KUTJEVAČKI HSP IDE NA SKORE LOKALNE IZBORE  -

KUTJEVO – Predsjedništvo Županijskog odbora HSP-a Požeško-slavonske županije i čelnici gradskih i općinskih podružnica održali su svoju koordinaciju u Kutjevu, a razgovarali su i povodom skorih lokalnih izbora u gradu Kutjevu. – U dogovoru smo s odborom i kutjevačkim ogrankom da oni sami odlučuju o tome kako će i s kime ići na lokalne izbore u gradu Kutjevu. Lokalnim organizacijama HSP uvijek dozvoljava autonomnu odluku i u svemu ih podržavamo – rekao je predsjednik HSP-a Danijel Srb, jer upravo članovi na terenu imaju najbolja saznanja o svemu i znaju što građani Kutjeva očekuju.
 - HSP je u vijeću grada Kutjeva već više od desetljeća dio lokalne vlasti, no sada je Kutjevo palo na niske grane. Bude li i dalje gradonačelnik na jednoj strani, a gradsko vijeće na drugoj strani nema uspjeha. Radile su se neke stvari koje nisu primjerene za jedan grad, koji se izborio da bude grad. Dok je bilo samo u statusu naselja bilo je jedno od vodećih naselja u županiji, a sada smo toliko stagnirali i ono što smo imali uništili smo. Nakon prve sjednice vidjelo se da te sve koalicije neće funkcionirati, a u slijedećim sjednicama dolazilo je do sukoba, prekidanja sjednica i sve se svodilo na međusobno prepucavanje – rekao je predsjednik ŽO HSP Željko Jambrek, koji je najavio ulazak u izbornu utrku, te sigurno i ulazak u Gradsko vijeće grada Kutjeva. HSP je i nositelj inicijative u kojoj je pozvao sve stranke da se izjasne da li žele zaista dobro gradu Kutjevu ili ne žele, da li će svako forsirati i dalje svoje osobne interese ili će svi podržati projekte i planove za bolje Kutjevo, jer danas smo ispod nule, kaže Jambrek. – Mi možemo puno ponudi građanima Kutjeva, ali samostalno jako teško, jer tu je mašinerija HDZ – SDP. HDZ je jako oslabio a u tom trenutku se pojavio HDSSB koji više neće ponoviti uspjeh. Ukazivao sam da mora prevladati razum i pozivam stranke na zajedništvo za boljitak Kutjeva – zaključio je Jambrek.
Svoje viđenje nekih pojava na državnom nivou istakao je Danijel Srb. Osvrnuo se na već nekoliko godina prisutan trend pada društvenog proizvoda a rasta nezaposlenosti koji je veći nego prije. – Mi očekujemo od ove Vlade da pokaže da je u stanju nešto napraviti ili neka podnese ostavku. Ovako više ne ide. Crne perspektive govore da do kraja godine možemo dočekati i brojku od 500 tisuća nezaposlenih. Ljudi ovo izdržati neće i mora se mijenjati ekonomski model i način ponašanja u vođenju države – kaže Danijel Srb koji traži da se i model predstečajnih nagodbi promijeni te da vjerovnici koji otpisuju svoje dugove s jednakim dijelom ulaze u vlasničku strukturu tvrtke, jer ih uskoro očekuju isti problemi. – Velike građevinske tvrtke koje su masovno ulazile u proces predstečajnih nagodbi zapravo su natjerale svoje kooperante i svoje dobavljače da otpišu 70% potraživanja, a upravo te male tvrtke koje su isporučivale opremu i izvodile radove su dovedene pred propast. I one ukupno imaju veliki broj nezaposlenih koji sada ostaju bez posla. To se mora mijenjati – kaže Srb, a misli da su i automobili postavljeni kao tema da se ne raspravlja o suštinskim problemima. Misli da nije problem u automobilima ministara, nego u trećerazrednim zaposlenicima silnih agencija, javnih ustanova i javnih poduzeća, direktora ispostava državnih poduzeća koji voze još skuplje i još luksuznije automobile a njih ima daleko više.
Jedan od razloga ovih poplava Srb vidi i u lošem zakonu koji zabranjuje vađenje pijeska i šljunka iz vodotoka koji su puni nanosa zbog kojih se i podiže razina voda u rijekama. No očito to odgovara nekom lobiju, onome koji uvozi pijesak za gradnju nasipa, umjesto da se rijeke redovno produbljuju i tim materijalom grade novi nasipi. – Poplave su već godinama na dijelu gdje Sava prolazi kroz Hrvatsku, gdje je zabranjeno vađenje šljunka, nema poplava nizvodno gdje Sava teče uz granicu jer Bosanci vade pijesak, nema nanosa i nema poplava. No to je zabranjena tema u Hrvatskoj o kojoj se ne smije ni pisati u novinama – kaže Srb koji je pokušao o tim temama dati podatke medijima, no oni su uvijek bili na neki način sprečavani da pišu o tim temama.