ZAGREB - Požeška pjesnikinja i književnica Lana Derkač bila je gošća na 25. Tribini iz ciklusa inozemne Croatice u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Tribina je organizirana u sklopu Zbirke inozemne Croatice koja se bavi djelima hrvatskih autora tiskanim izvan granica Hrvatske, djelima stranih autora s temom Hrvata i Hrvatske, kao i iseljeničkim tiskom, tiskom hrvatskih manjina i Hrvata izvan Hrvatske. Voditeljica toga ciklusa tribina je dr. sc. Željka Lovrenčić koja je i sama književnica te prevoditeljica, a prevodila je Laninu poeziju na španjolski jezik i omogućila je objavljivanje njene knjige u Meksiku, kao i u nekoliko antologija u koje ju je uvrstila.      

Lana Derkač je na Tribini govorila o svom književnom radu, o životu u rodnoj Požegi, gostovanjima na pjesničkim festivalima širom svijeta, prijevodima svojih knjiga na strane jezike, poznanstvima s inozemnim književnicima i urednicima te suvremenoj književnoj sceni. Pisci iz publike postavljali su joj pitanja vezana za život u književnom paru i zajedničkom stvaralaštvu sa suprugom. U knjižnici je postavljena i izložba na kojoj su izložene Lanine knjige, antologije i časopisi u kojima se tekstovi ove autorice pojavljuju. 

NAJAVLJENI PROIZVOĐAČI IZ TRI ŽUPANIJE, A SVOJE UZORKE ŠVARGLA DONOSI I MESNA INDUSTRIJA PAPUK IZ POŽEGE  -

GRABARJE – U subotu 13. siječnja Kulturno umjetničko društvo Poljadija iz Grabarja i tjednik Kronika požeško-slavonska, ove godine po 6. puta organiziraju poznatu gastro manifestaciju „Švarglijada“. Za sada su najavljeni proizvođači iz tri slavonske županije, a svoju prijavu i svoje uzorke švargla donosi i Mesna industrija Papuk iz Požege.  Natjecanje i cijela gastro manifestacija se održava u mjesnom Vatrogasnom domu DVD Grabarje. Uzorke stručna i već prokušana na brojnim natjecanjima, komisija tehnologa i zlatnih proizvođača mesnih delicija očekuje već od 17 sati, pa sve do početka zabavnog dijela priredbe u 19 sati.

Nakon ocjenjivanja svi uzorci švargla bit će ponuđeni na degustaciju posjetiteljima u dvorani koji će putem glasačkih listića izabrati najbolji švargl po ocjeni posjetitelja. Za sve natjecatelje organizatori su priredili pisana priznanja, šampionske, zlatne, srebrne i brončane plakete, a za najbolje i nagrade.  

Organizatori pozivaju sve ponosne proizvođače ali i ljubitelje švargla da donesu svoje uzorke i sudjeluju na natjecanju. U sklopu „Švarglijade“ ocjenjuje se i najbolje uređeni stol natjecatelja i posjetitelja koji uvijek ukrašavaju svoj stol u nekome od starih slavonskih ili zavičajnih običaja.

„Švarglijada“ je osim što je gastro manifestacija i prilika za dobru zabavu, a ove godine nastupit će osim KUD Poljadija Grabarje i mladog tamburaškog sastava Poljadija i poznati majstori tambure, „Žute dunje“ iz Cernika. Očekuje vas dobra zabava i slavonski specijalitet švargl u neograničenim količinama za degustaciju.

VELIKU INVESTICIJU HGSS-a POTPOMOGAO GRAD POŽEGA  -

POŽEGA – Niz godina HGSS stanica Požega i članovi nalaze se kao podstanari u neuvjetnim prostorima koje ova služba, članovi i oprema koju trebaju u intervencijama trebaju. Trenutno na raspolaganju imaju 50 kvadrata prostora u jednom atomskom skloništu u vlasništvu grada Požega, što je uglavnom nedostatno za svu opremu, a neuvjetno je posebno kada odlaze na hitne intervencije spašavanja, potrage, jer ne mogu brzo doći do potrebne opreme. Još 2016. godine dobili su prostor bivše vojarne od Ministarstva državne imovine na korištenje, koji sada uređuju, koji je prostor u prizemlju zgrade i veličinom od preko 200 kvadrata zadovoljavat će potrebe službe spašavanja. Prostor se nalazi u ulici Hrvatskih branitelja, odakle vrlo brzo mogu izaći na intervencije, što je za HGSS nekada od izuzetne važnosti.

 - Od naše centrale HGSS dobili smo u dva navrata oko 370 tisuća kuna za adaptaciju i uređenje, od kojih smo do sada u građevinske radove uložili oko 300 tisuća kuna. Trenutno se postavljaju podne i zidne pločice, ugrađena je vanjska stolarija, sve ožbukano i uređeno, predstoji unutarnja stolarija i namještaj. Za sada su nam na naše molbe za pomoć od svih jedinica lokalne samouprave odgovorili iz grada Požega i pomogli s 40 tisuća kuna, s kojim sredstvima smo ugradili centralno grijanje u cijelom prostoru. Molim i dalje ostale jedinice lokalne samouprave da nam pomognu da u ovoj 2018. godini uspijemo završiti adaptaciju prostora i preseliti, tako da 2019. godinu u kojoj obilježavamo veliki jubilej, 50 godina postojanja i rada HGSS stanice Požega – istakao je Josip Kraker, pročelnik službe za spašavanje HGSS stanice Požega.

HGSS stanica Požega ima oko 30 članova od kojih je oko 15 s područja grada Požege, a djeluju osim na području Požeštine i Požeško-slavonske županije na cijelom području RH po pozivu i potrebama koje se iskažu prema HGSS. Najveći dio članova je stručno obučen i konstantno se educiraju i odlaze na usavršavanja i seminare, a svoju spremnost konstantno uvježbavaju, pa i pokazuju u zajedničkim i združenim vježbama sa ostalim službama zaštite i spašavanja, od civilne zaštite, vatrogastva, hitne pomoći, crvenog križa i dr.

 - Čestitam članovima HGSS na dosadašnjem radu, a grad Požega kao najveća jedinica lokalne samouprave gdje je i sjedište službe, svakako podupire i financijski i u svim drugim oblicima službu koja je vrlo bitna za sigurnost naših sugrađana. HGSS se već do sada u velikom broju slučajeva dokazala i oni su naš ponos. Gdje god ovi naši dečki idu stvarno su odlični i na nekoliko situacija išli smo i zajedno s našim ostalim službama. Grad Požega će i ubuduće pomagati da se ovaj prostor opremi jer ova organizacija služi svima nama. Stoga i ja pozivam i ostale JLS da se priključe i zajednički u što kraćem roku stavimo u funkciju ovu službu, jer njeno djelovanje važno je za sve nas – rekao je požeški gradonačelnik Darko Puljašić prilikom obilaska radova na uređenju prostora. 

NOGOMETAŠI NK OSIJEKA PRAVI PRIMJER „KUPUJMO SLAVONSKO“  -

VELIKA – Nakon uvodna dva dana priprema u Gradskom vrtu, plavo-bijeli nogometaši NK Osijek stigli su na pripreme u Veliku. Ovdje će boraviti tjedan dana, a cilj im je dodatno punjenje akumulatora, istakli su za Glas Slavonije. Pripreme će biti bazičnog tipa, a pozornost će biti posvećena i lopti. Ukupno će imati osam treninga i međusobne utakmice. Za sada su svi igrači u treningu i nitko nije na poštedi zbog ozljeda ili bolova.

Nekada su igrači NK Osijek odlazili na pripreme u inozemstvo, a sada je pala odluka da se ide u veliku, te je ovo pravi primjer „Kupujmo slavonsko“. - Nakon što ljetos zbog europskih kvalifikacija nismo mogli uklopiti odlazak u Veliku u svoje planove, sada smo dočekali priliku. Zahvaljujem načelniku općine Vladi Bobanu koji nas je pozivao u više navrata i zaista se zauzeo da dođemo u njegov kraj. Osim toga naš trener Zekić tamo je ostavio dubok trag, bio je ljubimac navijača kada je igrao u Kamen Ingradu, što je samo učvrstilo nas stav i odluku o uvodnoj radnoj bazi.

Boravak u Velikoj i „zlatnoj dolini“ bit će i dodatna prilika za jačanje navijačke baze, jer je NK Osijek već najavio slične akcije. Akciju „Osijek navija za Osijek“ proširit ćemo i na ostale slavonske gradove u kojima je klub iz Gradskog vrta znao imati navijače. Voljeli bismo steći nove navijače i simpatizere u Požeštini gdje imamo mnogo sportskih prijatelja – istakao je direktor općih poslova i team menager Hrvoje Barišić, koji dodaje da u okviru stadiona u velikoj imaju sve što im je potrebno, terena koji je u vrlo dobrom stanju, fitnes centra, teretane, blizina sportske dvorane u slučaju potrebe, a velika prednost je i blizina Velike pa se ne gubi dva dana na putovanje i povratak. Ostati u Slavoniji stvarno je dobar izbor.

UDRUGA OBITELJSKIH POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA „ŽIVOT“ DAJE OSVRT ZA NEOBRAĐENO POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE  -

Popis ukupno raspoložive državne zemlje ne postoji, a ono što se može naći je manjkavo, netočno i netransparentno te takav lako može postati predmet manipulacija. U Agenciji za poljoprivredno zemljište navode da u RH ima ukupno 2.695.037 ha poljoprivredne zemlje od toga oni raspolažu sa 738.125 ha neobrađene zemlje. Obrađuje se oko 1.100.000 ha, i sada dolazimo do toga da ne znamo gdje je 850.000 ha, a po tome do katastrofalnog podatka da se u RH obrađuje samo 40 % poljoprivrednog zemljišta. Također je ovdje bitno reći da su iznosi iz fondova ruralnog razvoja puno manji nego što je Hrvatska trebala imati da su sve površine u funkciji poljoprivredne proizvodnje, što je razlika od 2-3 milijarde € kroz ovo razdoblje a samim time povećanje BDP-a za 5-6%.

 Iz Udruge predlažu:

 1) Potrebno dodati u Arkod, kartu sa ucrtanim svim poljoprivrednim površinama u vlasništvu države i HR šuma (stotine tisuća hektara nekad poljoprivrednih površina sada se nalazi u vlasništvu HR šuma) te različitim bojama označiti statuse zemljišta (slobodno, u zakupu i drugo) sa točno navedenim korisnicima pojedinog zemljišta.

 2) Potrebno je napraviti reviziju dosadašnjih korisnika i ugovora te uskladiti prava dosadašnjih korisnika i ugovora sa pravima i ugovorima po novom zakonu s ciljem da se mikro i malim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG, i drugi) omogući pristup čim većim površinama poljoprivrednog zemljišta. To se prije svega odnosi na maximalni zakup po novom zakonu od 100 ha (do sada je netko mogao dobiti u zakup 200, 500 pa i tisuće hektara a netko iz istog mjesta nije mogao dobiti niti 10 hektara), također uskladiti cijene najma a isto se to odnosi i na kupnju zemljišta.U Slavoniji više nema puno većih raspoloživ površina a većina državnog zemljišta se nalazi na području Banovine, Korduna i Like.

 3) HR šume su već previše poljoprivrednih površina prebacili u svoje vlasništvo i u šumsko gospodarsko područje, trebalo bi usporediti stanje poljoprivrednih i šumskih površina iz 1990. i 2017., iz toga će biti vidljivo da nam manjka stotine tisuća hektara poljoprivrednih površina koje su u vlasništvu HR šuma. Sve poljoprivredne površine koje su u vlasništvu HR šuma treba vratiti u vlasništvo države.

 4) Treba prioritetno bolje zaštiti dosadašnjeg posjednika ali samo do veličine 100 ha, pogotovo ako je morao krčiti zemlju jer su mu troškovi bili puno veći od prihoda koje je mogao ostvariti u 5 godina, ako je u mirnom posjedu na temelju ugovora koji su istekli a sklopljeni su na temelju ranije provedenog javnog natječaja, na temelju ugovora o prioritetnoj koncesiji i na temelju ugovora o privremenom korištenju poljoprivrednog zemljišta a koji je ispunio sve obveze iz ugovora koji je istekao.

 5) Način na koji zakon predviđa da zakupnik mora raskrčiti zakrčenu zemlju, zapravo je kreditiranje države. Zakupnik mora uložiti velika sredstva u krčenje, ne može iskoristiti drvnu masu, a sredstva koja je utrošio u krčenje dobiti će nazad od države kroz 10-15 godina, a možda i nikad, kroz umanjenje zakupnine. Takav način sigurno ne ide u prilog povećanja poljoprivrednih površina. Drvna masa treba ostati zakupniku kako bi pokrio dio velikih troškova krčenja, a i upitno je dali HR šume imaju kapaciteta za preuzimanje drvne mase, što je već poznato.

Davanje bankovne garancije u visini troškova stavljanja poljoprivrednog zemljišta u funkciju poljoprivredne proizvodnje je nemoguća misija za većinu poljoprivrednika te treba naći drugi način osiguranja (mjenica, zadužnica).

 6) Treba produžiti rok zakupa na 30-40 godina jer je rok od 25 godina prekratak za trajne nasade koji su tada u punom rodu, pogotovo kada se doda još dvije prve godine za krčenje i pripremu terena.

 7) Ne ograničavati maksimalan zakup na 100 hektara ili prodaju na 50 hektara. Svaka JLS može smanjivati ili povećavati veličine zemljišta za zakup shodno količini raspoloživog zemljišta i iskazanog interesa. U području brdsko-planinsko pogotovo na područjima Banovine, Korduna i Like u mnogim slučajevima nije moguće iskrčiti kompletnu površinu parcele, pogotovo ako su veće, jer ima svugdje dijelova koji nisu prikladni za poljoprivrednu proizvodnju zbog konfiguracije terena gdje se nalaze velike strmine, uvale, i drugo. Takvi dijelovi parcele trebali bi biti i dalje neobrađeni te ostavljeni kao biološka raznolikost što je po zakonu dozvoljeno. Za veće površine treba dati duži rok za krčenje, od 3-4 godine.

 8) Nema nikakvog razloga da se ograniči kupnja površina veličine katastarske čestice na 10 ha za kontinentalno područje i površine na 1 ha za priobalno područje ako je dozvoljena kupnja, stavak (2), maksimalno do 50 ha za kontinentalno područje i do 5 ha za priobalno područje. Nema logike da se ograniči površina veličine katastarske čestice za kupnju, pogotovo ako graniče sa samim gospodarstvom ili su tehnološke cjeline koje su u funkciji proizvodnje u smislu ovoga Zakona, proizvodno – tehnološke cjeline označava jednu katastarsku česticu ili skup katastarskih čestica neposredno povezanih u jednu cjelinu radi racionalnije proizvodnje.

Neshvatljivim držimo da državne institucije nemaju saznanja tko i za što koristi oko 425.000 ha poljoprivrednog zemljišta koje nije upisano u ARKOD sustav, što onemogućava praćenje stvarne sljedivosti hrane, pesticida i drugog a ti proizvodi narušavaju tržišne uvjete te stvaraju pretpostavke za sivo tržište i ostvarivanje dohotka mimo poslovnih knjiga i bez plaćanja poreza. 

NAJTRANSPARENTNIJI GRADOVI LIPIK, PAKRAC I POŽEGA, A NA ZAČELJU GRAD PLETERNICA

NAJVIŠE INFORMACIJA JAVNO OBJAVILA OPĆINA VELIKA A NAJMANJE JAKŠIĆ I KAPTOL

U svrhu praćenja usklađenosti postupanja tijela javne vlasti na razini lokalne i područne (regionalne) samouprave s obvezama propisanima Zakonom o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15), Povjerenica za informiranje je,kao neovisno tijelo nadležno za zaštitu, praćenje i promicanje prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, provela analitičko praćenje provedbe Zakona u dijelu koji se odnosi na obvezu proaktivne objave informacija, provedbe savjetovanja s javnošću i osiguravanja javnosti rada. Naime, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave predstavljaju tijela javne vlasti koja su dužna ispunjavati obveze propisane Zakonom. U dosadašnjem radu i postupanju Povjerenice za informiranje utvrđeno je da osobito JLP(R)S zaostaju u poštivanju provedbe Zakona, a slično su pokazala i neka druga istraživanja.

Predmet praćenja bilo je 17 tijela javne vlasti – Požeško-slavonska županija, gradovi Kutjevo, Lipik, Pakrac, Pleternica i Požega, općine Brestovac, Čaglin, Jakšić. Kaptol, Velika te šest pravnih osoba – Poduzetnički centar Pakrac d.o.o. i Poduzetnički centar Pleternica d.o.o. za upravljanje nekretninama i obavljanje poslovnih djelatnosti), Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjem Požeško – slavonske županije, Zavod za prostorno uređenje Požeško–slavonske županije, Županijska uprava za cesta Požeško–slavonske županije i Regionalna razvojna agencija Požeško–slavonske županije – Panora d.o.o.. Praćenje je provedeno u razdoblju srpanj-kolovoz 2017.

Rezultati praćenja pokazali su da 13 od 17 tijela javne vlasti ili njih 76% objavljuje opće akte i odluke koje donose te da nijedna JLP(R)S ne objavljuje dokumente vezane za provedbu savjetovanja s javnošću, dok zaključke sa sjednica i službene dokumente usvojene na njima objavljuje samo 5 tijela od njih 14, odnosno 36%. Ukupno gledajući, razina objave u kategoriji transparentnosti donošenja odluka je 35%. Kada govorimo o objavama u kategoriji transparentnosti rada i paniranja razina objava je 65% ili oko 2/3 objavljenih informacija od strane 17 tijela javne vlasti, u kategoriji financijske transparentnosti je 63%, a u kategoriji transparentnosti u pružanju usluga i komunikaciji s korisnicima je 65%. Sva tijela koja su bila predmet praćenja ukupno su, gledajući ostvarenu razinu objave u svim kategorijama transparentnosti, proaktivno objavila 58%, odnosno nešto manje od 3/5 propisanih informacija i dokumenata.

Gledajući pojedinačno, u izvješću su izdvojene jedinice lokalne samouprave koju su ostvarile najbolje rezultate te su objavile najveći broj informacija – gradovi Lipik, Pakrac i Požega te Općina Velika. S druge strane, izdvojene su i jedinice lokalne samouprave na čijim je službenim internetskim stranicama identificirana najniža razina objave propisanih informacija – Grad Pleternica i općine Jakšić i Kaptol. 

KOMUNALAC POŽEGA OBAVJEŠTAVA GRAĐANE O ODVOZU BOŽIĆNIH DRVACA -

POŽEGA - Tvrtka Komunalac Požega d.o.o. obavještava građane Grada Požege da će i ove godine odvoziti božićna drvca s područja grada, od ponedjeljka 08. siječnja do petka 19. siječnja 2018. godine. Mole građane da svoja božićna drvca iznesu na javne zelene površine u blizini svojih kuća ili stambenih zgrada kako bi ih djelatnici Komunalca Požega mogli uočiti te odvesti. Prikupljena božićna drvca će nakon usitnjavanja i kompostiranja, biti upotrijebljena na zelenim površinama i cvjetnim oazama u gradu Požegi.

AKO STE PROPUSTILI CIJEPLJENJE SVE DOZE CJEPIVA U KOLIČINI OD 5.579 KOMADA SU PODIJELJENE  -

POŽEGA – Sezona gripe je počela, nešto ranije nego uobičajeno, prva oboljenja već su se javila početkom prosinca. Stanovnici Požeško-slavonske županije se nalaze među onima sretnijim, jer kod nas još nije službeno zabilježen niti jedan slučaj gripe. Osim nas gripe nema u još šest županija. Zavod za javno zdravstvo Požeško-slavonske županije nabavio je prosječno isti broj doza cjepiva, jer sve doze prošle godine nisu iskorištene. Kako je krenula veća potražnja za cjepivom, Zavod je nabavio dodatne količine koje su također podijeljene po ordinacijama liječnika. Kako za sada saznajemo nove količine cjepiva više neće dolaziti u Hrvatsku, pa tako niti u našu županiju.
 - Prema službenim podacima do Božića je od gripe u Hrvatskoj obolilo 275 ljudi od čega najviše, 163-oje, u Zagrebu. Gripe još nema u Virovitičko-podravskoj, Ličko-senjskoj, Varaždinskoj, Karlovačkoj, Zadarskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji – rekao je dr. Ante Vitalija, voditelj Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo u Požegi te dodao - Dobili smo 5.040 doza na početku sezone i sve je to već podijeljeno. Te količine smo dobili na osnovu prošlogodišnjih potreba, kada je još ostalo neiskorišteno nekoliko desetaka doza, no, naknadno smo još u dva navrata dobili manje količine. Ukupno je u našoj županiji ove godine podijeljeno 5.579 doza i mislim da više nećemo dobivati cjepivo.

To što za sada nemamo prijavljenih slučajeva gripe ne znači da nam ona neće uskoro doći, a kako postupiti u slučaju oboljenja, dr. Vitalija savjetuje: - Treba razlikovati gripu od prehlade. Kod gripe vas bole mišići i zglobovi, potpuno ste nemoćni i imate visoku temperaturu a to znači 39 i više stupnjeva. Ako vam curi nos, kišete i boli vas glava, to nije gripa. Ukoliko ipak imate gripu, valja biti kod kuće, mirovati, piti čajeve i puno tekućine, općenito, vitaminski napici također mogu pomoći i tablete za snižavanje temperature.

POŽEGA – Otvaranjem procedure prijava za nominacije službeno je započelo jubilarno izdanje najveće glazbene nagrade u Hrvatskoj putem koje će glazbena struka i ovaj put odati priznanje izvrsnosti unutar domaćeg glazbenog stvaralaštva. Odlukom Upravnog odbora Porina prijavljena su izdanja za ukupno 37 kategorija, a obuhvaćeni su radovi objavljeni u izbornoj godini zaključno s 30.11.2017. godine

Među prijavljenim albumima u kategoriji tamburaške glazbe ove godine su dva koja je tijekom protekle godine objavila Udruga za glazbenu riječ „Pan press“ iz Požege, koja je slijednik nekadašnje požeške Naklade zvuka „Superton“ pod čijom je etiketom kroz protekla tri desetljeća objavljeno pedesetak albuma tamburaške i zabavne glazbe niz poznatih estradnih imena, kao i nosača zvuka brojnih kulturno-umjetničkih društava s područja Slavonije.

Tako je prijavljen album Festivala tamburaških pjesama „Zlatni glas zlatne doline Kaptol 2017.“ koji je održan sredinom svibnja u Kaptolu, a na albumu se nalaze 22 pjesme među kojima 13 izvode tamburaški sastavi i pjevačke skupine, te devet vokalni solisti s područja kontinentalne Hrvatske.

Pored toga prijavljen je i album „Godine su da se broje“ na kojemu poznati tamburaški sastav „Satir“ iz Davora izvodi 13 vlastitih pjesama među kojima je uspješnica po kojoj taj je nosač zvuka dobio ime.

Uz diskografske kuće, snimke i izdanja su mogli prijavljivati autori, izvođači, novinari i glazbene institucije čime su u proces uključeni svi dionici hrvatske glazbe.

POŽEŠKO OPĆINSKO DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO PODIGLO OPTUŽNICU PROTIV 56-GODIŠNJAKA  -

POŽEGA – Kako saznajemo iz priopćenja, Općinsko državno odvjetništvo u Požegi podnijelo je optužnicu protiv 56-godišnjeg hrvatskog državljanina zbog počinjenja kaznenog djela nasilja u obitelji. U priopćenju se ne navodi identitet osobe, nego samo njegova starost, no kako objavljuju mediji, to je optužni prijedlog koji se odnosi na požeško-slavonskog župana Alojza Tomaševića, za nasilje u obitelji koje se dogodilo 02. listopada 2017., kada je supruga Mara Tomašević pozvala policiju u njihov dom zbog nasilja i tjelesnih ozljeda.

Iako je optužnica podignuta još u prošloj godini, priopćenjem je tek sada objavljena. "Općinsko državno odvjetništvo u Požegi je 29. prosinca 2017. podiglo pred nadležnim sudom optužnicu protiv 56-godišnjeg hrvatskog državljanina zbog počinjenja kaznenog djela nasilja u obitelji iz članka 179.a Kaznenog zakona/11 i kaznenog djela tjelesne ozljede iz članka 117. stavak 2. u vezi članka 117. stavak 1. KZ/11. (3. 1. 2018.).

Okrivljeniku se stavlja na teret da je od listopada 2015. godine do 2. listopada 2017. u obiteljskoj kući, u nakani da omalovaži svoju suprugu, učestalo joj govorio pogrdne riječi prijeteći joj pritom različitim zlom istovremeno ju rukama hvatao za vrat i pljuskao čime je kod oštećenice izazvao osjećaj straha i ugroženosti te povredu dostojanstva. Tereti ga se i da ju je 2. listopada 2017., u nakani da ju tjelesno ozljedi, udarao rukama po glavi, hvatajući ju za vrat i nadlaktice te rukama i nogom snažno odgurnuo pri čemu je oštećenica zadobila tjelesnu ozljedu".