim fondovima, dovoditi ljude i pričati jednu dobru priču o županiji, možemo na taj način pomoći. Evo mi ćemo uskoro dati širi kontekst što je učinjeno od projekata koji su pripremnoj fazi i što je namjera za budućnost tako da možemo govoriti o stotinama milijuna kuna koji se pripremaju za razinu naše županije. Ja sam izdao smjernicu i svim školama, srednjim i osnovnim u kojima je županija osnivač, domovima, institucijama koji su pod patronatom županije da ova godina treba biti godina projekata, godina razvoja, da svaka institucija mora najmanje dva projekata napisati, biti će ih tu i više. Projekt od 50 tisuća kuna i 100 tisuća kuna je divan projekt, pa neka se promjeni fasada, neka se promjene prozori, već smo učinili jednu učinkovitost u tom kontekstu a naše gospodarstvo podizali na noge, i veliki projekti koje zapravo želimo razvijati u budućnosti, vama je poznato da osim bazena Velika želimo staviti u funkciju bivše odmaralište Zvečevo, tu smo dosta učinili i vjerujemo da ćemo u tom narednom periodu dobiti taj kompleks na upravljanje. Nama je namjera brza cesta, taj projekt sigurno ide dalje ne zaustavlja se. Svi projekti koji su predviđene i za Požegu i Pleternicu apsolutno ide se dalje. Ja ću ponoviti da mi prostora za razvoj u našoj cijeloj županiji od Čaglina do Lipika imamo, ako se samo povezujemo a upravo ta poveznica su kao novina, koordinacija gradonačelnika i načelnika, pa razmjenjujemo iskustva i informacije, stavljamo u punu funkciju gradonačelnike načelnike i mene kao župana kroz naše razvojne agencije, kako regionalne na razini županije tako i lokalnih u funkciju gospodarstva. Ja sam siguran ne samo da vjerujemo već sam siguran da će ovakav način rada uroditi plodom. Gospodarstvenici su dobili sigurno polet ulaskom u europsku uniju i vidljivo je to. Evo priprema se jedno znatno ulaganje u našem Plamenu, gdje se proizvodi mogu širiti ili da ne reklamiram poduzeća nema potrebe ali sam bio u svim tim poduzećima i vidio njihove planove razvoja. Spin Valis kao izuzetno jaka i poznata drvna industrija koja počinje sa izgradnjom novog kogeneracijskog sustava. Nama je namjera dovesti još privrednika kao investitora oni koji se žele uključiti u nove izvore energije ne samo po pitanju obnovljive nego dapače i parovoda i toplovoda gdje bi naši građani mogli dobiti jeftinije grijanje u budućnosti. Sigurno je ovo izazov za gospodarstvo i za nas ulazak u Europsku uniju i mogućnost, mogućnost u svakom slučaju ja što dublje ulazim u sustav i analizu kakva će biti ova godina i ona iduća i više sve manje imam skepse nego dapače sve zdušnije mogu govoriti o projektima koji nam slijede. 

Poljoprivreda je naš oslonac budućeg razvoja, gdje smo danas i koja je problematika?

O poljoprivredi, to je priča neispričana a mislim da imamo strašno velike kapacitete i mogućnosti i drago mi je što smo osnovali inicijativni odbor Saveza poljoprivrednih udruga koja će 27. ožujka imati osnivačku skupštinu, dakle sve udruge koje se bave poljoprivredom posložili smo na jednom mjestu gdje će meni biti lakše komunicirati između ostaloga, znate kada je 650 ljudi u jednom savezu kada je to 10. tak udruga koji imaju svaka svoj interes, a sa druge strane možemo zajedno i pisati strategiju u razvoju županije, dapače to su meni i savjetnici, jer ja ne mogu sam. To sam i rekao u kampanji, niti imam namjeru znati sve sam voditi, upravo interes će voditi ljude kroz te udruge da zajednički možemo pisati jedno od djela i novinu u razvoju poljoprivrede.

Koji su to točke i neka pitanja kojima niste zadovoljni?

Kada bih govorili o ljudskom faktoru, to je sad pitanje koliko se tu može dorađivati, ja bih htio da ovi ljudi koji žive na našem prostoru, dakle da ne gledamo samo metodom  što će mi dati država, što mi može pomoći županija i grad. Ja sam znao reći i puno mladih ljudi sam primio koji traže po pitanju posla, to je njihovo apsolutno pravo tražiti, ali mladi ljudi koji su diplomirali ekonomiju, magistrirali ekonomske znanosti koji znaju strane jezike, poznaju materiju, danas trebaju razmišljati i zato ih potičem ne kako dobiti radno mjesto nego kako napraviti radno mjesto. To je budućnost ne sigurno ono čekati tko će mene zaposliti, nego probati pronaći model zaposliti samoga sebe dapače možda prijatelja i susjeda. Svi smo mi svjesni da se nerade veliki poslovi samo sa puno novaca, puno je poslova velikih napravljeni sa nula kuna ili početnici ili ljudi koji su znali i imali ideju kako zaraditi novac. Strukturni fondovi, fondovi koji su predviđeni ovdje, biti će problem kako uči i uzeti novac upravo je to važno. Mi ne trebamo robovati tome što će i kako jedan mali privrednik proizvoditi ili tko će se baviti sa preradom, ne znam napamet ću reći možda će proizvoditi pekmez. Crna slavonska svinja, to je projekt koji mi želimo poticati. U svakom slučaju na ovom se prostoru otvaraju gotovo ne sagledive mogućnosti. Čvarak je nekada bio kategorija loše hrane, danas je to postao jedan brend i žao mi je i vjerujem da ćemo tu pokrenuti još i više jer kroz našu turističku zajednicu i kroz „Slavonsku košaru“ jedan projekt koji zajednički radi Udruga branitelja Pakrac sa našim autohtonim proizvodima, baš od košare do onoga završnog proizvoda biti će predstavljen u Hrvatskoj, koji će se moći distribuirati u sve prostore naše Republike Hrvatske. To je ono što očekujem da se mladi ljudi sve više uključuju ne samo mladi i ostali ljudi koji žele raditi da se sa svojim idejama i razmišljanjima uključe prema meni i dapače prema mojim službama daju nekakvu primjedbu ako nešto nije dobro i kažu, gospodo ja imam ovakvu informaciju i ovakvo iskustvo, ja želim neka dođu i do mene i do službe. Ako čovjek danas neradi a većina mladih ljudi danas ima laptop i poveznicu na internet i ako već ne radiš a imaš bar informaciju pa dođi, pa ajmo zajednički sa našom razvojnom agencijom. Evo i savez mladih pozivam da se pokrenu i dođu do mene, da krenu sa projektima, ne treba samo očekivati da će naša razvojna agencija pisati projekte, nego obrnuto ideju imati onda možemo zajednički razrađivati. To je prednost kod mladih jer daleko brže misle i moraju imati mladenačke hrabrosti, ne smiju ići po metodici valjda ću negdje dobiti posao, on danas mora željeti stvoriti posao. U meni kao županu imaju apsolutnu potporu do ne znam kojih razina.

Politika je za vas koji ste godinama bili u sustavu vojske nešto novo. Iskustvo je pozitivno ili negativno ?

 - Apsolutno pozitivno, upravo ovdje zapravo ja sada nakon dugo godina rada u vojsci u jednom sustavu uređenom, jasnom u sustavu koji ima svoju hijerarhiju koja zna tko što radi i kada, znači pet elemenata tko, što, gdje, kada i kako ? to je između ostalog i dio pitanja i kod vas u novinarstvu, to je ujedno i vojno pitanje. Dakle ja upravo u godinama svojega života i upravljanja velikim sustavima mogu primijeniti upravo ovdje, jer bez dobrog vođenja bez organizacije i planiranja nema niti uspjeha, to su činjenice. Ja dobivam drugu dimenziju ovdje ono što sam htio prije reći ili imao mogućnosti razmišljati ili znati nisam mogao, nisam mogao doći do javnosti, do mikrofona, ljudima pružiti informaciju. Ovdje sebe vidim upravo u ovome smislu kao osobu, hvala bogu imam zdravlja, imam snage, volje i vidim i nastojim zapravo primijeniti ono što vidim što će biti u budućnosti, a budućnost svakom slučaju je za nas i za mene novo stvorena vrijednost, to je upravo proizvodnja. Dakle organizacija u vojsci, pristup ne bojati se, mi kao vojnici nismo imali se pravo bojati, dakle čak niti bojati se rizika ili nečeg u novo ulaziti. Ulazak u NATO suradnju sa zemljama NATO-a nije bio tako jednostavan, po sistemu ono sve se znalo, nije se znalo sve, moj odlazak u Afganistan u Siriju itd. putovanje. Ja sam imao čast da sam išao na pregovore, uvodio Hrvatsku u oružane snage na Golansku visoravan, i na pregovorima ne znajući kud idemo. U redu, pa se to analizira, tako vrijedi i ovdje ovaj ulazak u politiku, ja sebe ne smatram kako ljudi kažu „političar“ da se ja bavim politikom. Politika je tako odabrala, u ime Hrvatske demokratske zajednice koja je mene prepoznala i dala mi šansu da budem čelnik županije i župan. Nastojim da svim tim svojim sposobnostima reorganiziram i pomognem u jednoj kvalitetnoj organizaciji naše županije. Mislim da ću to uspjeti i zato ću stalno pozivati ljude koji mogu žele i hoće da mi budu suradnici i partneri neka se ne boje, nema potrebe što će biti za 20 godina to mi ne znamo, ali ako ne budemo danas promišljali što želimo biti za 20 godina onda nikad to nećemo ni biti. Možda ću reći ovako iskreno i osobno ja nikad nisam razmišljao kada sam krenuo u rat da ću biti general, vidite ako čovjek mladi poručnik nema ambiciju biti general onda ne treba ići u vojsku. Hoće biti ili ne, evo ostvari se, a isto tako nisam ni znao prije 23 godine da ću danas biti župan, ma molim Vas no ako se želi i to se može postići. Čovjek mora voditi ispravan put afirmativan i pozitivan, mislim da pozitivno razmišljanje gotovo u svim stvarima pomaže svima nama i samim time olakšava veći uspjeh.

Županija je u svakom slučaju otvorena svima, pozivate sve na suradnju. U onim prijašnjim vremenima nismo imali baš  izrazitu suradnju, već ne suradnju između lokalnih zajednica, mislite li da je to prošlost ?

 - Apsolutna prošlost, ja sam i javno pozivam i stalno govorim i opet se vraćam, dogovorio koordinaciju gradonačelnika i načelnika jednom mjesečno, možda ćemo jednom preskočiti ako baš teme nisu aktualne itd., ali i kad smo na koordinaciji vjerujte ne postavljam pitanje primjera radi „aha u gradu Požegi je HDZ, vi ste najbolji najpametniji, a recimo u Kutjevo je donedavno gradonačelnik bio iz SDP-a“ moja namjera i to je upravo ruka bila pružena po sistemu interesa da se i Grad Kutjevo i okolina Kutjeva razvija jednako dobro kao i ostali gradovi bez obzira na političku boju. I Čaglin sam obišao, isto želimo dati potporu jer to je predivan kraj i prostor koji je nažalost malo zapostavljen. Ja kao župan ne razmišljam uopće tko je na vlasti, kada bude vrijeme kampanje i novih izbora onda opet na drugačiji način razmišljam, danas ne postoji sigurno i zato je jedna olakšavajuća meni okolnost danas što imamo predivnu suradnju Pakraca i Lipika, Pleternice, Požege, Kutjeva, 5 gradova 5 mladih gradonačelnika i gradonačelnica koji zajednički mogu i razgovaraju metodom „ja ti imam informaciju evo nudim ti ju, dakle gdje Pleternica pomaže Požegi ili obrnuto i svi gradovi u jednoj sinergiji. To nam je zapravo budućnost gdje mi moramo biti svjesni da smo mi upućeni jedni na druge. Županija Požeško-slavonska i Slavonija u cijelosti mi smo jedna malo veća regija do milijun stanovnika, vraćam se ponovno na županiju ako ćemo se mi dijeliti tko s kim danas pije kavu, tko s kime što razgovara, onda imamo samo problem. Iza toga će slijediti nema gospodarstva nema razvoja i iseliti će se mladi ljudi i što će ostati, sami sebi dosta. Ja smatram da trebamo obrnuto raditi, upravo ta povezanost i dobra pozitivna energija i suradnja na razini županije vjera da će to biti pokretač za budućnost.

NAJAVLJENO OVOGODIŠNJE VINCELOVO U KUTJEVU -
 

KUTJEVO – Tradicionalnu manifestaciju Vincelovo u Kutjevu ove godine organizirat će Udruga kutjevački vinari zajedno s Turističkom zajednicom grada Kutjeva. Manifestacija će se održati u subotu 18. siječnja, a sve počinje od 12 sati. Središnja svečanost rezidbe i blagoslova vinograda i vinove loze održat će se u 16 sati na jedinstvenom Trgu graševine. Iako je zbog novonastale situacije za organiziranje ovakve priredbe s kojom vinogradari tradicionalno obilježavaju početak vinogradarske godine, ostalo vrlo malo vremena Kutjevčani ne dvoje da u tomu neće uspjeti.

- Malo ćemo se svi više potruditi i mislim da će Vincelovo biti uspješno baš kao i proteklih godina godina. Bez obzira što se događalo u gradu Kutjevu, Vincelovo ide dalje jer nas na to obavezuje naša tradicija - izjavio je predsjednik Udruge vinara Vlado Krauthaker.

Kutjevo u Hrvatskoj prema riječima člana udruge Branka Mihalja ima najdulju pisanu neprekinutu tradiciju uzgoja vinove loze i proizvodnju vina od 1932. godine. Upravo zato Vincelovo je kutjevačkim vinogradarima od velikog značaja.

S ovogodišnjom proslavom Vincelova Kutjevački Vinari kako je to najavio član udruge Ivan Vranić započet će i mnoge druge hvale vrijedne projekte. Krajem prošle godine kupili su jednu staru derutnu kuću u središtu Kutjeva na čijem mjestu planiraju podići vinogradarski centar sa suvremeno opremljenim laboratorijem, a dio bi prostora iskoristili i za vinski muzej te kušaonicu vina.

5. SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA GRADA KUTJEVA -

KUTJEVO – Iako sa najviše održanih sjednica Gradskog vijeća, već pet, vijećnici nisu niti ovaj puta u potpunosti dobili podatke o stvarnoj zaduženosti grada Kutjeva, koje traže od prve sjednice i konstituiranja. Ta tema izaziva buru diskusija na svakoj sjednici, no gradska uprava nije niti ovaj puta u potpunosti, nego samo djelomično iznijela financijsko stanje grada. Popriličnu diskusiju i iznenađenje vijećnika ovaj puta izazvala je i točka Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji za 2012. godinu u kojemu je grad Kutjevo dobilo uvjetno mišljenje, a koje je na traženje vijećnika na prošloj sjednici dostavljeno vijećnicima. - Grad dobio uvjetno mišljenje zbog propusta i nepravilnosti u poslovanju. Revizijom su utvrđene nepravilnosti i propusti koji se odnose na računovodstveno poslovanje, prihode i primitke, rashode, te postupak javne nabave. Zabrinjavajuće je to što su iste nepravilnosti utvrđene i u nadzoru koji je Državna revizija provela za 2010. g. kada je isto dala uvjetno mišljenje u svom izvješću i naložila da se provedu mjere kako bi se otklone nepravilnosti. U izvješću je vidljivo da poslovanje Grada nije usklađeno sa zakonom i važećim propisima što je nedavno utvrdila i inspekcija Ministarstva uprave u provedenom nadzoru – istakla je Josipa Miličević, predsjednica vijeća, iz HDSSB-a, koju u vijeću podržava ukupno 10 vijećnika koalicije koja je na vlasti, nasuprot 5 vijećnika SDP-a koji su u oporbi. Gradonačelnik Ivica Nikolić dolazi iz SDP-a, te uz ovakve nalaze revizije i veliku zaduženost grada ima sve manje šanse da mu vijećnici usvoje rebalans i proračun za slijedeću godinu.
- Od 23,2 milijuna kuna planiranog ostvarenja proračuna za 2013. g. sa 30.11. ostvareni su ukupni prihodi od 5,6 milijuna kuna ili (18 %), dok su rashodi ostvareni u iznosu od 11,5 milijuna kuna ili (36 %). Ako do kraja godine grad ostvari još 1 milijun kuna prihoda, prihodi neće preći 6,5 milijuna kuna. Ako tome dodamo 10 milijuna kuna kreditnog zaduženja (planiranih za projekte), to je 16, 5 milijuna kuna, dok je rebalansom planirano ostvarenje od 20,8 milijuna kn. S druge strane rashodi nisu smanjeni, već su povećani za 7,74 %, s 21,7 na 23,4 milijuna kuna. Ukupne obveze grada preko 5 milijuna kn, od čega je dug prema dobavljačima preko 3 milijuna, 1,2 milijuna je kredit i oko 580 tisuća kn pozajmica koja sjeda na naplatu 31.12.2013.g. uz obveze koje će dospjeti. Proračun je planiran nerealno, potpuno neodrživ i njegovo ostvarenje nije moguće. Rebalansom proračun nije sveden u realne okvire, te prihodi i rashodi nisu uravnoteženi, stoga nije usvojen od strane Gradskog vijeća. Sudeći prema podacima koje smo dobili grad će u 2014. g. ući sa manjkom u proračunu od oko 9 milijuna kuna i ide u smjeru koji će dovesti do blokade grada – kaže Josipa Miličević koja s vijećnicima traži način izvlačenja grada iz krize, ali ne s ovako velikim i neracionalnim troškovima.

KIŠE 'RAZVUKLE' BERBE U KUTJEVAČKOM VINOGORJU -

Unatoč čestoj kiši proteklih dana, berbe grožđa dobrano su odmakle. Domaći su vinogradari i vinari 'do grla' - u graševini. Omjer sladora i kiselina u ovoj našoj gospodarski najvažnijoj sorti baš je onakav kakav treba biti, pa se s trsa skida nešto ranije.

 - Ovo je za dozrijevanje grožđa bila atipična godina. Imamo pet hektara, oko 30 tisuća trsova, u koje ulazimo radi berbe već treći put. Grožđe je zdravo, ali pomalo neujednačeno i to od onog prezrelog pa do još zelenog - kaže kutjevačka vinarica Zorica Tandara. Zato je važno odabrati pravi termin berbe koji je presudan za kakvoću sirovine, ali i tip vina koji se želi dobiti. Graševine nisu ni ove godine iznevjerile svoje proizvođače – sladori su visoki, a kiseline dobre. Njihov sklad i optimalan omjer ključ je kvalitete i sklada u vinu.

 - Obrali smo rane sorte u kojima su omjeri bili izvrsni i upravo počeli s berbom graševine. Ove prve skinute s trsa uistinu obećavaju. Kiseline se kreću oko 6,2 grama do 6,6 grama po kilogramu dok su sladori oko 90 do 95 oeksla. Kako će se berba protegnuti na još desetak dana, mogli bi biti i viši - ističe vetovački vinar i vinogradar Branko Jakobović te dodaje kako je grožđe za sada jedro i zdravo. Nastave li se kišni periodi ipak strahuju od nepoželjnog botritisa, koji bi mogao nanijeti velike štete ostatku uroda.

Prva berba u EU

No, još nešto muči proizvođače. Prva je ovo berba s europskim pravilima igre, a ona su vrlo temeljita. Do grla su i u papirologiji, i to onoj koju traži Europska unija. I to u važnoj domeni - kontrole vina i oznake izvornosti. Ipak, problema s postojećim zalihama vina, zatečenim ulaskom u Europsku uniju, neće biti. Upisuju se u novu podrumsku evidenciju i prodaju s postojećom zaštitom podrijetla. Evidentira se svaki kilogram grožđa, svaka litra mošta i vina, ali i kompletan repromaterijal koji se koristi u podrumu, podsjeća Tomislav Božičević, savjetnik za vinogradarstvo Poljoprivredno savjetodavne službe Požeško slavonske županije. Ističe kako je ta obveza uvedena još 2011. pa proizvođačima nije nepoznata.

Ove jeseni užurbano se pripreme reforma cijele domaće vinogradarsko vinarske branše i to s temeljnim dokumentima - Zakonom o vinu i kontroli proizvoda.

 - Nadamo se da će u Ministarstvu poljoprivrede pričekati dok berbu privedemo kraju kako bi ovako važne dokumente zajednički dogovorili. O njima će ovisiti kompletna zaštita podrijetla što je za nas presudno. Puno se toga promijenilo u označavanju na samoj etiketi ulaskom u Uniju, a o evidencijama u podrumu da i ne govorimo - naglašava kutjevački vinar Vlado Krauthaker te dodaje kako se o svemu tome u nas do sada nedovoljno vodilo računa. Zato je Zakon o zaštiti izvornosti, podsjeća, od prvorazredne važnosti za ruralni razvoj i u smislu kvalitete, označavanja i međusobne kontrole vina, ali i definiranja regionalnosti kao i cijele filozofije marketinga vina.