Svjetski dan Parkinsonove bolesti se od 1997. godine obilježava 11. travnja, na rođendan engleskog liječnika, Sir Jamesa Parkinsona koji je prvi opisao tu bolest. Svrha obilježavanja ovog dana je podizanje svijesti i znanja o uzrocima, simptomima i mogućnostima liječenja ovog važnog javnozdravstvenog problema. Parkinsonova bolest je kronični progresivni neurodegenerativni poremećaj središnjeg živčanog sustava pri kojemu dolazi do odumiranja stanica koje izlučuju dopamin. Bolest značajno smanjuje kvalitetu života oboljele osobe i utječe na obitelj i čitavu zajednicu.

Drhtanje je jedan od prvih simptoma, karakterističan po tome da je prisutan u mirovanju, smanjuje se u pokretu, nestaje u snu, a pojačava se pri emocionalnim uzbuđenjima i naporima. Ostali simptomi uključuju: ukočenost tijela, ukočenost mišića lica, usporenost pokreta, poremećaj ravnoteže i vrtoglavicu. Držanje postaje pogrbljeno. Bolesnicima je teško započeti hodati, a teškoće su izražene kod okretanja i zaustavljanja; hod postaje nesiguran, a koraci sitni. Mnogi imaju teškoće kod gutanja, pa dolazi do aspiracije hrane, teškoća kod govora i disanja. Kod bolesnika s Parkinsonovom bolesti često dolazi do razvoja depresije i demencije.

Ranim započinjanjem liječenja i dobrim odgovorom pacijenta na liječenje uspijeva se bolest držati pod kontrolom dugi niz godina i pacijentima omogućiti zadovoljavajuće funkcioniranje. U liječenju se koriste lijekovi, a u uznapredovalom stadiju bolesti provodi se i kirurška terapija. S obzirom na složenost bolesti, bolesnicima je neophodan multidisciplinaran pristup u liječenju koji uključuje neurologe, liječnike obiteljske ili opće medicine, psihologe, psihijatre, fizijatre, fizioterapeute, socijalne radnike i ostale struke.

Procjenjuje se da u svijetu od Parkinsonove bolesti boluje oko 8 milijuna  ljudi. Učestalost obolijevanja je češća nakon 60. godine života. Ovaj će se veliki javnozdravstveni problem povećavati zbog starenja populacije i produženja životnog vijeka. 

Parkinsonova bolest je kronični, progresivni, neurodegenerativni poremećaj podmuklog nastanka, predominantno karakteriziran motoričkom simptomatologijom kao što je usporenost kretnji (bradikinezija), drhtanje u mirovanju (tremor), ukočenost (rigiditet) i gubitak mehanizama koji kontroliraju održavanje uspravnog  položaja (posturalni poremećaj).

Bolesti su pridruženi i drugi ne-motorički simptomi, koji zajedno s motoričkim koji se javljaju u kasnim stadijima kao što su padovi pri promjeni položaja tijela (posturalna diskinezija), motorički blokovi (freezing fenomen – privremena nesposobnost izvršenja nekog voljnog pokreta), smetnje govora i gutanja predstavljaju jedan od najtežih izazova liječnicima pri liječenju ove bolesti.

Neki od ne-motoričkih simptoma (poremećaj spavanja, depresivnost, parestezije, poremećaji osobnosti i demencija) mogu biti prisutne prije i biti dominantnije od motoričkih smetnji. Urinarne smetnje, ortostatska hipotenzija i neropsihijatrijski poremećaji (demencija, halucinacije i delirij) postaju očite i stvaraju poteškoće nakon nekoliko godina.  Demencija je kasna komplikacija koja najčešće pogađa starije bolesnike dugotrajnijeg  tijeka bolesti.

POŽEGA -  Grad Požega obavještava sugrađane da će na snazi biti privremena regulacija prometa u razdoblju od 11. travnja 2023. godine do 15. lipnja 2023. godine. Privremena regulacija prometa bit će na raskrižju Ulice dr. Franje Tuđmana i Vukovarske ulice, a radi izvođenja radova na izgradnji novog kružnog toka prometa.

Prije početka radova postavit će se odgovarajuća horizontalna i vertikalna prometna signalizacija uz nadzor policijskih službenika Policijske postaje Požeško-slavonske.

Za vikend su provedene pojačane mjere kontrole u prometu  -

 Kako je bilo najavljeno i protekli vikend s ciljem osiguranja povoljnog stanja sigurnosti cestovnog prometa provedene su mjere pojačanog nadzora prometa, posebice usmjerene na tzv. 'četiri glavne ubojice u prometu' (alkohol, brzina, sigurnosni pojas i mobitel) kao i na recidiviste, odnosno višestruke počinitelje prometnih prekršaja.

Tijekom provođenja aktivnosti na području PU požeško-slavonske utvrđeno je ukupno 46 prekršaja, od čega izdvajamo pet prekršaja korištenja mobitela tijekom vožnje, sedam prekršaja nekorištenja sigurnosnog pojasa, devet prekršaja nepoštivanja dopuštenih brzina kretanja i 11 prekršaja upravljanja vozilom pod utjecajem alkohola.

Najveća novčana kazna predviđena je za prekršaj koji se dogodio u subotu 8. travnja 2023. oko 19.10 sati u mjestu Grabarje u Ulici Stjepana Radića, 36-godišnji vozač koji je pod utjecajem alkohola od 1,53 promila i ne koristeći sigurnosni pojas upravljao osobnim automobilom marke „Opel“, požeških registarskih oznaka, uslijed neprilagođene brzine izgubio je nadzor nad vozilom, sletio u putni kanal te udario u betonski dio kolnog ulaza nakon čega je došlo do prebacivanja vozila na krov.

U prometnoj nesreći vozač je teško, dok je trogodišnje dijete koje se nalazilo kao putnik u vozilu lakše ozlijeđeno.

Protiv 36-godišnjaka slijedi prekršajni nalog na novčani iznos od 1.840,00 eura i zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilima „B“ kategorije u trajanju od tri mjeseca  te dopis Hrvatskom zavodu za socijalni rad - Područni ured u Požegi.

Protiv 36-godišnjaka i 48-godišnjaka slijedi optužni prijedlog  -

U nedjelju 10. travnja 2023. oko 15.15 sati u Pakracu na Trgu 76. bataljuna, 36-godišnjak (2,42 promila) i 48-godišnjak (1,88 promila) su se verbalno i tjelesno sukobili. Protiv obojice slijedi optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, dok će 43-godišnjaku kao odgovornoj osobi ugostiteljskog objekta biti uručen prekršajni nalog zbog posluživanje pića pijanim osobama.

ČAGLIN - Općina Čaglin u suradnji sa svojim udrugama s područja općine povodom obilježavanja Dana Općine Čaglin organizirat će 15. travnja 2023. godine u popodnevnim satima Sajam udruga. Svaka udruga će se na svom štandu predstaviti posjetiteljima predstavljajući svoj rad, ciljeve i značaj udruge.
Uz pomoć lovačkih udruga s pšodručja općine Čaglin za sve posjetitelje osiguravamo besplatnu degustaciju lovačkog gulaša, a od 17:00 sati nastupaju poznati tamburaši TS "Satir".
Načelnik općine Dalibor Bardač poziva sve stanovnike s podruzčja općine Čaglin, ali i ostale posjetitelje s područja Požeštine i susjednih županija da dođu i zajedno s njima obilježe po prvi puta Dan općine Čaglin na ovakav način i provedu jedno lijepo poslijepodne u druženju i lovački čobanac.

POŽEGA - Svakoga tjedna planinarke i planinari HPD Sokolovca uživaju provodeći vikende u planinama. Svoju ljubav prema prirodi na uskrsni ponedjeljak ostvarili su na slavonskoj planini Krndiji koja se pruža u smjeru sjeverozapad–jugoistok u duljini oko 30 km.
Uspeli su se grebenom Dilj na Krndiji na vrh Lipe 760 m, te nastavili svoj put do vidikovca  Rogin kamen s kojega se pogled širi po čitavoj Požeškoj kotlini. Nakon kave, kolača i veselih razgovora nastavljaju hodati do Lovačke kuće Dobra voda.  Tu su, kako to planinarski običaji nalažu, zajednički ručali različite uskrsne delicije. Na ovom području obišli su izvor neobičnog naziva "Izvor uzdisaja."

Dalje su svoj put nastavili preko Tromeđe prema najvišem vrhu Krndije Kapovcu 792 m. Vrh je, kao i cijela planina šumovit, a na njemu se nalazi izdaleka uočljiv televizijski odašiljač. Na nekim kartama vrh je označen imenom Kapavac, no među planinarima uvriježen je naziv Kapovac. Nakon uživanja u prekrasnim vidicima spustili su se Jarčevcem i kanjonom Remetske i Velike rijeke. Na ovom dijelu hodali su gotovo sat vremena slušajući smirujuće zvukove tekuće vode. Diveći se divljini Krndije preskakali su i provlačili se ispod mnogobrojnih povaljenih stabla sve do polazne točke. Ukupno su tijekom ovog prekrasnog proljetnog dana prehodali 19 km.

Ovaj izlet organizirao je i realizirao Krešimir Bubak. Članovi HPD Sokolovca vesele se mnogim novim planinarskim avanturama te pozivaju sve ljubitelje prirode da im se pridruže u ovoj slavljeničkoj 125. godini od osnutka njihovog planinarskog društva.

Danas slavimo Uskrsni ponedjeljak, dan nakon Uskrsa, kršćansku svetkovinu koja je i službeni praznikv  -

Na današnji dan u crkvama spominje se put uskrsnulog Isusa u Emaus s dvojicom učenika koji su ga prepoznali tek kada je lomio kruh. Mnogi su se iz Jeruzalema vraćali u svoja mjesta, kao i dva učenika koja su se vraćala u Emaus. Emaus je prema Novom zavjetu udaljen oko 11 kilometara sjeverno od Jeruzalema.

Iako su nekada uskrsne proslave trajale tjedan dana, u 19. stoljeće se skratilo na jedan dan poslije Uskrsa. Uskrsni je ponedjeljak i drugi dan Uskrsa. Prema drevnoj crkvenoj tradiciji, najveći blagdani slave se dva dana, a taj dan obično je bio posvećen za posjet obiteljima te različita hodočašća.

Uskrsni ponedjeljak je službeni praznik u većini europskih država, kao i u Australiji, Novom Zelandu, Kanadi, Argentini, Čileu i nekim državama Afrike i Srednje Amerike. U Poljskoj, Češkoj i Slovačkoj postoji običaj da mladići ujutro probude djevojke, prskajući ih svetom vodom, posvećenom na Uskrs.

Tjedan od Uskrsa do iduće nedjelje naziva se bijeli tjedan, a naziv je dobio prema odjeći novo krštenika kakva se nosila u početcima kršćanstva. Uskrsno vrijeme traje još 50 dana, do blagdana Duhova i kroz cijelo to razdoblje boja crkvenog ruha je bijela ili zlatna kao boja radosti.

Vjernici i danas na Uskrsni ponedjeljak tradicionalno posjećuju rodbinu i prijatelje, a među običajima je i hodočašćenje u marijanska svetišta.

PLETERNICA - Postavljanjem zadnjih metara posteljice radovi u Ulici Ante Starčevića u Pleternici ulaze u zadnju fazu. Kako kaže i sam izvođač radova ovog, više od 200 tisuća eura vrijednog projekta, asfaltiranje bi išlo i prije, no temperature nikako nisu išle tome u prilog.

Radove je obišla pleternička gradonačelnica, Marija Šarić sa suradnicima te je istaknula zadovoljstvo dovršetkom još jednog dugo očekivanog projekta. – Aktivnosti u našoj gospodarskoj zoni su konstantno prisutne, a posebno veseli činjenica kako se najveći dio aktivnosti i izgradnje odvija upravo kroz privatne investicije. Stoga je važno raditi ovakve projekte jer stvaramo nove uvjete za sve koji svoje investicije realiziraju u našoj zoni – istaknula je gradonačelnica Šarić.

Dodala je i kako novi upiti konstantno pristižu. – Upita za kupnju zemljišta u zoni je bilo i prije, no njihov broj se povećava što nam daje vjetar u leđa i jasnu poruku kako je Pleternica na karti investitora što se i vidi po investicijama u proteklim godinama, ali i po onima koje su pred nama – zaključila je gradonačelnica.

Postavljanje asfaltnog sloja i završetak rekonstrukcije očekuje se nakon Uskrnih blagdana.

VELIKA - Općina Velika objavila je Javni natječaj za prodaju nekretnina i poljoprivrednog zemljišta u Velikoj, Stražemanu i Oljasima.. Javni natječaj kao i potrebna dokumentacija za sudjelovanje u istom nalazi se u privitku teksta.

Rok za predaju ponuda za kupnju nekretnina je 14. travanj 2023. godine do 15,00 sati

POŽEGA - Na 19. sjednici Gradskog vijeća Grada Požege, koja će se održati 12. travnja 2023. godine, Gradonačelnik Grada Požege predlaže donošenje Odluke o jednokratnoj novčanoj pomoći obiteljima i kućanstvima za ublažavanje krize u 2023. godini.

Pravo na isplatu jednokratne novčane pomoći obiteljima i kućanstvima za ublažavanje krize u 2023. godini u visini od 140,00 eura, neto (ili 1.054,83 kn prema fiksnom tečaju konverzije od 7,53450 kuna za 1,00 euro), moći će ostvariti:

• korisnici zajamčene minimalne naknade,
• umirovljenici,
• hrvatski branitelji iz Domovinskog rata stariji od 50 godina koji su korisnici prava na naknadu za nezaposlene po posebnom propisu.

Pravo na isplatu jednokratne novčane pomoći za ublažavanje krize u 2023. godini u visini od 140,00 eura, neto može ostvariti korisnik koji je rješenjem Zavoda ostvario pravo na zajamčenu minimalnu naknadu.

Pravo na isplatu jednokratne novčane pomoći umirovljenicima u visini od 140,00 eura može ostvariti umirovljenik s prebivalištem na području grada Požege čija ukupna tuzemna i/ili inozemna mirovina sa svim dodacima ne prelazi iznos od 300,00 eura u mjesecu koji prethodi isplati ovoga prava. Umirovljenicima sukladno ovoj Odluci smatraju se korisnici starosnih, prijevremenih starosnih i obiteljskih mirovina i korisnici invalidskih mirovina zbog opće nesposobnosti za rad i profesionalne nesposobnosti za rad, a koji nisu u radnom odnosu i korisnici mirovina priznatih uz primjenu međunarodnih ugovora.

Pravo na isplatu jednokratne novčane pomoći hrvatskim braniteljima u visini od 140,00 eura, neto može ostvariti hrvatski branitelj iz Domovinskog rata s prebivalištem na području grada Požege, stariji od 50 godina i kojima je priznato pravo na naknadu za nezaposlene branitelje po posebnom propisu.

Navedeno pravo ostvaruje se na temelju dostavljenog zahtjeva (na standardiziranom obrascu) i određenih dokumenta Upravnom odjelu za društvene djelatnosti, a ukoliko se zahtjev pozitivno riješi isplata ostvarene jednokratne pomoći vrši se na tekući račun korisnika ili na blagajni Upravnog odjela za financije i proračun.

Podnositelj zahtjeva dužan je, uz ispunjeni standardizirani obrazac, priložiti sljedeće dokaze:

-     presliku osobne iskaznice ili dokument sa OIB-om (ukoliko nije naveden na osobnoj iskaznici)

-     dokaz o visini mirovinskog primanja: kopiju zadnjeg odreska mirovine (tuzemne i/ili inozemne) ili potvrdu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ili Potvrda iz banke o visini mirovine - uzimaju se u obzir ukupna primanja iz mirovinskog sustava (mirovina i zaštitni dodatak na mirovinu)

-     kopiju dokaza o statusu hrvatskog branitelja starijeg od 50 godina i priznatom pravu na naknadu za nezaposlene hrvatske branitelje po posebnom propisu pri nadležnom Upravnom odjelu u Požeško-slavonskoj županiji te

-     po potrebi potvrdu o visini dohotka i primitaka iz Porezne uprave kao i ostale dokaze po potrebi.