Nedjelja, 02 Studeni 2014 11:16

Tko se pčela boji još!

Ocijeni sadržaj
(3 glasova)

RAZBIJANJE STEREOTIPA I STRAHA OD PČELA JE NUŽNO  -  

 Svjedoci smo raznih šokantnih natpisa u novinama i drugim medijima kako nas često napadaju „Pčele ubojice“ ili su krvožedni insekti usmrtili nekoga, treba ih zaobići u velikom luku jer je to „marva nevezana“ i td.. Vjerojatno od samih početaka ljudske vrste ovi plemeniti kukci nas prate i zahvaljujući medu znatno su doprinijeli ublažavanju gladi kroz povijest. Med kojega sakupljaju produkt je onoga najvrednijeg iz prirode – cvijeta ili raznih medonosnih subjekata te zahvaljujući prirodnim konzervansima može bez kvarenja potrajati godinama i spada u kategoriju strateške hrane. Pčelari u skladu sa propisima RH drže svoje pčelinjake na sigurnoj udaljenosti od ljudi i životinja kako nitko ne bi stradao od uboda pčela koje po prirodnim zakonima samo brane svoje košnice. Ako je čovjek zdrav i nije alergičan na pčelinji otrov smrtonosna doza je oko 1.800 uboda. Imunitet na pčelinje ubode pčelari stječu tokom višegodišnjeg rada sa pčelama te se gotovo više ne obaziru na ubode jer to je mala bezopasna doza otrova kojemu je glavni sastojak mravlja kiselina. Danas postoje razni pripravci na bazi pčelinjeg „otrova“ jer je dokazano da se reumatske bolesti uspješno liječe ili njihovi simptomi ublažuju. Pčela prvenstveno svoj, „otrov“ koristi za konzerviranje meda u saću a ujedno i za obranu svoje pčelinje zajednice. Kada gledamo mikroskopski žalac pčele radilice vidimo da na vrhu postoji kukica koja ne dozvoli izvlačenja žalca iz kože žrtve te pčela svoj čin plaća životom prilikom uboda. Pčelari zanemaruju tu malu bol koju moraju pretrpjeti i najviše im je žao što takva pčela umire jer to je iskonska ljubav čovjeka i prirode.

Primarna korist od pčela je oprašivanje raznih kultura jer dok sakuplja pelud leteći sa cvijeta na cvijet nesvjesno oprašuje i znatno doprinosi rodnosti svih biljaka. U prirodi daleko od svoje košnice pčele nikada ne napadaju te ih treba ostaviti na miru da rade svoj plemeniti posao. Na jednom od najvećih pčelinjaka u našoj županiji kod Slavka Hore u Kutjevu problema i straha od uboda nema jer vladaju prijateljski odnosi. Kod pčela treba biti oprezan i ne treba se nepotrebno izlagati eventualnoj opasnosti a oni koji imaju veća saznanja o naravi pčela mogu biti vrlo bliski što potvrđuje i ova fotografija na kojoj Ivan Hora iz Kutjeva pokazuje ljubav prema pčelama koje se hlade i odmaraju.