JUDO KLUB KUTJEVO I ČAGLIN NA MEĐUNARODNOM TURNIRU „JASKA“ -

JASTREBARSKO - Na međunarodnom Judo kupu „Jaska“ održanom u Jastrebarskom, nastupili su i džudaši Judo kluba „Kutjevo“ zajedno sa svojom sekcijom iz Čaglina. Nastupili su sa 5 natjecatelja, no kući su donijeli čak 6 medalja. Na turniru je sudjelovalo oko 500 natjecatelja iz 36 klubova.

- U velikoj konkurenciji, zlatnu medalju osvojile su Ivona Švajda te Ivona Bošnjak, koja je osvojila i srebrnu medalju u starijem uzrastu. Srebrnu medalju osvojio je još i Jakov Šipoš. Dvije brončane medalje osvojila je Ela Škopec u svojoj kategoriji te starijoj uzrasnoj skupini. Ovaj puta bez plasmana ostao je Jona Šipoš – istakao je trener i voditelj Hrvoje Prevolšek, koji je za nagradu, djecu odveo u njihov najomiljeniji restoran, McDonalds u Karlovcu gdje su uživali.

- Na ovom natjecanju nastupili smo sa jednom od najmlađih ekipa te dokazali da klub ima blistavu budućnost s tako kvalitetnim pomlatkom. Ovo je ujedno i zadnji turnir u ovoj godini u Hrvatskoj, predstoje nam još jedan međunarodni turnir u Srbiji i BiH, kao i pripreme za polaganje učeničkog KYU pojasa – dodaje Prevolšek, koji sa svojom ekipom natjecatelja ove godine bilježi dobre rezultate i brojne medalje sa svih gostovanja i natjecanja.

Tekst: Kronika požeško-slavonska Foto: Judo klub Kutjevo

GRADU POŽEGI ODOBRENO 5.476.839,44 KN IZ EUROPSKOG SOCIJALNOG FONDA -

POŽEGA - Upravni odjel za europske integracije Grada Požege prijavio je u srpnju ove godine projekt pod nazivom PUK40 (akronim od „Pomoć U Kući“, dok 40 simbolizira broj osoba pripadnica ciljne skupine) u okviru programa zapošljavanja žena ZAŽELI. Projektom će se zaposliti 40 žena na razdoblje od 24 mjeseca.

Upravo ova skupina je teže zapošljava te joj prijeti veća opasnost od dugotrajne nezaposlenosti što posljedično ima pogubne socijalne i psihološke učinke. Formiranoj ciljnoj skupini od 40 žena pripadnica ranjivih skupina će tijekom provedbe biti omogućeno dodatno obrazovanje sukladno individualnim potrebama. Po završetku programa osposobljavanja polaznice će dobiti uvjerenje o osposobljenosti te će na taj način ujedno i postati konkurentnije na tržištu rada. U navedenom periodu, žene će pružati pomoć starim i nemoćnim, osobama u nepovoljnom položaju ili osobama s invaliditetom. Svaka zaposlena žena će obavljati poslove pomaganja u kućanstvu, pružati podršku, pratnju i pomoć u raznim društvenim aktivnostima, za najmanje četiri krajnja korisnika. Sve navedeno će rezultirati osnaživanjem i unapređenjem radnog potencijala ciljne skupine što će posljedično smanjiti nezaposlenost i rizik od siromaštva, a ujedno i potaknuti socijalnu uključenosti i poboljšati kvalitetu života krajnjih korisnika.

Ovaj projekt je vrijedan ukupno 5.476.839,44 kn, a financirat će se u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. iz sredstava Europskog socijalnog fonda u iznosu od 100%. Lokacija projekta obuhvaća područje JLS Grada Požege. Projekt će rezultirati smanjenjem nezaposlenosti te povećanjem kvalitete života krajnjih korisnika – starih, nemoćnih i osoba u nepovoljnom položaju.

Tekst/foto: Grad Požega

PROMO ČLANAK - KUŠALO SE I NOVO CRNO KATARINSKO PIVO SPREMLJENO BAŠ ZA KATARINSKI SAJAM U SLAV. BRODU -

SIČICE / NOVA GRADIŠKA - Kušaonici OPG Bošnjak, bila je domaćinom uvodne novinarske konferencije 3. Brodskog festivala piva, koji će biti održan u okviru 22. Katarinskog sajma u Slavonskom Brodu. Sajam će trajati od 23. do 26. studenog 2017. godine, održava se u dvorani Vijuš i oko nje. Konferenciji su nazočili Hrvoje Andrić, dogradonačelnik grada Slavonskog Broda, Mario Pejić, direktor Brod-turista, Dejan Vuksanović, direktor Razvojne agencije Slavonskog Broda, Damir Rukavina, ravnatelj Ustanove za gospodarenje sportskim objektima grada Slavonskog Broda, Željko Špalat, vlasnik Kuće piva i suorganizator festivala, te Mario Bošnjak, domaćin i vlasnik OPG Bošnjak.

Po tradiciji je to bila prilika da nazočni prvi kušaju ovogodišnje Katarinsko pivo, posebnu liniju koja se priprema samo za Katarinski sajam, a koju je proizveo OPG Bošnjak. Kako nam je rekao Mario Bošnjak, pripremljen je jedan schwartz beer, klasični crni lager, nešto lakši nego prošlogodišnje Katarinsko pivo, s nešto manje alkohola, ali uz lijepu punoću tijela i sjajan okus. Riječ je o pivu koje nije za prodaju, proizvedeno je posebno za ovu prigodu i može se piti samo na Katarinskom sajmu u Slavonskom Brodu. Za ovo pivo korištene su 4 vrste slada iz novogradiške tvornice Slavonija slad: jedan novi crni slad, chocolate, karamel i pilsner. Korištene su i tri vrste hmelja: Aurora, Styrian Golding i Zeus. Majstor piva je Dario Bošnjak.

Izražavajući svoje zadovoljstvo s organizacijom prethodna dva festivala piva, dogradonačelnik grada Slavonskog Broda Hrvoje Andrić je naglasio da je Katarinski sajam postao nezamisliv bez festivala piva – To više nije samo popratni, već nezamjenjivi usporedni program sajma. Koristim ovu priliku da pozovem sve Brođane, ali i sve ljubitelje piva i ljude željne dobre zabave i druženja, da nas posjete. Ja stalno ističem da smo s ovim festivalom piva dobili jedan srednjoeuropski, urbani štih, jednu kulturu provođenja kvalitetnog vremena na otvorenom, zajedničkom prostoru.

Mario Pejić, direktor Brod-turista je istaknuo da je od ove godine Brod-turist preuzeo izvršnu organizaciju Katarinskog sajma, te predstavio njegov program – Sajam traje od 23. do 26. studenog, otvorenje je u četvrtak 23. studenog u 12 sati. Prema rezervacijama i najavama očekujemo oko 250 izlagača. U četvrtak je naglasak na Dječjem sajmu, u petak nas čeka niz edukativnih sadržaja, radionica Hrvatske gospodarske komore, Razvojne agencije grada Broda, naravno i bogat zabavni program. U subotu nas čeka darivanje Kata i Katica, u dvorani će nastupiti i Vlado Bašić. I ove godine nas čeka gastro manifestacija 'Kuhajmo slavonski' svaki dan od 10 da 21 sati, show cooking koji traje dva dana sajma, a vodi ga naš proslavljeni chef Tihomir Krijan, koji će nam u Brod dovesti dvadeset i pet vrhunskih majstora kuhara. Tu je uz Festival piva i jedan poveći šator Tone Tonkića, gdje će pod sloganom '160 kvadrata šokačkog inata' naš Tona kuhati fiš, čobanac, specijalitete od riječne ribe, uz odličnu ponudu domaćih slavonskih vina. Zatvaranje sajma je u nedjelju, a važno je reći da smo za posjetitelje izvan Broda osigurali niz popusta. HŽ daje popust od 40%, Autotrans Rijeka ima povratnu kartu od Zagreba do Slavonskog Broda po cijeni od 50 kuna.

Željko Špalat, vlasnik Kuće piva, predstavio je program Festivala piva – Posebno sam sretan i ponosan što ove godine imamo čast da u programu festivala konačno možemo ponuditi i naše, Brodsko pivo. Kao i svake godine želimo da se taj festival razvija i da dođe na jednu još višu razinu. U četvrtak ćemo krenuti sa spektakularnim pivskim maratonom, čiji će start biti na Korzu, točnije na brodskom keju. Već sada pozivam Brođane da dođu na Korzo u 16 sati, jer ćemo ih na početku maratona počastiti Brodskim pivom. Maratonci će krenuti s Korza prema dvorani Vijuš, a pobjednik će imati čast otvoriti 2. Olimpivske igre u subotu 25. studenog.

U četvrtak nam sviraju Rockeri iz Nove Gradiške, Fair play i Puls, uz DJ Dumu koji će tamo biti sve dane. U petak u glazbenom programu imamo Memorijal 'Zdravko Fostač Ata' na kojemu će nastupiti nekoliko sjajnih brodskih rock bandova, a za posjetitelje festivala ćemo organizirati nagradne igre i pivska natjecanja.

U subotu nas čekaju druge Olimpivske igre, koje počinju defileom svih ekipa od Kuće piva do festivalskog šatora. Već nam se prijavilo petnaestak ekipa iz čitave Slavonije, pa čak i iz Novog Sada i izuzetno smo sretni zbog toga, a ja koristim priliku da pozovem i ostale ljubitelje zabave da se prijave. Ove godine u programu Olimpivskih igara imamo pet disciplina: pojedinačno natjecanje u brzom ispijanju piva, štafetno guranje pivskih bačvi, natjecanje u što dužem držanju pivske krigle, ekipno ispijanje piva i natjecanje u kojem tražimo najveći pivski trbuh. Posebno moram istaknuti da je naš trener Pivomir Hmeljovski obavio vrlo kvalitetne pripreme i očekujemo uvjerljivu pobjedu, a i moramo uzvratiti ekipi Bošnjak craftinga koja je lani pobijedila na Olimpivskim igrama.

U večernjem programu, nakon igara, po prvi put u Slavonskom Brodu nastupa naš Vlado Bašić, uz TS Rubato. To nam je posebno drago, jer je Vlado ostvario lijepu glazbenu karijeru, ima nekoliko velikih hitova (koje su pisali i naši Brođani, Mirko Šenkovski Geronimo i Željko Zovko), a dosad u Brodu nije imao svoj koncert.

Trener Pivomir Hmeljovski se nazočnima obratio posebnim priopćenjem – Iza nas je još jedna pivska godina i slijedi kulminacija ili ono što pivoljupci zovu 'Majka svih pijanih majki' – pivski grand slam – OLIMPIVADA. Ovo je druga godina da nastavljam suradnju sa hrvatskim pivskim savezom "HOS" i njenim predsjednikom gospodinom Špalatom koji mi je i ove godine ukazao povjerenje da vodim Brodski tim pivopija.

Osvrćući se na prošlogodišnju Olimpivadu, mogu reći da možete dati sve od sebe ali neke stvari jednostavnu nisu u našoj kontroli, pa tako da nam se u samoj završnici natjecanja ozlijedio ključni napadač gospodin Pipko, naime dogodio se zamor jednjaka, što je za posljedicu imalo smanjenje protočnosti, te nismo smjeli riskirati veću ozljedu, a postojao je i rizik da više, ne daj Bože, neće moći popiti ni jedno pivo pa sam ga morao povući iz igre i staviti za šank.

Trenirajući za olimpivadu Pipko je ne samo pio svoje pivo nego i sve što je ostalo u drugim kriglama, što samo govori o njegovoj predanosti i trudu da bude najbolji, a to ga je nažalost na kraju i koštalo, grlo je jednostavno popustilo. Posljedično gospoda iz Gradiške su nam u posljednjim sekundama zabili gajbu i izbili zlato iz ruku.

Iako sam bio zadovoljan drugim mjestom, moj cilj je vrh OLIMPVA te sam morao uvesti neke promjene. Tako da sam se nekim igračima zahvalio, te započeo potragu za nebrušenim dijamantima. Svaki četvrtak u kući piva organizira se natjecanje u ispijanju piva koje pomno pratim te sam probrao nekoliko prirodnih talenata koje sada brusim do perfekcije.

Ove godine imam i plan A i B i C i D. Specijaliste i za svijetlo i tamno pivo i više ništa ne prepuštam slučaju. Naše rivale iz Gradiške i Đakova očekujem na revanšu a ostalima poručujem da dođu ako smiju. Završio bi uz riječi moga senseia i čovjeka zaslužnog za pivski gen koji sam naslijedio, moga oca – 'Nije krigla boca'.

Jedan od neizostavnih suorganizatora festivala i pionir craft pivarstva u Slavoniji, Mario Bošnjak je istaknuo - Izuzetno mi je drago da nastavljamo ovu tradiciju i što nas je grad Brod prepoznao kao partnera u ovom projektu. Mi smo već desetak godina na Katarinskom sajmu, a kuhanjem piva se bavimo skoro dvadeset godina. Brodska pivska scena je jedna od prvih ozbiljnijih scena koja nas je prepoznala. Izuzetno sam ugodno iznenađen uspjehom Brodskog festivala piva, a i ovogodišnjeg craft festivala u brodskoj Tvrđavi. Ima još jedna poveznica sa Brodom, a to je da moje prvo kuhanje piva i receptura, kreće od jednog Brođanina, Damira Markovića, koji je već druga generacija u Scwharzenbekeru i kuha istoimeno pivo. On je često u Brodu, biker je i on me je naučio kuhati prva piva, od njega sam 2007. godine kupio prve kotlove i tako je sve krenulo.

Ljubitelji piva, dobro došli u Slavonski Brod, na 3. Brodski festival piva.

Tekst/foto: Promo

JOŠ JEDNA VELIKA NEGATIVNOST NAŠE ŽUPANIJE IZAŠLA U JAVNOST  -

O tome u Velikoj reportaži piše Jutarnji list, autora Nikole Patkovića uz fotografije Emice Elveđi, koju u cijelosti prenosimo za naše čitatelje

Vrhunska i prekrasna vina, ukusna i obilna hrana, bogatstvo prirodnih ljepota, predivan krajolik kojim se kao na goblenu prostiru plodna polja, vinorodni brežuljci i šumama bogate gore i planine među kojima Papuk krije pravo blago geoparka otprije dvije godine zaštićenog i od UNESCO-a. Nisu je bez razloga još Rimljani u vrijeme svoje vladavine ovim krajevima nazvali Vallis Aurea iliti Zlatna dolina, kao što nije bez razloga njezin najveći grad Požega u 19. stoljeću prozvan “slavonskom Atenom”... No, slavna vremena ostala su daleko u prošlosti današnje Požeško-slavonske županije, i površinom i brojem stanovnika najmanje od pet istočnohrvatskih županija, a sadašnjost je uglavnom siva i turobna, premda njome dominiraju zelene livade, vinogradi, listovi duhana i lubenica...

Od svih pet slavonskih županija u ovoj je zasigurno najteža gospodarska situacija, pa iz te perspektive gledano, možda sljedeći podatak i ne bi trebao biti ogromno iznenađenje, no svejedno smo ostali pomalo šokirani spoznajom da u toj županiji ne postoji niti jedan jedini kategorizirani hotel. Turističkoj zemlji kakvom se Hrvatska predstavlja, ovaj podatak svakako nije na ponos i čast. Ne treba posebno naglašavati da je to jedina hrvatska županija s takvim slučajem. Podatak na koji smo nabasali pregledavajući popis kategoriziranih turističkih objekata u Republici Hrvatskoj, što ga je objavilo Ministarstvo turizma, djelovao nam je ipak kao potencijalna pogreška, pa smo ga prvo išli provjeriti u županijskoj Turističkoj zajednici.

 - Da, točno je. U cijeloj županiji nemamo niti jedan kategorizirani hotel. Prošle godine je, doduše, koncern Agram u centru Kutjeva završio obnovu tamošnjeg Dvorca koji su rekonstruirali i prenamijenili u hotel Dvorac, koji je ekskluzivno uređen i opremljen prema najvišim mogućim standardima, ali on radi tek povremeno, i to za njihove potrebe. Dakle, nije stalno otvoren i u njemu se ne može ostvariti noćenje kada se poželi, premda su nam vlasnici rekli kako bi to mogli povremeno činiti ako bi se pojavila potreba, potvrdila nam istinitost podatka o nepostojanju hotela u ovoj županiji Ivona Odvorčić Kahanek iz TZ Požeško-slavonske županije.

Svjetski poznata vina

Na ovom području vrlo je aktivan seoski turizam, koji se doduše ponajprije odnosi na područje Kutjeva, poznato po bogatim vinogradima i sjajnim vinima koje proizvode vrhunski lokalni majstori vinske kapljice i osvajači velikih svjetskih priznanja za svoja vina. No, smještajni kapaciteti na području županije gotovo su na razini statističke pogreške. U ovom trenutku, naime, u cijeloj županiji je 38 smještajnih objekata sa 709 ležajeva.

 - Svjesni smo da je to izrazito malen broj i kako bi on svakako trebao biti veći, na čemu konačno unatrag 2-3 godine mnogo radimo te pokušavamo pokrenuti stvari. Već spomenuti hotel Dvorac će, vjerujem, u dogledno vrijeme otvoriti svoja vrata i vanjskim gostima, no u isto vrijeme treba istaknuti i da je nikada dovršeni hotel u Velikoj kod tamošnjih Toplica dobio novoga vlasnika, koji, prema našim informacijama, planira završetak izgradnje tog objekta. Također, ozbiljni planovi za hotel postoje i u Pakracu.

To što nemamo pravi hotel koji je u stanju primiti 100-200 gostiju, svakako jest problem, jer nam propadaju prilike za organiziranje seminara, kongresa, simpozija i dolazak većih grupa, od kojih bi svi turistički i ugostiteljski djelatnici ovoga kraja imali koristi, no i unatoč tome, iako su brojke malene, svake godine bilježimo rast u broju noćenja 9-10 posto.

Vraćaju dugove

Da je tomu tako, potvrđuju i brojke. Tako je broj dolazaka u prošloj godini bio 11.516, a u 2012. bilo ih je 8748. U prošloj godini ostvareno je 27.438 noćenja, a u 2012. bilo ih je 19.533. Naravno, rastao je i broj ležajeva. S 414 prije pet godina na sadašnjih 709. Ne treba posebno naglašavati kako je to najmanji broj i dolazaka i noćenja od svih hrvatskih županija. To je nepobitna činjenica, od koje ne bježi ni Alojz Tomašević, aktualni požeški župan, sada već u drugom mandatu.

 - Pomalo je paradoksalno da u županiji nemamo niti jedan hotel, ali mislim da se tu mora sagledati i povijesni kontekst. Mi se nalazimo na izvrsnom geografskom položaju, s velikim turističkim potencijalom, ali nažalost, prošlost nam je bila turobna. Kada je riječ o turizmu, ja uvijek ističem Zvečevo, nekadašnje odmaralište tvrtke Končar na Papuku, koje je u ratu devastirano i nikada nije obnovljeno. Otkako sam došao na dužnost župana, pokušavam dogovoriti u trokutu s državom i Končarom da dođe do neke zamjene imovine i da Županija dobije na upravljanje prostor Zvečeva, jer za njega imamo zainteresirane potencijalne investitore. I sam sam svjestan da bez hotela ne možemo ostvariti ozbiljne turističke aktivnosti i planove, a da kao Županija bolje financijski stojimo, možda bismo ušli i u neki projekt JPP-a. No, mi još uvijek vraćamo dugove naših prethodnika iz prošlosti, rekao je Tomašević, koji je spomenuo i jedan drugi segment.

 - U našu županiju prošle je godine kroz poticaje u turizmu došlo 400.000 kuna, a u Istru 6 milijuna kuna. Što bi se dogodilo kada bismo na jednu godinu to okrenuli?, upitao se više za sebe Tomašević, svjestan i sam da to ipak ovisi o nekim drugim kriterijima. Ipak, vjeruje da njegova županija može turistički rasti, potvrdivši nam potencijalne investicije u završetak hotela u Velikoj, inače jedne od brojnih propalih velikih investicija nekadašnjeg “gospodara Zlatne doline” Vlade Zeca te hotela u Pakracu i Lipiku, ali i mogućnost otvaranja za javnost hotela Dvorac u Kutjevu.

No, dok se to ne dogodi, najveći smještajni kapacitet u ovom trenutku nudi se u selu Donji Emovci, predgrađu Požege, gdje je privatni poduzetnik Thomas Heinz Pandžić prije više od 10 godina krenuo u ambiciozan projekt realizacije svoga sna - izgradnje seoskog turističkog gospodarstva s brojnim popratnim rekreacijskim i edukativnim sadržajima. Za početak je kupio jedan manji komad zemlje izvan sela i svake godine se širio, dok nije došao do današnjih 70 hektara, gdje je smjestio izletište Zlatni lug.

Danas su tamo dva ribnjaka za sportsko pecanje, park za roštiljanje sa sjenicama, dječje igralište, sportski tereni, ribarska kuća, a po imanju se kreću crne slavonske svinje, jeleni lopatari, mufloni, slavonski podolac... koje su tamo odlučili uzgajati, pa im dolaze i učenici u školu u prirodi. Poslove oko Zlatnog luga u međuvremenu je prepustio najstarijem od tri sina, Leu, koji je ujedno i predstavnik Požeško-slavonske županije u Saboru HTZ-a. No, i Leo u ovim ljetnim mjesecima nije odolio s obitelji posjetiti našu obalu, pa nam je njihovu priču ispričao preko telefona, dok nas je kroz nju uživo vodio Marijan Bek, voditelj restorana i prenoćišta.

Puni vikendi

 - Restoran i sobe zapravo su trebali biti na prostoru izletišta, ali birokracija naše države nam je to usporila i evo dan-danas čekamo papire za lokacijsku dozvolu za cestu i ostale građevine koje smo tamo planirali raditi. Kada smo prije nekoliko godina uvidjeli da to neće ići kako bi bilo normalno, kupili smo u selu jednu kuću koju smo preuredili za prenoćište i restoran. Počeli smo s pet soba i 12 kreveta, a danas smo došli na 49 kreveta u 21 sobi. Znači, jedini smo u županiji u stanju primiti autobus gostiju. Restoran, pak, s unutarnjim dijelom gdje su tri sale, i terasom ima 300 sjedala. Osim toga, praktički smo završili i auto-kamp koji ćemo uskoro otvoriti - ispričao nam je Leo, dodavši da su sve financirali iz vlastitih sredstava i bez kredita, a jedinu potporu države dobili su za novoizgrađeni bazen u sklopu prenoćišta, gdje su sve sobe ekskluzivno uređene, klimatizirane, s internetskom i satelitskom TV mrežom.

 - Nama su vikendi puni cijelu godinu, a dobra je popunjenost i preko tjedna. Osim individualnih gostiju koji dolaze na kraće odmore, mnogo je i poslovnih ljudi, ali i lovaca. Već sada za zimu imamo 7-8 grupa lovaca, i to su uglavnom stranci - Francuzi, Talijani, Austrijanci, Nijemci, Slovenci... - ispričao je Pandžić, koji se nije iznenadio podatkom da u županiji nema niti jednog hotela. Znao je to, naravno. Ali, ne znači da ga neće biti.

Ministri s mora

- Ne znam za ostale, ali mi se u skoroj budućnosti vidimo u gradnji jednog mini hotela s 80-100 ležaja, no za to moramo otkupiti jedno zemljište koje smo zamislili. Problem je ovdje kada se događa neka veća manifestacija, kao što je primjerice skorašnji Aurea Fest u Požegi; tada kronično nedostaje ležaja. Mi ih trenutačno imamo dovoljno, ali zna se i nama dogoditi da zbog manjka kapaciteta ne možemo primiti neku grupu. Naravno, nastojimo pomoći, riješiti neki drugi smještaj, usmjeriti ih kolegama koji se bave istim poslom, ali to nije nimalo lako. Ipak, ja sam optimist, jer znam koliki potencijal se ovdje krije, a mi smo tek na 30-40 posto onoga što treba i može biti, istaknuo je Pandžić, kojemu se svidjela nedavno izrečena ideja ministra turizma Garija Capellija o planu da se ukine kategorizacija smještajnih kapaciteta.

- Mislim da to nije loša ideja. Mi smo registrirani kao prenoćište i nemamo kategorizaciju, a prije smo imali tri zvjezdice, iako imamo sve što je potrebno za četiri. No, problem je taj što ima dosta poslovnih ljudi kojima tvrtke ne dopuštaju da spavaju u hotelu s četiri zvjezdice, nego moraju u onome s tri, a neki opet imaju propisano da moraju biti u hotelu s pet zvjezdica. Fotografije danas mnogo pokazuju, a sam dolazak i boravak najbolji je lakmus da se vidi kakav je objekt. Ipak, nisam zadovoljan odnosom Ministarstva prema kontinentalnom turizmu. Imamo more, i to je naše blago, ali nije mi jasno zašto se i dalje najviše ono promovira, kada je već i više nego dovoljno izreklamirano. Za Jadran znaju na cijeloj kugli zemaljskoj. Zašto se sada ne bismo usmjerili na drugu stranu, na kontinent, središnju i istočnu Hrvatsku. Ministri su uvijek s mora, i na nas u unutrašnjosti se ne gleda s dovoljnom pozornosti, što je žalosno, jer imamo što i pokazati i ponuditi. Gost u našoj županiji ima što sedam dana raditi, a da pri tome možda i ne vidi sve što bi htio, zaključio je Pandžić.

Otprilike 25 km istočnije od Zlatnog luga, u već spomenutom Kutjevu, koje se može pohvaliti s 40-tak vrhunskih vinarskih kuća, dobivamo novu potvrdu o lošem stanju smještajnih kapaciteta. Tek jedan od tamošnjih sjajnih vinara odlučio se gostima ponuditi i noćenje. U prenoćištu obitelji Sontacchi dostupno je 14 ležaja u 5 soba. Malo je reći da je riječ o predivnom doživljaju, jer su gotovo sve sobe opremljene starinskim namještajem iz njihove stare kuće, koje su generacije čuvale i prenosile s koljena na koljeno. O prenoćištu i ugostiteljstvu danas se brine najmlađi član Antun. Sontacchiji su se inače u ovaj kraj doselili krajem 19. stoljeća s područja Trenta u Italiji.

Talijani u Kutjevu

- Došla je ovdje cijela obitelj, na čelu s mojim šukundjedom. U spomen na njih tako su nazvane u sobe - Leonardo, Tomaso, Antun, Miroslav i Davor. Primjećujete, naravno, kako su se talijanska imena s godinama pretvarala u hrvatska, pa danas u obitelji više nitko i ne govori talijanski, ali prezime jasno govori o podrijetlu. Vinima su se nekada bavili za svoje potrebe, a onda su i oni počeli raditi za tržište, iako su s 10-ak tisuća litara najmanji vinari u Kutjevu. No, njihove birane sorte - Graševina, Pinot crni i Cabernet frank, te ponos kuće vino Kitokret, danas su vrlo traženi i rado viđeni na stolovima u cijeloj Hrvatskoj. Tu je i kušaonica, a lijepo uređeno dvorište krasi najveća kamena boca vina s pripadajuće dvije čaše u Hrvatskoj. Sa sobama su počeli prije dvije godine i rade prema principu Bed&breakfast.

 - Evo, upravo se odjavio jedan mladi par Nizozemaca. Sletjeli su u Zagreb, uzeli rent-a-car i došli kod nas na jedan dan, a ja sam ih nagovorio da ostanu još jedan. Sada su preko Bosne otišli za Dubrovnik. Neki dan su mi bili Amerikanac i Meksikanka, ma dolaze ljudi iz cijeloga svijeta, ostanu jedan, dva, tri... dana, a omjer stranih i domaćih turista je pola-pola - priča Antun Sontacchi, koji se oglašava na Booking.comu. Njemu osobno, kaže, nije problem što u županiji nema hotela, iako bi vjerojatno i sam imao više posla u ugostiteljskom smislu.

 - Sigurno je da bi on dobro došao svima, ali ja sam trenutačno zadovoljan ovime što imamo. U 2015., od svibnja, kada smo otvorili sobe, imali smo 450 noćenja, prošle godine 850, a ove računamo preko 1000. Znači, rastemo svake godine, ali ne spavamo nego se i dalje razvijamo, pokazuje nam najmlađi Sontacchi prostorije u kojima je u završnoj fazi instaliranje saune i jacuzzija. U zgradi u dvorištu, pak, bit će i nove dvije sobe. On je za turiste spreman. Jednako tako i Igor Salak. Požežanin koji je s trojicom prijatelja prije 11 godina kupio četiri razrušene vikendice na Novom Zvečevu. Riječ je o vikend naselju smještenom odmah iznad spomenutog odmarališta Zvečevo. Godinama je to bila njihova mala oaza za smirenje duše u čistoj divljini netaknute šume. No, od početka ove godine njih su četvorica komercijalizirali svoje kuće, koje su danas prave luksuzne vile s bazenima, saunama i jacuzzijima, koje su nazvali Montis Aurea.

Ogroman potencijal

 - Mi smo tek počeli, ali zadovoljni smo interesom i brojem gostiju s obzirom na to da smo novi u ovom poslu. Mislim da ovaj kraj ima ogroman turistički potencijal, no problem je što se Slavonija još uvijek nije dovoljno dobro pozicionirala na turističkoj mapi Hrvatske, iako imamo prekrasne prirodne ljepote i dobre resurse. Na tome se treba mnogo više poraditi općenito u Hrvatskoj, zaključio je Salak.

Da se ipak nešto pokreće, potvrđuje i nedavno otvorenje auto kampa Duboka u Velikoj, gdje je u dva mjeseca ostvareno 206 noćenja. No, sve prepoznatljivosti - od lipičkih toplica i ergele, preko pakračke kovanice Slavonski banovac, požeške barokne jezgre i standarda Okusi Slavonije, Parka prirode Papuk, kutjevačkih i pleterničkih vinskih cesta... i dalje će biti tek kap u nekadašnjem Panonskom moru od onoga što bi ovaj kraj mogao i trebao turistički ponuditi te tako povećati i svoj gospodarski potencijal, piše Jutarnji list na svom portalu u opširnoj reportaži koja je izašla 13. kolovoza.

ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE UPOZORAVA GRAĐANE -

Tijekom ovog tjedna 1. - 6. kolovoza postoji UMJERENA (utorak), VELIKA (srijeda) i VRLO VELIKA (četvrtak, petak) opasnost od toplinskog vala koji može utjecati na zdravlje stanovnika za područje naše županije! Opasnost će, prema trenutno dostupnim informacijama, trajati sve do kraja tjedna. Dodatnu opasnost uz visoke temperature predstavlja i duljina trajanja ovog toplinskog vala.

Molimo sve građane da postupe prema niže navedenim uputama. Preporuke se posebno odnose na starije osobe, djecu, trudnice i kronične bolesnike. Cijelo vrijeme trajanja velikih vrućina pridržavajte se ovih preporuka.

Zapišite važne brojeve Hitna pomoć – 194 (za cijelu Hrvatsku) i Centar 112. Ako se Vi ili drugi oko Vas osjećaju loše, zatražite pomoć i savjetujte se s liječnikom.

Preporuke za sve:

1. Klonite se vrućine - izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana od 10 – 17 sati.

2. Izbjegavajte naporan fizički rad, potražite sjenu.

3. Ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom vozilu.

4. Rashladite tijelo (tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi, nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala, stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale).

5. Pijte redovito i dovoljno tekućine i izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera.

6. Jedite češće manje obroke. Izbjegavajte hranu bogatu bjelančevinama.

7. Rashladite svoj dom - sobnu temperaturu držite ispod 32°C danju i ispod 24°C noću, koristite hladniji noćni zrak, smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana, objesite mokre ručnike, uz uključen uređaj za rashlađivanje zatvorite vrata i prozore.

8. Pomognite drugima. Nazovite i posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Razgovarajte o toplinskom udaru s Vašom obitelji. Ako je netko koga Vi poznajete pod rizikom pomognite mu da dobije savjet i podršku.

9. Tražite savjet liječnika ako imate neku kroničnu bolest. Ako uzimate lijekove, provjerite s liječnikom koji Vas liječi kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.

Preporučene mjere zaštite zdravlja za starije osobe pri izlaganju visokim temperaturama zraka, osobito za starije osobe oboljele od kardiovaskularnih i drugih kroničnih bolesti:

1. Starije osobe se nikako ne smiju izlagati suncu u razdoblju od 10-17 sati, poglavito ne srčani bolesnici niti oni oboljeli od šećerne bolesti;

2. Prigodom izlaska iz svog prebivališta starija osoba nužno mora zaštiti glavu šeširom, maramom ili kapom;

3. Nužno je dnevno uzimanje do 2 litre tekućine, bilo kao 8 čaša negazirane vode bilo u obliku juha, variva ili čajeva te izbjegavati pržena, pohana, slatka i jako zasoljena te začinjena jela, uzimajući puno sezonskog voća i povrća, pridržavajući se pri tome osnovnih pravila primjene prehrane u starijih osoba.

4. Osim pridržavanja uputa o liječenju i kontrolnih uputa liječnika o uzimanju lijekova nužna je česta kontrola krvnog tlaka;

5. Pojava glavobolje, mučnine, vrtoglavice i dehidracije, suhoće usta i kože, znak su uzbune, osobito za osobe koje su bolesne i funkcionalno onesposobljene, te se bolesnik nužno mora hitno javiti svom izabranom doktoru obiteljske medicine ili najbližoj hitnoj pomoći;

6. Članovi obitelji, prijatelji, susjedi, znanci, članovi udruga u skrbi za starije moraju u vrijeme vrućih ljetnih mjeseci učestalije kontaktirati stariju osobu, a u slučajevima njezine slabije funkcionalne sposobnosti čak i svakodnevno po nekoliko puta;

7. Starija osoba mora uvijek uza se imati svoje osnovne podatke: ime i prezime, godina rođenja, adresa stanovanja i broj telefona kontakt osobe, kojoj se može obratiti u slučaju potrebe;

8. Neophodno je održavati redovitu čistoću tijela starijeg čovjeka i njegovog okoliša te se strogo pridržavati uputa liječenja i kontroliranog uzimanja lijekova;

9. Za starije osobe je važna i tjelesna i psihička aktivnosti. Osobito je korisno podržavati naviku kretanja i to isključivo u jutarnjim i večernjim satima, i to u prirodi (parkovi, šetnice uz more, jezera, rijeke, boravak u vrtovima, vinogradima, voćnjacima i sl.). Ukoliko je kretanje otežano, tada je nužno redovito višesatno provjetravanje prostorija u kojoj starija osoba prebiva.

TISKOVNA KONFERENCIJA SDP POŽEGA O AKTUALNOJ SITUACIJI U POŽEŠKO-SLAVONSKOM HDZ -

POŽEGA - Potpredsjednik ŽO SDP Požega, prim. dr. sc. Marijan Cesarik održao je tiskovnu konferenciju i prokomentirao aktualnu političku situaciju u Požeško-slavonskom HDZ-u nakon ostavke aktualnog predsjednika HDZ-a Franje Lucića. Samo da napomenemo, ostavka je uslijedila nakon afere pokušaja podmićivanja novinara uz ponudu da ne piše o poslovanju i poslovnim poduhvatima Franje Lucića i njegovih tvrtki. O ostavci, i novo nastaloj situaciji HDZ Požeško-slavonski do sada nije medijima niti javnosti poslao niti priopćenje

- Namjera današnje tiskovne konferencije nije rasprava o predsjedniku Požeško slavonskog HDZ-a koji je, pokazalo se i jedan od nosivih stupova HDZ-a. Ne želimo da poruka ove tiskovne konferencije bude čuđenje za njegova postupanja, niti osuda tih postupanja, mada sada to svi čine, i to upravo oni koji su do sada o svemu tome šutjeli, čak šta više i štitili. Sada se na veliko govori o njegovim nezakonitim postupcima, dok su Policija i Državna odvjetništva na svim razinama šutjeli i time podgrijavali njegovu moć, koja je rasla do te razine da može činiti sve, da može kupiti svakoga, a po onoj narodnoj „za posije“ – ističe Cesarik da je povjerenje građana na izborima pretvoreno u privilegirano pravo na trijumf. Cijela državna vlast mu se poklonila svojim dolaskom i tako još više podgrijavala njegov osjećaj moći.

- A onda je kao grom iz vedra neba, ugrožena sva ta moć, sve se srušilo kao kula od karata. I od tog rušenja, od grude snijega do lavine, ne nazire se kraj. Požeško slavonski HDZ nosi teško breme. Ono je novonastalom situacijom postalo još teže. Nismo ni svjesni koliko. Za izlazak iz ovog bremenitog gliba biti će im potrebno puno mudrosti i snage. I zato je moja namjera na ovoj tiskovnoj konferenciji, poručiti članovima Požeško slavonskog HDZ-a, da u ovom teškom trenutku smognu snage i prevladaju novonastalu situaciju, kako bi na zdravim osnovama doprinijeli boljitku naše Županije – poručuje Cesarik.

Dan ekološkog duga dolazi najranije otkako se vrše mjerenja. To se događa zato što u atmosferu emitiramo više ugljičnog dioksida nego što ga naši oceani i šume mogu apsorbirati, iscrpljujemo zalihe ribe i siječemo šume brže nego što se one mogu reproducirati i ponovo izrasti.

     Već 2. kolovoza, najranije otkako se vrše mjerenja, čovječanstvo će iskoristiti godišnje resurse prirode, javlja Mreža za globalni ekološki otisak (Global Footprint Network, GFN), međunarodna istraživačka organizacija koja je prva uvela metodu izračuna ekološkog duga. Emisije ugljika najbrže su rastući faktor prekomjerne potrošnje i ugljični otisak čovječanstva sada čini 60% potražnje čovječanstva od prirode, što zovemo ekološki otisak.

     Dan ekološkog duga označava datum kada godišnja potražnja čovječanstva prema prirodi premašuje ono što Zemlja može regenerirati u toj godini. Pomaknuo se s kraja rujna (mjereno 1997. godine) na 2. kolovoza ove godine, najranije otkako je svijet prvi put ušao u ekološki dug početkom 1970-ih. Drugim riječima, čovječanstvo trenutačno koristi resurse 1,7 puta brže nego što se ekosustavi mogu regenerirati. Dakle, globalno koristimo 1,7 planeta a imamo samo jedan. Troškovi ovog globalnog ekološkog prekomjernog trošenja postaju sve očitiji diljem svijeta, u obliku nestajanja šuma, suša, oskudice vodom, erozije tla, gubitka biološke raznolikosti i nakupljanja ugljičnog dioksida u atmosferi.

     Prema WWF-ovom Izvještaju o stanju planeta, objavljenom u listopadu prošle godine, sve zemlje u našoj regiji žive iznad svojih prirodnih kapaciteta. To dokazuju i podaci GFN-a o ekološkom otisku, koji se mjere u globalnim hektarima (ghe). To je jedinica za mjerenje naših zahtjeva prema Zemlji (ekološki otisak) i sposobnosti Zemlje da udovolji našim zahtjevima (biokapacitet). Slovenija se ističe kao zemlja s najvećim ekološkim otiskom (4,69 gha). Slijedi je Hrvatska (3,78 gha), iza koje su Crna Gora (3,63 gha), Bosna i Hercegovina (3,22 gha) te Srbija (3,1 gha). Dobra je vijest da je u svim zemljama regije ekološki otisak mjeren u 2013. manji u odnosu na 2012. godinu.

     „Dobra vijest je da možemo preokrenuti ovaj poražavajući trend. Naš planet je konačan, ali ljudske mogućnosti nisu. Ako svake godine pomaknemo Dan ekološkog duga za 4,5 dana unazad, do 2050. godine vratili bi se u okvire potrošnje jednog planeta. U WWF-u nastojimo pridonijeti tome sprječavajući uništavanje prirodnih rijeka, unaprjeđujući rad zaštićenih područja, potencirajući dobro gospodarenje šumama i promovirajući održive proizvode iz ribarstva“, ističe Irma Popović Dujmović iz WWF Adrije.

     Prema posljednjim podacima, Hrvatska troši resurse 2,2 planeta. Prvi je put zakoračila u ekološki dug 1997. godine. Naš ekološki otisak čine ugljični dioksid (2,06 gha), obradive površine (0,74 gha), šumski proizvodi (0,38 gha), ribolovna (0,07 gha) i naseljena područja (0,06 gha) te pašnjaci (0,19 gha). Biokapacitet po stanovniku iznosi 2,8 gha.

     Stručnjaci tvrde da bi smanjivanje otpadne hrane za 50% u cijelom svijetu moglo pomaknuti datum Dana ekološkog duga za 11 dana, dok bi ga smanjenje emisija ugljičnog dioksida za 50% pomaknulo za čak 89 dana.

Čak 93% konzumenata vina ističe kako više vole domaća vina, a samo 7% njih svoj je glas dalo vinima koja dolaze iz inozemstva

Vinska smo zemlja pa nas ne treba iznenađivati podatak da ukupno 89,9% građana barem ponekad pije vino. Četvrtina njih (25,8%) vino pije barem jednom tjedno, a samo u posebnim prilikama to čini 23,9% domaćih potrošača. Da vino konzumiraju rijetko navodi 16,2% ispitanika, barem jednom mjesečno ovo piće si priušti njih 14,9%, a da ga konzumiraju svaki dan ističe nemalih 9,1% sudionika istraživanja.Pritom je crno vino popularnije među konzumentima vina s 55,2% udjela, bijelo vino preferira njih 41,1%, a rose je najčešći izbor za 3,8% konzumenata.

 - Malo je kategorija u kojima se potrošački etnocentrizam tako jasno očituje kao u vinu. Naime, čak 93% konzumenata vina ističe kako više vole domaća vina, a samo 7% njih svoj je glas dalo vinima koja dolaze iz inozemstva - navodi Goran Pavlović, glavni urednik magazina Ja TRGOVAC.

Podijelimo li Hrvatsku na vinske regije, vidimo da Dalmacija ima malu prednost pred Slavonijom i Istrom. Naime, da najviše vole piti vino koje dolazi iz Dalmacije navodi trećina konzumenata (33,1%), dok su slavonska vina najdraža za njih 24,6%, a istarska za 23% konzumenata. Potom dolazi Hrvatsko zagorje s 14,6%, dok je na začelju Moslavina s 4,7% udjela.

I na kraju, postavili smo i pitanje gdje hrvatski građani najčešće kupuju vino. Najveći dio njih, ukupno 62,1%, izjavilo je da to čini u trgovini, a značajan je broj i onih (30,2%) koji vino kupuju kod vinara u rinfuzi. U vinoteci, pak, vino kupuje 7,7% konzumenata ovoga pića.

Istraživanje o konzumaciji vina proveli su Ja TRGOVAC magazin i agencija Hendal tijekom lipnja 2017. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 građana Republike Hrvatske starijih od 15 godina. 

HRVATSKI CRVENI KRIŽ - GRADSKO DRUŠTVO POŽEGA - 

POŽEGA – Gradsko društvo Crvenog križa Požega najavljuje za slijedeći tjedan, novu, akciju dobrovoljnog darivanja krvi u prostorijama u Osječkoj ulici u Požegi. Akcija će se održati u ponedjeljak 31. srpnja, u utorak 01 kolovoza, i u srijedu 02. kolovoza u vremenu od 10,00 do 18,00 sati (sa pauzom od 14,00 do 14,30 sati).

Iz požeškog Crvenog križa pozivaju sve građane da se odazovu na akciju i poručuju da darovatelj krvi može biti svaki zdravi čovjek od 18 do 65 godina. Darivanje krvi je bezbolan akt koji ne narušava zdravlje davaoca. Dobrovoljnim davanjem krvi ujedno kontroliramo naše zdravlje. Krv kao lijek je nezamjenjiva.

JAVNA USTANOVA ZA UPRAVLJANJE ZAŠTIĆENIM PODRUČJEM POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE -

POŽEGA / SOVSKO JEZERO - Šest mladih sova ušara, zaštićenih vrsta ptica, koje su pronađene i spašene tijekom travnja i svibnja ove godine u Kaptolu i Požegi nakon što su ispale iz svojih gnijezda i ostale bez roditelja, provele su dva i pol mjeseca u Azilu za životinje u Ruščici u Brodsko-posavskoj županiji.

 Nakon što su se sove oporavile, narasle i ojačale dovoljno da se mogu vratiti u prirodu djelatnici Javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjem Požeško-slavonske županije uz pomoć mladih čuvara prirode Mateja i Domagoja Poljakovića iz Sovskog Dola danas su ih pustili u njihovo prirodno okruženje na zaštićenom krajobrazu Sovskom jezeru koje je upravo po sovama dobilo ime.

- Ovom prilikom se zahvaljujemo djelatnicima Azila za životinje u Ruščici koji su se brinuli za sove te pomogli da se oporave i vrate u prirodu. Zahvaljujemo i Ivici Vidačiću iz Kaptola i Mandici Tomljenović iz Požege te svim učenicima koji su ih proljetos pronašli i sudjelovali u njihovom spašavanju - istakao je ravnatelj, dr. sc. Ivica Samarđić, nakon puštanja mladih sova u prirodno okruženje.

Tekst/foto: Kronika požeško-slavonska