Protiv 34-godišnje vozačice slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama  -

U nedjelju, 16. travnja 2023. oko 20.45 sati u mjestu Bilice, 34-godišnja vozačica koja je upravljala osobnim automobilom marke „Dacia“, slavonskobrodskih registarskih oznaka, dolaskom do raskrižja oduzela je prednost prolaska osobnom automobilu marke „Ford“, slavonskobrodskih registarskih oznaka, a kojim je upravljala 37-godišnjakinja. Tom prilikom došlo je do udara prednjeg dijela „Dacie“ u desni bočni dio „Forda“ te odbacivanja istoga na putnu bankinu gdje je došlo do udara u metalni nosač prometnog znaka te prevrtanja vozila. U prometnoj nesreći obje vozačice su lakše ozlijeđene kao i putnici iz „Forda“ starosti šest, 14 i 36 godina.

Protiv 34-godišnje vozačice slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Tijekom protekla 24 sata na području PU požeško-slavonske dogodila se i prometna nesreća s materijalnom štetom u Požegi u Ulici Slavka Kolara.

Globalno gospodarstvo doživjelo je duboke promjene s porastom digitalne tehnologije. Samo u posljednjem desetljeću lista najvećih svjetskih globalnih kompanija dramatično se promijenila. Poduzeća koja karakterizira vlasništvo nad snažnom osnovnom kapitalnom imovinom, posebno ona aktivna u naftnom sektoru, dominirala su vodećim svjetskim tvrtkama 2008. godine. Deset godina kasnije, 2018., vrijednost nematerijalne ekonomije porasla je do te mjere da su pet najvećih svjetskih tvrtki bila tehnološka poduzeća. Mnoge zemlje OECD-a, posebice SAD, doživjele su porast broja „superstar“ tvrtki. Važno je napomenuti da i EU i SAD pate od sveukupne stagnacije produktivnosti. Jedan od čimbenika iza toga je neravnomjerna koncentracija u gospodarstvu – dok neke tvrtke ostvaruju snažan porast produktivnosti, uglavnom zahvaljujući brzom tehnološkom napretku, druge stagniraju. Razlozi zbog kojih je tvrtkama sve teže natjecati se s vodećima na tržištu uglavnom su sve veće prepreke ulasku na tržište i visoki troškovi prelaska na gospodarstvo temeljeno na znanju.

Što čini digitalnu ekonomiju posebnom?

Prvo, trošak proizvodnje digitalnih usluga i dobara često je nerazmjerno nizak s obzirom na velik broj korisnika. To dovodi do enormnih povrata koji, iako nisu isključivo vezani uz digitalno gospodarstvo, imaju izraženiji učinak u ovom sektoru, gdje su granični troškovi često niski ili blizu nule. Niži troškovi proizvodnje i lakši prodor na više tržišta digitalnim tvrtkama omogućuju da se brže povećaju, generirajući brzo rastuće povrate. One mogu biti snažno prisutne na određenom tržištu, kojem isporučuju svoje digitalne usluge, a da nisu fizički uspostavljene na tom tržištu. Drugo, digitalnu ekonomiju karakteriziraju jaki mrežni vanjski učinci. Što više korisnika želi određeni proizvod, uslugu ili tehnologiju, to je lakše i privlačnije za nove korisnike da se uključe. Trenutno postoje dvije vrste mrežnih učinaka: (i) izravni mrežni učinci – tipični za društvene mreže i komunikacijske aplikacije i platforme, kao što su Facebook i WhatsApp, gdje nove korisnike privlači broj postojećih korisnika, i (ii) neizravni mrežni učinci – tipični za platforme koje olakšavaju transakcije, kao što je Amazon te platforme s modelom prihoda koji se temelji na oglašavanju, kao što je YouTube.

Gospodarstvo se kreće prema široj proizvodnji novih proizvoda i usluga temeljenih na tehnologijama opće namjene, kao što su umjetna inteligencija (AI), strojno učenje i drugi slični računalno vođeni procesi visokih performansi čiju stvarna korisnost i vrijednost nije moguće procijeniti danas.

Prema OECD-u, kako količina podataka nastavlja rasti tako se i vlasništvo nad podacima koncentrira ali njihova ukupna vrijednost ostaje nepoznata. Sposobnost mnogih od velikih digitalnih tvrtki (Amazon, Google, Meta i Microsoft) da kontinuirano prikupljaju i analiziraju podatke vezane za širok raspon proizvoda i tržišta, postavlja legitimna pitanja politike tržišnog natjecanja.

Budući da će se sljedeća tehnološka revolucija najvjerojatnije usredotočiti na umjetnu inteligenciju i strojno učenje, tvrtke koje će je najbolje iskoristiti mogle bi biti one koje su već sada velike, s obzirom na to da su podaci neophodni za napredovanje ovih tehnologija. To bi moglo stvoriti više nepremostivih ulaznih prepreka. Stoga se postavlja pitanje treba li podacima upravljati na način koji osigurava odgovarajuću konkurenciju. Budući da podatke može koristiti više poduzeća istovremeno i oni mogu igrati važnu ulogu u konkurentnosti poduzeća i prilikama za inovacije, širenje podataka i njihovo korištenje od strane najvećeg mogućeg broja poduzeća moglo bi, u načelu, povećati ekonomsku i socijalno blagostanje.

Posjedovanje velikog skupa korisničkih podataka koje generiraju određene digitalne platforme daje značajne prednosti etabliranim tvrtkama. Oni su stoga u mogućnosti steći konkurentsku prednost pomoću mehanizma poznatog kao povratna petlja, što znači poboljšanje kvalitete i vrijednosti proizvoda i usluga tvrtke bilo korištenjem podataka koji su već na raspolaganju ili korištenjem prihoda ostvarenog od korisnika, kao što je ciljano online oglašavanje. Ta poboljšanja zauzvrat privlače korisnike višom kvalitetom i bolje ciljanim proizvodima i uslugama, stvarajući dobar ciklus koji malim igračima otežava ulaz i opstanak. Isključivo vlasništvo nad podacima stoga može dovesti do slabije konkurencije.

Sve dok su privatnost i sigurnost zaštićeni, dijeljenje podataka doista može generirati šire društveno dobro. Dok su rizici donošenja politika u ovom području općenito dobro poznati i usredotočeni su na potrebu zaštite privatnosti – osobito kada su uključeni osobni podaci – i sprječavanje tajnih aspekata dijeljenja podataka, trenutačno ne postoji globalni model koji bi se mogao slijediti. Važno je zapamtiti da politika tržišnog natjecanja nije jedina odrednica načina na koji se podaci trebaju dijeliti. Interakcija između različitih pravnih režima koji reguliraju pristup podacima također igra važnu ulogu. MMF zagovara integriranu međusektorsku politiku koja (i) pojašnjava distribuciju ekonomskih povrata od podataka, (ii) potiče korisničku kontrolu podataka i razmatra obveznu razmjenu podataka između tvrtki kako bi se potaknula konkurencija i oslabila tržišna moć vodećih tvrtki, (iii) temelji se na snažnoj kibernetičkoj sigurnosti i (iv) sprječava međunarodnu fragmentaciju na tržištima podataka.

Opća uredba Europske unije o zaštiti podataka postavlja globalni standard za pristup podacima. Naglasak na zaštiti podataka i personaliziranoj kontroli podataka stvara regulatorni model koji korisniku i generatoru podataka daje kontrolu, a možda i ograničava moć poduzeća. Međutim, kritičari GDPR-a tvrde da bi GDPR čak mogao potkopati inovacije ili postati kvazi-porez na digitalne tehnologije. Europska unija poduzela je niz važnih koraka za aktivno otvaranje svojih tržišta podataka, uključujući zakone koji omogućuju ponovnu upotrebu javnih i javno financiranih podataka i koji se bave rascjepkanošću tržišta duž nacionalnih granica (Uredba o slobodnom protoku podataka). Kao rezultat toga, čini se da je održana suptilna ravnoteža između zaštite javnog interesa i jamčenja okvirnih uvjeta koji vode zdravom tržišnom natjecanju i inovacijama.

Smanjenje kazne za sumanutu jurnjavu drogiranog vozača BMW-om i zabijanje punom brzinom u Škodu Octaviju, na naplatnim kućicama Sv. Helena autoceste A4, pričem su tri osobe teško ozlijeđene, dijete najteže, sabotira prometnu sigurnost i ugrožava nacionalne interese  -

Potrebno je provesti katarzu prometnog sustava, a dotada, treba razmisliti i o prepuštanju najtežih prometnih pravosudnih procesa pravosuđu Europske unije!

Autor: prometni stručnjak dr. sc Željko Marušić 

Fotografija: varazdinski.hr

U ovom skandaloznom pravosudnom raspletu užasne prometne nesreće, koja relativizira najteže, brutalno kršenje prometnih propisa, s izravnim i pogibeljnim ugrožavanjem ostalih sudionika u prometu te posredno kompromitira prometnu sigurnost, fokus sada treba staviti ne na krajnje neodgovornog vozača, nego na članove sudskog vijeća Županijskog suda u Osijeku. Teško je shvatiti, još teže prihvatiti logiku i motive njihove odluke, koja sabotira prometnu sigurnost i ugrožava nacionalne interese. Što je s teškim otegotnim okolnostima? Kakva se poruka društvu ovom presudom šalje? Dosta je!

Potrebno je provesti katarzu prometnog sustava, a dotada, treba razmisliti i o prepuštanju najtežih prometnih pravosudnih procesa pravosuđu Europske unije. Umjesto plaćanja ovakvih sudaca bilo bi isplativije angažirati i platiti europsko pravosuđe da to uradi umjesto nas. Imamo dobra iskustva u poslovnom sektoru….

Odluka tročlanog sudskog vijeća Županijskog suda u Osijeku, koje je, nizom olakotnih okolnosti, nepravomoćnu kaznu od pet godina Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, za izazivanje teške prometne nesreće u srpnju 2017., na autocesti A4, naplatnoj postaji Sveta Helena, kad se Ozren Matijašević, tada 35-godišnjak, pod teškim utjecajem droge, BMW-om, ignorirajući slijedne znakove izričitih naredbi ograničenja brzine na 100, 80, 60 i 50 km/h te potom obvezu zaustavljanja “Zabrana prolaska bez zaustavljanja – cestarina”, pri punoj brzini (procijenjeno 125 km/h) silovito zabio u stražnji dio Škode Octavije, pričem su vozač i putnica iz tog vozila zadobili teške ozlijede, a dijete osobito teške i po život opasne ozlijede, smanjilo na dvije godine i devet mjeseci, novi je pravosudni skandal.

Pravosuđe je najveći problem, rak-rana našeg prometnog sustava, to se govori već dugo, a ova presuda to jasno potvrđuje.

Neshvatljivi zbir najbrutalnijih prekršaja, koje samo srećom nisu završili tragedijom, trebalo je odgovarajuće kazniti. Nepravomoćna presuda Općinskog kaznenog suda u Zagrebu bila je minimum za nesreću kakva se još nije dogodila u hrvatskoj i mogla je završiti višestrukom tragedijom. Odlukom Županijskog suda u Osijeku to je kompromitirano, a edukativna uloga kažnjavanja dovedena je u pitanje.

Hrvatska, a pogotovo prometni sustav, u kojega je mnogo uloženo te je generator najvažnije gospodarske grane – turizma, ne zaslužuje ovakvo pravosuđe. To je i glavni razlog zbog čega je smrtnost ne hrvatskim cestama 60 posto veća od prosjeka Europske unije, premda je Hrvatska, razmjerno BDP-u i broju stanovnika, od 2000. najviše uložila u prometni sustav.

Zbog toga je najvažnija mjera za povećanje sigurnosti na cestama (nakon ovog posljednjeg prometno-pravosudnog skandala dodano je podcrtano):

1. Povećanje izvjesnosti poštenog kažnjavanja
Potrebno je unaprijediti nadzor prometa, kako bi oni koji krše prometne propise bili evidentirani i procesuirani. U tom smislu je važno ceste premrežiti radarskim kamerama, a na autocestama bi trebalo bolje iskoristiti mogućnosti budućeg elektroničkog nadzora i naplate. No sve to, uključujući i rad policije, koja, razmjerno mogućnostima, radi dobar posao, uz ovakvo ‘pravosuđe’, pada u vodu.
Potrebno je provesti katarzu prometnog sustava, a dotada, treba razmisliti i o prepuštanju najtežih prometnih pravosudnih proces pravosuđu Europske unije. Povećanje izvjesnosti pravednog kažnjavanja riješilo bi 75 posto svih problema u sigurnosti cestovnog prometa. Stoga bi ova mjera, uz poboljšanje pravosuđa, trebala biti nacionalni prioritet.

…

Preostalih 25 posto riješile bi sljedeće četiri mjere:

2. Uvesti odredbu mladi vozač, do navršene 24. godine, uz:
– ograničenje snage motora vozila na 70 kW (95 KS),
– kategoriju “privremena vozačka dozvola”, koja bi vrijedila tri godine, odnosno do navršene 24. godine, a poništavala se nakon drugog težeg prekršaja ili prve obijesne vožnje.

3. Na dionice s nezaštićenim odvodnim kanalima uz cestu koje presijecaju betonski prilazi i mostići:
– postaviti uspornike i/ili zaštitne ograde,
– uvesti zabranu postavljanja novih bez građevinske dozvole temeljem prometne studije za konkretnu lokaciju.

4. Fiskalnu politiku prema vozilima definirati prema utjecaju na sigurnost i ekologiju:
– za nove automobile koji imaju 5 zvjezdica za sigurnost po Euro NCAP standardu uvesti popust od 50 posto na trošarinu (PPMV) i posebni godišnji porez,
– za nove automobile koji imaju 5 zvjezdica za sigurnost po Euro NCAP standardu te sustave za upozorenje napuštanja trake te autonomno kočenje trošarinu (PPMV) i posebni godišnji porez,
– na nova i sigurna vozila uvesti dodatni bonus na obvezno i kasko osiguranje,
– na stara i nesigurna vozila treba uvesti malus na autoosiguranje, progresivno rastući sa snagom,

5. Povećati kvalitetu i poboljšati izvedbu pneumatika u prometu:
– uvesti obvezu korištenja zimskih guma, od 15. studenoga do 15. travnja za sva osobna vozila na cestama u RH,
– na kupnju guma, jedan komplet svake tri godine, uvesti povrat PDV-a do visine PDV-a na računu za godišnje servisiranje vozila u bilo kojem legalnom servisu, uz uvjet da se vozilo servisira barem jedanput godišnje,
– uvesti kontrolu tlaka zraka u gumama, temeljem opterećenja vozila.

JAKŠIĆ - Općinski načelnik Općine Jakšić proglasio je 17. travanj 2023. godine Danom žalosti povodom tragične smrti hrvatskog vojnika Jakova Bočkaj.

Prema Odluci kojom je proglašen Dan žalosti u obvezi je  na svim zgradama ustanova i institucija na području Općine Jakšić istaknute zastave na pola koplja.

Poziv upućujemo   i drugim pravnim i fizičkim osobama da također istaknu zastave na pola koplja.

Ujedno pozivamo sve pravne i fizičke osobe koje obavljaju ugostiteljsku djelatnost i organizatore javnih manifestacija da svoje poslovanje obavljaju primjereno Danu žalosti.

Tragično prekinut život mladog hrvatskog vojnika nenadoknadiv je gubitak za cijelu Hrvatsku vojsku, poruka je ministra obrane

Ministar obrane Mario Banožić i načelnik Glavnog stožera OS RH admiral Robert Hranj u nedjelju 16. travnja 2023. izrazili su sućut obitelji, prijateljima i kolegama preminulog pripadnika Hrvatske vojske Jakova Bočkaja.

"Poštovana obitelji Bočkaj, prijatelji, poznanici i kolege našeg Jakova,

u svoje osobno te ime cijelog Ministarstva obrane i Hrvatske vojske, upućujem najdublje izraze sućuti povodom smrti vašeg i našeg Jakova.

Tragično prekinut život ovog mladog hrvatskog vojnika nenadoknadiv je gubitak za cijelu Hrvatsku vojsku i u ovim trenucima dijelimo s vama svu tugu i bol zbog ovog teškog gubitka.

Jakov je bio jedan od onih hrabrih mladića koji su svoj put odlučili graditi upravo u Hrvatskoj vojsci i zbog svega što je za nju činio, neizmjerno mu hvala.

Neka mu je laka hrvatska zemlja koju je toliko volio.

Počivao u miru", stoji u tekstu brzojava sućuti ministra Banožića.

Načelnik Glavnog stožer OS RH admiral Robert Hranj također je izrazio sućut obitelji i prijateljima pripadnika Hrvatske vojske Jakova Bočkaja povodom njegove tragične smrti.

Po dovršetku kriminalističkog istraživanja, osumnjičeni je kazneno prijavljen nadležnom državnom odvjetništvu i predan pritvorskom nadzorniku  -

Policijski službenici su dovršili kriminalističko istraživanje nad 20-godišnjim hrvatskim državljaninom kojeg se sumnjiči da je počinio kazneno djelo „Teška tjelesna ozljeda s posljedicom smrti“.

Naime, osumnjičeni je u subotu 15. travnja 2023. oko 2.15 sati u Požegi na Trgu Svetog Trojstva na parkiralištu, nakon kraće verbalne prepirke fizički napao 21-godišnjaka zadavši mu više udaraca u predjelu glave.
Uslijed udaraca 21-godišnjak je pao na pod, a osumnjičeni ga je nastavio udarati još par puta i napustio mjesto događaja. Ozlijeđeni 21-godišnjak je prevezen u Opću županijsku bolnicu u Požegi gdje je u nedjelju 16. travnja u jutarnjim satima od posljedica ozljeda preminuo.

Po dovršetku kriminalističkog istraživanja, osumnjičeni je kazneno prijavljen nadležnom državnom odvjetništvu i predan pritvorskom nadzorniku.

POŽEGA - Kako neslužbeno doznajemo, 21-godišnjak, pripadnik Hrvatske vojske iz Eminovaca, koji je nađen u besvjesnom stanju na Trgu sv. Trojstva u Požegi u subotnjoj noći oko 2,25 sati, brutalno pretučen, podlegao je teškim ozljedama glave. Požeško-slavonska počlicija još nije poslala priopćenje o smrti.

Ranije jučer nakon potvrde MORH-a da je 21-godišnjak pripadnik HV-a i Požeško-slavonske Policijske uprave da je osumnjičeni 20-godišnjak uhićen i priveden, očekivalo se da će liječenje 21-godišnjaka s teškim ozljedama glave biti uspješno. No ozljede glave su bile preteške i on je u jutarnjem satima preminuo. 

VELIKA - Održano je 25. "Hercegovačko silo" u organizaciji  Zavičajne udruge Herceg Stjepan iz Požeštine. "Hercegovačko silo" je zavičajna i tradicijska zabava i okupljanje stanovnika Požeštine i šire porijeklom iz Hercegovine, ali i njihovih prijatelja iz cijele Hrvatske te Bosne i Hercegovine. Okupilo se njih preko 400 u Svečanoj dvorani "Avia" u Velikoj. Pristigli su im i gosti iz starog kraja KUD sv. Ante iz Ljubuškog, obučeni u narodne nošnje tog kraja koji su izveli nekoliko pjesama i svakako nekoliko gangi u čemu su imali i podršku nekih starijih posjetitelja u dvorani.

Ponovno se pokazao kao odličan organizator, predsjednik Udruge Herceg Stjepan Vlado Boban, jer je sve pripremio za odlično druženje i zabavu, stoga mu je Društvo na Skupštini produžilo da bude predsjednik još jedan mandat. Tko zna neka radi i dalje.

Sve goste u dvorani, izražavajući zahvalnost što su se ponovno okupili u ovako velikom broju pozdravio je predsjednik udruge Vlado Boban, pročelnik općine Velika Valentin Raguž i županica Antonija Jozić, koja je i otvorila silo. Gost na silu bio je i ministar pravosuđa Ivan Malenica i brojni gosti i uzvanici iz BiH te Hrvatske. Predsjednik Vlado Boban uručio je i zahvalnice članovima koji su svojim radom omogućili da se i sada nakon 25. godina održavaju sila, Radoslavu Galiću i Boži Bokšiću.

Na "Hercegovačkom silu" uvijek bude i delicija iz Hercegovine, tako je uz nezaobilazne uštipke, hercegovački pršut i sir iz mišine iz starog kraja, nije zaboravio ni ono što Hercegovci u Slavoniji najviše vole, a to je sarma. Ove godine po riječima Kristijane iz Avie pripremljeno je 1.100 sarmi. Na kraju i obvezna pečena janjetina sa ražnja i mladi luk. Kako sada ima sve više Hercegovaca koji su ovdje postali vinogradari ili tu ljubav donijeli sa sobom, ponovno smo imali stotinjak vrlo kvalitetnih vina na degustaciji nakon večere, koje je postalo tradicija, ali naravno sa sve više i više butelja vina.

Bila je tu i glazbena skupina Twist off band poznatih glazbenika, Zvjezdan Marjanović Zveki i Alen Kovačević sa solisticom Jelenom.
Tijekom večeri održana je i bogata tombola sa puno vrijednih zgoditaka, a dio prihoda kao i prijašnjih godina namijenjen je u humanitarne svrhe, za pomoć u liječenu četverogodišnje Sare iz Velike oboljele od leukemije.

Nakon večere uslijedio je i ples na plesnom podiju koji je bio uglavnom pun.

POŽEGA -  Folklorni ansambl Požega održao je svoj redovni Godišnji koncert pod nazivom "Oj Požego sve ti je na glasu" u dvorani Gradskog kazališta Požega. Folklorni ansambl Požega je do 2020. godine nastupao pod imenom GKUD Požega, a od 2020. pod novim imenom. U svojoj dugoj povijesti nastupili su na najvažnijim regionalnim i džavnim smotrama folklora, te na brojnim smotrama u Požeško-slavonskoj županiji, ali i u inozemstvu, Bugarskoj, Njemačkoj, BiH, Švicarskoj, Austriji, Srbiji, a ove godine nastupit će i u Češkoj. Dobitnik su i nagrade grada Požege 2008. godine.

Članovi su izveli nekoliko spletova pjesama i plesova našeg kraja i koreografija iz drugih krajeva Hrvatske. U koncertu su nastupili i gosti Folklorni ansambl Koprivnica, KUD "Hrvatska seljačka sloga" iz Opatovca i KUD "Vrbje" iz Vrbja.

Predaja ilegalnog oružja i eksplozivnih sredstava  -

U subotu 15. travnja 2023. u mjestu Badljevina, 23-godišnjak je policijskim službenicima dragovoljno predao tromblonsku osvjetljavajuću minu, dvije tromblonske dimne mine, sedam komada streljiva i 240 komada vježbovnih detonatorskih kapisli.

Istoga dana, u mjestu Jaguplije, anonimni građanin je policijskih službenicima dragovoljno predao ručnu bombu, dva komada TNT (200 grama) i 30 komada streljiva.

Navedeno je izuzeo policijski službenik za protueksplozijsku zaštitu i pohranio u prostorije policije do uništenja.

I dalje je u tijeku akcija "Manje oružja-manje tragedija"