I ovoga vikenda provedene su pojačane mjere u prometu  -

FOTO: Ilustracija

Kako je bilo najavljeno i protekli vikend s ciljem osiguranja povoljnog stanja sigurnosti cestovnog prometa provedene su mjere pojačanog nadzora prometa, posebice usmjerene na tzv. 'četiri glavne ubojice u prometu' (alkohol, brzina, sigurnosni pojas i mobitel) kao i na recidiviste, odnosno višestruke počinitelje prometnih prekršaja.

Ciljana akcija nadzora alkoholiziranosti i droga kod sudionika u prometu provodila se u noći sa subote na nedjelju.

Tijekom provođenja aktivnosti na području PU požeško-slavonske utvrđeno je ukupno 115 prekršaja, od čega izdvajamo deset prekršaja upravljanja vozilom pod utjecajem alkohola, 12 prekršaja nekorištenja sigurnosnog pojasa i 72 prekršaja nepoštivanja dopuštenih brzina kretanja, a zatečen je i jedan recidivist.

Najveća novčana kazna predviđena je za prekršaj koji se dogodio u petak 24. svibnja 2024. oko 17.35 sati u Požegi u Cerničkoj ulici gdje su policijski službenici u prometu zatekli 54-godišnjeg vozača koji je za vrijeme dok mu je vozačka dozvola oduzeta i ukinuta upravljao mopedom. Također je utvrđeno da je mopedu istekla važnost tehničkog pregleda i osiguranje vozila.

Vozaču je izdan prekršajni nalog na novčani iznos od 2.240,00 eura i zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilom „AM“ kategorije u trajanju od tri mjeseca.

VELIKA - Trodnevna manifestacija „Čuvajmo običaje zavičaja“ u Velikoj je već duga tradicija a treći dan je održana i 32. Međunarodna smotra folklora, jedna od najvećih u Požeštini. Sve je krenulo sa svečanom povorkom svih sudionika Smotre koju su predvodile svečano ukrašene konjske zaprege Konjogojske udruge Valis Aurea. Po drugi puta povorka je krenula sa novog veličkog Trga hrvatskih branitelja. Nakon svečane povorke ulicom i prolaska kroz veliki šator gdje su ih toplo pljeskom pozdravili okupljeni gledatelji započeo je prikaz koreografiranih plesova i pjesama folklornih društava koja su došla na smotru. Šator je ponovno bio pun gledatelja, a svi su oni došli uživati u prelijepim prizorima narodnih nošnji iz raznih krajeva i zvucima tradicije.

Sve je uvodno pozdravio Bernard Gruić, predsjednik Kulturno umjetničkog društva "Ivan Goran Kovačić" iz Velike, zahvalivši se svima koji su pomogli u organizaciji, predsjednica Općinskog vijeća Anamarija Sikirić ispred općine Velika, a zamjenik županice Ferdinand Troha je smotru proglasio otvorenom. Smotru je vodio Boris Benčić i uveseljavao posjetitelje svojim dosjetkama. Uslijedili su nastupi Veličkih mažoretkinja koje su velikim pljeskom podržale mame, tate, bake, djedovi i ostali.

Prvi su nastupili domaćini iz KUD-a Ivan Goran Kovačić Velika, a od gostiju tu su bili već tradicionalni KUD Šijaci Biškupci, KUD Klokotić iz Rumunjske, Češka beseda Kaptol, KUU Miljevci iz Miljevaca kod Drniša, KUD Jasen iz Šaptinovaca, KUD Tomislav iz Sibinja, Hrvatska izvorna grupa Budimpešta, HKUD „Dubrave“ Aladinići iz Bosne i Hercegovine, Radničko kulturno umjetničko društvo Rudar iz Raše, KUD "Orljava" Pleternica i za kraj Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo Matija Gubec Tavankut iz Srbije.

Za sve posjetitelje i sudionike organizirana je i vrijedna tombola, a za sudionike je pripremljena večera, za koju je lovačko društvo iz Velike pripremilo slavonski čobanac i pečene odojke na ražnju. Druženje se nastavilo dok gostujuća društva nisu morala krenuti na put do svojih mjesta iz kojih su došli prijateljima u Veliku. 

Protiv 46-godišnjaka slijedi optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira  -

FOTO: Ilustracija

Policijski službenici su dovršili kriminalističko istraživanje i utvrdili da je dana 25. svibnja 2024. oko 18 sati u Lipiku na raskrižju ulica Ante Starčevića i Nikole Tesle, 46-godišnjak zaustavio osobni automobil kojim je upravljao 25-godišnjak te ga verbalno i tjelesno napao. Tom prilikom 25-godišnjak je lakše ozlijeđen.

Protiv 46-godišnjaka slijedi optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

KAPTOL - Niz od pet izvanrednih koncerata klasične glazbe objedinjenih u 1. Festival klasične glazbe Kaptol 2024. , održava se tijekom svibnja i lipnja u akustički atraktivnim prostorima bajkovitog Kaptola. Mjesta iznimno bogate kulturno-povijesne baštine i identitetske važnosti. U samom srcu Zlatne doline moći ćemo čuti izvrsne soliste i sastave, sinergiju lokalnih glazbenika i gostiju, spoj iznimno nadarene glazbene mladosti i dobro provjerenog iskustva u izvedbama klasične glazbe nastale od vremena srednjeg vijeka do najnovijih ostvarenja.

Mala jedinstvenost i posebna vrijednost ovog prvog izdanja Festivala je posvećivanje pažnje te oživljavanje spomena na naše značajne pojedince – zavičajne umjetnike koji su rođeni ili živjeli nekada baš tu – u našim kućama, hodali po našim livadama, šumama, dvorištima, ulicama ili trgovima poput Ive Čakalića, Vilima Korajca, Napoleona Špuna Strižića ili Petra Markovića, i koji su zasigurno kao i mi inspirirani prirodnim ljepotama rodne Slavonije stvarali svoja umjetnička djela, a danas u tim umjetničkim djelima (možda pomalo neotkriveni) čekaju da i nas inspiriraju.

Koncerte 1. Festivala klasične glazbe Kaptol 2024. slušat ćemo na dvije lokacije: u župnoj crkvi sv. Petra i Pavla apostola i crkvi sv. Jurja unutar drevnog Starog grada prema a očekuje nas još dva koncerta:
30. 5. - Violončelistička senzacija (Hana Rabadan, Krešimir Popović) gošća: Mia Raguž
2. 6. - Mladi klasičari (Lovro Ticl, Lovro Čutić i Mihael Mojzeš)

Festival organizira Udruga glazbenika “A VISTA!” Požega uz pomoć Ministarstva kulture i medija RH, Općine Kaptol, Župe Kaptol i mnogih drugih dobročinitelja.

Porazno je što na polovini 2024. godine raspravljamo o izvješću koje donosi pregled stanja prava djece u Hrvatskoj za 2022. godinu. To je nažalost loša praksa u Hrvatskom saboru da se o važnim pitanjima i problemima raspravlja sa odgodama od najmanje godinu dana, jer sada bi već trebali raspravljati o izvješću za 2023. godinu. Klub SDP-a a će uputiti Zaključak kojim se poziva predsjednika Hrvatskog sabora da se ubuduće godišnja izvješća pravobranitelja stavljaju na plenarnu raspravu u najkraćem roku po zaprimanju izvješća, a najkasnije do isteka tekuće godine.

Također, pozivamo predsjednika Hrvatskog sabora da se sva postojeća neraspravljena izvješća pravobranitelja za 2022. godinu stave na plenarnu raspravu u najkraćem mogućem roku.

Brojke su sve lošije, puno je problema što se tiče prava djece i skrbi o djeci i upravo stavljanje pravovremeno u fokus teme zaštite djece može doprinijeti zaštiti njihovih prava.

Među ključnim problemima pravobraniteljica je istaknula dječje siromaštvo, nasilje nad djecom, diskriminaciju, ostvarivanje prava djece s teškoćama u razvoju, nedostatnu podršku za mentalno zdravlje djece te neodgovarajuću zaštitu djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Danas se situacija nije puno promijenila i svi ovi prioriteti su obilježeni još većim izazovima.

Prema podacima za 2022. godinu Ured pravobraniteljice za djecu je zaprimio 296 prijava nasilnog i zanemarujućeg ponašanja prema djeci, što je porast za 27 više nego u 2021. godini. Potrebno je poboljšati međuresornu suradnju i žurnom postupati po svakoj prijavi nasilja, bez obzira radi li se o vršnjačkom nasilju ili nasilju u ustanovama.

Pojedini resori unatoč sporazumima i protokolima često ne postupaju koordinirano i još uvijek sustavi nemaju povratne informacije o pojedinim slučajevima niti se na taj način štite prava i interesi djece. Također, potrebno je educirati djelatnike radi zaštite interesa djece, prepoznavanja nasilja, jer škole u pojedinim slučajevima banaliziraju nasilje ili neadekvatno postupaju u sprječavanju ponavljanja nasilnog ponašanja, što može ugroziti interese djece.

S obzirom na sve veći broj djece s teškoćama u razvoju, potrebno je povećati upisnu kvotu na fakultetima za školovanje logopeda i drugih stručnjaka te omogućiti zapošljavanje socijalnog radnika u školskom sustavu kao dio stručne službe, što predlaže i pravobraniteljica.

Potrebno je puno raditi na prevenciji nasilničkog ponašanja, omogućiti obitelji osnaživanje, učenje i njegovati pozitivna ponašanja roditelja.

Nažalost, roditelji se još uvijek teško odlučuju za traženje pomoći u odgoju, opterećeni su svakodnevnim životnim potrebama, poslom, te rastućim troškovima života te je potrebno puno više napora da se osvijesti potreba o skrbi za mentalno zdravlje djece. Stoga je sustav dužan pružiti podršku i javno dostupne usluge roditeljima, kao i rano prepoznavanje teškoća.

Općenito, razina stresa u društvu je velika i mentalno zdravlje građana je narušeno i to je pitanje prioriteta ulaganja u zdravo okruženje u kome je dostupna pomoć od strane stručnjaka ali i ulaganje u razvoj okruženja koji njeguje pozitivne vrijednosti.

Što se tiče sustava socijalne skrbi i skrbi o djeci, posebno je opasna i zabrinjavajuća činjenica da se na žurni smještaj korisnika i izdvajanje djece - koja su u nesigurnom ili opasnom okruženju -  čeka mjesecima, jer stručni radnici nemaju gdje smjestiti dijete. Danas u Hrvatskoj imamo 4000 djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi, od čega je 2000 djece u udomiteljskim obiteljima, 900 u ustanovama koji su pružatelji smještaja, odnosno u drugim oblicima organiziranog smještaja.

Prema podacima pravobraniteljice za djecu, u 8 godina se broj smještene djece u domovima povećao za 35 %.

Nedavni slučaj napuštene bebe iz Zaprešića koja je sada smještena u domu u Nazorovoj, a nije u udomiteljskoj obitelji, koji smještaj bi bio najadekvatniji i u najboljem interesu djeteta, govori u kakvom je stanju sustav socijalne skrbi. Naime, za to dijete nije bilo mjesta u udomiteljstvu.

Trend je pada broja udomiteljskih obitelji, unatoč povećanja naknada, što samo potvrđuje da se nitko nije odlučio baviti udomiteljstvom radi naknada, a onda to potvrđuje da nemaju dovoljnu podršku i na to svakako resorno Ministarstvo može i dužno je utjecati i ponuditi rješenja.

Imamo 119 djece s teškoćama smještene u udomiteljske obitelji, 12 specijaliziranih udomiteljstava. U praksi se događa da zbog potreba djece s teškoćama, s kojima se udomitelji ne mogu nositi, traže premještaj. Zakonom o inkluzivnom dodatku bi upravo trebalo osigurati inkluzivni dodatak za smještenu djecu, da bi se mogle prevladati različite prepreke za puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi – kako stoji u definiciji inkluzivnog dodatka.

Kao razlog zašto smještena djeca nemaju pravo na inkluzivni dodatak – Vlada poručuje kako imaju pravo na naknadu za osobne potrebe. Danas naknada za osobne potrebe iznosi 33 eura za dijete OŠ, odnosno 46 eura za dijete srednjoškolske dobi na mjesečnoj razini i koliko si dijete što može s tim priuštiti. Ta naknada se trebala davno povećati, barem kada su se neke druge naknade povećavale u sustavu socijalne skrbi 2022. godine. Žalosti da je ova naknada u progamu Vlade za novi mandat predviđena da će se povećati do kraja mandata 30 posto, što je oko 10 – 14 eura.

Ništa se nije promijenilo niti u sustavu vještačenja djece sa poteškoćama u razvoju za priznavanje određenih prava u sustavu socijalne skrbi – na vještačenja se čeka i dalje mjesecima, čak i godinu dana. Primjerice Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom 2022. je zaprimio 126.450 zahtjeva za vještačenjem u prvom stupnju, a riješio ih je 104.951. (godinu prije, 2021., zaprimio je 118.212, a riješio 116.045 zahtjeva).

Temeljem Zakona o socijalnoj skrbi treba ukinuti obvezu preispitivanja zdravstvenog stanja odnosno vještačenje, ako je ono trajno nepromjenjivo, s najtežim oštećenjima i ako je korisnik ostvario maksimalno pravo.  Time bi se pomoglo roditeljima ali i rasteretilo sustav, jer nažalost imamo sve veći broj korisnika.

U Hrvatskoj svako peto dijete živi u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Novčane pomoći u sustavu socijalne skrbi namijenjene su samo osobama u dubokom siromaštvu, a prema izvješću se samtra da 14 tisuća djece korisnika zajamčene minimalne naknade (ZMN) živi u dugotrajnom i dubokom siromaštvu.

Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, imamo 741.145 djece u dobnoj strukturi od 0-19 godina. Trenutno u RH doplatak za djecu prima 244 092 djece. U kontekstu sadašnjeg propisa, doplatak za djecu je određen dohodovnim cenzusom. Uvjetovan je prihodom u kućanstvu, po članu obitelji i cenzusom koji je po novom zakonu 618 eura, umjesto dosadašnjih 309 eura i planiran je obuhvat 511 tisuća djece. Postavljanjem cenzusa će ponovno veliki broj djece ostati bez doplatka ili će biti u manjem iznosu jer je postavljeno 5 razreda, a rasponi se povećavaju sa sadašnjih  26,49 do 39,73 eura na 30,90 do 61,80 eura te je povećanje na simboličnoj razini - ističe u svom priopćenju za medije Martina Vlašić iljkić, saborska zastupnica SDP-a i u novom mandatu.

Na XXX. konvenciji Lions klubova distrikta 126 Hrvatska raspravljalo se na temu gladi koja se održala u Svetom Martinu na Muri.

Bacanje hrane globalno je pitanje koje značajno utječe na okoliš i gospodarstvo. Ono doprinosi s 8-10% godišnjih globalnih emisija stakleničkih plinova, što je gotovo pet puta više od emisija zrakoplovnog sektora. Ekonomski, trošak bacanja hrane je zapanjujući, procijenjen na oko tisuću milijardi američkih dolara godišnje. To uključuje izgubljene resurse korištene u proizvodnji hrane i troškove povezane s odlaganjem.

„Rasipanje hrane ima duboke ekonomske, društvene i ekološke učinke. Samo u EU-u godišnje proizvedemo 58 milijuna tona otpada od hrane, što iznosi 131 kilograma po stanovniku. To predstavlja nevjerojatan ekonomski gubitak od 132 milijarde eura. Istovremeno, više od 37 milijuna građana EU ne može si priuštiti kvalitetan obrok svaki drugi dan. Ovaj oštar kontrast naglašava hitnu potrebu za učinkovitim rješenjima za rješavanje pitanja rasipanja hrane. Iz ekološke perspektive, kada bi bacanje hrane bila država, bila bi peti najveći emiter stakleničkih plinova u EU-u“, poručila je zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak.

EU je poduzeo proaktivne korake za rješavanje problema bacanja hrane kroz razne regulative i strateške okvire. Strategija Od polja do stola, dio Europskog zelenog plana, ima za cilj prepoloviti bacanje hrane po glavi stanovnika na maloprodajnoj i potrošačkoj razini do 2030. godine, usklađujući se s ciljem održivog razvoja (SDG) 12.3. Trenutno je u EU-u aktualno više inicijativa za borbu protiv bacanja hrane.

Hrvatska predana smanjenju bacanja hrane u skladu s EU direktivama i ciljevima održivog razvoja

„Prosječan član hrvatskog kućanstva godišnje generira oko 53 kilograma otpada od hrane, što rezultira s oko 214 tisuća tona otpada svake godine. Naši nacionalni ciljevi imaju za cilj smanjiti ovu brojku za 30% do 2028. godine. Mjere uključuju kampanje podizanja javne svijesti, poboljšane sustave praćenja i promicanje donacija hrane za podršku onima kojima je potrebna“, rekla je eurozastupnica Sunčana Glavak.

Hrvatska je donijela Nacionalni plan za sprječavanje i smanjenje rasipanja hrane 2023.-2028. vrijedan 5,7 milijuna eura. Plan obuhvaća različite strategije, od poticanja doniranja hrane do promicanja društvene odgovornosti unutar prehrambenog sektora, podizanja svijesti potrošača te ulaganja u istraživanje i inovativna rješenja.

POŽEGA - Udruga zavičajnih pisaca i slikara "Matko Peić" u prigodi obilježavanja 10. godišnjice postojanja udruge organizirala je  8. Likovnu koloniju u dvorišnom prostoru Fakulteta turizma i ruralnog razvoja u Požegi.

Koloniju je uvodnim govorom otvorio gradonačelnik Grada Požege Željko Glavić. Pohvalio je članove na  dugogodišnjem radu i trudu uz koji su uspješno sačuvali uspomenu na velikana slikarstva Matka Peića.

Kao zahvalu na podršci Gradu Požegi, Udruga je gradonačelniku Glaviću uručila sliku „Požeška veduta“, autorice Marije Valentić.

Likovna je kolonija započela s radom slikara, a održana je kroz program rada Udruge financiran od strane Grada Požege. Sudjelovali su i gosti slikari iz Udruga susjednih županija te članovi Udruge. 

Podsjetimo, Matko Peić (1923.-1999.) bio je ugledni hrvatski slikar, povjesničar umjetnosti i književnik koji je svojim radom značajno pridonio kulturnoj i umjetničkoj baštini Hrvatske. Rođen u Požegi, Peić je studirao povijest umjetnosti na Sveučilištu u Zagrebu i usavršavao svoje slikarske vještine na Akademiji likovnih umjetnosti u istom gradu. Njegov umjetnički stil, karakteriziran živopisnim pejzažima i ekspresivnom uporabom boja, crpio je inspiraciju iz prirodnih ljepota i ruralnog života Hrvatske.

Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava zbog počinjenog kaznenog djela „Oštećenje tuđe stvari“  -

FOTO: Ilustracija

U noći sa petka na subotu 24./25. svibnja 2024. u Požegi u Ulici sv. Florijana, nepoznati počinitelj (ili više njih) je oštetio stupove javne rasvjete u vlasništvu Grada Požege.

Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava zbog počinjenog kaznenog djela „Oštećenje tuđe stvari“.

VELIKA - Ovogodišnji  13. Najduži stol u Velikoj bio je spreman u potpunosti u dužini od 300 metara a na stolovima je bila odlična popunjenost gotovo 60-tak izlagača hrane i pića. Na stolove iznijelo se zaista sve i svašta, posjetitelji su navirali u velikom broju, a organizatori su iznijeli podatak o prodanim 3.000 narukvica koje su uz posude i pribor zadužili uz kotizaciju od 5 eura svi koji su željeli degustirati hranu i piće. Svi su već obilazili stolove i pola sata prije i birali najbolja mjesta gdje su željeli probati nešto posebno, no čakalo se 19 sati kada je Gradska straža Požega pucnjem iz topa označila početak, organizatori su pozdravili sve goste, uzvanike, izlagače i zaželjeli dobar provod. Direktor TZ Zlatni Papuk Tomislav Galić istakao je da su zadovoljni oovogodišnjim Najdužim stolom koji se u Velikoj organizira po 13. puta. Nekada je stol bio i duži, ali ove godine bilježe rekordan broj prodanih narukvica i broj posjetitelja.

Iako je nekoliko godina Najduži stol u Velikoj popratila i kiša, ove godine imali su sreće i sve je prošlo bez kiše, ali uz oblačno vrijeme i najavu prognoze da kiša dolazi kasnije navečer. Dakako najveći red svih posjetitelja bio je na štandu gdje je ispečen vol na ražnju težak 500-njak kilograma koji je poklonila Općina Velika za sve posjetitelje. 

Dobro raspoloženi nakon kušanja slanih i slatkih delicija svi su se ubrzo okupili u velikom šatoru gdje je uslijedio koncert Cecilije. Da je zaista pravi show majstor pokazala je to ubrzo kada je podigla cijelu dvoranu na noge, svi su s njom pjevali i plesali, a izvodila je brojne, ali stare hitove koje publika pamti. Bilo je tu i njenih hitova od njezinih početaka, jer kako kaže ona je dijete požeškog festivala Zlatne žice gdje je i sve krenulo u njenoj pjevačkoj karijeri, ali i novih hitova i uspješnica. Gotovo tri sata Cecilija je držala sve u šatoru na nogama, nitko nije ni pomišljao da ide kući. Na kraju je sve u šatoru okupila u jedno veliko slavonsko kolo. Bravo za Ceciliju, ovo je bio pravi show i odlična zabava, a poslije koncertra su svi krenuli na fotografiranje sa Cecilijom.

Danas 26. svibnja je u sklopu manifestacije "Čuvajmo običaje zavičaja" na programu 32. Međunarodna smotra folklora koja će započeti mimohodom svih učesnika od 16,30 sati, a program predstavljanja i nastupa svih foklornih društava je pod velikim šatorom od 17,30 sati.