ZAGREB - U prostoru Hrvatskog društva pisaca (HDP) u Zagrebu, 1. lipnja predstavljena je nova knjiga pjesma eminentne požeške književnice Lane Derkač pod nazivom „Šah sa snijegom“. Na promociji, uz autoricu, o knjizi su govorili Ervin Jahić pjesnik, književni kritičar i urednik knjige i Branko Maleš, književni kritičar i pjesnik, obojica ugledni hrvatski književnici. Spisateljici Lani Derkač ovo je jedanaesta samostalna knjiga koja je izašla u Hrvatskoj, a spomenimo i to, da su joj tiskani prijevodi knjiga na francuski i španjolski jezik, kao i izbori iz poezije koje je suurednik.

U knjizi „Šah sa snijegom“ Derkač nam kroz interakciju osobnih preokupacija progovara hrabro, o mnogim društvenim problemima, katastrofičnim gospodarskim prognozama, koje nas znakovito, ali i zlokobno, podsjećaju na vlastitu krhkost.

- Autorica Lana Derkač s ozbiljnim uvidima u tehnološko neodrživ svijet i njegov represivni arsenal, dešifriranjem analognog doba i njegovih bešćutnih idealizacija, i kada u pjesmu useljuje bliske osobe, i kada dijalogizira s njima, govori o intelektualno-moralno-duhovno razmrvljenim smislovima, o ugrozi humaniteta pred navalom totalitarizacije – kazao je urednik Ervin Jahić.

I čitajući ovu zbirku pjesama, ona nas se doima kao jedinstveni konglomerat emocija i sveopćih intelektualnih uviđanja, o jednom nadasve intenzivnom unutarnjem svijetu.

- Knjigu „Šah sa snijegom“ pisala sam skoro pune četiri godine, što je znatno duže vrijeme od onoga u kojem sam stvarala bilo koju drugu zbirku poezije. I od mojih prvih pjesničkih zbirki se razlikuje po tome što u njoj širim registar vanjskog svijeta i svjetskih novosti, koji se često kroz govor medija, ali i kućne dijaloge, useljava u prostor intime. No pogrešno bi bilo reći, da bi se nove pjesme uklopile u stvarnosnu poeziju, jer činjenice često u tim pjesmama doživljavaju namjerne prerade, i čitatelj nikada ne može biti siguran kamo će ga polazišna nedvojbena stvarnost ili pak izmaštana stvarnost odvesti, i u kojem trenutku će mu prirediti iznenađenje – rekla je autorica Lana Derkač.

(Ivica Herner)

(prilog, pjesma iz knjige „Šah sa snijegom)

PLEMENA

Crikvenica je jutros zauzela tri poze

za fotografiranje. Ali Davor i ja želimo

obilaziti mali kontinent Rab.

Da je večer i da već svijetli iz mora,

rekla bih: sićušni planet u pjenušavoj

i zamračenoj galaksiji.

No Rab je u podne saće iz kojeg strše

četiri zvonika.

Nazirem nebeske brazde, spas za poljodjelce

da se ne dosađuju kad dođu u nebo.

Da samo ne dokoličare u nebeskoj mirovini.

Popodne je otočki zaljev osunčani jastuk

od deminutiva Sahare. Tek kasnije će slike

na displeju fotoaparata ponavljati ljeto

kao da je riječ o utvrđivanju dragog gradiva.

A nekoliko mjeseci kasnije činit će se da

fotoaparat hospitalizira ljeto. Produžuje

mu postojanje čemu koriste mali paktovi.

Kao pakt između uvale, rogozina za sunčanje,

badekostima i zrna pijeska.

Ili pakt vala i obale, a samo neiskusno oko

može utvrditi da se saveznici opiru

jedno drugom.

Kako prava Sahara daje šturi život svojim

plemenima, tako i umanjenica Sahare

začinje plemena sjećanja.

Na trajektu smo već za mraka.

Davor bi udebljanu zvijezdu Danicu

najradije poslao na fitness.

U Crikvenici jedemo džem od jabuke

i lavande.

Da nas moljci ne mogu pojesti iznutra.

SAŠA ĆASIĆ - NAJBOLJI MLADI PODUZETNIK HRVATSKE  -

POČEO KAO DEVETNAESTOGODIŠNJAK A ZA DEVET GODINA POSTAO PRIZNATI VINOGRADAR I VINAR

PAKRAC -  Pakračanina Sašu Ćasića Ministarstvo poduzetništva i obrta je proglasilo najboljim mladim poduzetnikom u Hrvatskoj a to je službeno objavljeno na nedavno održanom Nacionalnom savjetovanju o gospodarstvu u Svetom Martinu na Muri. - Naravno da svaka nagrada čovjeku godi a meni je posebno drago što sam ju dobio od ministarstva i što je netko uočio moj trud proteklih godina – kazao je Saša.

Vrijednom priznanju prethodilo je devet godina mukotrpnog rada kojega se Saša prihvatio kada je imao samo 19 godina. Bio je tada potpuni početnik u svijetu vinogradara i vinara. - Posla se nikada nisam bojao a također nikada nisam sanjao o brzom bogaćenju – dodao je Saša. Samozatajni Saša, ljubitelj je prirode, pa se školovao za šumarskog tehničara razmišljajući kako će se posvetiti voćarstvu ili vinogradarstvu koje je tijekom rata potpuno nestalo s pakračko-lipičkog područja. Stjecajem okolnosti, baš u to vrijeme na jednom predizbornom skupu u Pakracu poznati vinar Ivan Enjingi je kazao kako je spreman pomoći mladim ljudima koji se žele baviti vinogradarstvom. - Mama je to čula i kazala mi. Javio sam mu se i tako je počela naša suradnja. Dvije godine, dok nisam uredio vlastiti podrum, čak sam i vino držao kod gospodina Enjingija. Sada radim samostalno, ali on još povremeno navrati i pomogne ako zatreba – kaže Saša.

Prvih 11.000 trsova Saša je zasadio na imanju u Donjoj Obriježi koje je naslijedio od djeda. Proteklih godina nasade je neprestano širio pa sada ima 84.000 trsova različitih sorti na 14 hektara vinograda u Obriježi i Pakracu. Najveću potporu pritom je, kaže, imao od oca Miše, majke Štefica i druge rodbine, kojima su se posljednjih godina pridružile supruga Kristina i kćerkica Noella. Iako to iziskuje više truda Saša se odlučio za kompletnu ekološku proizvodnju. Za svoja vina već je osvojio dvije zlatne medalje. - Ne idem često na natjecanja jer se na nekima događa da vina ne ocjenjuju stručnjaci. Bitno mi je što kažu kupci i potrošači a oni su, očito, zadovoljni jer sve vino prodam bez problema – kazao je Saša.

Inače, paralelno sa širenjem nasada, Saša je uređivao podrum i nabavljao strojeve, uz vinograd je izgradio zatvorenu sjenicu za prijem gosti, pečenjaru s krušnom peći, uredio je ribnjak i nabavio konje za terapijsko jahanje. Vinogradarske površine ne planira širiti ali će se zato posvetiti i seoskom turizmu pa planira urediti i prostor za smještaj pedesetak ljudi. O tome koliko je do sada uložio u vinograde i imanje nerado govori. - Previše je zavidnih ljudi i kada bih rekao podatke mnogi bi mislili da sam silno bogat. Nitko ne bi pitao koliko imam kredita i koji je to rizik. Sada se financijski samo 'pokrivam' a tek za deset godina ću početi zarađivati od ovog posla – zaključio je Saša.  (v.m.)

MINISTAR ZDRAVLJA RANKO OSTOJIĆ POSJETIO GRAD POŽEGU  -

POŽEGA – Grad Požegu posjetio je ministar zdravlja Ranko Ostojić, a požeškog gradonačelnika Zdravka Ronka tom prilikom je informirao o stanju u zdravstvu Požeško-slavonske županije, te o stanju pojedinih zdravstvenih ustanova. Njegova prva ocjena je da se stanje u nekoliko posljednjih godina promijenilo na gore, posebno kada se tiče stanja u Općoj županijskoj bolnici Pakrac. - Kod bolnice u Pakracu je neracionalno i nezakonito poslovanje u nekim segmentima, poslovanje koje je protivno struci, uz cijeli niz problema i upotrijebit ću po drugi put sljedećeg tjedna svoje pravo ministra da smijenim ravnatelja bolnice Pakrac. U Domu zdravlja Požeško-slavonske županije je slična situacija, također neracionalno poslovanje, ogroman dug dobavljačima. Kao što znate, država je vlasnik i osnivač kliničkih bolnica, za razliku od županija koje su vlasnici i osnivači županijskih bolnica, specijalnih bolnica, doma zdravlja i zavoda za hitnu medicinu.  Ali, mnogi od njih se ponašaju i kao "pijani milijarderi" – rekao je ministar Ostojić te istakao i svijetli primjer u zdravstvu Opću županijsku bolnicu u Požegi.

- Na prijedlog gradonačelnika Ronka i mojeg zamjenika Marijana Cesarika ove godine, kao što vidite, uložit ćemo i dodatna sredstava u Opću županijsku bolnicu Požega, jer je ona za razliku od drugih bolnica svijetli primjer, jer nema nagomilanog duga i neracionalnog poslovanja, što nažalost nije slučaj s bolnicom u Pakracu i još nekim drugim bolnicama u državi - dodao je ministar Ostojić i najavio da Ministarstvo zdravlja ove godine u tu ustanovu ulaže značajna sredstva. Objedinjuje se hitni medicinski prijem u vrijednosti 6 milijuna kuna, u nabavu rendgen uređaja uložit će se 2 milijuna kuna i za monitore za praćenje vitalnih funkcija za jedinicu za moždani udar 100.000 kuna.

- Što se tiče Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Lipik, u tijeku je rekonstrukcija zgrade Dom 1 i Rimskih kupki u vrijednosti 10 milijuna kuna – rekao je ministar Ostojić svrstavajući je u bolnice u kojima nema problema, a posebno se osvrnuo na nenamjenska trošenja decentraliziranih sredstava u nekim ustanovama.- Dio je neracionalno i nenamjenski trošen. Samo za naknadu  štete potrošeno je 1,6 milijuna kuna, umjesto da je to utrošeno za investicije i za sve ono što treba u zdravstvu. To je vrlo ozbiljan problem, a posebno što je još bilo i drugog nenamjenskog trošenja zdravstvenih decentraliziranih kuna – istakao je ministar Ostojić.

VINAR KOJI SE UPUSTIO U PROIZVODNJU PJENUŠCA  -

Još kao student Poljoprivrednog fakulteta u Zagrebu Goran Josipović iz Požege je sanjao da jednog dana proizvodi vlastiti pjenušac koji se do tada gotovo da nije ni proizvodio u Slavoniji. Zbog toga je i za diplomsku radnju izabrao proizvodnju pjenušca za što je i proizveo svoj prvi pjenušac u vrlo malim količinama. Zanimalo ga prije svega može li graševina koja daje dobar raspon vina od stolnih do predikatnih dati i dobar pjenušac. - Iz berbe 1998. godine ostavio sam graševinu iz koje je nakon dvije godine nastao moj diplomski pjenušac. Za njega sam čak dobio i vrlo dobre ocjene od stručne komisije fakulteta. Kroz taj diplomski rad htio sam saznati što više o postupku proizvodnje pjenušca. Od tada sam svake godine povećavao proizvodnju i eksperimentirao kako bi dobio što bolji pjenušac dodajući mu uz temeljno vino graševinu i ostala vina kao što je pinot bijeli, chardonnay, rajnski rizling. Tek kroz praktični dio dobiju se prava saznanja o toj proizvodnji jer u knjigama o tome ima napisano najviše 80 posto. Sada sam došao do rezultata da je najbolji pjenušac onaj kojem je temelj graševina uz dodatak rajnskog rizlinga koji daje jednu lijepu kiselinu. Smatram da je isto tako dobar i pjenušac od same graševine koji je na svoj način poseban, a ove godine manji dio boca napunit ćemo i s pinotom sivim kojeg smo stavili na maceraciju od koje će dobiti jednu roze boju pa ćemo ga staviti u bijele boce. I dalje ćemo nastaviti s pokusima kombinirajući različita vina  – ističe dipl. ing. Josipović koji je kvalitetu prvih proizvedenih pjenušaca provjeravao s prijateljima i kolegama stručnjacima.

Njihove riječi hvale i ohrabrivanja bile su mu poticaj da svoju proizvodnju poveća i komercijalizira. Prije dvije godine počeo je s proizvodnjom od tisuću boca koja bi se ove godine mogla i udvostručiti. Za razliku od proizvodnje vina proizvodnja pjenušca je dugotrajnija, ali isplativija. Da bi se dobio dobar i kvalitetan pjenušac, napominje Josipović, važno je da osnovno vino bude kvalitetno, da ima lijepe kiseline, ne prevelikih alkohola, najbolje između 11 i 12 posto. On osnovno vino dobiva iz vlastitih vinograda koji se nalaze u kutjevačkom vinogorju, na položaju iznad Bekteža. Osim graševine kojoj pripada najveći dio površina tu je još i rajnski rizling, pinot sivi, cabarnet sauvignon i merlot. Odabrano vino potom se puni u boce s dodatkom kvasca i malo šećera koji služi kao hrana za kvasac, a te se boce začepe jednim krunskim čepom od inoxa koji je malo jači i koji može izdržati pritisak od šest atmosfera. Boce se zatim polegnu i čeka se da prođe fermentacija koja može, ovisno o temperaturi, idealna bi bila 17 stupnjeva, trajati od 4 do 6 mjeseci. – Mi to punjenje boca prilagodimo vremenu vani kako ne bi morali dodatno zagrijavati prostor. Nakon fermentacije slijedi 'ležanje' na kvascu što traje otprilike godinu dana što je puno kraće od francuskih pjenušaca, odnosno šampanjaca kod kojih to traje puno dulje jer njihova vina imaju puno više kiselina. Zatim slijedi faza u kojoj se boce s pjenušcem stavljaju naopako u posebne stelaže gdje ih se svaki dan mora okretati za jednu trećinu kruga kako bi se to vino istaložilo, odnosno dok talog ne dođe u grlo boce. To obično traje između 15 i 30 dana. Nakon toga slijedi proces degrožiranja u kojem se boca zamrzava kako bi talog s dijelom vina izišao van. U bocu tada dodajemo ekspedicioni liker koji popravlja arome, a čiji sastav je inače tajna svakog proizvođača. Na bocu se tek tada stavlja pluteni čep s košaricom, kapica i etiketa – objasnio je Josipović koji pjenušac prodaje kao poklon pakete te raznim restoranima i hotelima na Jadranu.

Zadovoljan je što i kod nas proizvođači sve više uviđaju razliku između pjenušavih vina koji se u trgovačkim centrima prodaju po cijeni od 12 kuna od onih koji stoje 50, 100 ili više kuna. Naime, oni od 12 kuna uopće nisu pjenušci nego su to gazirana vina.  Najcjenjeniji su pjenušci koji se rade metodom vrenja u bocama kako ih radi i Josipović.

Ne može se uspoređivati pjenušac sa šampanjcima

- Krivo je kada netko uspoređuje pjenušce sa šampanjcima koji su kategorija za sebe. Mi želimo proizvesti jedan prepoznatljiv, karakterističan  slavonski pjenušac i želimo da baš njega traže, a ne kopiju nečega što već postoji na tržištu – poručuje Josipović

UČENICA MATEJA ŠPEJIĆ, VICEPRVAKINJA DRŽAVE U PRODAVAČIMA  -

POŽEGA - Mateja Špejić, učenica Ekonomske škole u Požegi ne samo da je sve tri godine bila odlična učenica nego je postigla i do sada najveći uspjeh ove škole u natjecanju prodavača. Nakon što je na međužupanijskom natjecanju osvojila prvo mjesto na državnom je postala viceprvakinja.

- Natjecanje se održalo u prodavaonici Mana u Splitu. Izvlačili smo pitanja, a ja sam dobila zadatak prodaje trenirke. Kupac je bila ženska osoba koja je ujedno bila i član Povjerenstva. Ona je tražila trenirku za svoga supruga koji je inače alergičan na kemijske sastave materijala. Morala sam pronaći pamučnu trenirku te saznati kakav ukus ima njezin suprug. Osim što sam morala zainteresirati kupca da kupi našu trenirku morala sam znati i njezin sastav, kako se održava, a uspjela sam obaviti i dodatnu kupnju. Iz onoga što sam kroz razgovor saznala od gospođe ponudila sam joj da uz trenirku kupi i polu majicu koja se bojama i sastavom dobro kombinira. Ponudila sam joj još i čarape, ali kazala je da će drugi puta doći po njih. Prilikom kupnje ocjenjivala se moja verbalna komunikacija kao i govor tijela, znanje, ponašanje te da li smo ostavili takav utisak da kupac ponovno dođe – objasnila je Mateja.

Njezina mentorica Višnja Menđel Troha ističe da Mateja imao ugodan pristup te je zbog toga bila favoritkinja ne samo među Povjerenstvom nego i drugim učenicima. Od 100 bodova osvojila je 97. Svoju praksu obavljala je u požeškoj trgovačkoj radnji Slavonija gdje je često radi vježbe navraćala i njezina mentorica. - Uspjela sam i mentorici prodati bluze, bila je dobar kupac. Kada kupac uđe u trgovinu važno ga je procijeniti, odnosno da li voli da oko njega 'treperimo' ili voli da ga malo pustimo da pogleda. Nedavno je jedna gospođa došla tražiti kaputić koji bi joj poslužio više da se samo zaogrne. Tako što nismo imali u trgovinu, ali ja sam joj ponudila bolero jer sam smatrala da bi joj izvrsno pristajao i ona ga je kupila – kaže Mateja koja je često dobivala pohvale za vrijeme prakse od kupaca zbog svoje pristupačnosti, ljubaznosti i dobrih savjeta.

Nažalost neće ostati prodavač jer namjerava nastaviti svoje školovanje prvo na četvrtom stupnju, a zatim na fakultetu. Njezin mentorica vjeruje da će jednoga dana ipak u najmanju ruku voditi neku trgovinu jer bi bilo šteta da se s takvim talentom ne bavi trgovinom.  (a.t.)

NEVRIJEME OZBILJNO OŠTETILO KUĆU U KRALJEVIĆEVOJ ULICI   -

POŽEGA - Prije gotovo tjedan dana oko derutne kuće u Ulici Miroslava Kraljevića u samom središtu Požege postavljena je ograda kako bi se građani upozorili na mogućnost padanja cigli i crepova s nje a još se ne zna da li će se, kada će se i tko će ju popraviti. Kuća je navodno stara 130 godina a dodatno ju je 'razdrmalo' nevrijeme prošlog petka kada je u dvorište i na nogostup palo više cigli i crepova dok su se krovište i pripadajući zid opasno nakrivili. Stanari u kući, Marica Krpan i njen sin Kristijan, obavijestili su vatrogasce, policiju i gradsku upravu nakon čega je postavljena ograda. U kući je također isključen plin. - Mi kao zaštićeni najmoprimci živimo u dijelu kuće dvadeset godina i kroz to vrijeme vlasnici ništa nisu radili na njenom održavanju. Kad smo se uselili, bila je to prava rupa i na uređenje prostora gdje živimo tijekom godina uložili smo barem 30 000 eura. Mi možemo eventualno pomoći vlasnicima ali, oni bi trebali biti ti koji će urediti krovište i zid koji prijeti da se sruši na prolaznike – rekao je Kristijan Krpan. - Ja sam još prošle godine razgovarala s gradonačelnikom kako je kuća opasna za ljude, zahvalio mi je što brinem i obećao to riješiti s vlasnicima. Sad pokušavam doći do njega ali stalno dobivam odgovor kako je zauzet ili u Zagrebu – dodala je Marica Krpan. Osim što moraju prolaziti kraj zida i krova koji se svakog časa mogu srušiti, Krpanovi kažu kako im problem predstavlja i to što sada nemaju plina pa moraju koristiti skupu struju. Inače, bez plina je ostala i baka koja je živjela u dvorišnoj zgradi pa je do daljnjeg odselila kod kćeri.

Kuća u Kraljevićevoj ulici je spomenik kulture a suvlasnici su joj četiri člana obitelji Sakoman koji žive u različitim mjestima. Ljuti su što ih se proziva. - Svojedobno su samo lupili pečat i u ime naroda nam uzeli tri kuće u Požegi. Sedamdeset godina je ta kuća bila državno vlasništvo i o njoj nitko nije vodio brigu. Nakon dvanaest godina sudovanja vraćena nam je prije dvije godine u lošem stanju a uz nju smo dobili i zaštićene stanare kojima bi sada sve to trebali obnoviti. Bio sam u konzervatorskom zavodu i samo da bi pribavio papire potrebne prije početka obnove mi vlasnici bi trebali dati 20 000 kuna. A odakle? Da nas četvero sada dižemo kredite i popravljamo kuću o kojoj toliko dugo drugi nisu brinuli? Išao sam kod gradonačelnika na razgovor da vidim što učiniti ali me ne želi primiti. Kaže da on s tim nema ništa – ljutit je bio Ivan Sakoman koji živi u Zagrebu.    (v.m.)

KOORDINACIJA MATICA UMIROVLJENIKA ŽUPANIJE  -

KAPTOL – Koordinacija Matica umirovljenika Požeško-slavonske županije i Matica umirovljenika općine Kaptol kao domaćin organizirali su tradicionalne 11. Sportske susrete umirovljenika županije. Na susretima su se okupili umirovljenici iz 10 Matica, svih gradova i općina županije, Pakraca, Lipika, Brestovca, Požege, Jakšića, Čaglina, Velike, Pleternice i Vetova, osim područja grada Kutjeva gdje nema organizirane udruge umirovljenika. Sve natjecatelje je pozdravio Ivan Ronta, predsjednik kaptolačke Matice, a obratio im se i Ivan Berec, predsjednik Koordinacije matica umirovljenika. On je istakao da se i u ovim teškim ekonomskim situacijama umirovljenici okupljaju, organiziraju svoja sportska natjecanja i druže.

Natjecanje je otvorio zamjenik župana za gospodarstvo Željko Jakopović, a umirovljenici su se natjecali u streljaštvu, kuglanju, šahu i pikadu.

1. ŽNL POŽEŠKO SLAVONSKA - 30. kolo  -

POŽEGA – Završeno je natjecanje u Prvoj ŽNL Požeško-slavonske županije u kojem su nogometaši Slavonije osvojili prvo mjesto i osigurali si kvalifikacije za Treću HNL nakon boljeg međusobnog skora s Kaptolom, koji je osvojio isti broj bodova kao i Požežani. Slavonija je imala dosta problema s Jakšićem i pobjedu je ostvarila tek u samom kraju utakmice. Kaptol je u Pavlovcima ostvario pobjedu nad Mladosti i zadržao bodovni konto kao i Slavonija te može biti zadovoljan s rezultatima ove godine. U Eminovcima, Eminovci su pobjedom nad Požegom osigurali svoje mjesto i slijedeće godine u ligi. U Sulkovcima osam pogodaka po četiri u svakoj mreži u susretu između Sulkovaca i Papuka iz Velike. Sada Sulkovci čekaju konačne odluke kako će se razvijati situacija oko Lipika i Slavonije. Najcrnji scenarij bi Sulkovce preselio u Drugu ŽNL. U Kutjevu je Hajduk iz Pakraca ostvario pobjedu visokim rezultatom od 6:0 nad domaćinom Kutjevom. Croatia iz Mihaljevaca je iznenadila i u Vetovu. Čak pet pogodaka u mreži domaćina Kamena i na kraju utakmica je završila pobjedom Croatie 5:1. U Kuzmici, Dinamo iz Vidovaca pobjedom od 3:2 nad Tim osvježenjem osigurava ostanak u ovom rangu i slijedeće sezone.

TABLICA

SLAVONIJA                                     30       21       6          3          97:32              69

KAPTOL                                           30       23       0          7          90:30              69

HAJDUK                                          30       20       4          6          90:43              64

PAPUK                                             30       15       4          11       87:56              49

CROATIA                                         30       11       9          10       57:66              42

JAKŠIĆ                                             30       12       5          13       59:61              41

POŽEGA                                          30       12       5          13       65:57              41

TIM OSVJEŽENJE                           30       12       4          14       60:55              40

MLADOST                                        30       10       10       10       50:58              40

EMINOVCI                                       30       11       6          13       53:60              39

KAMEN                                            30       11       6          13       60:74              39

DINAMO (V)                                     30       12       1          17       54:76              37

SULKOVCI                                      30       9          9          12       50:72              36

BSK BAZINATURS                          30       9          5          16       50:68              32

DINAMO (R)                                     30       8          4          18       48:85              28

KUTJEVO                                        30       3          4          23       35:99              13

Josip Neferović

Najopširniji pregled Prve županijske nogometne lige već deset godina donosi Vam upravo Kronika požeško-slavonska.

ZBOR GRAĐANA NOVOG SELA O KOMUNALNIM PROBLEMIMA  -

NOVO SELO – Želeći istaknuti probleme s kojima se susreću stanovnici prigradskog naselja Novo Selo, posebice s problemima neizgrađene infrastrukture, Mjesni odbor je sazvao Zbor građana na kojega su pozvali i požeškog gradonačelnika Zdravka Ronka. S nekim konstruktivnim prijedlogom oko izgradnje javne rasvjete, asfaltiranja nekih ulica, pa i izgradnji nogometnog igrališta složio se i gradonačelnik Ronko istakavši da je princip rada gradske uprave kada su u pitanju prigradska naselja da se rješavaju problemi jednog po jednog mjesta. – Sada je došao red na Novo Selo, prije smo to učinili u Drškovcima, a sada želimo urediti Novo Selo.

Najveći problem kako se moglo zaključiti iz pitanja i diskusije na zboru je pitanje kanalizacije, čije nepostojanje pravi dosta problema u naselju. Gradonačelnik Ronko je izvijestio da se već duže vrijeme radi projekt kanalizacije u Novom Selu, koji je sada gotov i ishođena građevinska dozvola u što je do sada uloženo 500 tisuća kuna. Radovi na gradnji kanalizacije prvo u gornjem dijelu naselja kreću sredinom kolovoza ove godine za koje će grad izdvojiti oko 1,5 milijuna kuna. No sada je gradonačelnik zatražio od mještana da pokažu jedinstvo te da svi dozvole pravo prelaska cjevovoda kroz njihovo zemljište jer u protivnom radovi neće moći biti završeni u roku ako samo i jedan mještanin zakoči pravo služnosti. To se dogodilo u nekim naseljima, a naveo je primjer Golobrdaca gdje polovica naselja zbog jedne mještanke nema već drugu godinu kanalizaciju.

Radove će izvesti komunalno poduzeće Tekija u dužini od 2000 metara, na koju će se moći priključiti više od 60 domaćinstava. Gradonačelnik Ronko je pozvao građane Novog Sela da se onda svi i priključe na kanalizaciju, za koju će priključak koštati oko 1.900 kuna a moći će se platiti odmah uz popust od 10% ili na rate do 24 mjeseca.

Grad će pomoći i u uređenju ostalih problema koje su istakli građani Novog Sela između ostalih i zbog toga što je Novo Selo naselje koje bilježi porast stanovništva, iz kojeg se mještani ne iseljavaju, te im treba svakako pomoći oko poboljšanja uvjeta življenja.

SVEČANOST U MJESNOM ODBORU GUČANI  -

GUČANI – Prigodnom svečanosti mještani naselja Donji i Gornji Gučani koji čine jedan Mjesni odbor Gučani obilježili su obnavljanje i uređenje svog društvenog doma. Bila je već duže vremena iskazana potreba za uređenjem doma koji je jedina društvena prostorija ova dva naselja i mjesto okupljanja mještana. Uz pomoć od 120 tisuća kuna koja im je odobrila općina Brestovac vrijedni mještani su svojim radom kroz radne akcije odradili sve potrebne radove i uredili dom. Za uređenja krovišta, vanjske fasade, kuhinje, sanitarnog čvora, ugradnju nove PVC stolarije, uređenje podova i sepa u dvorani, izgradnji pecala u 79 radnih dana dali su 630 radnih sati, ističe Tomo Garić, predsjednik Mjesnog odbora.

- Ova dva naselja imaju preko 60 kuća s 200 stanovnika i općina Brestovac je prepoznala potrebe stanovnika, te se zahvaljujemo općinskom vijeću i načelniku općine Brestovac, Zdravku Mandiću na izdvajanju ovih znatnih sredstava za uređenje ovog danas prekrasnog doma – istakao je Tomo Vrhovac, predsjednik općinskog vijeća. Prije svega dom će služiti za rad MO, okupljanje mještana povodom prigoda, najviše okupljanje i druženje mladih jer su dalje od gradskog središta, ali i za brojne proslave rođendana imendana, krstitki, pričesti i krizmi, ali i za karmine, jer sve je to naš život, kažu vrijedni mještani Gučana.