
Vladimir
Prava žena u Hrvatskoj su narušena
PRIOPĆENJE FORUMA ŽENA SDP POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE -
Danas na Međunarodni dan žena prisjećamo se svih žena koje su se proteklih stotinu i više godina borile za ravnopravnost žena, koje su se borile za radna, politička i socijalna prava žena. Na žene koje su se borile za život bez prijetnji, bez nasilja, protiv siromaštva i za pravednije društvo.
Naše pretkinje su se borile protiv nejednakosti i nepravdi koje su proizlazile iz višestoljetnog neravnopravnog položaja žena u društvu. Uz velike žrtve, ostvarile prava koja se danas smatraju civilizacijskim standardnima ( pravo glasa, pravo na školovanje, pravo na imovinu, uvođenje porodiljnog dopusta, ujednačavanje plaća muškaraca i žena ). Tek kroz radničku borbu žene i muškarci su se po prvi put počeli tretirati kao jednako vrijedna ljudska bića.
SDP Hrvatske upozorava da su prava žena u Hrvatskoj narušena. Radi se o radnim pravima žena, o plaćama, pravu na dostojanstvenu mirovinu, besplatnu javnu zdravstvenu uslugu, kao i na pravo na život bez nasilja, u sigurnom okruženju, bez prijetnji i ponižavanja. Također se ponovo upozorava na potrebu ratifikacije Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja prema ženama i nasilja u obitelji – Istanbulske konvencije.
Noćni marševi koji se organiziraju u pojedinim gradovima u Republici Hrvatskoj pokazuju da su žene i muškarci svjesni da se treba suprotstaviti svima koji se obrušavaju na prava žena. Nikada ne smijemo zaboraviti da se teško stečena prava mogu vrlo lako ograničiti.
Naša je dužnost kao žena i socijaldemokratkinja, nastaviti borbu za rodnu ravnopravnost, za demokratsko, pravedno i solidarno društvo koje će omogućiti svim građankama i građanima dostojanstven, siguran i kvalitetan život.
Svim ženama želimo sretan Dan žena!
Priopćenje i čestitku uputila, Mihajla Pavković, predsjednica SDFŽ SDP-a Požeško-slavonske županije
Nova akcija dobrovoljnog darivanja krvi 28. veljače, 1. i 2. ožujka
HRVATSKI CRVENI KRIŽ - GRADSKO DRUŠTVO POŽEGA -
POŽEGA – Gradsko društvo Crvenog križa Požega najavljuje novu, drugu ovogodišnju akciju dobrovoljnog darivanja krvi u prostorijama u Osječkoj ulici u Požegi. Akcija će se održati slijedeći tjedan, u srijedu 28. veljače, te, četvrtak 1. i petak 2. ožujka u vremenu od 10,00 do 18,00 sati (sa pauzom od 14,00 do 14,30 sati).
Iz požeškog Crvenog križa pozivaju sve građane da se odazovu na akciju i poručuju da darovatelj krvi može biti svaki zdravi čovjek od 18 do 65 godina. Darivanje krvi je bezbolan akt koji ne narušava zdravlje davaoca. Dobrovoljnim davanjem krvi ujedno kontroliramo naše zdravlje. Krv kao lijek je nezamjenjiva.
„Dječji maskenbal“ u Bjeliševcu
ČEŠKA BESEDA BJELIŠEVAC ORGANIZIRALA -
BJELIŠEVAC - U nedjelju popodne u bjeliševačkom domu Češke besede bilo je veselo. Uz pratnju roditelja, djedova i baka stigle su „male maškare“ iz Bjeliševca, Češke besede Kaptol, te Matice slovačke „Kukučin-Kuntarić“ iz Jakšića.
- Uz smijeh i veselje skrivale su se pod maskama razne dječje glavice. Bili su ovdje prisutne razne životinje iz crtića, zečići, bube mare, štrumpovi, ninđe i ratnici, bakice, policajci, ali i dobre vile. Svaka udruga predstavila se zanimljivim programom uz ples pod maskama. Među šezdesetak učesnika izabrane su 3 najmaštovitije maske, po jedna iz svake udruge, koje su za nagradu dobile lentu i veliku čokoladu. Nagradu je dobio i najmlađi učesnik, koji je imao svega dvije godine – istakla je predsjednica Češke besede Bjeliševac Alenka Hruška.
Poslije programa nastavilo se sa druženjem uz domjenak, za pratnju kuhano vino i kava, za učesnike sokići i bombončići, a za sve, tradicionalne pokladne krafne.
„Tamburaški hit 2017.“ proglašena pjesma s požeških Zlatnih žica Slavonije
STJEPAN JERŠEK ŠTEF „SUZE RADOSNICE“ JE PJEVAO NA POŽEŠKOM TAMBURAŠKOM FESTIVALU -
POŽEGA / OSIJEK – Na prošlogodišnjem izdanju požeškog festivala Aurea fest, Stjepan Jeršek Štef na tamburaškoj večeri „Zlatne žice Slavonije“ pjevao je pjesmu „Suze radosnice“ tada pod radnim nazivom „Padaj suzo“ po stihu refrena iz pjesme. Tekst i glazbu za pjesmu napisao je Zdenko Slamek, a aranžman Željko Nikolin i Dalibor Zavođa. Već tada nakon izvedbe, tjednik Kronika u svom osvrtu na pjesme izvedene u tamburaškoj večeri, napisao je da će ovo sigurno biti tamburaški hit.
A da smo zaista bili u pravu, potvrđeno je u emisiji Ritam Šokadije gdje je pjesma Stjepana Jeršeka Štefa "Suze radosnice" proglašena tamburaškim hitom 2017. godine, a popularnom pjevaču priznanje HRT Radio Osijeka uručeno je u studiju, donosi Glas Slavonije. Pjesma je dobila najviše glasova slušatelja Radija Osijek, kojima se Stjepan Jeršek Štef zahvalio. - Uistinu sam sretan što je prepoznata kao dobra pjesma, što su ju ljudi prihvatili kao svoju i što ju vole pjevati, stoga mislim da će to i drugi sastavi svirati. Jer, obično plačemo kada smo tužni, nesretni i nezadovoljni, ali ova pjesma govori da plačemo i kada smo sretni. Mislim da je sve rečeno u toj pjesmi. Autor glazbe i teksta Zdenko Slamek, potpisuje desetak mojih pjesama, a znamo ga po pjesmi "Ej, berdo, berdo", koju je za mene napisao davne 1994. i koja me je dignula iz anonimnosti - rekao je Stjepan Jeršek Štef.
- Puno puta znao sam reći da možeš pjevati čitav život, ali ako ti se ne dogodi pjesma po kojoj te ljudi prepoznaju, kao da nisi ništa radio. Možeš vrhunski pjevati, ali kada ljudi pjevaju tvoju pjesmu, onda je to najveća nagrada. I to je bit svega - kaže razdragani Štef koji dodaje da je na nedavno održanom glazbenom festivalu "Šokačke pisme" u Županji, pjesma "Danas baja ženi sina" proglašena drugom najslušanijom pjesmom prošlogodišnjeg festivala.
Obavijest Centra 112 i Elektre Požega
Zbog ispada dalekovoda bez opskrbe električnom energijom ostala su slijedeća naselja: Laze Ćosine, Laze Vasine, Laze Prnjavor, Seoci, Škrabutnik, Vrhovci, Crkveni i Vrhovci Gradski, a u Požegi ulice Jagodnjak i Sokolova do požeške tržnice. Ekipa Elektre je na terenu i otklanjaju nastali kvar.
Prva ovogodišnja akcija dobrovoljnog darivanja krvi donijela 329 doza krvi
HRVATSKI CRVENI KRIŽ - GRADSKO DRUŠTVO POŽEGA -
POŽEGA - U prostorijama Gradskog društva Crvenog križa Požega ovog tjedna bilo je organizirano prvo ovogodišnje dobrovoljno darivanje krvi.
Dana 31. siječnja akciji je pristupilo 112 potencijalnih darovatelja a krv je dalo 104 darovatelja. Dana 01. veljače akciji je pristupilo 130 potencijalnih darovatelja a krv je dalo 107 darovatelja. Dana 02. veljače akciji je pristupilo 146 potencijalnih darovatelja a krv je dalo 118 darovatelja. Ukupno je u ovoj trodnevnoj akciji pristupilo 388 potencijalnih darovatelja a krv je dalo 329 dobrovoljnih darovatelja i time spasilo nečiji život.
- Zahvaljujemo se na odazivu svim darovateljima te medijima koji su i ovaj puta pomogli u promoviranju akcije i dobrovoljnog darovanja krvi – istakao je ravnatelj CK GK Požega, Miroslav Zelenika.
Iz Crvenog križa ujedno podsjećaju da darovatelj krvi može biti svaki zdravi čovjek od 18 do 65 godina, da je darovanje krvi bezbolan akt koji ne narušava zdravlje davaoca. Dobrovoljnim davanjem krvi ujedno kontroliramo naše zdravlje, te da je Krv kao lijek nezamjenjiva.
Tekst/foto: Kronika požeško-slavonska
Uloga vodenica i tradicijskih mlinova u gospodarskom i društvenom razvoju Slavonije, Baranje i Srijema
POŽEŽANIN DR. SC. ŽARKO ŠPANIČEK, PROČELNIK KONZERVATORSKOG ODJELA ODRŽAO PREDAVANJE O VODENICAMA U OSIJEKU -
OSIJEK - Predavanje “Uloga vodenica i tradicijskih mlinova u gospodarskom i društvenom razvoju Slavonije, Baranje i Srijema”, održano u Klubu knjižare Nova, rasvijetlilo je slabo poznato poglavlje iz gospodarske povijesti ovih krajeva. O rezultatima svojih istraživanja u Državnom arhivu u Osijeku, ponajviše arhivske građe koja se odnosi na Valpovačko vlastelinstvo, govorio je dr. sc. Žarko Španiček, dugogodišnji pročelnik Konzervatorskog odjela u Požegi, inače po struci etnolog konzervator. Posrijedi je tribina koju redovito priređuje Državni arhiv u Osijeku o čemu izvještava Glas Slavonije. U žarištu zanimanja ovog znanstvenog istraživača su vodenice i drugi povijesni mlinovi na području Valpova u 18. i prvoj polovici 19. stoljeća. Kako bi stekao cjelovitu sliku, Španiček je o vodenicama i mlinovima na području Posavine i Vojne krajine istraživao građu i u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu.
Osijek je na SVOM vrhuncu imao 60 vodenica koje su mljele žito
Kako nam je objasnio, vodenice su imale iznimnu ulogu u gospodarskom životu tadašnje Slavonije. Bili su to važni pogoni koji su zapošljavali veliki broj ljudi. Vodenice su, ističe Španiček, jako zanimljive i kao povijesno najstarija vrsta strojeva. Prema njegovim riječima, najvažnije su bile vodenice na Dravi. One su bile iznimno važne, bile su prodavane, iznajmljivane i vrlo skupe. Španiček kaže da je imati vodenicu na Dravi značilo ući u ozbiljnu investiciju. Naime, cijena jedne vodenice na Dravi bila je ravna vrijedosti deset seoskih kuća. Bili su to vrlo ozbiljni pogoni i predstavljali su u graditeljskom i proizvodnom smislu važne objekte. Dodao je da se žito mljelo isključivo za domaće potrebe jer su skladišne mogućnosti bile male, a ostatak žita bio je namijenjen izvozu. S obzirom na znatnu nazočnost austrijske i ugarske vojske u gradu, Osijek je bio središte vodeničke i mlinske industrije u Slavoniji od druge polovine 17. do druge polovine 19. stoljeća, rekao je Španiček. Zlatno doba vodenica u Osijeku i Retfali bilo je od sredine 19. stoljeća pa do šezdesetih godina 19. stoljeća, kada ih je na Dravi bilo šezdesetak, istaknuo je. Gradnja parnih mlinova u Osijeku i sve življi parobrodski promet na Dravi dokinuli su potrebu za tolikim vodenicama.
Španiček, koji je do sada objavio naslove “Slavonski pučki proroci i sveci”, “Tradicijsko graditeljstvo: Slavonija, Baranja i Srijem” i “Bizovačka narodna nošnja”, planira o vodenicama i tradicijskim mlinovima u Slavoniji objaviti knjigu.
Danas na Dravi u Osijeku radi jedna vodenica kao turistička atrakcija.
tekst i foto Glas Slavonije
Novi projekt koji će pomoći vinarima zbrinuti sve njihove koštice od grožđa
PROJEKT SUFINANCIRA EUROPSKA UNIJA S 1,1 MILIJUN KUNA -
U sklopu projekta "Razvoj novih proizvoda od koštica grožđa", predstavljenog na osječkome Prehrambeno-tehnološkom fakultetu, od koštica grožđa razvijat će se novi prehrambeni i kozmetički proizvodi. Projekt vrijedan 1,5 milijuna kuna provode Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek i iločka Poljoprivredna zadruga "Trs" uz sufinanciranje EU s 1,1 milijun kuna. Ovo je jedinstveni projekt na nivou EU.
- U sklopu projekta naša Vinarija 'Trs' opremit će vlastiti laboratorij u kojem će istraživati mogućnost potpunog iskorištavanja koštica grožđa kroz razvoj triju novih proizvoda – ekstrakta koštica grožđa, brašna te ulja od koštica - rekla je voditeljica projekta iz Poljoprivredne zadruge "Trs" Martina Šaravanja, dodajući da je samo ta zadruga na godinu bacala 20 tona koštica. Samo iločko vinogorje ima oko 500 tona grožđanih koštica, a tu su svakako i ostale slavonske i baranjske vinarije.
- Želimo unaprijediti suradnju s gospodarstvenicima i pridonijeti otvaranju novih radnih mjesta i stvaranja novih proizvoda. Očekujemo da će ovaj projekt to i ostvariti - istakao je dekan Prehrambeno-tehnološkog fakulteta prof. dr. sc. Jurislav Babić.
Bit će to svakako dobra vijest i za vinare Požeške kotline, koji također grožđanu košticu bacaju, nakon prešanja grožđa. Neće je više bacati, nego u svakom slučaju popraviti i svoju dohodovnost, prodajući koštice. Bilo je već nekoliko pokušaja da se i čitav masulj nakon prešanja prodaje, posebno u Italiju, ali to su ostvarile samo neke vinarije.
Na akademiji u kazalištu nisu poštovani zakoni niti institucije RH
KOORDINACIJA BRANITELJSKIH UDRUGA PROISTEKLIH IZ DOMOVINSKOG RATA POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE I GRADA POŽEGE -
Priopćenje za javnost povodom Svetosavske akademije u požeškom Gradskom kazalištu uputila je i Koordinacije hrvatskih braniteljskih udruga proisteklih iz Domovinskoga rata Požeško-slavonske županije i Grada Požege nakon svog redovitog sastanka. - Dotakli smo se i događaja koji se održao u Gradskom kazalištu Požega, a u organizaciji Pravoslavne crkvene parohije Požega, održavanje svečane akademije povodom svetkovine Sv. Save i 200. godišnjice rođenja pjesnika Petra Preradovića.
Kao Koordinacija hrvatskih braniteljskih udruga proisteklih iz Domovinskoga rata Požeško-slavonske županije i Grada Požege, ne protivimo se obilježavanju istoga, svaki stanovnik RH kao i svaka manjina u RH ima pravo na štovanje svoje vjere, kulture i slobodnoga izražavanja ali kako se spomenuta akademija odvijala u javnoj ustanovi Gradskoga kazališta Požega, izražavamo svoje nezadovoljstvo i negodovanje što na istoj nije intonirana himna RH niti su bila istaknuta Hrvatska obilježja kao niti obilježja grada Požege i županije Požeško-slavonske.
Smatramo da ovim činom nisu poštovani zakoni niti institucije RH te iz toga razloga u potpunosti podržavamo sve što je rečeno na tiskovnoj konferencije Udruge Dragovoljaca i veteran Domovinskog rata grada Požege koja je održana na tu temu dana 30. siječnja 2018.g. Budući da su svi državljani Republike Hrvatske dužni poštivati sve njene zakone a cilju nastavka suradnje smatramo da trebate prihvatiti činjenicu da kao manjina živite i djelujete i kao vjerska zajednica u RH te da se u RH moraju poštovati kako zakoni RH tako Hrvatska obilježja i himna Republike Hrvatske – stoji u priopćenju koje potpisuje Voditelj Koordinacije Anto Pavličević i supotpisuje 14 Udruga članica Koordinacije.
Za crnu slavonsku svinju iskazali interes Kinezi
ŽELE ISKLJUČIVO EKOLOŠKI UZGOJENU SVINJETINU DO 5 MILIJUNA KOMADA -
Na inicijativu poljoprivrednika iz Bilja, te konzultanta Pong Hing Aua, kineskog investitora iz pokrajIne Sečuan, organizirao je sastanak za zainteresirane poljoprivrednike, stručnjake i znanstvenike kako bi se upoznali s mogućnostima suradnje na projektu “Uzgoj crne slavonske svinje”. Sastanku, koji se održao na eko gospodarstvu „Orlov put“ u Kopačevu, odazvao se veliki broj poljoprivrednika iz slavonskih županija, ali i stručnjaka, znanstvenika te predstavnika lokalne samouprave koji su zainteresirani za povratak autohtonih pasmina svinja.
Osigurani preduvjeti
Prezentirane su potrebe kineskog tržišta za hranom, prije svega mesom, ali i drugim namirnicama kao što su bundeve, batat, pure ili zečevi - ukratko sve što se može proizvesti, uključujući čak i ovčju vunu i jareće kože, a jedini je uvjet ekološka proizvodnja i/ili ekstenzivan uzgoj stoke. Plan je prije svega krenuti s organizacijom proizvodnje i otkupom crne slavonske svinje te zbog karakteristika pasmine namjeravaju početi s 1.000 krmača te, bar prvih pet godina, ostaviti svu žensku prasad za budući rasplod. Trenutno je u Hrvatskoj registrirano 1.800 rasplodnih krmača, a potencijal otkupa svinja za kinesko tržište je oko pet milijuna svinja.
Pong Hing Au, kineski investitor iz pokrajine Sečuan/Sìchuan, naglasio je okupljenim poljoprivrednicima kako je izuzetno teško, zbog administrativnih prepreka, izvoziti u Kinu, ali je pokrajina Sečuan administrativno samostalna jedinica te su već osigurani preduvjeti za nesmetan uvoz hrvatskih proizvoda. Inače, Sečuan je pokrajina smještena u zapadnoj Kini, točnije u gornjem dijelu doline rijeke Jangce, u kojoj živi gotovo sto milijuna stanovnika, uglavnom Kineza, a od toga ih je osmina naseljena u glavnom grad Chengdu.
Pokrajina je, prema riječima Pong Hing Aua, izuzetno zagađena te su stanovnici zainteresirani za ekološki uzgojenu hranu, posebice iz EU-a, koji je poznat po svojim visokim standardima u pogledu zdravstvene ispravnosti namirnica. Hing Au je istaknuo kako je kinesko tržište zainteresirano ponajprije za uvoz svježeg mesa, a ne za tradicionalne prerađevine poput kulena i kobasica jer oni pripremaju meso i namirnice na drukčiji način. Zbog toga namjeravaju otkupljivati svinje isključivo do sto kilograma težine, hranjene bez kukuruza i žitarica, u ekstenzivnom uzgoju, na paši.
Nužno udruživanje
Za ovakav obujam proizvodnje, nužno je prethodno udruživanje proizvođača i uključivanje struke te senzibiliziranje banaka za kreditiranje proizvodnje. Kineski investitori spremni su na ulaganja u proizvodnju, kupnju rasplodnog materijala te čak i iznajmljivanje potrebne mehanizacije kako bi se što prije uspostavila proizvodnja.
Svim zainteresiranim poljoprivrednicima priopćeno je kako će se osnovati podružnice u županijama, a trenutno se u Požeško-slavonskoj županiji za upite o organiziranju proizvodnje i otkupa mogu javiti Josipu Minarik iz Čaglina.